Mentalno zdravlje u Crnoj Gori i dalje nije adekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo - iako je riječ o jednom od najvećih javnozdravstvenih i društvenih izazova - upozorili su u Akciji za ljudska prava (HRA) povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja.
Svjetska zdravstvena organizacija je u izvještaju <a href="https://www.who.int/publications/i/item/9789240049338" target="_blank">“World Mental Health Report: Transforming Mental Health for All” (2022)</a> objasnila da pravo na mentalno zdravlje znači da svaka osoba treba da ima mogućnost da uživa u životu s emocionalnim blagostanjem, pristupom podršci i uslovima koji omogućavaju dostojanstvo, sigurnost i društvenu uključenost, a Crna Gora se, ukazuju u HRA, i dalje nalazi među zemljama sa najvišom stopom samoubistava u Evropi.
- Tokom 2024. godine registrovana su 83 samoubistva, a u 2025. do sada 52. Istovremeno, sistem podrške ostaje nedovoljno razvijen: nacionalni registar mentalnih poremećaja ne postoji, servisi podrške u zajednici su ograničeni, a broj stručnjaka u ovoj oblasti je nedovoljan. Tako, na primjer, u <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/drustvo/741414/svakodnevno-do-20-pacijenata-jedinica-za-mentalno-zdravlje-dz-cetinje-izmedju-dvije-tragedije-pruzila-11444-usluga" target="_blank">Jedinici za mentalno zdravlje na Cetinju svakodnevno pomoć potraži i do 20 osoba</a>, što pokazuje koliko je potreba za podrškom velika - istakli su u HRA.
Revizija Strategije zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori 2019 - 2023. pokazala je da 76 odsto planiranih aktivnosti nikada nije sprovedeno, te da sprovedene mjere nijesu dale vidljive rezultate.
- Tokom čitave 2024. godine država je bila bez važećeg strateškog dokumenta, dok je novi Program za unapređenje mentalnog zdravlja za period 2025 -2026. usvojen tek u maju 2025. godine - ukazali su u HRA.
Ova nevladina organizacija poziva nadležne institucije da hitno obezbijede dostupne, besplatne i trajne servise podrške u svim opštinama, zaposle i zadrže stručnjake, primijene postojeće programe i aktivno uključe zajednicu u borbu protiv stigme.
- Zanemarivanje problema mentalnog zdravlja ima ozbiljne posljedice po društvo, uključujući porast samoubistava, nasilja i porodičnih problema koji naročito pogađaju djecu - podvukli su u HRA.
Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se svake godine 10. oktobra. Uspostavljen je 1992. godine na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation for Mental Health - WFMH), uz podršku Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Cilj ovog dana je da poveća svijest javnosti o značaju mentalnog zdravlja, smanji stigmu prema osobama koje se suočavaju s mentalnim poteškoćama, podstakne vlade i zajednice da unaprijede dostupnost podrške i liječenja, te promoviše mentalno zdravlje kao osnovno ljudsko pravo, jednako važno kao i fizičko zdravlje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mentalno zdravlje i dalje neadekvatno obezbijeđeno kao ljudsko pravo: Prošle godine registrovana 83 samoubistva, ove 52

Mentalno zdravlje našeg stanovništva veoma je narušeno jer je mnogo negativnih uticaja, kazala je Radiju Crne Gore, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, psihijatrica u Kliničkom centru dr Aleksandra Ražnatović.
Bilježi se, kaže ona, porast anksioznih poremećaja, depresivnih stanja sa suicidnim ponašanjem, bolesti zavisnosti, kao i raznih psihotičnih poremećaja.
- Uzroci su brojni. Mnogo je svakodnevnog nasilja, i verbalnog i fizičkog, na ulici, u saobraćaju, u školi, porodici, na društvenim mrežama. Tu je i vršnjačko nasilje, tragedije, lični problemi, ekonomsko-socijalni faktori, politička nestabilnost itd. I sve to ostavlja posljedice - ukazala je dr Ražnatović.
Upozorila je da je, ako imamo neki od simptoma, kao što su stalna briga, uznemirenost, stres, pad volje, pad raspoloženja, suicidne misli, povlačenje u sebe, smanjenje socijalnih kontakata, potrebno da potražimo pomoć profesionalca.
- U slučaju da nam se neko obrati za pomoć, bilo da je riječ o članu porodice, prijatelju, kolegi ili komšiji, bitno je da znamo šta treba, a šta ne treba da mu kažemo. Najgore je nekome reći da nije to ništa, nije ništa strašno, da je samo zamislio da ima problem, a problema nema. Pogrešno je savjetovati mu da izađe malo, da prošeta, ubjeđivati ga da je sve preuveličao, znači, riješiće se samo od sebe. Tada tjerate osobu u beznađe. Nijeste joj pružili adekvatnu pomoć, nijeste je razumjeli. Za razliku od takvog stava, potrebno je slušati onoga ko vam se poẓ̌ali, pokazati da vam je stalo, zatim pružiti prvu pomoć, tako što ćete reći da ste razumjeli situaciju i da ste tu za njega i ponuditi mu da zajedno pođete kod psihijatra koji će pomoći da zajednički rešite problem. U mnogim slučajevima to će nekome spasiti život - objasnila je dr Ražnatović.
Kazala je da je veoma važno znati i kako sebi da pomognemo, kako da zaštitimo svoje mentalno zdravlje.
- Trebamo njegovati što zdravije stilove života i redovno praktikovati fizičku aktivnost. Jedna od ključnih poruka je da shvatimo da mi moramo imati vrijeme za sebe, svakoga dana i raditi nešto što je nama prijatno, što je nama lijepo, i u čemu uživamo - rekla je ona.
Na taj način se, kaže, rasterećujemo od svakodnevnih stresnih događaja, radimo na kvalitetu sopstvenog života, a samim tim unapređujemo i svoje mentalno zdravlje.
- Jako je važno da ne izgaramo na poslu, da imamo slobodno vrijeme koje ćemo jasno odvojiti od vremena provedenog na poslu, kako ne bi došli do sindroma sagorijevanja koji je sve više prisutan u svijetu, pa i kod nas. Moramo imati na umu da je mentalno zdravlje temelj našeg svakodnevnog funkcionisanja i kvaliteta života. Briga o sebi, traženje podrške i otvoreni razgovori ključni su koraci ka otpornijem i zdravijem pojedincu i društvu - zaključila je dr Ražnatović.

Svjetski dan mentalnog zdravlja: Porast anksioznih poremećaja i depresivnih stanja u Crnoj Gori

I ove godine, 10. oktobra, obilježavamo Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji je posvećen temi ‘Pristup uslugama – Mentalno zdravlje u katastrofama i vanrednim situacijama’, poručili su iz Kliničkog centra Crne Gore dodajući da će povodom ovog dana biti organizovani radionica ''Hajde da pričamo'' i Festival mentalnog zdravlja.
- U godini u kojoj smo svjedoci brojnih kriza, prirodnih nesreća i vanrednih okolnosti, podsjećamo da je svaka treća osoba pogođena katastrofom u riziku od ozbiljnih posljedica po mentalno zdravlje. Podrška u ovakvim situacijama nije luksuz, već osnovna potreba koja može spasiti živote, pomoći ljudima da se oporave i ponovo izgrade i svoj život i svoje zajednice- navodi se u saopštenju KCCG.
Iz Kliničkog centra ističu da, da bi mentalno zdravlje u krizama i katastrofama bilo adekvatno zaštićeno, potrebno je planiranje unaprijed, edukacija, kontinuirana obuka i jačanje znanja i kompetencija u oblasti mentalnog zdravlja. Istovremeno, ne smijemo zaboraviti da su i profesionalci koji pružaju pomoć pod velikim pritiskom i konstantnom izloženošću traumatskim situacijama. Zbog toga je neophodno posvetiti posebnu pažnju i zaštitu njima, jer oni mogu pomoći drugima samo ako ih sačuvamo.
- Klinički centar Crne Gore se, kroz svakodnevni rad naših stručnjaka, ali i kroz Festival mentalnog zdravlja i kampanju „Hajde da pričamo“, zalaže za to da mentalno zdravlje bude dostupno svima – posebno u trenucima kada je najpotrebnije. Ove inicijative prevazilaze sam poziv na razgovor – kroz njih gradimo prostor u kojem vladaju razumijevanje, solidarnost i zajedništvo u suočavanju sa izazovima- kazali su iz KCCG.
Upravo zato, poručili su iz Kliničkog centra, su u saradnji sa kompanijom Crossmedia, uoči Svjetskog dana mentalnog zdravlja planirali početak inicijative “Hajde da pričamo”. Ona predstavlja proširenje dostupnih usluga građanima – jednostavan, siguran i diskretan način da dođu do provjerenih informacija, tehnika samopomoći i kontakata za podršku.&nbsp;
- Na svjetski dan mentalnog zdravlja, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, otvaramo i Festival mentalnog zdravlja, gdje će ova inicijativa biti dodatno promovisana i predstavljena široj zajednici. Na ovaj način, Festival postaje glasno mjesto zajednice, a “Hajde da pričamo” diskretan, siguran i svakodnevno dostupan resurs za ličnu podršku – zajedno doprinoseći unaprjeđenju dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i jačanju otpornosti zajednice- navodi se u saopštenju.
Iz Kliničkog centra Crne Gore na kraju &nbsp;podsjećaju i donosioce odluka i cijelo društvo da mentalno zdravlje mora biti prioritet.&nbsp;
- Samo udruženim snagama – zdravstvenih i drugih institucija, obrazovnog sistema, zajednice i svakog pojedinca – možemo stvoriti okruženje u kojem je pomoć dostupna, a stigma prevaziđena- zaključuje se u saoštenju.

1250x600

1084x550

Klinički centar Crne Gore organizuje Festival mentalnog zdravlja i radionicu ''Hajde da pričamo''

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, Evropska kuća organizuje ciklus besplatnih radionica komunikacionih vještina koji će biti održan od 10. do 24. oktobra.&nbsp;
Radionice će biti realizovane u prostorijama Evropske kuće u Podgorici, a prva u nizu biće održana 10. oktobra – upravo na Svjetski dan mentalnog zdravlja. Preostale radionice planirane su za 16. i 23. oktobar, u skladu sa dinamikom programa "ČEK – Četvrtak u Evropskoj kući", prepoznatog po temama važnim za lični rast i dobrobit zajednice.
- Program obuhvata tri interaktivne radionice posvećene osnaživanju komunikacionih vještina u izazovnim i emocionalno zahtjevnim situacijama. Tokom susreta, učesnici će imati priliku da uče o osnovama komunikacije i asertivnosti, ovladaju tehnikama "ja-poruka" i aktivnog slušanja, te razviju vještinu postavljanja granica i izgovaranja "ne" bez osjećaja krivice - navedeno je u najavi Evropske kuće.
Radionice će voditi psihološkinja i psihoterapeutkinja Milena Žujović, osnivačica Psihološkog centra Psihosfera, sa višegodišnjim iskustvom u primjeni principa transakcione analize u individualnom i grupnom radu. Program kombinuje teorijski okvir sa praktičnim vježbama, uključujući igre uloga, vođene diskusije i refleksivne aktivnosti koje podstiču aktivno učenje i ličnu promjenu.
Kako su rekli iz Evropske kuće, cilj radionica je da učesnici nauče kako da jasno i smireno izraze sopstvene potrebe i emocije, da grade zdravije odnose kroz bolje slušanje i razumijevanje, te da steknu samopouzdanje u komunikaciji. Kroz sigurno i podržavajuće okruženje, biće podstaknuta razmjena iskustava i zajedničko učenje.
Svaka radionica počinje u 18 sati i traje 150 minuta, a učešće je besplatno i dostupno svim zainteresovanim građanima. Broj mjesta je ograničen, pa je prijava obavezna.
- Ne ČEK-aj – pretvori četvrtak u Evropskoj kući u priliku da razviješ komunikaciju koja unapređuje odnose i čuva mentalno zdravlje - poručuju iz Evropske kuće.

"ČEK-Četvrtak u Evropskoj kući" u znaku komunikacije i mentalnog zdravlja

Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Kako kažu u HRA, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine.&nbsp;
U HRA pozdravili su otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović" u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika.&nbsp;
Pravovremeno liječenje mladih je, kažu u toj organizaciji, ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, napominju da se na ovome ne smije stati.&nbsp;
- Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici - navedeno je u saopštenju HRA.
Ističu da je alarmantan podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika, kako kažu u HRA, zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine.&nbsp;
- Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen. Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja - kažu u HRA.
Nedopustivo je, naglašavaju, da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, kako kažu, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
- Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese - dodaje se u saopštenju.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo pet, djelimično tri, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je, kažu u HRA, i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema.
- Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu - poručuju u toj organizaciji.

HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici

Dom zdravlja Glavnog grada prepoznaje važnost mentalnog zdravlja i aktivno radi na njegovoj promociji i podršci građanima. Kroz razne programe, edukativne radionice i kampanje, nastoje podići svijest o mentalnom zdravlju, pružiti podršku osobama sa psihičkim poremećajima i smanjiti stigmu povezanu s ovom temom, navedeno je u saopštenju koje potpisuju šef Centra za mentalno zdravlje, dr Ljubinko Kaluđerović i dipl.socijalna radnica Milena Lazović.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava 10. oktobra, ima za cilj podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilizaciju podrške mentalnom zdravlju.&nbsp;
Kaluđerović i Lazović navode da se u posljednjim godinama sve više priznaje uloga mentalnog zdravlja u postizanju globalnih razvojnih ciljeva, što naglašava potrebu za njegovim uključivanjem u ciljeve održivog razvoja.
Napominju da je depresija jedan od vodećih uzroka invalidnosti, dok anksioznost može značajno smanjiti produktivnost na radnom mjestu.&nbsp;
- Stopa samoubistava takođe raste, a mentalno zdrava osoba ima kapacitet da donosi ispravne odluke, aktivno radi na ostvarenju svojih ciljeva i gradi zdrave odnose s drugima, kao i da se suoči s izazovima života - ističe se u saopštenju.
Ekonomski i socijalni faktori, kako kažu Kaluđerović i Lazović, i dalje imaju značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- U trenutnoj eri, obilježenoj ekonomskom neizvjesnošću, ratnim sukobima i pandemijama, povećava se incidencija psihičkih poremećaja, posebno depresije i anksioznosti. Takođe, raste broj mladih koji koriste psihotropne supstance - dodaju oni u saopštenju.
Kako bi adekvatno odgovorili na izazove s kojima se pojedinci, a time i društvo, suočavaju, ključno je, kažu Kaluđerović i Lazović, raditi na prevenciji psihičkih poremećaja kroz pravovremenu promociju mentalnog zdravlja i edukaciju.
Promocija mentalnog zdravlja, poručuju oni, predstavlja važan dio cjelokupne promocije zdravlja i uključuje aktivnosti koje osiguravaju podržavajuće okruženje za zdrave stilove života, kao i fizičko i mentalno zdravlje.&nbsp;
- Ova promocija podrazumijeva i edukativne aktivnosti usmjerene na sve uzraste, počevši od najmlađih, s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom uticaju na razvoj društva. Na ovaj dan, važno je naglasiti da zajednički napori zajednice, razvoj empatije, povjerenja i podržavajućih odnosa među ljudima mogu stvoriti uslove za sretnije i (mentalno) zdravije društvo. Kroz razumijevanje i podršku možemo značajno unaprijediti mentalno zdravlje svih članova zajednice - zaključuju Kaluđerović i Lazović.

Prevencija psihičkih poremećaja kroz promociju mentalnog zdravlja i edukaciju

Klinički centar Crne Gore (KCCG), ovog Svjetskog dana mentalnog zdravlja, ujedinjuje se sa partnerima kako bi istakli vitalnu vezu između mentalnog zdravlja i radnog okruženja.&nbsp;
Ovogodišnja tema, "Vrijeme je da prioritizujemo mentalno zdravlje na radnom mjestu" naglašava kritičnu važnost mentalnog zdravlja u profesionalnim okruženjima.&nbsp;
- Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan je protektivni faktor za mentalno zdravlje. Nezdravi uslovi, uključujući stigmu, diskriminaciju i izloženost rizicima kao što su uznemiravanje i drugi loši uslovi rada, mogu predstavljati značajne rizikofaktore koji narušavaju mentalno zdravlje, ukupni kvalitet života, kao i posljedično angažovanje ili produktivnost na poslu - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Kako je rečeno iz Kliničkog centra, cilj ovogodišnjeg dana mentalnog zdravlja je da animira i angažuje različite relevantne strane – uključujući zaposlene, poslodavce, organizacije, Vladu i druge donosioce odluka – u zagovaranju na lokalnom nivou kako bi promovisali mentalno blagostanje u svim društvenim sferama, zalažući se za radna mesta gdje je mentalno zdravlje prioritet, zaštićeno i promovisano.
Klinički centar Crne Gore se ove godine priključuje kampanji i nastavlja da radi sa svojim partnerima kako bi osigurao da se mentalno zdravlje cijeni, promoviše i štiti, kako u okviru naše institucije, tako i društvu uopšte.&nbsp;
- Podržavajući principe multidisciplinarnog pristupa i javnog zastupanja na kojima se temelji i Svjetski dan mentalnog zdravlja, Institut za javno zdravlje Crne Gore @ijz.cg i Klinički centar Crne Gore organizuju Drugi Festival mentalnog zdravlja, @festivalmentalnogzdravljacg koji se održava u periodu 10. do 20. oktobra 2024. godine i čija je glavna tema „ZAŠTO SE (NE) MIJENJAMO?” - navedeno je u saopštenju.
Ovogodišnja tema ispituje povezanost mentalnog zdravlja sa promjenama u društvu, iz više aspekata i kroz različite podteme, nudeći priliku posjetiocima da besplatno iskuse određene prakse ili dobiju informacije i saznanja koja mogu biti relevantna za očuvanje i unaprjeđenje mentalnog zdravlja, i to kroz sadržaje koji su zasnovani na teorijama i istraživanjima društveno-humanističkih, medicinskih i srodnih nauka.&nbsp;
- Institut za javno zdravlje Crne Gore i Klinički centar Crne Gore udružili su se sa brojnim drugim ustanovama, organizacijama i institucijama koje učestvuju na Drugom Festivalu mentalnog zdravlja, pridružujući se i ovogodišnjoj kampanji kako bismo osnažili sve da saznaju više o mentalnom zdravlju. Festival ima za cilj da pozove i osnaži građane da saznaju više o mentalnom zdravlju u kontekstu različitih sredinskih faktora koji mogu uticati na mentalno zdravlje, ali i da podstakne sve pojedince kao i relevantne društvene aktere da svako, kroz svoje aktivnosti, doprinese i prioritizuje očuvanje i unaprijeđenje mentalnog zdravlja i blagostanja u svojoj zajednici, ali i u svom socijalnom i profesionalnom okruženju - pojašnjavaju iz Kliničkog centra.
Festival će trajati 11 dana, sa više od 40 događaja organizovanih od strane 32 organizacije, na različitim lokacijama u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i na Cetinju. Kako je najavljeno, biće organizovane radionice, tribine, okrugli sto, predavanja i interaktivna predavanja, ulične akcije, predstave i filmske projekcije.&nbsp;

Bezbjedno i zdravo radno okruženje važan protektivni faktor za mentalno zdravlje

Četiri godine nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, rat ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti i godinu za godinom svjedoci smo posljedica očiglednog kršenja međunarodnog prava, uključujući Povelju Ujedinjenih nacija, izjavio je danas generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Gutereš je na sjednici Savjeta bezbjednosti ukazao da je, uprkos neviđenim diplomatskim naporima, prošla godina bila najsmrtonosnija za ukrajinske civile i naveo da je od početka rata ubijeno više od 15.000 civila, a više od 41.000 je povrijeđeno.
- Pored toga, milioni su bili primorani da bježe iz svojih domova, a milionima je potrebna pomoć koja spasava živote- rekao je Gutereš i istakao da je posebno teška situacija kada su u pitanju djeca.
Prema njegovim riječima, od početka rata više od 3.200 djece je ubijeno ili povrijeđeno, a procjenjuje se da je za 2,2 miliona djece neophodna humanitarnu pomoć.
Gutereš je upozorio da borbe koje se vode predstavljaju direktan rizik za bezbjedno i sigurno funkcionisanje ukrajinskih nuklearnih postrojenja i poručio da ta nesavjesna igra nuklearnog ruleta mora odmah da se zaustavi.
- Tokom rata, Kancelarija visokog komesara za ljudska prava izvještavala je o široko rasprostranjenim kršenjima ljudskih prava – mučenju, seksualnom nasilju, pa čak i pogubljenjima ratnih zarobljenika i civilnih pritvorenika, a sva ta djela su prošla bez ikakve odgovornosti- rekao je Gutereš.
Naveo je da uslovi za postizanje mira u Ukrajini ni za koga nijesu misterija, jer on mora biti u skladu sa međunarodnim pravom, uključujući Povelju UN i relevantne rezolucije UN.
- Pored toga, mora podržati suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Ukrajine, u okviru njenih međunarodno priznatih granica. Sada je vrijeme za hitan, potpun i bezuslovan prekid vatre, što treba da bude prvi korak ka pravednom miru- kazao je Gutereš.

Gutereš: Rat u Ukrajini ostaje mrlja na našoj kolektivnoj savjesti

Izrael je uputio dramatično i indirektno upozorenje Libanu poručivši da će izvesti razorne napade na ovu zemlju, što uključuje i direktno ciljanje civilne infrastrukture poput međunarodnog aerodroma u Bejrutu, ukoliko se pokret Hezbolah umiješa u potencijalni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Dvojica visokih libanskih zvaničnika potvrdila su u utorak da je poruka prenesena diplomatskim kanalima usred sve većih i opasnijih regionalnih tenzija, prenose agencije.
Prema riječima zvaničnika, Izrael je jasno stavio do znanja da će se kompletna libanska državna infrastruktura smatrati "legitimnom metom" ukoliko Hezbolah vojno interveniše kako bi pružio podršku Teheranu, prenosi Klix.ba.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada se Vašington i Teheran pripremaju za treću rundu nuklearnih pregovora koja je zakazana za 26. februar u Ženevi. Omanski ministar vanjskih poslova Sayyid Badr bin Hamad al-Busaidi najavio je ove pregovore u nedjelju, a oni se odvijaju u sjeni sve većeg straha od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku.

Izrael prijeti napadima na civile u Libanu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas tokom sjednice kolegijuma Federalne službe bezbjednosti (FSB) da neprijatelj nije u stanju da pobijedi Rusiju iako to želi.
- Oni ne mogu da nanesu strateški poraz Rusiji. To jednostavno nije moguće. Ali oni to toliko žele da ne mogu da žive bez toga. Misle da apsolutno moraju da pobijede Rusiju. Traže bilo koji način. Dovešće sebe do neke ekstremne tačke, a onda će se pokajati- rekao je Putin tokom sjednice kolegijuma FSB, prenosi RIA Novosti.
Putin je naglasio potrebu da FSB nastavi svoj sistematski rad u svim relevantnim oblastima, posebno u borbi protiv međunarodnog terorizma.
Ruski predsjednik je zatražio ozbiljne dodatne mjere za zaštitu državne granice, odlučnu i agresivnu borbu protiv ekstremizma i terorizma i suzbijanje bilo kakvih pokušaja podjele i razbijanja ruskog društva.
- Važno je u potpunosti iskoristiti ljudski i tehnički potencijal FSB, kao i njene operativne i analitičke mogućnosti, kako bi se blagovremeno i efikasno neutralisale potencijalne pretnje, pouzdano zaštitili nacionalni interesi Rusije i obezbijedio njen stabilan razvoj- rekao je Putin i upozorio da se povećao broj terorističkih napada na Rusiju.
Ruski predsjednik je upozorio na informacije o pokušaju dizanja u vazduh gasovoda Turski tok i Plavi tok u Crnom moru.
- Govorimo o mogućoj eksploziji naših gasnih sistema duž dna Crnog mora, takozvanih Turskog toka i Plavog toka. Oni ne znaju šta da urade da bi uništili ovaj mirovni proces. Čine sve što mogu da nešto izazovu i potkopaju sve što je postignuto u ovom pregovaračkom procesu- rekao je Putin, prenosi agencija Interfaks.

Putin: Pokajaće se oni koji misle da mogu da pobijede Rusiju

Tvrdnje mještana Botuna da je zemljište na lokaciji gdje se gradi postrojenje za prečiščavanje otpadnih voda kontaminirano nisu tačne, nema otpadnog materijala ni opasnog otpada, saopštio je za <a href="https://gradski.me/video-mjestani-botuna-tvrde-da-investitor-otkopava-kancerogeni-otpad-od-sjutra-najavljuju-vece-proteste/">RTV Podgorica </a>glavni inženjer nadzora postrojenja u kompaniji "Fištner", Ričard Sampson.
- Na nekim drugim dijelovima, unutar granica, pronađeni su neki manji djelovi kontaminacije, ali mi ne radimo u tim zonama tako da one ostaju netaknute. Ukoliko se ne diraju i ako ih ne iskopavamo one neće nikome naštetiti- naveo je Sampson.
On je podsjetio da su rađene dvije studije tokom kojih su vršili ispitivanjna na lokaciji – prva je bila 2015. godine, a druga 2016. godine.
- Takođe, analizirali smo i vodu i materijal. Nismo u opasnosti i ne mislim da postoji ikakav rizik uopšte, mi smo svakog dana na terenu- zaključio je Sampson.
Podsjećamo, mještani Botuna rano jutros protestovali su kod gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda – tvrde da investitor otkopava kancerogeni otpad, od sjutra najavljuju veće proteste.
Mještani su jutros, uz poruku da je riječ o protestu upozorenja, naveli kako im je sporno što se na toj lokaciji ponovo otkopava otpad iz nekadašnje proizvodnje aluminijuma.
Gradilište u Botunu ponovo je otvoreno nakon što je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštilo da je investitor otklonio nepravilnosti koje je utvrdio građevinski inspector. Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda počela je krajem decembra prošle godine – rok za završetak radova je maj 2028. godine.

Tag: svjetski-dan-mentalnog-zdravlja