Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Domaća „roba“ od morskog dna do svemira: Kako je Turska uzela stvar u svoje ruke i postala jedan od lidera u odbrambenoj industriji

Nova naučna studija sugeriše da postoji mogućnost rotacije svemira, ali da se to dešava toliko sporo da je za jedan pun okret potrebno oko 500 milijardi godina.
To sporo kosmičko okretanje moglo bi, prema naučnicima, da objasni jednu od najdugovječnijih zagonetki moderne astronomije, takozvanu „Hablovu tenziju“.
Studiju je predvodio astrofizičar Ištvan Šapudi sa Instituta za astronomiju Univerziteta Havaji, a rezultati su objavljeni u časopisu „Monthly Notices of the Royal Astronomical Society“.
„Hablova tenzija“ odnosi se na problem u kojem različite metode mjerenja brzine širenja svemira - poznate kao “Hablova konstanta“ - daju različite rezultate, što izaziva konfuziju u kosmologiji.
U novoj teoriji, čak i minimalna rotacija svemira bi mogla da utiče na njegovo širenje na način koji bi pomirio te različite vrijednosti, prenosi „Indija tudej“.
Prema autorima studije, rotacija je toliko spora da ne bi mogla da bude direktno uočena današnjim instrumentima.
Ipak, efekti te rotacije mogli bi da se otkriju kroz kompjuterske simulacije koje će biti sljedeći korak u istraživanju, naveli su naučnici.

Portal ETV

Studija: Svemir se možda rotira, ali mu je za okret potrebno 500 milijardi godina

Četiri privatna astronauta poletjela su u svemir rano u utorak u modificiranoj SpejsEks (SpaceX) "Crew Dragon" kapsuli, započevši petodnevnu misiju kompanije "Polaris Dawn", koja ima za cilj testiranje novih dizajna svemirskih odijela i izvođenje prve privatne šetnje svemirom.
Posada, preduzetnik milijarder, penzionisani vojni pilot borbenog aviona i dvoje zaposlenih u SpejsEksu, poletjeli su iz NASA svemirskog centra Kenedi na Floridi oko 5:23 ujutro po tamošnjem vremenu (11:23 po srednjeevropskom vremenu).
Ovo je peta - i najrizičnija - privatna misija "Crew Dragona" do sada. Nakon što stigne u svemir nekoliko minuta nakon lansiranja, svemirska letilica će se smjestiti u orbitu ovalnog oblika, proći čak 190 kilometara (118 milja) do Zemlje i čak 1.400 kilometara (870 milja), što je najdalje što su se ljudi usudili od američkog Apolo mjesečevog programa 1972. godine.
Lansiranje u utorak je bilo odgođeno oko dva sata zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
Samo su visoko obučeni, dobro finansirani vladini astronauti išli u svemirske šetnje u prošlosti. Bilo ih je otprilike 270 na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) od njenog stvaranja 2000. godine, te 16 kineskih astronauta na pekinškoj svemirskoj stanici Tiangong.
Svemirska šetnja "Polaris Dawn" planirana je za treći dan misije na 700 kilometara visine i trajaće oko 20 minuta.
SpejsEkova letilica "Crew Dragon" polako će smanjiti pritisak u cijeloj kabini - nema vazdušnu komoru kao ISS - i sva četiri astronauta će se oslanjati na svoja svemirska odijela sa kisikom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833424823780790674%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833424823780790674%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prva američka svemirska šetnja je bila 1965. godine, na kapsuli "Gemini", i koristila se sličnu proceduru onoj koja je planirana za "Polaris Dawn": kapsula je bila pod pritiskom, otvor se otvorio, a astronaut u svemirskom odijelu izašao je vani na priveznom kablu.
Džered Ajzakmen, 41, pilot i milijarder, osnivač kompanije za elektronsko plaćanje Shift4, finansira misiju Polaris, kao što je učinio za svoj Inspiration4 let sa SpejsEksom 2021. Odbio je reći koliko plaća za misije, ali vjerovatno će koštati stotine miliona dolara.
Pridružio mu se pilot misije Skot Potit, 50, penzionisani američki. potpukovnik ratnog zrakoplovstva, te zaposlenici SpejsEksa Sara Gilis, 30, i Ana Menon, 38, obje starije inženjerke u kompaniji.
Za šetnju svemirom Ajzakmen i Gilis će izaći iz svemirske letilice vezani dovodom kisika, dok Potit i Menon ostaju u kabini.
Misija je prva u Ajzakmenovom privatnom programu Polaris koji uključuje narednu misiju "Crew Dragon" u budućnosti, nakon čega slijedi let na SpejsEksovom Staršipu, džinovskoj raketi za koju je kompanija potrošila milijarde dolara.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSpaceX%2Fstatus%2F1833439651291402600%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1833439651291402600%7Ctwgr%5E8e29d2205ec9a58cdc28c18dcfd2188b0e870949%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kompanija je prethodno imala četiri privatne misije: "Isaacman's Inspiration4" i tri privatna leta astronauta koje je organizirao Aksiom Spejs sa sjedištem u Hjustonu.
Boing se bori da razvije sličnu svemirsku letilicu, Starlajner, koja bi mogla parirati "Crew Dragon"-u.
Ipak, Starlajnerova najnovija probna misija NASA-e koja je počela u junu - kada je prvi put letjela sa posadom - ostavila je svoje astronaute na ISS-u prošle sedmice zbog problema s pogonskim sistemom.

Četiri astronauta otišla u prvu privatno finansiranu šetnju svemirom

Prva Boingova misija s astronautima završena je slijetanjem na Zemlju kapsule čliji uređaji imaju kvarove, te se vratila prazna, a dva probna pilota su još u svemiru, i biće tamo do sljedeće godine jer je NASA procijenila da je njihov povratak istom kapsulom previše rizičan.
Šest sati od odlaska s Međunarodne svemirske stanice, Starlajner je padobranom sletio u raketni poligon Vajt Sends u Novom Meksiku, spuštajući se autopilotom u pustinju.
Bio je to kraj drame koja je počela junskim lansiranjem Boingovog dugo odlaganog debija letenja u svemir s posadom, ali sve je brzo eskaliralo u dugotrajnu misiju pogođenu kvarovima potisnika i curenjem helijuma.
Mjesecima je povratak veterana vazduhoplovstva Buča Vilmora i Sanija Vilijams bio pod znakom pitanja jer su se inženjeri borili da shvate probleme kapsule i probaju da ih riješe.
Boing je insistirao nakon opsežnog testiranja da je Starlajner bezbjedan da vrati astronaute kući, ali NASA se nije složila i umjesto toga se odlučila za povratni let s kompanijom SpejsIks.
Astronauti će se vratiti u februaru, više od osam mjeseci pošto su krenuli na ono što je trebalo da bude probno putovanje u svemir od svega nekoliko dana.
Vilmor i Vilijams trebalo je da slete Starlajnerom nazad na Zemlju sredinom juna, sedam dana od njegovog lansiranja.
Ali njihova vožnja do svemirske stanice bila je poremećena kaskadom problema sa potisnikom i gubitkom helijuma, a te je NASA odlučila da je bolje da ostanu gdje su.
Vilijams je noćas bdio da vidi kako će sve proći. „Dobro slijetanje, prilično sjajno“, prenijela je Boingova kontrola misije.
Bilo je nekih prepreka tokom ponovnog ulaska, uključujući više problema sa potisnikom, ali Starlajner je „sletio odlično“, rekao je menadžer programa NASA-ine komercijalne ekipe Stiv Stič.
Mada je povratak kapsule bio dobar, „mislim da smo donijeli ispravnu odluku da nećemo pustiti Buča i Sani na let“, rekao je Stič na konferenciji za novinare.
Boing nije učestvovao na brifingu u Hjustonu povodom povratke kapsule.
Ali dvojica najviših zvaničnika te kompanije su rekla zaposlenima da podržavaju odluku koju je donijela NASA.
- Iako ovo možda nije bilo onako kako smo prvobitno zamislili završetak probnog leta, podržavamo odluku koju je donijela NASA za Starlajner i ponosni smo na to kako su se naš tim i svemirska letilica ponašali - napisali su rukovodioci.
Pošto su se spejs-šatlovi povučeni iz upotrebe prije više od decenije, NASA je angažovala Boing i SpejsIks za letove u svemir.

Svemirska kapsula firme Boing se prazna vratila na Zemlju

&nbsp;Seniorsko pojedinačno prvenstvo Crne Gore u džudou okupilo je u Podgorici 100 takmičara iz 20 klubova, saopšteno je iz Džudo saveza.
Po dva prvaka Crne Gore imaju džudo klubovi Ibar, Onogošt, Akademik i Monte tatami, a po jednog Ljubović, Nenad Sinanović, Ipon, Champion, Straševina i Milenijum.
U muškoj konkurenciji zlatna odličja osvojili su Matej Milić (Ljubović, do 60), Emil Sinanović (Nenad Sinanović, 
do 66), Jusuf Nurković (Ibar, do 73), Jahja Nurković (Ibar, 
do 81), Stevan Nikčević (Onogost, do 90), Aleksandar Tomić (Akademik, do 100) i Stefan Kovinić (Monte Tatami, preko 100).
Titule prvaka u ženskoj konkurenciji osvojile su 
Marija Simić (Ippon, do 48), Milana Stevanović (Monte tatami, do 52), Tamara Gardašević (Akademik, do 57), Nataša Jeftić (Champion, do 63), Andrijana Šutović (Straševina, do 70), Teodora Vlahović (Milenijum, do 78) 
i Jovana Mrvaljević (Onogošt, preko 78).
Takmičenje je održano u sportskoj dvorani Osnovne škole "Novka Ubović“.

Za seniorsku medalju borilo se 100 džudista iz 20 klubova

Dolar je ove sedmice oštro pao prema korpi valuta, jer su napetosti između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) oko Grenlanda izazvale pad povjerenja u američku valutu.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je 1,9 odsto na 97,45 bodova.&nbsp;
Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 1,95 odsto, pa je kurs eura skočio na 1,1825 dolara, prenosi Hrportflio.
Američka valuta je oslabila i u odnosu na japansku, 1,5 odsto, pa je cijena dolara zaronila na 155,70 jena (JPY).
Najveći sedmični gubitak dolara od juna posljedica je novih prijetnji carinskim ratom predsjednika SAD-a Donalda Trampa.&nbsp;
Tramp je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ako ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, kojeg smatra važnim za sigurnost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februra uvesti carine od deset odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ako se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i lideri Grenlanda, autonomnog područja Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, EU je najavila protivmjere, ako Tramp zaista uvede carine.
Zbog toga je dolar bio pod snažnim pritiskom. Nije se uspio oporaviti ni nakon što je Tramp u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.&nbsp;
- Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD - &nbsp;kazao je analitičar u firmi Capital.com, Kyle Rodda.
Dolar decenijama slovi za sigurnije utočište za kapital u nesigurna vremena, pa čak i u krizama u koje su uključene SAD.&nbsp;
No, čini se da postupno gubi taj status, pa ulagači utočište traže u drugim valutama i zlatu.
Zbog toga se cijena zlata ove sedmice prvi put u istoriji probila iznad 4,9 hiljada dolara &nbsp;po unci.

Dolar pao zbog grenlandske situacije

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Kriza vlasti u Pljevljima
- Reakcije javnosti i demanti ANB-a o povezanosti sa privatnim prepiskama plasiranih u javnost
- Kad počinje štrajk kamiondžija i koji su uslovi?
- Treća pucnjava u Mineapolisu povezana sa federalnim agentima
- Više od milion Ukrajinaca bez struje nakon ruskog napada
Gost emisije je građanski aktivista Pavle Čolović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Pavle Čolović

U Budilniku na Televiziji E pitamo zašto u Zanatskoj komori tvrde da su izloženi nezakonitim pritiscima i koliko se zanatlija do sada upisalo u registar? Donosimo i priču o još jednom iskoraku Crne Gore u evropskim integracijama - zatvaranju poglavlja Finansijski nadzor i pitamo koliko će primjena evropskih praksi ojačati unutrašnju kontrolu.
Govorićemo i o problemima u zdravstvu - nedostajući ljekovi i duge liste čekanja ponovo otvaraju pitanje da li zdravstveni sistem pruža adekvatnu pomoć građanima.
Na putevima zabrinjavajuća statistika: kod više od 5.800 vozača utvrđeno je da su vozili pod dejstvom alkohola ili droga. Pitamo da li će planirano povećanje novčanih kazni promijeniti takvu praksu?
Na kraju - problemi sa terena. Mještani Konika tvrde da su zbog izgradnje dijela novog bulevara na Starom aerodromu ostali bez prilaza svojim kućama.

Tag: svemir