Crnogorske šume se uništavaju, sječe bez planova i programa. Ne pamti se da se ovako nešto radilo. U Rožajama više nijesu u pitanju stotine hiljada eura zarade od nezakonite sječe, nego milioni – ogorčeni su Rožajci koji su se pismom obratili Portalu ETV, upozoravajući da su rožajske šume na meti orhanizovanog kriminala, a da su posljedice već nesagledive, u nekim zonama i nepopravljive. Umjesto savremenog, održivog upravljanja, ističu oni, na djelu je „kolonijalni odnos prema rožajskim šumama“, a struka, nauka i zakon, dodaju, ne postoje „za bahate rukovodioce Područne jedinice Rožaje“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_d07c2b03500e784020742eb13f2364c5749030f9b942baee887f4262d7eb325c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260103090144_d07c2b03500e784020742eb13f2364c5749030f9b942baee887f4262d7eb325c" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita nadoznaka i sječa u odjeljenju 3 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  <h2> ŠTETA MILIONSKA</h2> - Ovakav način gazdovanja jedino je bio poznat nekada u šumama afričkih kolonija. Unazad nekoliko godina tražili smo od nadležnih da se zaustave nekontrolisane sječe. Rožajske šume nestaju zbog nepoštovanja godišnjih planova, programa gazdovanja i Zakona o šumama, zbog nebrige resornog ministarstva i Uprave za šume – naglašavaju oni u dopisu dostavljenom našem portalu. Tvrde da „pretprošle i prošle godine nije bilo gazdinske jedinice i odjeljenja gdje nijesu izvođene nezakonite doznake i sječe najkvalitetnijih stabala“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_0650f1eaeb452e017bf5c52b6fd5343e434e30442d410f009a513874933c98ed.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260103090144_0650f1eaeb452e017bf5c52b6fd5343e434e30442d410f009a513874933c98ed" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita nadoznaka i sječa u odjeljenju 3 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  - Povlačenjem inspekcijskog sektora u Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, izvršena je centralizacija moći upravljanja šumama, razvlašćena je inspekcijska služba koja više nema samostalnost djelovanja i moć odlučivanja, a što je dovelo do toga da su neke Područne jedinice Uprave za šume postale centri kriminala i korupcije – upozoravaju naši sagovornici. Tvrde da je na teritoriji Rožaja, pod patronatom rožajske jedinice Uprave za šume, na djelu besprizorno uništavanje šuma „gdje se, osim redovnih doznaka i sječa datih na javnom tenderu, izvode, ništa manjeg obima, naknadne doznake i sječe najkvalitetnijih stabala, a novac završava u privatnim džepovima“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260103090144_01358f996410720fff4bebf3395cbd8c6e2e93c983aded47a5ed6f0a4f723088" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita sječa u odjeljenju 45 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  Grupa građana koja se obratila Portalu ETV ogorčena je na rožajsku područnu jedinicu Uprave za šume, tvrdeći da su proizveli štetu „koja se mjeri milionima eura“. - Posljednjih nekoliko godina nezakonito je posječeno više desetina hiljada metara kubnih najkvalitetnije drvne mase. Kao rezultat ovih sječa narušen je princip trajnosti, biodiverzitet, ekološka, socijalna i zaštitna funkcija šume. U park šumi „Brezovačko brdo“, sprovode se neplanske sječe sirovih stabala – naglašavaju oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_8d1f3b3e87c8cfeb3b8d9b3464995fbeb0e4aaf8ea306ddeacd190a1e9d60d2c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260103090144_8d1f3b3e87c8cfeb3b8d9b3464995fbeb0e4aaf8ea306ddeacd190a1e9d60d2c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Nezakonita sječa u odjeljenju 45 GJ „Paučinske šume“</figcaption></figure>  U pismu dostavljenom našem portalu objasnili su i na koje načine se organizovano devastiraju rožajske šume. <h2>BRUTALNO UNIŠTAVANJE</h2> Po nalogu šefa PJ Rožaje, tvrde oni, „vršena je nadoznaka odabranih stabala od 200 do 1.000 metara kubnih u toku ili nakon isteka ugovora sa korisnikom šuma i bez prisustva čuvara šuma“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090144_8b21d2aa1942d28240dabdaa9682e5a2409d3c7783f34969aeb3bb83f6b56166.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260103090144_8b21d2aa1942d28240dabdaa9682e5a2409d3c7783f34969aeb3bb83f6b56166" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Doznake sirovih stabala na ime ogrjeva</figcaption></figure>  - Primjer ovakve nezakonitosti je 1ab i 3a odjeljenje u GJ „Paučinske šume“. U ovim odjeljenjima je naknadno doznačeno oko 350 metara kubnih. Vrijednost prodate drvne mase: 350 m3 pomnoženo sa 80 eura je 28.000 eura. Na ovaj način vršena je nadoznaka mnogih odjeljenja – piše u pismu. Drugi način organizovanog pustošenja šuma bez plana je, objašnjavaju, nezakonita doznaka odjeljenja koja nijesu planirana - bez ugovora i tendera. - Primjer odjeljenje 45 u GJ „Paučinske šume“ - izvršena je doznaka od strane pretpostavljenih čuvarima šuma. U ovom odjeljenju izvrsšna je nezakonita doznaka oko 1.000 metara kubnih. Direktna šteta po državu je: 1.000 m3 pomnoženo sa 80 eura - 80.000 eura. Posljedične štete su nekoliko puta više – ističu u pismu. Treći način pustošenja rožajskih šuma, kako tvrde, je doznakom sirovih stabala na ime ogrjeva za građane. - Suva stabla ostaju u šumi, a vršila se doznaka i sječa sirovih stabala. Na ovaj način napravljena je velika šteta po šume i ekonomska šteta za drzavu. U toku 2025. godine na ime ogrjeva doznačeno je oko 13.000 metara kubnih, od čega oko 7.000 metara kubnih sirovih stabala. Napravljena šteta Upravi za šume je: 7.000 m3 pomnoženo sa 70 eura - 49.000 eura. Na ime odluka sječena su i odjeljenja koja nijesu planirana - primjer odjeljenje 97 GJ „Baćko-besničke šume“, odjeljenja 6 i 23 GJ „Županica“. Realizovana su rješenja izdata na ime građana, a za koja građani nijesu ni znali, i doznačena građa, po rješenjima, prodata je korisnicima šuma – piše u pismu grupe građana dostavljenom Portalu ETV.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260103090148_3762ad70a0c23c1c7c1fe51187e3f642bc6d51c6451dd4b76bf037144aec42c8" data-rendition-name="original" width="1024" height="624" loading="lazy" alt="joković"><figcaption>Vladimir Joković (Foto: SNP)</figcaption></figure>  O svemu su, naglašavaju, obaviješeteni policija i tužilaštvo. - U toku su terenska izviđanja vještaka šumarske struke i šumarskog inspektora za koje vjerujemo da će posao odraditi profesionalno, uz podršku Uprave policije. Očekujemo da će rožajsko tužilaštvo preduzeti zakonom predviđene mjere, utvrditi činjenično stanje i procesuirati odgovorne za počinjena krivična djela. Očekujemo da će resorni ministar Vladimir Joković preduzeti mjere u skladu sa svojim ovlašćenjima i da će zaustaviti pustošenje rožajskih šuma – zaključili su u pismu. <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Portal ETV 26. decembra prošle godine uputio je pitanja Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, naslovljena na ministra Jokovića, Upravi za šume i Osnovnom državnom tužilaštvu u Rožajama, ali do danas nijesmo dobili odgovore. Umjesto odgovora na naša pitanja 29. decembra saopštenjem su se oglasili načelnik Direkcije za šumarstvo Ranko Kankaraš i državni sekretar u Ministarstvu Andrija Delić, koji su u sukobu sa ministrom Jokovićem, ističući kako su oni od početka oktobra podnijeli tužilaštvu tri krivične prijave za bespravnu sječu šuma. Napisali su da su, shodno velikom broju prijava za bespravne sječe u šumama u Crnoj Gori, kao i, kako su rekli, katastrofalnom nalazu Državne revizorske institucije o prekomjernim sječama šuma, sproveli službene akcije obilaska šuma i otkrivanja organizatora i izvršilaca tih nezakonitosti. U saradnji sa policijom u Beranama su procesuirali bespravnu sječu na prostoru katuna Glođija, krivična prijava tužilaštvu podnešena je protiv tri osobe iz Uprave za šume, uključujući i v. d. direktora Uprave. Vršilac dužnosti direktora je Miloš Rajković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20260103090148_871e47306cefe4c5e3f591c3f9fea8d2af121bdeeb64f554476f652e0bf4d4bc" data-rendition-name="original" width="393" height="408" loading="lazy" alt="Miloš Rajković"><figcaption>Miloš Rajković</figcaption></figure>  Saopštili su da su u novembru „urađeni i prikazani snimci prekomjernih i neplanskih sječa šuma u gazdinskoj jedinici Paučinske šume, u Područnoj jedinici Rožaje“. - U toku je prikupljanje dokumentacije radi podnošenja krivičnih prijava ODT-u u Rožajama – napisali su Kankaraš i Delić, naglašavajući da su „u nastavku službenih radnji na procesuiranju dostavljenih prijava tokom decembra“, konstatovali dalja pustošenja šuma na širem prostoru Rožaja. Njih dvojica potvrdili su upozorenja iz pisma dostavljenog Portalu ETV, ističući „da se dobar dio otkrivenih bespravnih sječa u Rožajama dešavao nakon isteka ugovora o korišćenju šuma i da je dolazilo do nastavka sječe stabala u sastojinama (po pravilu najvrjednijih), prekomjerne sječe na većim površinama ili do uništavanja rubova šuma“. - Sada imamo pojavu da se u okolini Rožaja umjesto obnove šuma grade kuće i šire naselja na državnom zemljištu – napisali su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20260103090148_33d404d4689e78d9c5053a3c85224856b32e481a8fb0d9ed791d1fb27de5fcad" data-rendition-name="original" width="1536" height="746" loading="lazy" alt="kankaraš"><figcaption>Ranko Kankaraš (Foto: Gradski.me)</figcaption></figure>  <h2>NA DJELU PUSTOŠENJE</h2> Naglasili su i da snimci pokazuju sječe većih razmjera koje imaju karakter pustošenja šuma na većim površinama, što, kako se dodaje, do zadnje dvije godine nije bilo karakteristično za Rožaje. - Najdrastičniji primjeri pokazuju obešumljene površine čistim sječama veličine i do jednog hektara, a da je planskim dokumentom na toj površini bila planirana proreda kao uzgojna mjera za tu šumu – upozorili su Kankaraš i Delić. Potvrdili su da se u unutrašnjosti šume „nailazi na hrpe osušenih stabala koje i dalje stoje u šumi, a okolo su posječena zdrava stabla velike vrijednosti, na ime tih suvih stabala“. - Sve sječe se, obzirom da nema aktivnih ugovora, odvijaju u formi sanitarnih sječa, preko naloga koje potpisuje direktor Uprave za šume, a realizuju se preko Područne jedinice u Rožajama. Za običan narod, tužilaštvo i policiju izgleda sve regularno, jer su svuda stavljene pločice i šumski čekići – piše u njihovom saopštenju. Konstatuju da osnova za sječu nema u planskim dokumentima i odlukama Vlade o prodaji drveta iz šuma u državnom vlasništvu. - Najgori utisak od svega je činjenica da su sječe legalizovane od Područne jedinice Uprave za šume u Rožajama – saopštili su Kankaraš i Delić. Najavili su da će u narednom periodu rožajskom tužilaštvu biti procesuiran veći broj prijava. Potvrdili su i da stiže veliki broj prijava iz Rožaja, uz koje građani dostavljaju i dokaze - fotografije i snimke uništavanja šuma. Poručili su da će „nastaviti službene radnje i aktivnosti sve do otkrivanja i procesuiranja svake dostavljene prijave“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260103090148_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20260103090148_e543356cd3ce27348f6d3e284cebeedda721e5f2eb5b080a751c9da5e0fdc9df" data-rendition-name="original" width="1536" height="814" loading="lazy" alt="delić"><figcaption>Andrija Delić (Foto: Gradski.me)</figcaption></figure>  <h2>RAT BEZ EPILOGA</h2> Dok u Jokovićevom resoru već duže vrijeme bjesni rat između njega i Rajkovića s jedne strane i Kankaraša i Delića s druge premijer Milojko Spajić ne reaguje. Vlada je Rajkovića 6. novembra prošle godine čak četvrti put imenovala za v.d. direktora Uprave za šume. Samo neđelju dana kasnije Kankaraš i Delić podnijeli su krivičnu prijavu protiv njega i još dvije osobe zbog nezakonite sječe više stotina stabala u šumi na katunu Glođija, u opštini Berane. Delić je nedavno, u izjavi za TV Vijesti, rekao da je „iz šuma sivom ekonomijom otišlo 280 miliona eura za samo četiri godine“. Kankaraš i Delić su kadrovi Pokreta Evropa sad, partije čiji je lider premijer Spajić. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković lider je Socijalističke narodne partije, iz koje dolazi i Miloš Rajković. Iako se već godinama u javnosti pojavljuju brojni dokazi koji nedvosmisleno ukazuju da su crnogorske šume u lancu organizovanog kriminala koji državi nanosi ogromne ekonomske štete i uništava jedan od najznačajnijih resursa naše zemlje Specijalno državno tužilaštvo ćuti.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rožajske šume meta organizovanog kriminala

Socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije koji je održan u Plavu 7. novembra, iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj, pokazao je nezainteresovanost lokalnih vlasti, institucija i stanovništva, ali i da je stanje u ovom zaštićenom području daleko od zadovoljavajućeg – saopštila je grupa ekoloških aktivista iz Plava i Gusinja. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam, upozorili su oni, dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju. <h2> TURIZAM U FOKUSU</h2> - Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja. Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati – saopštili su oni. Pitaju se i da li nedolazaka predstavnika lokalnih institucija na Forum otvara pitanje povjerenja kako lokalne zajednice, tako i ustanova u upravu NP Prokletije. - Građani koji su prisustvovali postavljali su pitanja o infrastrukturi, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine. Takvo prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju godinama – piše u saopštenju. Ukazuju i na činjenicu da su predstavnici Nacionalnog parka u izlaganjima gotovo isključivo govorili o turizmu, zapostavljajući ostale grane privrede – poljoprivredu, drvopreradu i stočarstvo. - Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar Parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme – objašnjavaju ekološki aktivisti. Ističu da je na Forumu istaknuto više konkretnih slučajeva koji pokazuju neefikasnost sistema. - Jedna građanka ukazala je na problem zaraze u privatnoj šumi koja se nalazi na području Parka, a odgovor nadležnih bio je da se „ne može ukloniti bez izrade elaborata“. Postavlja se pitanje ko plaća izradu tog elaborata i zašto država ne prepoznaje potrebu za bržim rješenjem. Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja. Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru NP Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno – ističu u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111071144_9a8ff4bdd89c5dd4fe91c84d0f919baf971c381f512ed46a8c5ff0ed0b3dd7d3" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="šume"><figcaption>Mještani i dalje upozoravaju na potkornjak u šumamaetv</figcaption></figure>  <h2> POTKORNJAK JEDE ŠUME</h2> Situacija je posebno alarmantna, upozoravaju oni, na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja u kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega šest odjeljenja. - Oko 9.000 kubika doznačenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na ozbiljno kašnjenje u reakciji i neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije – naglasili su ekolozi. Podsjećaju da prema Zakonu o zaštiti prirode, član 31, u zaštićenim područjima se određuju tri režima zaštite: Zona zaštite I – strogi režim zaštite, Zona zaštite II – aktivni režim zaštite, Zona zaštite III – režim održivog korišćenja. U istom članu Zakona, objaašnjavaju oni, jasno se navodi da se u zoni zaštite I sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Ova odredba, piše u saopštenju, nesporno predviđa i zakonsku obavezu čišćenja i sanacije šume u slučajevima kao što je zaraza potkornjakom, radi očuvanja integriteta ekosistema i sprječavanja širenja štete. - Dakle, sprovođenje mjera sanacije u zaraženim odjeljenjima nije samo dozvoljeno, već je i zakonski obavezno. U ovom kontekstu posebno je važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom. Takođe, ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Samo na osnovu terenskog rada mogu se donijeti ispravne odluke o sječi, sanaciji i obnovi šumskog fonda – kategorični su ekolozi iz Plava i Gusinja. Ogorčeni su što se umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost, kako tvrde, prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces. Ističu i da su građani pokrenuli pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111071144_2693b72becf804450ef26e1c6b75d2f3b6dcfe97bdfc8c8898b83c3bb3501376" data-rendition-name="original" width="929" height="627" loading="lazy" alt="prelaz"><figcaption>Traže otvaranje graničnog prijelaza na Čakoru (Foto: RTCG) rtcg</figcaption></figure>  <h2> GRANIČNI PRIJELAZI</h2> - Opština Plav i NP Prokletije se graniče sa susjednim državama – Kosovom i Albanijom – što otvara velike mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prijelaza koji bi koristili i građanima i državi. Tokom sezone, veliki broj turista ulazi preko tzv. balkanske rute „Peaks of the Balkans“ neprijavljeno i bez evidencije. Takva situacija zahtijeva hitnu kontrolu i institucionalno uređenje, posebno nakon nedavnog napada na graničnog policajca u mjestu Hotsko Brdo. Neophodno je otvaranje graničnog prijelaza Murino – Čakor - Peć, čime bi se omogućila bolja kontrola i evidencija kretanja turista, kao i razvoj lokalne ekonomije. Međutim, ni o ovim pitanjima nema vidljivog napretka niti spremnosti da se konkretno djeluje. Infrastrukturna mreža, putevi i objekti koji bi mogli da unaprijede i turizam i lokalni život, ostaju zapušteni i bez jasnog plana realizacije – piše u saopštenju. Prema dostupnim podacima, kako su istakli, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Prokletije 2021–2025, dostupan na portalu državne uprave, predviđa razvoj infrastrukture, poljoprivrede, stočarstva i turizma u skladu sa principima održivog razvoja. Međutim, dodaju oni, civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen, što dovodi u pitanje njegovu ažurnost i primjenjivost. U praksi, objašnjavaju, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu. - I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane: svi znaju, a pitamo javno – ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala? Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije? Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu – zaključili su ekolozi iz Plava i Gusinja.

Prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju

Šteta koju je invazija potkornjaka napravila u šumama NP „Prokletije“, kao i u državnim i privatnim šumama na teritoriji opštine Plav, vještačenjem je procijenjena na preko tri miliona eura.
To je Portalu RTCG rečeno u Osnovnom državnom tužilaštvu u ovom gradu, po čijem nalogu je vještačenje sprovedeno.
U tom tužilaštvu u toku je postupak po krivičnoj prijavi koju je šumarski inspektor Hakija Jasavić podnio protiv bivšeg menadžmenta Nacionalnih parkova Crne Gore koji nisu postupili po nalogu iz aprila 2022. godine &nbsp;da izvrše sanitarnu sječu.
Mada je prisustvo potkornjaka bilo evidentno i ranije u manjem obimu, priča se ozbiljnije pokrenula podnošenjem te krivične prijave.
Bolest potkornjaka je zbog tog nemara, smatra Jasavić, ekpanzivno napredovala i napravila milionske štete državi Crnoj Gori. Jasavić je tada objasnio da je rješenje o potrebi sanitarne sječe u aparilu 2022. godine dostavio u skladu sa Zakonom o šumama član 45.
Kada je, naime, tada izvršio kontrolu, ustanovio je da je oboljelo oko pet do šest hiljada kubika čamove šume. U avgustu, u novoj kontroli, ustanovio je da ne samo da nije obavljena sanitarna sječa i izvršena zakonska obaveza, već se bolest raširila i zahvatila 10 do 15 hiljada kubika šume u NP Prokletije.
Zbog nemara i nerada već u oktobru i novembru oboljelo je šume u količini od 50 do 60 hiljada kubika u NP Prokletije, da bi u poslednjoj kontroli prije ljeta naredne godine ustanovio da je bolest zahvatila 100 hiljada kubika šume u Nacionalnom parku.
U poslednjoj provjeri u kasnu jesen, prije snjegova svaka nada za spas šuma je izgubljena. Oboljelo je, kažu inženjeri 151 hiljada stabala smrče i zakonom zaštićene molike, što je možda i preko 300 hiljada kubika nakvalitetnijeg drveta.
Osnovno državno tužilaštvo je krivičnu prijavu ovog inspektora proslijedilo Specijalnom državnom tužilaštvu, ali je SDT vratio na postupanje ODT Plav.
Umjesto da nešto preduzimaju, bivšimenadžment Nacionalnih parkova Crne Gore tražio je od inspektor Hakija Jasavić isključi iz nadležnosti kada se radi o NP Proklerije. I udovoljeno im je. Ovaj inspektor privatno kaže da stotji iza svega što je rekao i iza krivične prijave koju je podnio.
Dok je iz dijela institucija šteta pokušana da se minimizira, i a pojedini radnici NP „Prokletije“ inspektora Jasavića označavali „državnim neprijateljem“ i „šumarskom mafijom“, Osnovno državno tužilaštvo je zatražilo vještačenje ekonomske i ekološke struke.
To vještačenje je obavljeno krajem jula i u avgustu ove godine, a Portal RTCG je vać tada došao do saznanja da je šteta procijenjena višemilionski i da je bolest zahvatila 170 hiljada stabala.
Zbog sporosti institucija i progresivnosti širenja zaraze u šumama, građani Plava su zaprijetili da će sami uzeti pravdu u ruke i sa motornim testerama ući u NP „Prokletije“.
Udruženje drvoprerađivača Plav uputilo je polovinom ove godine apel nadležnim organima i institucijama da se sanitarna sječa sprovede u najkraćem zakonskom roku i proglasi vanredno stanje u šumama kojima gazduju &nbsp;NP “Prokletije”, Uprava za šume, kao i u privatnim šumama zaraženim insektom potkornjakom.
Oni su u pismu koje su uputili na dvadesetak najrelevantijih adresa naveli da je potkornjak izazvao ekocid na Prokletijama, i da je zbog najezde potkornjaka i nepreduzimanja odgovarajućih mjera predhodnih godina, da se suzbije širenje i razmnožavanje ovog insekta koji napada drveće, stanje u plavskim šumama alarmantno.
Oni su apel za uvođenje vanrednog stanja u Plavu zbog bolesti šuma izazvanih potkornjakom uputili između ostalog premijeru, predsjedniku Skupštine Crne Gore, ministru poljoprivrede, ministru ekologije, ministru rudarstva, ministru rada i socijalnog staranja, Agenciji za zaštitu životne sredine, Upravi za šume, državnom sekretaru u ministarstvu poljoprivrede, gradonačelniku Plava, predsjedniku SO Plav, polsaniku Armenu Šehoviću, potpredsjedniku Vlade Milunu Zogoviću, &nbsp;menažmentu NPCG i Upravnom odboru NPCG.
Nakon što su vještaci dostavili Osnovnom državnom tužilaštvu nalaz koji potvrđuje da je šteta u šumama u NP “Prokletije” i na teritoriji opštine Plav višemilionska, ostaje sada pitanje koji su dalji pravosudni koraci. Okrivljen još nije niko, ali bez bez prejudiciranja, neko mora biti odgovoran zbog toga što neko nije postupio po nalogu za sanitarnu sječu iz aprila 2022. godine, čime bi šteta ostala na najmanjoj mogućoj mjeri.

Portal ETV

Milionska šteta u plavskim šumama

U Skupštini Crne Gore završena je rasprava o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o šumama kojim se, između ostalog predlaže da se odloži implementacija zakona koji je usvojen prošle godine i to za 1.1.2026. a do 30.9. ove godine da se formira novo preduzeće. Poslanici će se izjasniti naknadno.
Poslanik Milan Zečević u ime predlagača pojasnio je pojedinosti novog zakonskog rješenja i ukazao na razloge izmjena.
- Predviđa se da se odloži implementacija zakona koji smo usvojili prošle, a do 30. septembra ove godine da se osnuje novo preduzeće koje će se baviti doznakom, prevozom, sječom i prodajom drvnih asortimenata. Ministar Vladimir Joković dao je pozitivan odgovor da će se preduzeće osnovati u tom roku - poručio je Zečević.
Kaže da će ovim izmjenama privatnici moći da sijeku svoju šumu, a sanitar moći da se doznači i posiječe.
Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović tražila je odgovornost za štetu koja je nanesena lošim zakonskim rješenjem i ukazuje da je zakon usvojen stihijski, a da se sada sektor vraća na stariji model koji je već bio predmet kritika.
Despotović je navela je da u budžetu nema sredstava za osnivanje novog preduzeća ni za zapošljavanje radnika, te da će Uprava ponovo biti zadužena za realizaciju doznaka. Smatra da neko mora odgovarati za cijeli proces i štetu koja je nastala.
Poslanik PES-a Miloš Pižurica ocijenio je da je sve što se dešavalo nakon usvajanja Zakona bila svojevrsna farsa, te da nije ponuđeno nijedno obrazloženje zbog čega propis nije sproveden u djelo. Postavio je pitanje kako je moguće da se firma sada može osnovati, ako to nije bilo moguće još od avgusta prošle godine.
- Imamo izvještaj Državne revizorske institucije koji potvrđuje da je osnivanje ovog preduzeća neophodno. Umjesto da se zakon primjenjuje, mijenja se bez ikakve institucionalne odgovornosti za njegovo ignorisanje. Nemamo nijedno službeno objašnjenje ko je odgovoran što firma nije osnovana… - poručio je Pižurica.
On je naglasio da se vrlo precizno može utvrditi kolika je šteta nanesena državnom budžetu i da neko mora da snosi odgovornost zbog toga. Najavio je da će, iz protesta i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti, glasati protiv predloženih izmjena i dopuna zakona. Uputio je i apel nadležnim institucijama da ispitaju čitav slučaj.
Poslanik Zečević saglasio se sa stavovima prethodnih govornika, navodeći da su izmjene i dopune zakona jedini izlaz iz trenutne situacije, dok se, kako je kazao, o svim drugim aspektima može raspravljati u narednih pet mjeseci. I on je pozvao na utvrđivanje odgovornosti.
Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović podsjetio je da je poznato ko je decenijama omogućavao devastaciju i pljačku šuma, kao i ko je, kako je rekao, praktično besplatno dao šume Draganu Brkoviću u Pljevljima. Naglasio je da bi formiranje firme imalo smisla ukoliko bi doprinijelo obnovi proizvodnje u „Velimir Jakić“, i dodao da sjedište firme mora biti u Pljevljima kako bi podržao izmjene.
- Promet drveta odvija se izvan poreskog sistema... Koncesionari su u 2024. godini, po važećem modelu, budžetu uplatili 6,2 miliona eura, u odnosu na količinu eksploatisane drvne mase. Nakon što dobiju oblovo drvo, prerađuju ga u dasku i pelet, izvoze i ostvaruju pravo na povrat PDV-a, čime efektivno nadoknade plaćenu koncesiju - praktično dobiju drvo besplatno… - istakao je Bojović. Dodao je i da cijeli sektor u BDP-u učestvuje sa manje od jedan odsto.
Potpredsjednik Skupštine i poslanik Bošnjačke stranke Mirsad Nurković podsjetio je da je prošle godine bio protiv Zakona, smatrajući da dijelovi tog propisa zahtijevaju drugačije definisanje korišćenja šuma. Ukazao je i da nova firma zahtijeva angažovanje nekoliko stotina radnika kojih nema na tržištu.
- Preduzeću su potrebne desetine miliona eura da bi zaista profunkcionisalo. U ovogodišnjem budžetu nema sredstava za mehanizaciju. Ako nemamo to, bojim se da se ništa neće promijeniti. Doći ćemo u situaciju da to preduzeće mora raspisivati tendere za izvođenje radova u šumi, a na njih će se javljati isti ljudi kao i do sada. Bojim se da mijenjamo formu, ali ostavljamo istu suštinu… - rekao je Nurković.
Dodao je i da će se ovim pristupom smanjiti prihodi opštinama, naročito onima na sjeveru. Ukazao je i na dramatičan pad zaposlenosti u sektoru: nekada je, kako je naveo, bilo angažovano više od 10.000 ljudi, dok ih je danas ostalo svega oko 2.500.

Zečević: Zakon o šumama predviđa formiranje novog preduzeća

Članovi rekonstruisane Vlade Milojka Spajića iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” tek treba da dostave imovinske kartone kao funkcioneri izvršne vlasti. Sudeći prema posljednjim izvještajima sa početka godine, kada su sjedjeli u poslaničkim klupama, najzavidnijim imovnim stanjem mogu se pohvaliti ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić.
Doskorašnji šef Poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) vlasnik je dva stana od 200 i 67 kvadrata, a posjeduje i dvije garaže od po 13 kvadrata koje je stekao prodajom imovine.&nbsp;
<h2>Šume, pašnjaci, kriptovalute</h2>
Radunović je apsolutni vlasnik ove četiri nepokretnosti, a njegova supruga Tanja stana od 60 kvadrata koji je takođe stekla prodajom imovine.
Radunović je naslijedio polovinu vlasništva nad dva vinograda od 24 i 17 kvadrata i voćnjakom od šest kvadrata.
Takođe, nasljedstvom mu je pripalo 17,71 odsto vlasništva nad devet šuma ukupne površine 36.669 kvadrata.
Isti udio u vlasništvu Radunović ima i nad 11 pašnjaka od ukupno 15.620 kvadrata i dvije njive od 466 i 259 kvadrata.
Naslijedio je i 33 odsto pašnjaka od 14.412 kvadratnih metara i 3,54 odsto još jednog od 1.903 kvadrata.
Pripalo mu je i 3,54 odsto šume od 38.654 kvadrata, 3,33 odsto druge od 3.683 kvadrata i 5,9 odsto treće od 3.809 kvadrata.
Funkcioner Nove ima 3,83 odsto vlasničkog udijela u Srpskoj kući, privrednog društva nad kojim, kako piše u njegovom imovinskom kartonu, nije izvršio prenos upravljačkih prava.
Radunović vozi "lend rover diskaveri IV HSE" iz 2012. godine, dok je njegova supruga Tanja na poklon dobila Pežo 207 iz 2011. godine.
Povremeno izdaje dva poslovna prostora, posjeduje gotovinu od 29.000 eura, kao i kriptovale čija tržišna vrijednost nije definisana.&nbsp;
<h2>Vrijedno štivo i akcije</h2>
Dugogodišnji funkcioner Nove i aktuelni potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Budimir Aleksić kao poslanik primao je platu od oko 1.800 eura, a kao naučni saradnik na Istorijskom insitutu Univerziteta Crne Gore godišnje je prihodovao 8.625 eura.
Aleksić je prijavio i godišnji honorar od Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog od 7.600 eura, a po osnovu ugovora o djelu u Narodnoj biblioteci "Stevan Samadzić" u Pljevljima, NVO Matica Boke - podružnica Tivat i JU Muzej savremene umjetnosti zaradio je ukupno 320 eura. Njegova supruga Zorica u EPCG zarađuje mjesečno od 1.100 do 2.245 eura.&nbsp;
Aleksiću je poklonjeno 56.926 metara kvadratnih pašnjaka, 32.711 kvadrata šuma i 39.661 kvadrad livada. Na poklon je dobio i automobil Mercedes Benz 190D iz 1993. godine, dok njegova supruga kupila Fiat Tipa iz 2016. godine.
Posjeduje knjige vrijedne 30.000 eura, ima 5.389 akcija u Hlt Fondu A.d. i vraća gotovinski predit od 10.000 eura.&nbsp;
Kao i Radunović, i Aleksić je sa 3,44 odsto suvlasnik Srpske kuće.
Ministarka turizma Simonida Kordić iz NSD-a prijavila je ASK-u stan od 53 kvadrata koji je kupila. Za razliku od njenog partijskog kolege, Kordić posjeduje samo jednu šumu od 1.000 kvadrata koju je dobila na poklon. Takođe, Kordić vozi automobil Golf 3 iz 1998. godine, a otplaćuje dva kredita od 28,5 hiljada eura.
<h2>"Tanki" kartoni</h2>
U imovinskom kartonu ministarke saobraćaja Maje Vukićević iz Demokratske narodne partije popunjene su stavke za prihode koje je ostvarivala kao poslanica DNP-a i odbornica u Skupštini opštine Bar. Prijavila je da je apsolutna vlasnica firme Mm Pro Consulting čija je djelatnost konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem. Otplaćuje dva kredita od 6.442 i 3.700 eura.
Sudeći prema posljednjem izvještaju dostavljenom ASK-u, Vukićević nema gotovinu, depozit, akcije i hartije od vrijednosti, pokretnu i nepokretnu imovinu.
Slična situacija je i kod njenog partijskog kolege Miluna Zogovića, koji od jula “pokriva” poziciju potpredsjednika Vlade za infrastrukturni i regionalni razvoj.&nbsp;
Zogović je imao poslaničku platu koja je varirala između 1.600 i 1.900 eura. Njegova supruga Marija ostvarila je godišnji prihod u M:telu od 16.000 eura, kao i varijablu od 250 eura.
Zogović posjeduje dva automobila Sitroen C4 iz 2013. godine i Reno klio iz 2018, a otplaćuje i dva kredita od ukupno 28.000 eura.
Niko od članova Vlade iz redova koalicije “Za budućnost Crne Gore” nije dao saglasnost za pristup podacima na bankarskim računima i drugih finansijskih institucija.

Tamara Klikovac

Impresivan spisak nepokretnosti Radunovića i Aleksića, DNP-ovci u kreditima

Bez napajanja električnom energijom do sjutra će biti 215 korisnika koji se napajaju sa 10 kV dalekovoda Rijeka Crnojevića.
To je saopšteno iz CEDIS-a.
Iz ove kompanije najavljuju da će zbog kvara na 35 kV dalekovodu „Glava Zete – Kličevo“ bez napajanja električnom energijom do sjutra biti potrošači u naseljima Povija, Norina i Jovan Do.
I 115 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Hoti“ i 680 korisnika koji se napajaju sa dalekovoda 10 kV „Vazdusni Tuzi“ takođe će biti bez struje do sjutra.

Više stotina korisnika u cetinjskoj, nikšićkoj i Opštini Tuzi bez struje do sjutra

Vodostaj rijeke Zete je porastao i u nekoliko naselja voda je došla do kuća. Mještani su bili primorani da napuste domove.
- U Pažićima je voda došla do kuća. Mještani su sve sami završili na vrijeme, prije nego što je počelo, napustili su domove. Sad nas je jedna porodica zvala, voda im je blizu kuće, dolaze za pijesak kako bi pokušali da spriječe da im kuća poplavi - kazali su za Portal Analitika iz Službe zaštite i spašavanja Danilovgrad.&nbsp;
Ističu da je trenutno ugroženo četiri - pet kuća, koje su prve do rijeke Zete.&nbsp;
Kritično je i u mjestu Bogićevići.&nbsp;
&nbsp;- U Bogićevićima dvije - tri kuće su ugrožene. Te kuće su i ranije plavile, ali odavno nije bilo poplava. Danas je voda nenormalno brzo stigla do kuća - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;
Dodaju da je poplavljen veliki broj manjih mostova.&nbsp;
- Poplavljeni su skoro svi manji mostovi, saobraćaj je prekinut. Poplavio je most u mjestu Dobre Polje, na Moravici put manastira Ždrebaonik, u Spužu na dvije lokacije su poplavljeni mostovi i saobraćanje je prekinuto.... Iz pravca Pričelja prema Spužu most je, takođe, potopljen - kazali su iz Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;

Danilovgrad: Voda došla do kuća, mještani morali da napuste domove

Fudbaleri Nigerije ubjedljivo su pobijedili Mozambik (4:0), u osmini finala Kupa afričkih nacija.
Trio u sastavu Viktor Osimen, Ademola Lukman i Akor Adams obilježili su susret u Fesu.
Već poslije prvog poluvremena je bilo jasno da će ekipa u zelenom opravdati ulogu favorita.
Dvostruki asistent bio je Adams – Lukman je pogodio u 20, a Osimen u 25. minutu.
Osimen je u 47. minutu povisio rezultat, na dodavanje Lukmana, da bi napadač Atalante bio asistent u 75. minutu, kada se u strijelce upisao Adams, prvotimac Sevilje.
Nigerija je nastavila sa odličnim partijama i u četvrtom meču na kontinentalnoj smotri odnijela pobjedu.
Naredni rival, u subotu od 17.00 u Marakešu, biće joj bolji iz duela Alžir – DR Kongo.

Nigerija ubjedljivo među osam najboljih

Na periferiji Skadra raste strah usljed bujanja rijeke Kir, pritoke Drima. Mještani se plaše kako bi uskoro moglo doći do njenog izlivanja, a najkritičnija je situacija u naselju Bardaj.
U mjestu Novi Štoj usljed nepogoda već tri dana nema struje, javlja skadarska televizija Star plus. Bez napajanja strujom su i mještani naselja Dobrač na periferiji tog grada.
Još je kritičnije u planinama iznad Skadra. Tamo su pojedina sela potpuno odsječena, a dvorišta kuća su pod vodom. Planinske bujice paralisale su saobraćaj.
Pritom, sva voda iz planina sliva se u rijeke koje teku u okolini Skadra, što bi, kako se pribojavaju mještani tog grada, moglo dodatno zakomplikovati situaciju.

Tag: sume