Poslanik Demokratske partije socijalista (DP) Ivan Vuković kazao je da je Venecijanska komicija potvrdila ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora.
Vijesti, koje su imale u uvid u mišljenje Venecijanske komisije, pišu da je Skupština Crne Gore trebalo da poštuje proceduru koja zahtijeva formalno obavještenje od Ustavnog suda (US) o sticanju uslova za prestanak funkcije Dragani Đuranović u toj sudskoj instituciji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvenecijanska-komisija-danas-o-prijevremenom-prestanku-mandata-sutkinje-dragane-duranovic-i-nacrtu-zakona-o-vladi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Venecijanska komisija potvrdila je ispravnost stava parlamentarne opozicije u vezi sa decembarskom odlukom Ustavnog odbora kada je, protivno Ustavom propisanoj proceduri, penzionisana sutkinja Ustavnog suda - naveo je Vuković na mreži X.
On je naveo da bi bilo lijepo ovim povodom čuti, kako je rekao, pravne "stručnjake" iz vladajuće većine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F1933431245779734674%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vuković: VK potvrdila stav opozicije, lijepo bi bilo čuti pravne stručnjake većine

Ustavni odbor usvojio je prijedlog da se konstatuje prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda Budimiru Šćepanoviću, usljed odlaska u penziju.
Za je glasalo osam članova ovog skupštinskog tijela.
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović je poručila da će odmah nakon dobijanja mišljenja Venecijanske komisije biti održana sjednica na kojoj će, očekuje, biti izabrano svo troje sudija Ustavnog suda&nbsp;
- Vjerujem da neće biti ništa sporno i da ćemo tako zaokružiti ovu priču - poručila je Božović.
Na početku današnje sjednice poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč osvrnula se na ocjenu u Non pejperu Evropske komisije da je jednostrana odluka crnogorskog parlamenta da penzioniše sutkinju Ustavnog suda Draganu Đuranović izazvala ozbiljnu institucionalnu i političku krizu, upozoravajući na ugrožavanje nezavisnosti Ustavnog suda i principa podjele vlasti.
- Nakon dobijenog Non pejpera, bilo bi odgovorno da se pravnici u Ustavnom odboru izvine crnogorskim građanima zato što su satrli svoj poziv tako što su izazvali jednu od najdubljih parlamentarnih kriza - kazala je Vuković Kuč.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DnT99yAYmNzA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Vuković Kuč kazala je da joj je žao što se sa procesom izbora sudija Ustavnog suda nastavilo i nakon postignutog dogovora da se do dobijanja mišljenja Evropske komisije ne radi ništa.
Ona je kazala da očekuju ovih dana i mišljenje Venecijanske komisije o izboru sudije Ustavnog suda, kao što je, dodala je ona, ranije bilo dogovoreno.
Vuković Kuč je pitala zašto je predsjednik Ustavnog suda poslat u penziju prema jednom zakonu, a na sutkinju Draganu Đuranović se primijenio drugi.
<h2>Čarapić: Primorani smo "strugamo" ljude iz fotelja</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić kaže da poslanici nisu tu da penzionišu sudije, te da su primorani da "strugaju" te ljude iz fotelja.
- Neki misle da je sudiji Budimiru Šćepanoviću prestao mandat na osnovu pravila Zakona o penzisjko-invalidskom osiguranju, neki navode drugi razlog, ali svi se slažu da treba da mu prestane mandat - rekao je Čarapić.
kazao je da će sačekati Venecijansku komisiju, kako je i dogovoreno sporazumom vlasti i opozicije.
- Međutim, krećem da sumnjam da ćemo brzo ući u situaciju kada zbog trulih kompromisa krećemo da ugrožavamo ono što smo izgradili - ocijenio je Čarapić.
<h2>Božović: Ništa nije urađeno protivustavno ili protivzakonito</h2>
Predsjedavajuća Odbora Jelena Božović kazala da nemaju potrebu da se ikome izvinjavaju, poručujući da su odbornici postupili ispravno.
Ona je poručila da je postupanje Ustavnog odbora bilo u skladu sa Ustavom.
- Postojali su formalni uslovi za prestanak funkcije pojedinih sudija Ustavnomg suda. Mi smo imali ustavno pravo i obavezu da reagujemo u skladu sa tim. Ovaj Odbor nije prekšrio Ustav, niti uradio nešto protivustavno ili protivzakonito - tvrdi Božović.
Komentarišući Non pejper, Božović je rekla da je to dokument koji se uglavnom priprema u prvoj polovini godine, kad su postojale određene političke krize.
- Zbog toga imamo ovakav stav. Međutim, u međuvremenu imali smo jedan dogovor i zatraženo je mišljenje Venecijanske komisije Postupak saslušavanja kandidata je započet kada je taj dogovor napravljen, neke kandidate smo saslušali i smatrali smo da nije u redu da neki budu saslušani, a da drugi ne prođu tu proceduru. Zato smo sproveli proceduru i sačekaćemo mišljenje Venecijanske komisije, prema kome ćemo se kao poslanici odrediti - navela je Božović.
<h2>Adžić: Božović i Armenko prekršile Ustav</h2>
Poslanik Filip Adžić iz GP URA kazao je od Jelene Božović da će poštovati Ustav i boriti za jačanje insituticija. Prema njegovom mišljenju, agenda Demokratskog fronta je da zaustavi evropski put Crne Gore.
- Vi kao predsjednica Ustavnog odbora ste prekršili Ustav, kao i predsjednica Ustavnog suda (Snežana Armenko) koja je partijski i rodbinski bliska ljudima iz vaše političke grupacije - istakao je Adžić.
Adžić je pozvao je poslanike većine, naročito one iz Pokreta Evropa sad da nakon svega dobro razmisle da li je pametno da slijede ono što je politika DF-a.
- Da vide da li na ovakav način možemo postati dio Evropske unije, da li građani mogu očekivati vladavinu prava, borbu protiv korupcije, jačanje standarda... - rekao je Adžić.
On je zamolio dobronamjerne da razmisle da li iz neprava može proizići pravo.&nbsp;
- Ne sumnjam u pravno znanje gospodina Darka Dragovića, koji je i tražio da se odloži prva sjednica. Na narednoj se nije pojavio, vjerujem da je na neki način htio da odbrani poziv i struku i to mi je pokazalo da unutar većine ima ljudi koji razmišljaju svojom glavom, ali da im treba podrška i javnog mnjenja i kolega, kako bi došli u sutiaciju da odlučuju kako oni misle da je ispravno, a ne kako određeni politički subjekt, koji želi najgore Crnoj Gori, od njih zahtijeva - poručio je Adžić.
<h2>Adrović: Nije nas strah DF-a</h2>
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović kazao je da njegova partija vodi samostalnu politiku, odnosno da se ne upravljaju prema politici partnera.
- Naš cilj je članstvo u EU i s obzirom na to, mi smo naše aktivnosti podredili tom cilju. Što se nas tiče, nije nas strah, najmanje Demokratskog fronta. Mi smo bili protiv odluke da se penzioniše sutkinja Đuranović što je dokaz da samostalno donosimo odluke. Nećemo nikad podržati ono što smatramo da nije dobro za našu državu - poručio je Adrović.
On je kazao na ovaj način upućen prijedlog kako da se konstatuje prestanak funkcije Budimiru Šćepanoviću govori kako je to trebalo i prvi put uraditi.
- To govori da ovaj Odbor prvi put nije postupio kako je trebalo - konstatovao je Adrović.
<h2>Zvrko: Nadležnost Odbora samo da sprovede proceduru i predloži sudije</h2>
Poslanik DPS-a Elvir Zvrko podsjetio je da Ustavni odbor ima samo nadležnost da sprovede proceduru i predloži pet sudija Skupštini, a ne da se bavi je li nekom sudiji prestao mandati ili nije.
Kako je rekao, biće zanimljivo vidjeti kako će se parlamentarna većina odrediti prema mišljenju Venecijanske komisije.
- Ono što ne ohrabruje da će se ispoštovati odluka Evropske komisije ili mišljenje Venecijske komisije je ovaj današnji nastup gdje se pokušava problematizovati glasanje pojedinih sudija Ustavnog suda - naveo je Zvrko.
<h2>Dragović: Nemam visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda</h2>
Poslanik PES-a Darko Dragović kazao je da nije istina da je u posljednjih 60 godina, do slučaja Dragane Đuranović, sudijama Ustavnog suda prestajao mandat primjenom normi Zakona o radu, odnosno.
- Uslovi i način sticanja penzionisanja su isključivo definisani Zakonom o PIO. Čak član 8 Zakona zabranjuje mogućnost primjene bilo kojeg drugog propisa u postupku sticanja prava iz penzijsko-invalidskog osiguranja - rekao je Dragović.&nbsp;
Prema njegovim riječima, svojevrsni pravni skandal je obavještenje Ustavnog suda "gdje za jednu jednostavnu pravnu stvar imamo dvoje sudija koje se pozivaju na odrebne Zakona o radu, a dvoje o Zakonu o PIO".
- Mene zabrinjava što niko iz opozicije nije ušao u dublju analizu. Ako smatraju da je neophodna primjena Zakona o PIO, zašto to dvoje sudija tako tvrdoglavo insistira na primjeni Zakona o radu - pitao je Dragović.
Dragović je rekao da nema visoko mišljenje o sudijama Ustavnog suda, navodeći da je Ustavni sud Crne Gore jedini u svijetu koji je 2014. neustavnom proglasio svoju odluku o izboru za predsjedavajuću Desanku Lopičić.
- To je i tad bio pravni presedan i razlog da se vidi da li su ti ljudi koji sjede tamo kadri da budu sudije Ustavnog suda - rekao je Dragović.
<h2>Zvrko: Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda</h2>
Zvrko je odgovorio Dragoviću i podsjetio ga na mišljenje sudija Šćepanovića, Lopičić i Đuranović iz decembra prošle godine u kome su kazali da se uslovi za penziju u Ustavnom sudu u posljednjih 60 godina cijene po Zakonu o radu.
- Dakle, ja sam citirao sudije Ustavnog suda, ali daleko od toga da niko to nije izrekao. Iznenađuje me da Vam je kao pravniku promaklo saopštenje sudija Ustavnog suda koji bi to trebalo najbolje da znaju - naglasio je Zvrko.
Dragović je rekao da je saglasan da je pogrešno to što je sudiji Miloradu Gogiću prestao mandat primjenom Zakona o radu.
- Međutim, u tom momentu Zakon o radu je definisao uslove za prestanak radnog odnosa po sili zakona za istu granicu za godine starosti kao i Zakon o PIO za muškarce u uslovima sticanja prava za starosnu penziju. Zato nije bilo pravne posljedice koja je sada proizvedena - naveo je Dragović.
Zvrko je kontatovao da osnovni problem nije to da li se Zakon o radu ili Zakon o PIO primjenjuje na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, već što je Ustavni odbor preuzeo na sebe nadležnosti na koje nema pravo.
Poslanica iz iste partije Aleksandra Vuković Kuč takođe je upozorila da Ustavni odbor ne odlučuje o tome koji će se zakon primijeniti.&nbsp;
<h2>Božović: Problematičan komentar Radonjića, ništa ne smije da zastarijeva</h2>
Jelena Božović je rekla da je vrlo problematičan komentar specijalnog tužioca Vukasa Radonjića da je u slučaju “crnih trojki” nastupila zastara.
- Smatramo da ništa ne smije da zastarijeva, posebno slučajevi ubistava i teškog kriminala koji su obilježili jedan period za nama vladavine DPS-a. Očekujemo da svi ti slučajevi ugledaju svjetlost dana i da tužilaštvo i sudstvo postupe kako treba da bi se i vratilo povjerenje u njih - istakla je Božović.
T.K.

1084x550

Vuković Kuč: Pravnici u Ustavnom odboru treba da se izvine građanima jer su satrli svoj poziv; Božović: Nakon mišljenja VK vjerujem da ćemo izabrati sudije

Novoizabrane sudije Privrednog suda Crne Gore i Osnovnog suda u Ulcinju Anja Bojović i Maida Bašić Šurla položile su danas zakletvu.
One su zakletvu položile pred predsjednikom Sudskog savjeta Radojem Koraćem.

Novoizabrane sutkinje Privrednog suda i Osnovnog suda u Ulcinju položile zakletvu

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) dala je mišljenje da, po Zakonu o sprečavanju korupcije, nema smetnji da aktuelni savjetnik predsjednika države Dejan Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda.
Poziv za izbor jednog sudije US raspisao je Vukšićev trenutni šef – predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
U <a href="https://www.antikorupcija.me/media/documents/Misljenje_ASK_02-03-274-25.pdf">anonimizovanom mišljenju </a>objavljenom na sajtu ASK navodi se da je Agenciji 4. februara dostavljen zahtjev za davanje mišljenja da li postoje zakonske smetnje da Vukšić bude kandidat za sudiju Ustavnog suda, imajući u vidu da trenutno obavlja funkciju savjetnika predsjednika.
U mišljenju se citira član 30, stav 1 Zakona o sprečavanju korupcije, koji propisuje da je javni funkcioner, kad posumnja da je u situaciji u kojoj postoji sukob interesa ili ograničenje u vršenju javne funkcije, dužan da preduzme mjere radi rješavanja sukoba interesa ili poštovanja ograničenja u skladu sa zakonom, kao i da Agenciji prijavi sumnju podnošenjem zahtjeva za davanje mišljenja o postojanju sukoba interesa ili ograničenja u vršenju javne funkcije.
- Nijesu propisana ograničenja, u smislu odredbi Zakona o sprečavanju korupcije, da javni funkcioner Dejan Vukšić – savjetnik predsjednika države – bude kandidat za izbor sudije Ustavnog suda, ukoliko ispunjava uslove propisane Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore. Dodatno, u slučaju eventualnog izbora imenovanog za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, ukazujemo na član 153, stav 7 Ustava Crne Gore, kojim je određeno da predsjednik i sudija Ustavnog suda ne može vršiti poslaničku i drugu javnu funkciju, niti obavljati drugu djelatnost - navodi se u mišljenju ASK.
Pored Vukšića, na poziv za izbor jednog sudije US, koji je Milatović raspisao 3. januara, prijavili su se i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Nataša Radonjić, Nikola Golubović, Jovan Kojičić, Alija Beganović i Nenad Đorđević.

ASK: Vukšić može konkurisati za sudiju Ustavnog suda na poziv Milatovića

Sudski savjet je, nakon obavljenih intervjua sa kandidatima, donio odluku da se za sudiju Upravnog suda Crne Gore, izabere Milena Rajković, dosadašnja savjetnica u tom sudu.
Na osnovu konačnog prijedloga ocjena Centra za obuku u sudstvu i Državnom tužilaštvu, za vrijeme trajanja teorijskog i praktičnog dijela inicijalne obuke za kandidatkinje za sudije sudova za prekršaje, Savjet je utvrdio konačnu ocjenu za Mirjanu Ivanović i Slađanu Guberinić Barjaktarević, i donio odluku o njihovom izboru za sudije za prekršaje i raspoređivanju u Sud za prekršaje u Podgorici, odnosno Sud za prekršaje u Budvi.
Takođe, Savjet je na isti način donio odlukuo izboru Vladimira Gojačanina za sudiju Upravnog suda Crne Gore.
Savjet je donio odluku o raspisivanju Javnog oglasa za izbor predsjednika Osnovnog suda u Pljevljima, kao i oglas za izbor 14 kandidata za sudije osnovnih sudova u sjevernoj regiji.

Rajković i Gojačanin izabrani za sudije Upravnog suda, Ivanović i Guberinić u sudovima za prekršaje

Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je Agenciji za sprečavanje korupcije prijavu protiv sudije Ustavnog suda Budimira Šćepanovića.
U HRA ističu da Šćepanović i dalje obavlja funkciju, iako je ona na osnovu Ustava i zakona morala da prestane u maju ove godine.&nbsp;
- Prijava je podnijeta jer je sudija Šćepanović juče učestvovao u odlučivanju o prestanku vlastite funkcije, čime se našao u očiglednom sukobu interesa koji nije prijavio ASK-u - naglasili su iz HRA.&nbsp;
On je, dodaju, glasao za to da na funkciji ostane još šest mjeseci.
- Ova sjednica Ustavnog suda je neosnovano bila zatvorena za javnost čime je interes pojedinaca ponovo stavljen ispred interesa cjelokupnog crnogorskog društva - dodaju, između ostalog, iz HRA.

HRA prijavila sudiju Šćepanovića ASK-u: Odlučivao o prestanku vlastite funkcije

Sjedinjene Američke Države stavile su na crnu listu bivšeg potpredsjednika Vlade Severne Makedonije Artana Grubija i članove njegove uže porodice, kao i sudiju Apelacionog suda Envera Bedžetija zbog učešća u "značajnoj korupciji", saopštio je u ponedjeljak Stejt department SAD.
U obrazloženju se navodi da su sudija Bedžeti i Grubi, koji je bio i ministar za politički sistem i odnose među zajednicama, primili mito za podrivanje sudskog postupka u vezi s krivičnom osudom bivšeg direktora Uprave za bezbjednost i kontraobavještajnu djelatnost (UBK) Saše Mijalkova.
Mijalkov, koji je takođe zbog umiješanosti u "značajnu korupciju" stavljen na crnu listu SAD 2022, osuđen je na tri godine zatvora zbog protivpravnog bogaćenja i prikrivanja imovine, dok mu je presuda na 12 godina zatvora zbog afere prisluškivanje više od 20.000 građana, oborena na Apelacionom sudu.
U saopštenju na sajtu Stejt departmenta navodi se da na Međunarodni dan borbe protiv korupcije i pred Dan ljudskih prava, SAD preduzimaju mjere za promovisanje odgovornosti za umiješane u korupciju i kršenja ljudskih prava širom svijeta u okviru čega je 14 pojedinaca stavljeno na crnu listu.
Ambasadorka SAD u Sjevernoj Makedoniji Enđeča Ageler napisala je na mreži X da niko nije iznad zakona.
- Današnje imenovanje Artana Grubija i Envera Bedžetija je dokaz da se političko miješanje u pravosuđe ne može i neće tolerisati. SAD će nastaviti da imenuju one koji učestvuju u značajnoj korupciji koja podriva demokratske institucije. Niko nije iznad zakona, a odgovornost je neophodna za napredak - navela je Ageler.
Mijalkov, rođak bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog, bio je direktor UBK-a od 2006. do 2015. On se nagodio sa tužilaštvom i dobio tri godine zatvora za slučaj "Imperija", u kojem je priznao krivicu za protivpravno bogaćenje i prikrivanje imovine. Iz Skoplja se preselio u Ohrid kako bi odslužio tri godine u zatvoru otvorenog tipa na Ohridskom jezeru.
On je u februaru 2021. godine osuđen na 12 godina zatvora u predmetu "Target-Tvrđava". Međutim, presude za ovu najveću aferu prisluškivanja u Sjevernoj Makedoniji, koja uključuje masovno prisluškivanje više od 20.000 građana i nezakonitu nabavku opreme za prisluškivanje i njeno uništavanje, pale su krajem 2022. na Apelacionom sudu.
Mijalkov je u februaru dobio oslobađajuću presudu i u slučaju "Trezor" koji se odnosio na zloupotrebu novca iz državnog budžeta za nabavku elektronsko-komunikacione opreme za potrebe Pete uprave pri UBK-u i obuku britanske kompanije za njeno korišćenje.
U ponovljenom postupku, Tužilaštvo je izmenilo optužnicu, a prema odluci suda nije dokazano da je Mijalkov počinio krivično djelo.

Na crnoj listi SAD-a bivši makedonski vicepremijer i sudija Apelacionog suda

Skandal oko engleskog sudije Dejvida Kuta se nastavlja, nakon što su tamošnji mediji objavili šokantan video snimak na kojem se vidi kako koristi bijeli prah dok je bio na zadatku kao VAR sudija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu.
Britanski The Sun navodi da taj bijeli prah djeluje kao kokain, a video snimak traje osam sekundi. Na njemu se vidi kako koristio urolane američke dolare da ušmrče linije bijelog praha.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPL_Match_Centre%2Fstatus%2F1856782035492233713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1856782035492233713%7Ctwgr%5E575037e563e77f1bf630605c3d643ea3518e26a8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Video je snimljen 6. jula, dan nakon četvrtfinala između Španije i Njemačke na Euro 2024, u kojem je Kut bio pomoćni VAR sudija.
Pored bijelog praha na stolu se vide razbacani paketi lijekova na recept, kreditna kartica i knjiga. Kut je video poslao prijatelju, a vjeruje se da je snimak napravljen u hotelu koji je UEFA osigurala za sudije tokom turnira.
Kut je nedavno suspendovan od strane Premijer lige jer se pojavio snimak na kojem se vidi kako psuje i vrijeđa Jirgena Klopa.

1250x600

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

Savez Udruženja Paraplegičara Crne Gore upozorio je na ozbiljne nezakonite izmjene predloženog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji predviđa da sve osobe sa invaliditetom ponovo prolaze kroz komisije. Ovaj postupak može dovesti do ukidanja već stečenih prava, odnosno rješenja o invaliditetu, što je, kako ističu iz Saveza, protivzakonito.
Predsjednica Milijana Ćirković poručila je da zakone treba unapređivati u korist osoba sa invaliditetom, a ne ukidati već postojeća, stečena prava.
- Nama je, prije svega, dosadilo da toliko komisija mora da se prolazi da bismo jedva dobili stečena prava i ono što zaista zaslužujemo. Kada je u pitanju ovaj zakon, ne znamo koliko će adekvatno biti sproveden, ali se nadamo da će nijedno lice sa invaliditetom biti ugroženo ili oštećeno, te da će prava koja su već stečena ostati očuvana i eventualno unaprijeđena - &nbsp;rekla je Ćirković.
Prema podacima Monstata, lica sa invaliditetom čine oko 11 odsto ukupne populacije. Ipak, precizan spisak trenutno ne postoji, a očekuje se da bi novi zakon mogao omogućiti njegovo formiranje. Međutim, kako naglašava predsjednica, mnogi neće pristati da se ponovo podvrgavaju komisijama, što je, prema njenim riječima, opravdano, jer su prava već jednom priznata.
- Ne možemo štetiti onome što već postoji, već samo unapređivati sistem. Dok sam u ovoj organizaciji, trudiću se da apelujem da se sistem unapređuje, a ne pogoršava ono što su ljudi već stekli - istakla je Ćirković.
Savez Udruženja Paraplegičara CG nastavlja da prati predložene zakonske izmjene i najavljuje aktivno uključivanje u proces, kako bi se osigurala zaštita prava osoba sa invaliditetom i spriječilo njihovo narušavanje.

Ćirković: Zakoni se trebaju unapređivati, a ne oduzimati prava osoba sa invaliditetom

Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Tag: sudija