Poslanik Demokratske partije socijalista (DP) Ivan Vuković kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.
Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.
On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

Ustavni odbor usvojio je prijedlog da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, usljed odlaska u penziju.
Za je glasalo osam članova ovog skupštinskog tijela.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović je poručila da će odmah nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije biti održana sjednica na kojoj će, očekuje, biti izabrano svo troje sudija Ustavnog suda&nbsp;
- Vjerujem da neće biti ništa sporno i da ćemo tako zaokružiti ovu priču - poručila je Božović.
Na početku današnje sjednice poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na ocjenu u Non pejperu Evropske komisije da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
- Nakon dobijenog Non pejpera, bilo bi odgovorno da se pravnici u Ustavnom odboru izvine crnogorskim građanima zato što su satrli svoj poziv tako što su izazvali jednu od najdubljih parlamentarnih kriza - kazala je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnT99yAYmNzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč kazala je da joj je žao što se sa procesom izbora sudija Ustavnog suda nastavilo i nakon postignutog dogovora da se do dobijanja mišljenja Evropske komisije ne radi ništa.
Ona je kazala da očekuju ovih dana i mišljenje Venecijanske komisije o izboru sudije Ustavnog suda, kao što je, dodala je ona, ranije bilo dogovoreno.
Vuković Kuč je pitala zašto je predsjednik Ustavnog suda poslat u penziju prema jednom zakonu, a na sutkinju Draganu Đuranović se primijenio drugi.
<h2>Čarapić: Primorani smo "strugamo" ljude iz fotelja</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da poslanici nisu tu da penzionišu sudije, te da su primorani da "strugaju" te ljude iz fotelja.
- Neki misle da je sudiji Budimiru Šćepanoviću prestao mandat na osnovu pravila Zakona o penzisjko-invalidskom osiguranju, neki navode drugi razlog, ali svi se slažu da treba da mu prestane mandat - rekao je Čarapić.
kazao je da će sačekati Venecijansku komisiju, kako je i dogovoreno sporazumom vlasti i opozicije.
- Međutim, krećem da sumnjam da ćemo brzo ući u situaciju kada zbog trulih kompromisa krećemo da ugrožavamo ono što smo izgradili - ocijenio je Čarapić.
<h2>Božović: Ništa nije urađeno protivustavno ili protivzakonito</h2>
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović kazala da nemaju potrebu da se ikome izvinjavaju, poručujući da su odbornici postupili ispravno.
Ona je poručila da je postupanje Ustavnog odbora bilo u skladu sa Ustavom.
- Postojali su formalni uslovi za prestanak funkcije pojedinih sudija Ustavnomg suda. Mi smo imali ustavno pravo i obavezu da reagujemo u skladu sa tim. Ovaj Odbor nije prekšrio Ustav, niti uradio nešto protivustavno ili protivzakonito - tvrdi Božović.
Komentarišući Non pejper, Božović je rekla da je to dokument koji se uglavnom priprema u prvoj polovini godine, kad su postojale određene političke krize.
- Zbog toga imamo ovakav stav. Međutim, u međuvremenu imali smo jedan dogovor i zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije Postupak saslušavanja kandidata je započet kada je taj dogovor napravljen, neke kandidate smo saslušali i smatrali smo da nije u redu da neki budu saslušani, a da drugi ne prođu tu proceduru. Zato smo sproveli proceduru i sačekaćemo mišljenje Venecijanske komisije, prema kome ćemo se kao poslanici odrediti - navela je Božović.
<h2>Adžić: Božović i Armenko prekršile Ustav</h2>
Poslanik Filip Adžić iz GP URA kazao je od Jelene Božović da će poštovati Ustav i boriti za jačanje insituticija. Prema njegovom mišljenju, agenda Demokratskog fronta je da zaustavi evropski put Crne Gore.
- Vi kao predsjednica Ustavnog odbora ste prekršili Ustav, kao i predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) koja je partijski i rodbinski bliska ljudima iz vaše političke grupacije - istakao je Adžić.
Adžić je pozvao je poslanike većine, naročito one iz Pokreta Evropa sad da nakon svega dobro razmisle da li je pametno da slijede ono što je politika DF-a.
- Da vide da li na ovakav način možemo postati dio Evropske unije, da li građani mogu očekivati vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje standarda... - rekao je Adžić.
On je zamolio dobronamjerne da razmisle da li iz neprava može proizići pravo.&nbsp;
- Ne sumnjam u pravno znanje gospodina Darka Dragovića, koji je i tražio da se odloži prva sjednica. Na narednoj se nije pojavio, vjerujem da je na neki način htio da odbrani poziv i struku i to mi je pokazalo da unutar većine ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom, ali da im treba podrška i javnog mnjenja i kolega, kako bi došli u sutiaciju da odlučuju kako oni misle da je ispravno, a ne kako određeni politički subjekt, koji želi najgore Crnoj Gori, od njih zahtijeva - poručio je Adžić.
<h2>Adrović: Nije nas strah DF-a</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović kazao je da njegova partija vodi samostalnu politiku, odnosno da se ne upravljaju prema politici partnera.
- Naš cilj je članstvo u EU i s obzirom na to, mi smo naše aktivnosti podredili tom cilju. Što se nas tiče, nije nas strah, najmanje Demokratskog fronta. Mi smo bili protiv odluke da se penzioniše sutkinja Đuranović što je dokaz da samostalno donosimo odluke. Nećemo nikad podržati ono što smatramo da nije dobro za našu državu - poručio je Adrović.
On je kazao na ovaj način upućen prijedlog kako da se konstatuje prestanak funkcije Budimiru Šćepanoviću govori kako je to trebalo i prvi put uraditi.
- To govori da ovaj Odbor prvi put nije postupio kako je trebalo - konstatovao je Adrović.
<h2>Zvrko: Nadležnost Odbora samo da sprovede proceduru i predloži sudije</h2>
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko podsjetio je da Ustavni odbor ima samo nadležnost da sprovede proceduru i predloži pet sudija Skupštini, a ne da se bavi je li nekom sudiji prestao mandati ili nije.
Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se parlamentarna većina odrediti prema mišljenju Venecijanske komisije.
- Ono što ne ohrabruje da će se ispoštovati odluka Evropske komisije ili mišljenje Venecijske komisije je ovaj današnji nastup gdje se pokušava problematizovati glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda - naveo je Zvrko.
<h2>Dragović: Nemam visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda</h2>
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da nije istina da je u posljednjih 60 godina, do slučaja Dragane Đuranović, sudijama Ustavnog suda prestajao mandat primjenom normi Zakona o radu, odnosno.
- Uslovi i način sticanja penzionisanja su isključivo definisani Zakonom o PIO. Čak član 8 Zakona zabranjuje mogućnost primjene bilo kojeg drugog propisa u postupku sticanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja - rekao je Dragović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svojevrsni pravni skandal je obavještenje Ustavnog suda "gdje za jednu jednostavnu pravnu stvar imamo dvoje sudija koje se pozivaju na odrebne Zakona o radu, a dvoje o Zakonu o PIO".
- Mene zabrinjava što niko iz opozicije nije ušao u dublju analizu. Ako smatraju da je neophodna primjena Zakona o PIO, zašto to dvoje sudija tako tvrdoglavo insistira na primjeni Zakona o radu - pitao je Dragović.
Dragović je rekao da nema visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda, navodeći da je Ustavni sud Crne Gore jedini u svijetu koji je 2014. neustavnom proglasio svoju odluku o izboru za predsjedavajuću Desanku Lopičić.
- To je i tad bio pravni presedan i razlog da se vidi da li su ti ljudi koji sjede tamo kadri da budu sudije Ustavnog suda - rekao je Dragović.
<h2>Zvrko: Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda</h2>
Zvrko je odgovorio Dragoviću i podsjetio ga na mišljenje sudija Šćepanovića, Lopičić i Đuranović iz decembra prošle godine u kome su kazali da se uslovi za penziju u Ustavnom sudu u posljednjih 60 godina cijene po Zakonu o radu.
- Dakle, ja sam citirao sudije Ustavnog suda, ali daleko od toga da niko to nije izrekao. Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda koji bi to trebalo najbolje da znaju - naglasio je Zvrko.
Dragović je rekao da je saglasan da je pogrešno to što je sudiji Miloradu Gogiću prestao mandat primjenom Zakona o radu.
- Međutim, u tom momentu Zakon o radu je definisao uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona za istu granicu za godine starosti kao i Zakon o PIO za muškarce u uslovima sticanja prava za starosnu penziju. Zato nije bilo pravne posljedice koja je sada proizvedena - naveo je Dragović.
Zvrko je kontatovao da osnovni problem nije to da li se Zakon o radu ili Zakon o PIO primjenjuje na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, već što je Ustavni odbor preuzeo na sebe nadležnosti na koje nema pravo.
Poslanica iz iste partije Aleksandra Vuković Kuč takođe je upozorila da Ustavni odbor ne odlučuje o tome koji će se zakon primijeniti.&nbsp;
<h2>Božović: Problematičan komentar Radonjića, ništa ne smije da zastarijeva</h2>
Jelena Božović je rekla da je vrlo problematičan komentar specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju “crnih trojki” nastupila zastara.
- Smatramo da ništa ne smije da zastarijeva, posebno slučajevi ubistava i teškog kriminala koji su obilježili jedan period za nama vladavine DPS-a. Očekujemo da svi ti slučajevi ugledaju svjetlost dana i da tužilaštvo i sudstvo postupe kako treba da bi se i vratilo povjerenje u njih - istakla je Božović.
T.K.

1084x550

Vuković Kuč: Pravnici u Ustavnom odboru treba da se izvine građanima jer su satrli svoj poziv; Božović: Nakon mišljenja VK vjerujem da ćemo izabrati sudije

Novoizabrane sudije Privrednog suda Crne Gore i Osnovnog suda u Ulcinju Anja Bojović i Maida Bašić Šurla položile su danas zakletvu.
One su zakletvu položile pred predsjednikom Sudskog savjeta Radojem Koraćem.

Novoizabrane sutkinje Privrednog suda i Osnovnog suda u Ulcinju položile zakletvu

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Sjedinjene Američke Države stavile su na crnu listu bivšeg potpredsjednika Vlade Severne Makedonije Artana Grubija i članove njegove uže porodice, kao i sudiju Apelacionog suda Envera Bedžetija zbog učešća u "značajnoj korupciji", saopštio je u ponedjeljak Stejt department SAD.
U obrazloženju se navodi da su sudija Bedžeti i Grubi, koji je bio i ministar za politički sistem i odnose među zajednicama, primili mito za podrivanje sudskog postupka u vezi s krivičnom osudom bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajnu djelatnost (UBK) Saše Mijalkova.
Mijalkov, koji je takođe zbog umiješanosti u "značajnu korupciju" stavljen na crnu listu SAD 2022, osuđen je na tri godine zatvora zbog protivpravnog bogaćenja i prikrivanja imovine, dok mu je presuda na 12 godina zatvora zbog afere prisluškivanje više od 20.000 građana, oborena na Apelacionom sudu.
U saopštenju na sajtu Stejt departmenta navodi se da na Međunarodni dan borbe protiv korupcije i pred Dan ljudskih prava, SAD preduzimaju mjere za promovisanje odgovornosti za umiješane u korupciju i kršenja ljudskih prava širom svijeta u okviru čega je 14 pojedinaca stavljeno na crnu listu.
Ambasadorka SAD u Sjevernoj Makedoniji Enđeča Ageler napisala je na mreži X da niko nije iznad zakona.
- Današnje imenovanje Artana Grubija i Envera Bedžetija je dokaz da se političko miješanje u pravosuđe ne može i neće tolerisati. SAD će nastaviti da imenuju one koji učestvuju u značajnoj korupciji koja podriva demokratske institucije. Niko nije iznad zakona, a odgovornost je neophodna za napredak - navela je Ageler.
Mijalkov, rođak bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog, bio je direktor UBK-a od 2006. do 2015. On se nagodio sa tužilaštvom i dobio tri godine zatvora za slučaj "Imperija", u kojem je priznao krivicu za protivpravno bogaćenje i prikrivanje imovine. Iz Skoplja se preselio u Ohrid kako bi odslužio tri godine u zatvoru otvorenog tipa na Ohridskom jezeru.
On je u februaru 2021. godine osuđen na 12 godina zatvora u predmetu "Target-Tvrđava". Međutim, presude za ovu najveću aferu prisluškivanja u Sjevernoj Makedoniji, koja uključuje masovno prisluškivanje više od 20.000 građana i nezakonitu nabavku opreme za prisluškivanje i njeno uništavanje, pale su krajem 2022. na Apelacionom sudu.
Mijalkov je u februaru dobio oslobađajuću presudu i u slučaju "Trezor" koji se odnosio na zloupotrebu novca iz državnog budžeta za nabavku elektronsko-komunikacione opreme za potrebe Pete uprave pri UBK-u i obuku britanske kompanije za njeno korišćenje.
U ponovljenom postupku, Tužilaštvo je izmenilo optužnicu, a prema odluci suda nije dokazano da je Mijalkov počinio krivično djelo.

Na crnoj listi SAD-a bivši makedonski vicepremijer i sudija Apelacionog suda

Skandal oko engleskog sudije Dejvida Kuta se nastavlja, nakon što su tamošnji mediji objavili šokantan video snimak na kojem se vidi kako koristi bijeli prah dok je bio na zadatku kao VAR sudija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu.
Britanski The Sun navodi da taj bijeli prah djeluje kao kokain, a video snimak traje osam sekundi. Na njemu se vidi kako koristio urolane američke dolare da ušmrče linije bijelog praha.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPL_Match_Centre%2Fstatus%2F1856782035492233713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1856782035492233713%7Ctwgr%5E575037e563e77f1bf630605c3d643ea3518e26a8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Video je snimljen 6. jula, dan nakon četvrtfinala između Španije i Njemačke na Euro 2024, u kojem je Kut bio pomoćni VAR sudija.
Pored bijelog praha na stolu se vide razbacani paketi lijekova na recept, kreditna kartica i knjiga. Kut je video poslao prijatelju, a vjeruje se da je snimak napravljen u hotelu koji je UEFA osigurala za sudije tokom turnira.
Kut je nedavno suspendovan od strane Premijer lige jer se pojavio snimak na kojem se vidi kako psuje i vrijeđa Jirgena Klopa.

1250x600

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

Pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti Žarko Lukšić dobitnik je pomorskog priznanja „Plavi val Montenegra“ koje dodjeljuje Mediteranski centar fotografije iz Bara, u okviru projekta “Omnia Vita Ex Mare” u okviru projekta “Omnia Vita Ex Mare” „Plavi val Montenegra“. Cilj projekta Mediteranskog centara fotografije iz Bara, je da se ukaže na značaj afirmacije pomorstva, istaknu podvizi na moru, humani i hrabri gestovi. Tvorac ideje Anto Baković podsjeća da je prvi dobitnik “Plavog vala Montenegra” bio je Ćiro Marić. Priznanja su uručena kapetanima Branku Đuroviću i Vahidu Sinanoviću.&nbsp; - Plaketa se dodjeljuje pomorcima i osobama vezanim za more, a zaštićeno je djelo izrade &nbsp;firme “Haliotis” – Brana Radovića u Baru - kazao je Baković. Ovogodišnji dobitnik plakete &nbsp;je Žarko Lukšić, pomoćnik direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama. Novinarka Vjera Knežević-Vučićević uručila je Lukšiću plaketu. Žarko Lukšić je duže od 30 godina učesnik spasilačkih akcija Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022516028_ba039004b2d21efabfa46a9dbb2aa36306fb8f4ae88638a26d272436b66f3ebb.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022516028_ba039004b2d21efabfa46a9dbb2aa36306fb8f4ae88638a26d272436b66f3ebb" data-rendition-name="original" width="854" height="641" loading="lazy" alt="spasilački timovi"> </figure>  Lukšićevo iskustvo, posvećenost i predanost poslu, organizacija timskog rada rezultirali su &nbsp;spašavajem ljudskih života, plovnih objekata, a učestvovao je i u brojnim humanitarnim akcijama. Tokom poslednjih desetak godina, navodi Lukšić, značajno je unaprijeđena Služba traganja i spašavanja na moru, nabavkom plovnih sredstava, opreme i učešćem na specijalizovanim obukama, koristeći evropske fondove, kao i veoma važnu donaciju Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore. - Prvi koraci su se odnosili na koordiniranu saradnju sa Lukom Bar, remorkerima "Topolica" i "Sozina", a u akcijama je preko deceniju učestvovao i kolega Ćiro Marić iz Lučke kapetanije. Posljednjih godina, Uprava pomorske sigurnosti je, kao novi organ, značajno napredovala, ulagala u tehnička sredstva i ljudstvo. Koristili smo i sredstva iz IPA fondova, a donacija Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, posredstvom koje smo nabavili plovila, angažovali nove spasioce, organizovali specijalizovane obuke u regionu, izuzetno je uticala na modernizaciju našeg rada. Evropska agencija za pomorsku sigurnost nam je, takođe važan partner i pruža Crnoj Gori tehničku podršku - kazao je Lukšić. On je istakao da je priznanje “zasluga i svih kolega spasilaca i operatera Pomorsko-operativnog centra”. - Zajedničkim naporima i uz profesionalnu koordinaciju smo izlazak plovila, od prijema poziva upućenog operateru do isplovljenja, sveli na osam do deset minuta. Napominjem da je svjetski standard oko 15 minuta. Takođe “zlatni sat” je, što kolege dobro znaju, veoma bitan. Prošli smo svakakve situacije – bilo je i komičnih, ali i onih sa smrtnim slučajevima usled utopljenja, traganjima koja su trajala sedam do deset dana - naveo je Lukšić. Prema riječima Lukšića, zajedničko ogromno iskustvo, sticano velikim brojem isplovljenja, traganjem i spašavanjem osoba, pružanjem medicinske pomoći, učestvovanjem u humanitarnim akcijama, te davanja asistencija svim državnim organima zaduženim za oblast mora i ekologije, dovelo do formiranja visoko profesionalnog SAR tima.&nbsp; Ukazao je i da je potrebno snažnije podržati i obezbijediti dovoljan broj spasilaca i operatera na Pomorsko-operativnom centru, jer “nastupa neminovna smjena generacija, a mali je broj onih koji su spremni da preuzmu ovaj veoma humani i odgovoran posao, uz stalno pohađanje obuka koje se održavaju uglavnom van granica Crne Gore”.

Žarku Lukšiću priznanje za podvige na moru: “Zlatni sat” veoma bitan u spasilačkim akcijama

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju danas je otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, s posebnim osvrtom na izazove s kojima se suočavaju usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu.
Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a, prof. dr Aleksandar Radoman.&nbsp;
U uvodnom obraćanju, Harasimenko je zahvalio na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet pruža Ukrajini od samog početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički i snažan čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, svjedočeći o jasnoj i principijelnoj podršci FCJK-a ukrajinskom narodu.
Ambasador je naglasio da Ukrajina nije samo zemlja pogođena ratom, već država bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa.
U okviru izložbe predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture u Ukrajini, kojima prijeti opasnost od razaranja i devastacije usljed ratnih dejstava. Ukazano je na materijalna oštećenja, ali i na dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta i nasljeđa.
Radoman je zahvalio Herasimenku što je upravo FCJK prepoznat i odabran kao mjesto organizovanja ove značajne postavke. Istakao je da Fakultet kontinuirano pruža podršku Ukrajini kroz svoje akademske i javne programe, te naglasio da mu pričinjava posebno zadovoljstvo što je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedina institucija iz Crne Gore koja je dio ove koalicije, u čijem sastavu se nalaze brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Ova postavka ne samo da afirmiše izuzetnu kulturnu vrijednost ukrajinskih dobara upisanih na Listu svjetske baštine, već i podsjeća na značaj međunarodnih napora usmjerenih ka zaštiti ugrožene kulturne baštine, poručuju iz FCJK.

Na FCJK otvorena mini izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Nedoumice u vezi sa porodiljskim odsustvom
- Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec predstavio nacrt izvještaja o napretku Crne Gore. Izazovi ostaju vladavina prava i borba protiv korupcije
- SAMU pokrenuo postupke protiv emitera "Informer TV" i "TV Prva RS" zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta
- Analiziramo: da li će majke biti oštećene novinama koje donose izmjene Zakona o radu?
- Američki predsjednik Donald Trump održao najduži govor o stanju nacije u istoriji SAD-a. Ponovio prijetnju vojnom akcijom protiv Irana ako diplomatija ne uspije
Gost Informativne emisije 24 sata večeras je Marko Čipović iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija 24 sata: Gost Marko Čipović

Politička i vjerska pozadina incidenta u beranskom selu Gornje Zaostro, u kojem su napadnuti reporteri Vijesti i Pobjede, Boris Pejović i Stevo Vasiljević, utiče na odluke pravosudnih organa - ocijenili su u Društvu profesionalnih novinara (DPNCG).
Ročište pred beranskim Osnovnim sudom u slučaju Gornje Zaostro peti put je odgođeno jer je jedan od okrivljenih tražio izuzeće sudije, a DPNCG izražava zabrinutost zbog činjenice da napad i onemogućavanje izvještavanja Pejovića i Vasiljevića neće imati za ishod njihovo pravično zadovoljenje.
- Jer očigledno politička i vjerska pozadina tog incidenta utiče na odluke pravosudnih organa - naglasili su u DPNCG.
Navodeći da nemaju namjeru da iznose paušalne ocjene, iz DPNCG su rekli da se napad na njihove kolege dogodio nakon odluke da se ukloni nezakonito postavljeni spomenik četničom vojvodi Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru. &nbsp;Oni su dodali da je u postavljenju tog spomenika važnu ulogu imala i crkva, odnosno sveštenici Mitropolije crnogorsko-primorske.&nbsp;
Iz DPNCG su kazali da „bjekstvo“ spomenika od nadležnih pravosudnih i policijskih organa i napad na novinare, kako bi se izbjeglo dokumentovanje njegovog uklanjanja, potkrepljuju da će postupak utvrđivanja odgovornosti i kažnjavanja onih koji su prijetili novinarima potpuno biti obesmišljen.&nbsp;
- Da nije bilo volje da se on pokrene potvrdilo je i svjedočenje oštećenih koji su nakon napada pozvani da daju izjavu u policiji u Beranama, tek nakon što je iz Podgorice upućen poziv nadležnima u tom gradu da reaguju zbog dešavanja na svojoj teritoriji - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su u tom kontekstu i odluke sudova da se tri osobe oslobode prekršajne odgovornosti, kao i opstrukcija suđenja u Osnovnom sudu u Beranama.
- Pred tim sudom vode se, naime, dva odvojena postupka, od kojih jedan protiv Danka Femića, koji je optužen za krivično djelo prinuda na štetu fotoreportera. U drugom postupku za isto krivično djelo terete se Nikola Raičević i Milić Ralević - naveli su u saopštenju.
Dok je suđenje Femiću u toku drugo ročiše odlaže se, ukazuju oni, više puta zbog nepojavljivanja okrivljenih ili branilaca.
- Viši sud za prekršaje je istovremeno potvrdio prvostepenu presudu i oslobodio odgovornosti Dušana Petrića, Draga Labovića i Vuku Došljaka za napad na fotoreportere Vijesti i novinara Pobjede, kao i dio presude kojom je dvojici maloljetnika izrečena vaspitna mjera pojačanog nadzora roditelja - kazali su u DPNCG.
Reporteri se, kako su rekli iz DPNCG, presudom upućuju na to da u privatnim postupcima obezbijede naknadu štete usljed oštećenja sredstava za rad.
- Ovakav rad pravosuđa u Beranama, uz slične odluke njihovih kolega u Kolašinu, Podgorici i Bijelom Polju u predmetima Alise Hajdarpašić i Dragane Šćepanović, a godinama prije toga i novinara Tufika Softića, Seada Sadikovića, nimalo ne ohrabruju novinare &nbsp;u lokalnim sredinama da su bezbjedni u obavljanju svog posla - ističe se u saopštenju.
Iz DPNCG su rekli da su se nadali da odluke pravosuđa više neće zavisiti od politike, kriminalaca, crkve i uticajnih kontroverznih pojedinaca u lokalnim sredinama.
- Ali očito da sloboda medija odgovara svima samo kad oni nijesu predmet izvještavanja i istraživanja novinara - kazali su iz DPNCG i poručili da će nastaviti da prate slučajeve procesuiranja napada na novinare.

Tag: sudija