Državni arhiv je veoma važna institucija, ona čuva nacionalno blago iz oblasti kulture. Zato je mnogo upitno kad se počnu popovi uvoditi u institucije kulture i obrazovanja, dok su, sa druge strane, zaposleni u tom arhivu ljudi od kredibiliteta i izuzetne profesionalne odgovornosti na koju se društvo može osloniti da se ništa iz arhiva neće otuđiti - poručila je direktorica NVO Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Ona je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, naglasila da je Centar za građanska prava tražio sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem sa ciljem da u dobroj namjeri i želji pronađu rješenje koje bi bilo u obostranom interesu.
- U interesu i institucija: da ne uvode popove, kao što se to radilo, &nbsp;kao što želi crkva da utiče na sve segmente našeg društva... I da se umiri javnost i da se sumnje otklone ukoliko bi gospodin Mrvaljević bio voljan da uradi nešto što bi vodilo ka tome. Međutim, s obzirom na naše prijedloge, koji su bili apsolutno zakonski utemeljeni, dobili smo optužbe ,,da ga neće ucjenjivati nevladina organizacija”. To je potpuno pogrešno shvatio, naš pokušaj je da se umiri crnogorska javnost. Pošli smo sa namjerom da je čovjek Cetinjanin, Crnogorac i da će imati sluha za vox populi, međutim, omalovažavao je glas naroda govorivši da je to mali broj ljudi nebitan, da to uopšte nije bitno i da ne vidi ništa sporno u tome da se angažuju popovi crkve Srbije kao volonteri - rekla je ona.
Sporno je, podvlači Pajović-Musić, što je to praksa koja do sada nije postojala.
- Sporono je što volonteri do sada nijesu radili u državnom arhivu, a pogotovo ne iz crkvenih institucija i sporno je to što se uvodi praksa uvođenja popova, danas će biti dva, sjutra će biti pet i uvode se u sistem i niko ne možete da garantuje da ti ljudi pošto polože ispit za arhivare da neće konkurisati na tim mjestima i da se neće zaposliti u državnim institucijama - istakla je Pajović-Musić.
Naglašava da zaposleni u Državnom arhivu uopšte nijesu bili upoznati da bi popovi trebalo da volontiraju, iako je direktor izričito tvrdio suprotno.&nbsp;
- Tako da se ispostavilo da je odluka o tom volonterizmu isključivo njegova. Mi smo pitali da li su arhivu potrebni popovi - nijesu potrebni, to nije bila institucionalna potreba, to je bio njegov lični argument i njegova lična percepcija, njegova lična odluka. Zaposleni nijesu znali i to je bilo njima šokantno, bilo im je šokantno kad su se pojavili da potpišu te ugovore i nijesu bili obaviješteni. On je nama na sastanku izričito insistirao da su zaposleni znali, ali mi znamo da zaposleni nijesu - decidna je Pajović-Musić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVKPipw-bHCo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pajović-Musić: Popovi volonteri u Državnom arhivu nijesu institucionalna potreba, to je lična odluka direktora Mrvaljevića

Predstavnice NVO Centar za građanska prava (CGP) održale su sastanak sa direktorom Državnog arhiva Danilom Mrvaljevićem, povodom angažovanja sveštenika Srpske pravoslavne crkve kao volontera u Državnom arhivu na Cetinju – prakse koja do sada nikada nije postojala u ovoj instituciji.
Kako ističu iz CGP-a, na sastanak su došle sa jasnim ciljevima, dobrom namjerom i konstruktivnim prijedlozima, insistirajući na transparentnosti i zaštiti crnogorske kulturne baštine.
<h2>CGP: Nikada ranije volonteri – sveštena lica nijesu bili angažovani u Arhivu</h2>
- Direktor je potvrdio da Državnom arhivu takvi volonteri nijesu potrebni, dok Crkvi Arhiv jeste - navodi se u saopštenju. Dodaju da je sumnja javnosti u ovakvim društveno-političkim okolnostima potpuno opravdana i legitimna.
Mrvaljević je, kako navode, tokom razgovora više puta ponavljao da je sve urađeno u skladu sa zakonom i da postoji ugovor o volontiranju, uz odredbu o nadzoru, prema kojoj volonteri neće raditi sa arhivskom građom, već su tu „da uče“.
- Kada nijesmo dozvolile pokušaj prebacivanja odgovornosti na zaposlene koji su podređeni direktoru, potvrdio je da je on lično odgovoran za sve eventualne propuste - ističe CGP.
<h2>Predložili kompromis, Mrvaljević odbio</h2>
U cilju smirivanja tenzija i vraćanja povjerenja javnosti, CGP je predložio da se sveštenici-volonteri izmjeste iz centralne zgrade Arhiva na Cetinju i eventualno angažuju u nekoj od opštinskih arhiva ili spoljnih službi.
- Direktor je taj prijedlog kategorički odbio.
Na pitanje zašto Državni arhiv ne pošalje svoje stručnjake da pomognu crkvenim arhivima, Mrvaljević je odgovorio da to „nije moguće“, jer spoljnu službu mogu koristiti samo državne institucije, dok Crkva to nije — iako je prethodno isticao da Crkva posjeduje „značajnu građu za Crnu Goru“.
- Time je sam potvrdio da nije riječ o institucionalnoj potrebi Arhiva, već o njegovoj ličnoj odluci i samovolji - navodi CGP.
<h2>Zaposleni nijesu bili obaviješteni</h2>
Tokom razgovora, prema navodima organizacije, ispostavilo se da zaposleni nijesu bili obaviješteni o dolasku volontera, iako je direktor tvrdio suprotno.
CGP dodaje da je Mrvaljević pokušao da insinuira kako organizacija ima političku motivaciju i da ga „ucjenjuje“, uz, kako kažu, upadljive pokušaje da relativizuje proteste i zabrinutost građana riječima „koji narod, neki mali broj ljudi – nebitan“.
<h2>Nema volje, tenzije će se produbljivati</h2>
- Nažalost, očekivali smo da će kao Cetinjanin razumjeti trenutak u kojem se naš grad i država nalaze. Umjesto toga, razgovor je vodio isključivo u prvom licu jednine – ‘ja sam odlučio, ja sam uradio’ - navodi CGP.
Organizacija ističe da je jasno da se sveštenici SPC „uvode na mala vrata u crnogorske institucije“, čime se produbljuju društvene podjele.
- Razgovor sa Mrvaljevićem nije urodio plodom. Naša obaveza je da budemo brana, jer onaj ko je nedobronamjeran uvijek je korak ispred - zaključuje CGP.

NVO Centar za građanska prava: Mrvaljević odbio naš prijedlog, sumnje javnosti i dalje opravdane

Nasilna aneksija je istorijska činjenica za koju sve više ljudi zna, za način kako je izvršena, stradanja crnogorskih porodica od srbijanske žandarmerije i način na koji je oteta crnogorska država. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, rekla predsjednica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić.
Smatra da je prijedlog brisanja riječi nasilna, u kontekstu aneksije iz 1918. godine, u Zakonu o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojom žele da maskiraju sve loše stvari koje se događaju i koja će izazvati još veće podjele.
- Njihova namjera je bila navodno manje podjela, a ovo je jedna riječ koja izaziva revolt, zbog toga što nasilna aneksija jeste bila i to je istorijska činjenica za koju je bitno da se zna. Sve više ljudi u Crnoj Gori ima pristup informacijama koja su sve stradanja crnogorskih porodica bila, šta je radila srbijanska žandarmerija, kako je nasilno oteta država i kako je nasilno stupila u tu državu 1918.godine, poslije Prvog svjetskog rata. Ovo što trenutno radi PES je pokazatelj da su produžena ruka Demokratskog fronta, tako da mogu s takvim dogovorom da trljaju ruke, ali ne može im služiti na čast - rekla je Pajović-Musić.
Podsjetila je na skorašnje zasjedanje bjelopoljskog parlamenta na kome se glasalo o oduzimanju književne nagrade “Risto Ratković” Radovanu Karadžiću, na kom je, kaže, jedna odbornica Pokreta Evropa sad branila lik i djelo Radovana Karadžića.
I to što se ne može pronaći i oduzeti “odbjegli” spomenik četničkom zločincu Pavlu Đurišiću odavno je, dodaje ona, prestalo da bude komično i duboko je zabrinjavajuće.
- Zabrinjavajuće je mnogo toga što se dešava. Upravo ova hajka koja se dešava i propaganda, načini, sredstva i ciljevi su apsolutno slični Vučićevim metodama. Živimo u vremenu informacija u stilu Pinka i Informera, Zadruge, reality show-a gdje se ljudima zalazi u privatne živote, podilazi se najnižim ljudskim porivima, sve to služi kao jedna maska za sve ono što se dešava - istakla je Pajović-Musić.
Podsjetila je i na proteste koje su građanski aktivisti održali povodom hapšenja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, jer je taj njegov slučaj, kako kaže, bio lakmus papir kako će društvo da reaguje na nepravdu, progon i diktaturu.
- Ušli smo u diktaturu jer se krše osnovna ljudska prava, ljudi se zatvaraju po spisku, ko ne odgovara on ide, nema veze da li je to po zakonu i Ustavu. Tako da nema više smisla da pričamo niti da apelujemo na sudstvo i tužilaštvo, jer očigledno moramo da se borimo protiv toga - poručila je Pajović-Musić.
Smatra da cijelo crnogorsko društvo treba da se zapita kako reaguje na igru i taktiku koju BIA formira, a koju promovišu određni mediji poput, kako tvrdi, koncerna Vijesti i Javnog servisa Crne Gore.
Kaže i da cijelu hajku protiv medija i pojedinaca vodi novinarka koncerna Vijesti za koju je šest puta sud dokazao da je lažno iskonstrusala Birnovu mapu ekstremista, u koju je, podsjeća Pajović-Musić, stavila časne ljude, novinare i građanske aktivste, ugrožavajući njihov profesionalni i lični integritet.&nbsp;
- Ne treba da se nasjeda na tu igru i ponekad se zapitam da li smo mi glupi, ili nemamo hrabrosti, jer zašto nasjedati na njihove igre i pravdati se bilo kome za bilo šta. Smatram da ne smijemo da dozvolimo da kriminalizuju crnogorske građane i crnogorske suvereniste, jer je to njihov cilj da kriminalizuju kompletan suverenistički blok, kao i određene partije i strukture koje su učestvovale u stvaranju suverene Crne Gore. Apelujem i na suverenističke partije i na nevladine organizacije da se ne nasjeda na ovo, kao i na medije da ne šire takve priče, a oni koji su u službi BIA-e neka rade to što rade, ne služi im na čast i na profesionalnu etiku - naglasila je ona.
Doaje i da se ne smije dozvoliti progon crnogorskih medij, već se protiv toga treba boriti svim pravnim sredstvima.
- Vjerujem da u sudstvu Crne Gore postoje ljudi sa integritetom koji će raditi isključivo na poznavanju Ustava ove države, a ne po naredbama i po političkoj volji vladajuće klike. Došli smo u situaciju na koju upozoravali &nbsp;posle hapšenja Milivoja Katnić. Ko god bude njima smetao oni će nastaviti sa progonom, ali to treba da bude ono što će da pokrene sve ljude, da se prkosno pokaže da se slobodna riječ ne može ugušiti, nije mogla u gorim vremenima, a ne sad - zaključila je Pajović- Musić.&nbsp;

1250x600

1084x550

Pajović-Musić: Htjeli su manje podjela, a upravo uklanjanje riječi “nasilna” izaziva revolt

U selu Brčeli u Crmnici u subotu, 20. septembra, u 12 sati biće održan skup posvećen, kako organizatori navode, „istorijskom revizionizmu i nečasnim akcijama koje sprovodi crkva Srbije“.
Najavila ga je gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, izvršna direktorka NVO Centar za građanska prava Svetlana Pajović - Musić, naglasivši da je slučaj porodice Nikaljević bio „kap koja je prelila čašu“.
- Porodica Nikaljević smo svi mi. Svi imamo svoja mjesta, sela, đedovine i crkve koje su naši preci gradili i krvlju branili, a danas dolazimo u situaciju da postajemo tuđini na svome. To ne želimo i nećemo dopustiti - rekla je Pajović - Musić.
Podsjetila je da je porodica Nikaljević prvi sukob sa SPC imala u novembru 2020. godine, kada je, kako tvrdi, „crkva vandalski prekopavala grobnicu vladike Arsenija Plamenca“. Sada, dodaje, u njihovom selu, „ispred njihove kuće, SPC bahato i arogantno prenebregava sve procedure i zakone, izvodeći radove na manastiru koji je kulturno dobro“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3053%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsuzana-nikaljevic-po-prijavi-popova-crkve-srbije-kaznjena-1-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Prema njenim riječima, skup je prvobitno trebalo da bude održan na stadionu, ali je uvidom u katastarske podatke utvrđeno da se i <a href="https://etv.me/drustvo/protestni-skup-u-donjim-brcelima-odrzace-se-kod-spomenika-palim-partizanima">stadion i škola vode kao vlasništvo SPC</a>.
- Mjesto okupljanja biće kod spomenika. Upravo je taj podatak razlog zašto smo krenuli sa registrom svih oduzetih i nezakonito upisanih dijelova crnogorske teritorije na SPC. Možemo samo da zamislimo koliko je javnih površina, poput škola, stadiona i igrališta, na sličan način prepisano. Naša organizacija je već pokrenula taj proces i sa partnerima ćemo ići u pravnu bitku kako bi se sve to vratilo Crnoj Gori. Neka SPC zna da to neće ostati u njihovom vlasništvu - poručila je Pajović - Musić.
Cijelo gostovanje dostupno je na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLsm-arIjymo%3Fsi%3DeHhVZ1q_Tk0IdZUu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pajović-Musić: Počeli smo registar nezakonito upisanih državnih i crnogorskih površina na SPC

Četiri godine je prošlo od građanskog protesta na Belvederu protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija.Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma, rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, građanska aktivistkinja Svetlana Pajović- Musić. &nbsp;
Smatra da je 5. septembra 2021. godine prestala da postoji crnogorska država i svima je od toga dana trebalo da bude jasno šta će se dešavati u crnogorskom društvu.&nbsp;
Sve je počelo, prisjeća se Pajović-Musić, 4.septembra 2021. godine kada su građani probili policijski kordon i oko jedan sat poslije podne izašli na Belveder, gdje su ostali do sjutradan i 6 sati ujutru.
Prisjećanje, kaže ona, na taj događaj nosi različite emocije, od osjećaja dostojanstva i ponosa zbog zajedništva i nacionalnog jedinstva do buđenja građanskog otpora. Tu je, kaže Pajović-Musić, i osjećaj gorčine zbog saznanja koliko su zloupotrebljene institucije Crne Gore, od strane kriminalaca, pravoslavnih bratstava i srpske službe.
- Taj događaj na Belvederu 2021. godine predstavlja jedan kontinuitet slobodarstva i pružanja otpora svakoj vrsti fašizma i te fašističke čizme, koja je te godine došla u obliku unutrašnjih uzurpatora. Tako da možemo da smatramo da je Belveder jedna nit koja povezuje i 13.jul 1941.godine kada smo imali opštenarodni ustanak, ali bile su drugačije istorijske okolnosti. Međutim u kontekstu podizanja građanske svijesti, ujedinjavanja nacionalnog zajedništva to se opet desilo na Belvederu 2021.godine - rekla je Pajović - Musić
Kaže da se 5. septembra desio jedan udruženi zločinački poduhvat, jer je količina sile prema građanima predstavlja nešto što građani Cetinja i Crne Gore nikad neće zaboraviti. &nbsp;Sam Belveder je bio pokazna vježba dokle i kako su, kaže ona, spremni da idu, pa je posle Belvedera došla druga Vlada Dritana Abazovića koja je potpisala Temeljni ugovor.
- Belveder je samo početak niza događaja koji su kulminirali, sve što nijesu pokazale dvije, ili tri godine, ono što smo mi pričali šta crkva Srbije radi, kada smo je nazivali po imenima kako jeste. To nije duhovna i religijska organizacija, to je organizacija teroristička, paramilitarna, parapolitička, tada su nas smatrali ekstremistima, nazivali raznim imenima, a mi smo samo vidjeli njihovo pravo lice. To što nijesu pokazale dvije, tri godine, pokazalo je pet, sada je cijela Crna Gora vidjela, pogotovu kroz slučaj postavljanja spomenika ratnom zločincu, to se više ne krije, već javno radi. Belveder je bio pokazatelj kuda će ići crnogorsko društvo - naglasila je Pajović - Musić.
Poručuje i da je Belveder zajednički imenitelj svima, pa poziva sve koji su bili na Cetinju &nbsp;da se prisjete šta su jedni drugima tih dana &nbsp;značili.&nbsp;
- To nacionalno zajedništvo, to građansko zajedništvo u borbi protiv fašizma, kleronacionalizma u tom obliku treba da nam bude vodilja, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo ovo zlo koje je snašlo Crnu Goru - zaključila je Pajović-Musić.
Pajović-Musić je kazala da će se godišnjica Belvedera održati u nedjelju 7.septembra u 17 sati, na platou pored Biljarde, ispred manastira. Dodaje da je skup prijavljen i odobren, a organizator skupa je NVO Centar za građanska prava.&nbsp;
Poručuje da je cilj miran i dostojanstven skup, koji će biti podsjećanje na vrijednosti građanskog društva i antifašizma.&nbsp;

Pajović-Musić: Samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo da pobijedimo zlo koje je snašlo Crnu Goru

Krivična prijava nevladine organizacije Centar za građanska prava protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog govora mržnje, izazivanja nacionlane, vjerske i etničke mržnje, veličanja zločinačkih formacija i kršenja Ustava, bila je građanska dužnost i želja da se zaustavi institucionalna tišina. To je za 24 sata Televizije E kazala izvršna direktorica ove nevladine organizacije, Svetlana Pajović Musić. Govor Metodija Ostojića u manastiru Podmalinsko nije, kaže, bio religijski, već politička propaganda i istorijski falsifikat.
U Centru za građanska prava očekuju odgovor tužilaštva nakon što su podnijeli krivičnu prijavu protiv mitropolita budimljansko-nikšićkog Srpske pravoslavne crkve, Metodija, zbog njegovog zapaljivog govora u manastiru Podmalinsko, kod Šavnika, kada je služeći parastos četničkim brigadama i njihovom komandantu Draži Mihailoviću, veličao njihovu ulogu i predstavio ih kao prve gerilce u porobljenoj Evropi.
- Mi ne možemo i nećemo ćutati dok se sa crkvenih oltara širi istorijski revizionizam, poziva na vjersku i nacionalnu netrpeljivost, veličaju ratni zločinci. Smatramo da je to nešto na šta Crna Gora ne smije da se navikne i zato smo se odlučili na ovakav korak. Ako se krše zakoni i Ustav tužioci su dužni da reaguju, u suprotnom su saučesnici, što dalje izvodi pravnu konsekvencu da ti isti tužioci mogu biti procesuirani zbog nesavjesnog rada i zloupotrebe položaja. Dužni su da reaguju po službenoj dužnosti. Govor sveštenika Metodija Ostojića nije bio religijski, već politički govor, politička propaganda, istorijski falsifikat, širenje netrpeljivosti i mržnje. Taj njegov govor mora da ima pravne posljedice – kaže Pajović Musić.
Izvršna direktorica Centra za građanska prava kaže da neće stati u naumu da stalno podsjećaju crnogorske institucije da ih plaćaju građani i da su dužni da štite zakone i Ustav države Crne Gore, pred kojima svi moraju da budu jednaki.
- Podsjetiću na nasilje 4. i 5. septembra 2021. godine na Cetinju. Tada je crkvena, odnosno politička, parapolitička i kriminalna organizacija bila spremna da žrtvuje čitav jedan grad i sve ljude u njemu da bi sprovela svoj zli naum, sa udruženim polugama vlasti koje su bile otete iz crnogorskih suverenih institucija. Tada je demonstrirana sila i moć. Crnogorska javnost treba da zna da se ne možemo boriti samo tako što ćemo da pišemo protestna pisma ili reagujemo po društvenim mrežama, moramo da budemo više aktivni, moramo da vršimo pritisak na institucije. To su naše institucije, ne možemo da dignemo ruke i kažemo - oni ne reaguju. Oni moraju da reaguju, a mi moramo da ih podsjećamo koje su njihove dužnosti i pravne obaveze, i koje su pravne posljedice njihovog nedjelovanja - naglasila je Pajović Musić.
Podsjeća da su u posljednjih pet godina targetirani aktivisti, civilni sektor, novinari, svi koji su se usudili da kritikuju Srpsku pravoslavnu crkvu.
- Ne libe se raznih sredstava, pogotovo u dehumanizaciji na društvenim mrežama. Tu prednjači jedna Facebook stranica koju vode crkvena i srpska služba, što se pouzdano zna. Tu dehumanizuju sve nas, prave razne montaže, degutantne, bestijalne, seksualno implicitne… U procesu smo objedinjavanja tužbi kojih imamo puno, krivičnih prijava - kaže Pajović Musić.
Smatra i da je premijer Milojko Spajić, kako kaže, politički regrut Srpske pravoslavne crkve pa ne čudi što je porodicama žrtava dva cetinjska masakra poručio da ne blokiraju saobraćaj i ne ometaju turizam.
- Vrlo je bezobzirno premijer pokušao da trivijalizuje zahtjeve porodica koje traže odgovornost institucija, bezbjednost i jedan bolji sistem. On je zamjenom teza fokus prebacio na druge ekonomske teme, turizam i slično, što govori o odsustvu empatije i bezobzirnosti - zaključila je Pajović Musić.

Pajović Musić: Ne možemo ćutati dok se sa crkvenih oltara veličaju ratni zločinci

Protiv R.Z. (43) i Ž.Ž. (38) iz Nikšića podnijeta je krivična prijava nakon što je policija pronašla 780 komada ručno pravljenih cigareta, 119 paklica raznih vrsta cigareta sa kosovskim akciznim markicama, te 79,2 litra alkoholnog pića bez akcizne markice i deklaracije o porijeklu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026013113018_a2d5c3e4ae446c5dc5d936015cb29990cfbc99c01f498d1a2630853c18cd742e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026013113018_a2d5c3e4ae446c5dc5d936015cb29990cfbc99c01f498d1a2630853c18cd742e" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="Pronađene stvari Nikšić Uprava policije"> <figcaption>Pronađene stvari(Photo: Uprava policije)</figcaption> </figure>  Oni su pretresli stan i kola R.Z. i trgovinski objekat u Ž.Ž. Njima se na teret stavlja nedozvoljena trgovina. - Nakon kriminalističke obrade, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, podnijeli krivičnu prijavu protiv pomenutih lica zbog sumnje da su počinili krivično djelo nedozvoljena trgovina - naveli su u policiji.

Dvojici Nikšićana krivična prijava, policija pronašla 119 pakli cigareta s kosovskim markicama i 79 litara alkohola bez deklaracije o porijeklu

Projekat tzv. „srpskog sveta“ realna je opasnost o kojoj se mora otvoreno govoriti, ali i projekat koji nema budućnost u savremenoj Evropi, zasnovanoj na građanskim vrijednostima, vladavini prava i poštovanju različitosti.
To je centralna poruka emisije Građanski ugao na Televiziji E, čiji je domaćin Centar za građansko obrazovanje (CGO).&nbsp;
O konceptu „srpskog sveta“, njegovim političkim, identitetskim i bezbjednosnim implikacijama po zemlje Zapadnog Balkana, kao i o odgovoru regiona i Evropske unije na ove procese, direktorica za strategiju i komunikacije u CGO Zvezdana Kovač razgovarala je sa &nbsp;profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćirom Filandrom, posebnom savjetnicom ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vandom Babić-Galić, profesorom istorije iz Crne Gore Srđom Pavlovićem i novinarom i piscem iz Srbije Tomislavom Markovićem.
- Koncept „srpskog sveta“ treba posmatrati kao supstitut propalog velikodržavnog projekta. Naime, srpske nacionalističke elite tokom cijelog 20. vijeka pokušavale su da ostvare projekat Velike Srbije, ali je on definitivno propao, jer je bio nepravedan i mogao se ostvarivati samo zločinačkim sredstvima - naveo je Šaćir Filandra.
<h2>TRANSFORMACIJA</h2>
On je objasnio da se u savremenim okolnostima, kada su promjene granica međunarodno neprihvatljive, taj projekat transformisao.
- Srpski svet sada dolazi kao kulturološki i identitarni supstitut tom političkom projektu i cilja na stanovništvo, a ne na teritorije - rekao je on, naglašavajući da je riječ o pokušaju standardizacije i ujednačavanja identiteta Srba u različitim državama regiona.
Filanda je dodao da je takav pristup problematičan i zbog istorijskog iskustva i da zahtijeva visok stepen opreza, jer „može biti opasniji nego što smo toga svjesni“.
<h2>NAJVIŠE ŠTETE SRBIMA U REGIONU</h2>
- Predstavljanje „srpskog sveta“ kao brige za Srbe van Srbije je potpuno licemjerno. Nazvati taj koncept brigom za prava Srba bilo bi isto kao nazvati Miloševićevu politiku devedesetih humanitarnim radom - decidna je Vanda Babić-Galić.
Prema njenim riječima, riječ je o projektu koji podrazumijeva objedinjavanje prostora isključivo po etničkom kriterijumu, uz pretpostavku da granice nijesu konačne.
- Taj koncept geopolitički je kompatibilan sa interesima Rusije i vodi destabilizaciji Zapadnog Balkana i slabljenju euroatlantskog prostora. I taj projekat najviše šteti upravo Srbima u regionu, jer ih pretvara u taoce tuđe politike i trajnu manjinu sumnjive lojalnosti, umjesto ravnopravne građane država u kojima žive - istakla je ona.
<h2>U CRNOJ GORI POSEBNO ŠTETAN EFEKAT</h2>
Srđa Pavlović je mišljenja da „srpski svet“ u Crnoj Gori ima specifičan i posebno štetan efekat.
- U Crnoj Gori postoji dubok identitetski dualitet, koji ovaj projekat dodatno produbljuje… Srpski svet u Crnoj Gori djeluje kao fundamentalni destabilizator države, jer svakom nacionalističkom projektu smeta uređena, stabilna država zasnovana na vladavini prava i građaninu kao centru sistema - rekao je Pavlović.
On je naveo da se taj uticaj manifestuje kroz zahtjeve za redefinisanje zakona, insistiranje na definisanju konstitutivnih naroda, istorijskom revizionizmu i instrumentalizaciji kulture.
- To nijesu apstraktne stvari, već vrlo konkretne političke, pravne i kulturne prakse - dodao je on, upozoravajući i na opasnost manipulacije istorijom, ističući da „ako se ordinarne laži dovoljno puta ponove i uđu u udžbenike, dobijate generacije koje su trajno oštećene“.
<h2>LICEMJERNOST</h2>
Tomislav Marković je ocijenio da je priča o brizi za Srbe licemjerna, jer vlast u Srbiji ne brine ni o sopstvenim građanima. On je ukazao na represiju, gušenje sloboda, kampanje mržnje i kriminalizaciju kritičkog mišljenja u Srbiji.
- Ako se vlast tako odnosi prema sopstvenim građanima, zašto bi bila bolja prema drugima? - upitao je Marković, dodajući da su slični argumenti postojali još početkom 20. vijeka, što je ilustrovao tekstovima Dimitrija Tucovića nakon aneksije Bosne i Hercegovine.
Marković se pozvao i na Hanu Arent, koja je, kako je rekao, pisala da su pan-nacionalni pokreti po pravilu neprijateljski nastrojeni prema državi i institucijama.
- Njima nije cilj uređena država, već trajna dominacija - podvukao je on.&nbsp;
U razgovoru je ocijenjeno da ne postoji jedinstven i dosljedan regionalni odgovor na ove procese. Filandra je naveo da su reakcije često „inkonzistentne i vođene uskim nacionalnim interesima“, te da zemlje van EU nemaju dovoljno koordinacije kada je riječ o stabilnosti regiona.&nbsp;
Govoreći iz perspektive Hrvatske, Babić-Galić je rekla da Zagreb aktivno upozorava evropske institucije na opasnosti politike „srpskog sveta“, jer je stabilnost regiona i evropski put Crne Gore i Bosne i Hercegovine u interesu Hrvatske.
<h2>EU PODRŽAVA ANTIEVROPSKE STRUKTURE</h2>
Kada je riječ o Evropskoj uniji, Pavlović je izrazio ozbiljnu zabrinutost.
- EU sve češće ignoriše poteze koji su u suprotnosti sa njenim vrijednostima i podržava političke strukture koje su suštinski anti-evropske. Ako je cilj da Crna Gora uđe u EU kao prazna forma bez suštine, onda je potpuno nebitno ko je na vlasti - rekao je Pavlović, dovodeći u pitanje iskrenost i dubinu evropskog angažmana.
Odgovarajući na pitanje o granici između legitimnog kulturnog povezivanja i političke instrumentalizacije identiteta, Filandra je rekao da je ključ u poštovanju zakonodavstva država u kojima manjine žive, te da postoji dovoljno prostora za normalnu kulturnu komunikaciju bez podrivanja ustavnog poretka.
Pavlović je upozorio da je “politička aproprijacija kulture najopasniji alat nacionalizma“, dok je Marković naveo primjere miješanja Srbije u obrazovne programe Crne Gore, ističući da se time negira pravo druge države na sopstvenu kulturnu i obrazovnu politiku.
<h2>SRPSKI SVET I EU NESPOJIVI</h2>
Babić-Galić je poručila da su koncepti „srpskog sveta“ i Evropske unije nespojivi.
- Ne možete ući u EU, a negirati državu, naciju, kulturu i simbole“, rekla je ona dodajući da je u interesu regiona da Crna Gora, sa svojim autentičnim vrijednostima, postane dio evropske zajednice.
Emisija je dio projekta “Zajednički otisci različitosti”, koji je finansijski podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Sadržaj emisije je isključiva sagovornika u emisiji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FLnjFrvuJvHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Srpski svet - stari projekat u novom pakovanju

Kazahstanska teniserka Elena Ribakina pobjednica je Australijan opena u Melburnu.
Ona je danas u finalnom meču savladala Arinu Sabaljenku 2:1, po setovima 6:4, 4:6 i 6:4.
Do prvog trofeja u Melburnu došla je nakon dva sata i 18 minuta igre.
Ribakina se tom pobjedom revanširala Sabaljenki za poraz u finalu Australijan opena prije tri godine.
To je njen drugi grend slem u karijeri, nakon što je prije četiri godine bila najbolja na Vimbldonu.
Sabaljenka je drugu godinu zaredom poražena u finalu prvog grend slema u sezoni, koji je osvajala 2023. i 2024. godine.
Za trofej u konkurenciji tenisera sjutra će igrati Novak Đoković i Karlos Alkaras.

Ribakina pobjednica Australijan opena

U Crnoj Gori je arbitraža, kao fleksibilan i specijalizovan mehanizam vansudskog rješavanja sporova, normativno uređena i usklađena sa ključnim međunarodnim standardima, ali praksa pokazuje da je privreda nedovoljno koristi - ocijenio je advokat Vanja Mugoša.
Da bi se arbitraža afirmisala kao pouzdana i efikasna alternativa sudskom postupku potrebno je, ističe on, raditi na više frontova.
- Prije svega, nužna je sistematična edukacija preduzeća, posebno u finansijskom i građevinskom sektoru, gdje se najčešće zaključuju ugovori veće vrijednosti i sadrže kompleksne tehničke elemente - rekao je Mugoša listu Glasnik Privredne komore (PKCG).
On je dodao da bi kompanije u tim oblastima trebalo da znaju prednosti arbitraže, kao što su mogućnost imenovanja stručnih arbitara, veća procesna fleksibilnost i brže donošenje odluka.&nbsp;
- Takođe, treba povećati vidljivost Arbitražnog suda pri PKCG kroz stručne skupove, radionice i objavljivanje sažetaka odluka i modela klauzula. Transparentnost i dostupnost informacija ključne su za povjerenje privrede - poručio je Mugoša, koji je pravni stručnjak u oblasti arbitražnog prava.
On smatra da je neophodno raditi na uklanjanju uobičajenih predrasuda, prije svega uvjerenja da je arbitraža „skupa“ ili rezervisana za međunarodne sporove.&nbsp;
- Pravilno uređen troškovnik i djelimična digitalizacija postupka, kao i promocija statističkih pokazatelja koji potvrđuju skraćeno trajanje postupka i visoku stopu izvršivosti odluka, dodatno bi ohrabrili privrednike. Konačno, posebnu ulogu imaju advokati i pravnici u kompanijama, koji kreiranjem jasnih i balansiranih arbitražnih klauzula mogu unaprijed obezbijediti pravnu sigurnost i efikasno rješavanje eventualnih sporova - objasnio je Mugoša.&nbsp;
Adekvatno ugovaranje i pravovremeno upućivanje na arbitražu ključni su, prema njegovim riječima, za njenu širu primjenu u crnogorskoj privredi.
On je podsjetio da je prva savremena institucija za arbitražu u Crnoj Gori osnovana početkom 2006. godine u okviru PKCG, dok je Zakon o arbitraži donesen 2015. godine. Arbitražni način rješavanja sporova, međutim, nije zaživio u punoj mjeri.
Mugoša je kazao da integracija u EU donosi novu vrijednost i u toj oblasti, te da bi arbitražni postupak i prednosti alternativnog rješavanja sporova trebalo dodatno promovisati.
On smatra da su skupovi, koje o arbitraži organizuje PKCG, veoma važni za dodatnu promociju tog načina rješavanja sporova.
- U narednom periodu se u organizovanje i popularizovanje takvih i sličnih skupova moraju uključiti svi akteri. Posebno treba animirati građevinske inženjere i vještake, te pravnike i advokate, kako bi se svi dodatno obučili i pripremili za proces koji će biti preovlađujući od ulaska u EU - rekao je Mugoša.
On je upozorio da arbitraža, kao i svaki procesni mehanizam, nosi određene rizike koji se primarno odnose na izbor arbitara, troškove postupka i materijalno-procesne odluke koje nijesu podložne širokoj sudskoj kontroli.&nbsp;
- Najčešći rizici koje vidimo su mogućnost stvarne ili makar percepirane pristrasnosti arbitara, nedovoljna transparentnost u pojedinim fazama postupka i zloupotrebe procedure - poput odugovlačenja ili taktičkih prigovora - rekao je Mugoša.
Zaštita stranaka, prema njegovim riječima, u najvećoj mjeri zavisi od kvaliteta arbitražne klauzule i pravilnog izbora institucije i arbitara.&nbsp;
- Precizno ugovorena klauzula koja sadrži mehanizme imenovanja arbitara, kriterijume stručnosti, pravila o zamjeni arbitra u slučaju sumnje u nepristrasnost i jasno određene procesne korake predstavlja osnovni preventivni mehanizam - objasnio je Mugoša.
Rizik od pristrasnosti se, kako je dodao, umanjuje izborom nezavisnih i tehnički kompetentnih arbitara, posebno u sporovima visokog stepena tehničke složenosti, kao što su infrastrukturni ili inženjerski projekti.
- Institucionalna arbitraža, poput one pri PKCG, dodatno doprinosi sigurnosti, jer obezbjeđuje unaprijed utvrđena pravila i nadzor nad procesnim integritetom. U pogledu zabrane zloupotreba, značajno je da pravila postupka predvide procesnu disciplinu, uključujući rokove za podneske, ograničenja u pogledu podnošenja ponovljenih prigovora i mogućnost sankcionisanja odugovlačenja - saopštio je Mugoša.&nbsp;
Transparentnost se, prema njegovim riječima, postiže jasnim vođenjem zapisnika, dostavljanjem odluka i primjenom međunarodnih standarda. Sve navedeno pokazuje da uz pravilno ugovaranje i institucionalni okvir, arbitražni postupak predstavlja stabilan, predvidiv i efikasan mehanizam rješavanja sporova, a identifikovani rizici se mogu svesti na minimum.
On smatra da geopolitika može uticati na izbor arbitražnog suda i sprovođenje odluka, te da rast troškova arbitražnih postupaka može obeshrabriti potencijalne učesnike, posebno manje kompanije. Pandemija koronavirusa je, prema njegovim riječima, otvorila mogućnost online saslušanja, što je neminovno otvorilo pitanja povjerljivosti i zaštite podataka.
- Sada se već sa sigurnošću može pretpostaviti da će doći do potpune digitalizacije postupaka uz sve veću primjenu vještačke inteligencije. Sigurno će doći do većeg ugovaranja arbitražnih klauzula, te postupaka arbitraže u nekim novim industrijama, što će opet zahtijevati jačanje reformi u arbitražama kroz modernizaciju pravila i jačanje kapaciteta za složene sporove, te transparentnost i standardizaciju kroz veću harmonizacija pravila i smjernica - naveo je Mugoša.&nbsp;
On je rekao da arbitraže moraju tražiti mehanizme koji će ih voditi u korak s vremenom i novim tehnologijama, te omogućiti da ih potencijalni učesnici biraju kao kompetentno i poželjno mjesto za rješavanje sporova.
- Kako će to izgledati i oće li se uspjeti u tome, teško je odgovoriti. Ipak, vjerujem da će se to desiti. U tom procesu, advokati imaju jednu od ključnih uloga i oni su ti koji svojim znanjem i savjetima mogu učiniti arbitražu dostupnijom i sigurnijom za privredu - zaključio je Mugoša.

Tag: svetlana-pajovic-music