Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će se do kraja aprila započeti proces formiranja radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom.
- Povodom obilježavanja Svjetskog dana osoba sa autizmom, 2. aprila, Skupština Crne Gore želi skrenuti pažnju na važnost unapređenja prava i uslova života osoba sa autizmom - kazao je Mandić.
On je podsjetio da je Skupština i u ranijim sazivima ulagala napore ka unapređenju položaja osoba sa autizmom, a ovaj saziv će, poručuje on, te napore dodatno pospješiti, jer prepoznaje potrebu za dodatnim angažmanom na ovom polju.&nbsp;
Radna grupa će, objasnio je Mandić, obuhvatiti ključne donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou, s ciljem razvijanja konkretnih mjera za unapređenje života i integraciju osoba sa autizmom u društvo.&nbsp;
Poseban akcenat biće stavljen na uključivanje roditelja osoba i djece sa autizmom u ovaj proces, koji će biti ravnopravni partneri u izradi politika i strategija.
- Roditelji su najbolji poznavaoci potreba i izazova sa kojima se suočavaju osobe sa autizmom. Bez njihovog aktivnog učešća, nijedna mjera neće biti efikasna. Zato ćemo se pobrinuti da njihovo mišljenje bude od ključnog značaja u kreiranju rješenja koja će direktno poboljšati kvalitet života naših sugrađana sa autizmom - poručio Mandić.
On je napomenuo da roditelji djece sa autizmom, kao glavni oslonac i prvi učitelji, igraju nezamjenjivu ulogu u razvoju mališana.&nbsp;
- Njihov trud, posvećenost i svakodnevna borba za bolji život djece sa autizmom ne smiju biti zapostavljeni. Bez njihovog strpljenja i znanja, mnoge mjere i inicijative ne bi bile ostvarene, jer roditelji najbolje poznaju specifične potrebe svoje djece i najvještiji su u pronalaženju rješenja za njihov napredak i integraciju u društvo - istakao je Mandić.
On je naglasio da Svjetski dan osoba sa autizmom poziva na veću pažnju i svijest o potrebama ove specifične grupe, te podstiče društvo na veću uključenost i podršku.&nbsp;
- Skupština Crne Gore ostaje posvećena svojim naporima da unaprijedi prava osoba sa autizmom i stvori društvo u kojem su svi njegovi članovi ravnopravni - zaključio je Mandić.

Mandić: Do kraja aprila kreće formiranje radne grupe koja će raditi na stvaranju boljih uslova za osobe sa autizmom

Da autizam nije bolest - nego stanje, odnosno neurodivergencija, jasno je svakome ko se ikad za to dovoljno zainteresovao - ali, izgleda, to nije slučaj i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem čiji je PR tim sinoć u saopštenju napisao da se solidarišu sa „oboljelima“ iz ovog spektra.
Svjetski dan osoba sa autizmom obilježava se svakog 2. aprila još od 2007. godine - upravo sa ciljem da se skrene pažnja na stanje sa kojim žive mnogi - i da autizam sam po sebi nije problem koliko društvena neprilagođenost, neprihvatanje različitosti, i jednostavno: neznanje i nemar.
Upravo to su juče, očigledno nesvjesno i nenamjerno, i demonstrirali u zakonodavnom domu Crne Gore kada su saopštili da je njihova zgrada u čast 2. aprila osvijetljena plavom bojom.
Oni su se stavili u red sa brojnim institucijama u svijetu, koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, iako je jasno da im 18 godina obilježavanja ovog dana, pretek filmova, predavanja, ukazivanja stručnjaka, nije bilo dovoljno da se elementarno informišu i znaju da autizam nije nešto što se liječi i da je sa tim stanjem mnogo teže živjeti kad se pogrešno tumači.
Zato je u 21. vijeku, u najmanju ruku, neprihvatljivo da jedna državna institucija ne barata terminologijom koja tretira ovako važno pitanje, između ostalog, jer je upravo ispravna terminologija most do kolektivnog razumijevanja osoba sa auzimom.
U tome se nijesmo pokazali visprenima, kako sad, tako ni u mnogim javnim izlaganjima u kojima su političari jedni drugima poručivali da su „autistični“. Ipak, važno je da učimo iz sopstvenih grešaka, pa u neki mah i djeluje da je društvo, nakon glasnih kritika ovakvih ispada, shvatilo koliko je pogrešno i uvrjedljivo u negativnom kontekstu koristiti termin „autističan“.
Pošto ne bi valjalo da i ovaj 2. april obilježi samo formalnost i obasjavanje plavog svjetla u centru grada, nije zgorega da još malo promislimo o terminologiji. Bilo bi važno da se, kako u Skupštini, tako i u svakom kutku svijeta, zapitamo je li nesenzibilno govoriti da je dijete ili osoba „autistična“... Možda neko dokuči da je bolja opcija reći „osoba sa autizmom“ - jer je razlika krucijalna: pošto „autistično“ implicira da je poremećaj sve što određuje tu osobu, dok „sa autizmom“ pokazuje da je to samo jedna od stvari koja ga karakteriše.
A kad shvatimo da ljudi sa autizmom nijesu samo statistika - nego mnogo više od dijagnoze, i da svi ponaosob imamo ulogu u tome da im pomognemo da se osjećaju manje „atipično“ u negativnom smislu te riječi - a mnogo više unikatno, posebno i prije svega željeno - ovakvim omaškama nećemo svjedočiti. Onda možda neki idući 2. april neće biti samo puka formalnost - nego najava konkretnih koraka u adekvatnoj podršci koja im je prijeko potrebna.

Anja Ivanović

Neka neko javi Mandićevoj službi da autizam nije bolest

Zgrada Skupštine Crne Gore večeras je osvijetljena plavom bojom povodom 2. aprila - Svjetskog dana osoba sa autizmom.
- U znak solidarnosti sa oboljelima iz ove ranjive kategorije stanovništva - &nbsp;piše u saopštenju Skupštine.
Dodaju da se pridružuju brojnim institucijama u svijetu koje na simboličan način pokazuju brigu prema osobama sa autizmom, naročito prema djeci, koja zaslužuju pomnu pažnju cijelog društva.
Ovaj datum obilježava se širom svijeta pod sloganom #LightItUpBlue, a međunarodna organizacija Autism Speaks (Autizam govori) svake godine poziva organizacije i pojedince da se uključe u globalnu kampanju.
Tada mnoge poznate zgrade, mostovi i drugi objekti svijetle u plavoj boji koja je prepoznatljivi simbol za osobe sa autizmom.

Zgrada Skupštine osvijetljena plavom bojom povodom Svjetskog dana osoba sa autizmom

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: svjetski-dan-osoba-sa-autizmom