Sinoćni javni nastup direktora policije u emisiji „Načisto“ predstavlja teško profesionalno i institucionalno posrnuće, kao i novo kršenje Kodeksa policijske etike. Time što se javno pohvalio da je on lično autor jučerašnjeg saopštenja i dodatno, bez ikakvih dokaza, iznio ozbiljne sumnje na račun sudske grane vlasti, direktor policije je postupao neprincipijelno, nestručno, nepravedno, nepristojno i nekorektno, suprotno članu 6 i članu 9 Kodeksa, poručuje za <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-iznosenje-sumnji-da-je-neko-iz-suda-obavijestio-optuzenog-o-presudi-bez-ijednog-dokaza-je-opasno-targetiranje-institucije">Antenu M</a> advokat Veselin Radulović.
- Iznošenje sumnji da je neko iz suda navodno obavijestio optuženog o presudi, bez ijedne činjenice, dokaza ili pokrenute procedure, nije hrabrost niti odlučnost, već opasno targetiranje institucije i pokušaj zamjene sopstvene odgovornosti insinuacijama. Takvo ponašanje nije u skladu sa ovlašćenjima policije, niti sa elementarnim standardima stručnosti i profesionalne uzdržanosti koje mora imati prvi čovjek policije, ističe Radulović.
Posebno je, kaže, zabrinjavajuća poruka da direktor neće podnijeti ostavku jer bi to navodno izazvalo „vatromet iz zgrade Bemaksa“.
- Time je policijski sistem personalizovan do krajnje mjere, uz implicitnu poruku da bez jednog čovjeka policija ne može da funkcioniše. To nije dokaz snage, već nenamjerno priznanje institucionalne slabosti, jer sistem koji toliko zavisi od jedne ličnosti – bio to makar i Lazar Šćepanović – nije reformisan, već duboko ranjiv, apostrofira advokat.
Umjesto preuzimanja odgovornosti za očigledan operativni propust, javnost je, dodaje, dobila mješavinu nepodnošljive samohvale, teorija bez dokaza i politički obojenih poruka, što dodatno urušava povjerenje u policiju kao profesionalnu i neutralnu instituciju.
- Ovakav nastup ne štiti policiju od kritike. Naprotiv, produbljuje sumnju da se odgovornost svjesno izbjegava, a da se autoritet funkcije koristi za pritisak na druge grane vlasti i prebacivanje odgovornosti za sopstvene propuste.
U konačnom, ovo nije samo problem jednog nastupa, već simptom kontinuiteta neodgovornosti na vrhu policije i bezbjednosnog sektora, gdje se umjesto samokontrole i profesionalne odgovornosti bira konfrontacija, insinuacija i personalizacija moći. Takvo ponašanje je nespojivo sa standardima demokratskog društva i vladavine prava, zaključio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Iznošenje sumnji da je neko iz suda obavijestio optuženog o presudi, bez ijednog dokaza, je opasno targetiranje institucije

Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Svjesni da ne možemo Demokrate naučiti osnovnim postulatima demokratije, ovim putem (ne i prvi put) ulažemo dodatni napor da vlastodršcima skrenemo pažnju da njihova kampanja pritiska i targetiranja gospođe Tee Gorjanc Prelević predstavlja nedopustiv pokušaj diskreditacije kroz jeftinu retoriku i ad hominem pristup - poručio je izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da je prijeteća retorika modus operandi ove partije.&nbsp;
- Srećom Teu, i ostale - a to je bukvalno svako ko pomene ekipu u crvenim kravatama - ne treba da brine nedostatak argumenata, prijeteća retorika, to je modus operandi ove partije - naveo je Ivanović.
Ono što zabrinjava je, podvlači on, ćutanje kolega sa kojima sjede u poslaničkim klupama na "mješavinu spinova i etiketiranja koja kreću od kuloarskih ogovaranja advokata Radulovića koji je na isti način vukao pravne poteze i tokom ranijih režima, pa sve do gotovo diktatorskog gnijeva kojim obiluje retorika koja se koristi protiv Gorjanc Prelević koja godinama nepokolebljivo stoji na braniku pravde i vladavine prava."
- Srećom Teu ne mogu ućutkati ni spinovi ni etikete. Njena karijera, dosljednost i integritet govore više od svih uvreda koje se bacaju sa političkih govornica sa kojih se po pravilu zaboravi reći - da su institucije nezavisne, a vlast odgovorna - dodao je on.
Stoga, decidan je Ivanović, moramo reagovati na još jedan udar na građanski aktivizam i sve one koji imaju hrabrosti da izgovore istinu.
- Jer ovo što čujemo ovih dana nije politika - to je strah od istine - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Zabrinjava ćutanje drugih poslanika na spinove i etiketiranje koja dolaze od Demokrata

U sistemu u kojem se novinarima prijeti smrću, sije strah i gazi sloboda,&nbsp;
u kojem se guše inicijative kako bi se spasio bezbjednosni sektor koji ne zaustavlja masakre,&nbsp;
u kojem je ćutanje jedini zavjet opstanka,
u kojem nema ljekova, ni pravde, ni istih aršina,
u kojem se hrana kupuje na grame, a preživljava na stid,
u kojem ste meta – jer im se može,
u kojem se zakoni ne poštuju, a Ustav gazi,
u kojem se iza ruke na srcu krije zastava druge države,
a crnogorsku prekriva šaka na reveru,
u kojem se pjevaju tuđe himne, govori tuđim jezikom,
u kojem nestaju i voda, i turisti, i nada,
u kojem su “evropske vrijednosti” svedene na putne naloge,
u kojem je znanje mana, a bahatost direktorska preporuka,
u kojem je samo život jeftin – i za dž…
U tom i takvom sistemu,
Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata,
otvara novi front.
Prijeti. Crta mete. Poziva na linč.
Novinari TVE, M Portala i Portala Analitika su, prema njegovim riječima, plaćenici klanova.
Ne bilo kojih – već baš onih koje godinama koristi kao sinonime za zlo: škaljarci i kavački.
Ne pominje ih prvi put.
Ali sada – ide korak dalje.
“Znam tarife”, kaže.
Zna iznose. Zna sve.
A ipak – ono što ne zna, ili se pravi da ne zna – jeste odgovornost teških riječi koje izgovara s pozicije moći.
Jer ako novinari, kako tvrdi, primaju 8.000 eura za tekstove – zar to ne znači da on ima direktne izvore iz kriminalnog miljea?
Ili sve izmišlja, da bi nacrtao još koju metu?
Kao što je već radio – političarima, sudijama, bivšim partnerima.
A sada – novinarima.
Ni tajming nije slučajan.
Javnost postavlja pitanja.
Zid ćutanja koji je godinama štitio pojedine njrgove kadrove počinje da puca.
I taman kad pada maska “nezavisnih profesionalaca” – Bogdanović stupa na scenu.
Ofanziva.&nbsp;
Iz pozicije privilegije – prijeti. Optužuje. Targetira.
I to je obrazac.
Kad god se istina približi, Bogdanović pronalazi nove neprijatelje.
I uvijek su to oni koji postavljaju pitanja.
Koji otkrivaju. Koji raskrinkavaju.
Ako zaista zna ko su plaćenici klanova – zašto ih ne prijavi?
Jer istina je jednostavna: ne štiti on javnost. Štiti sebe i svoje.
Branio je svoje kadrove dok su masovno zapošljavali nestručne ljude.
Ćutao kada je bezbjednosni sektor zatajio, druge progonio.&nbsp;
Branio neodbranjivo dok su njegovi partijski saborci tonuli u afere.
A sada pokušava da sve prekrije dimom – bacajući sumnju na novinare koji ne pristaju da ćute.
Ironično je da je isti on – koji sada vidi kriminalce u novinarima – nekada govorio da su “svetionici evropske ideje i čuvari demokratije”.
Pa šta je onda istina?
Jesmo li pali u nemilost samo zato što bacamo svjetlo – baš tamo gdje su njihove sjenke?
Demokrate, kaže, ostaju dosljedne svom kursu.
I tu se slažemo. Jer kurs je jasan:
Optuži. Zastraši. Skreni pažnju.
Ali ne može se unedogled crtati meta novinarima, analitičarima i aktivistima – i očekivati da niko ne odgovori.
Evropski put ne vodi preko prijetnji.
Ne vodi preko sijanja straha.
Ne vodi preko gaženja slobodne riječi.
I neka znaju svi.&nbsp;
Kada se jednom skinu poslanički imuniteti i podvuku crte,
pravda neće pitati funkciju. Pitaće – istinu.
A tada će istina imati pravne posljedice.
Za sve.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Slučaj BB: U sistemu gdje život ne vrijedi - novinar je meta

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Anja Ivanović

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ na meti je profila na društvenim mrežama, iza koje, kažu građani Bara, stoje lokalni predstavnici Demokratske Crne Gore. Iz te partije nijesu željeli da odgovore na pitanje da li njihovi članovi u Baru vode profile na društvenim mrežama pod ovim nazivom, niti da li su im sporni sadržaji na tom profilu.
Iz Višeg državnog tužilaštva za Televiziju E su kazali da u okviru svoje nadležnosti prate i ocjenjuju da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva.&nbsp;
U fokusu „Barskog neđeljnika“ je obesmišljavanje protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, a u objavama se ne libe ni od govora mržnje i targetiranja učesnika protesta.
U jednoj takvoj objavi zahtjev neformalne grupe studenata da se preuzme odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju 1. januara upređuju sa sportskim uspjesima ili neuspjesima.
- To je strašno, vjerujte mi. Naročito da u svjetlu toga čujemo, govori se da iza toga stoji jedna politička stranka ovdje u Baru. Neke kolege koje sjede u barskom parlamentu, opozicione partije, partije koje su na nivou države dio Vlade Crne Gore. Nije teško naslutiti iz njihovih objava i sve ove mašinerije koja se uključila upravo kad je tražena smjena Alekse Bečića i Danila Šaranovića kojeg političkog profila je ta stranica - kazao je za Televiziju E Amar Borančić iz Liberalne partije.
Građani Bara uglavnom nijesu raspoloženi da pričaju o ovome. Oni koji su bili spremni da stanu pred kameru Televizije E uglavnom osuđuju takvo djelovanje na društvenim mrežama.
- To je apsurd. Zašto bi ko targetirao svako ima pravo na svoje mišljenje, ako ne ugrožava druge. To je vrlo bitno, da poštuješ i mene i ja tebe - rekla je jedna od anketiranih Baranki.&nbsp;
Da sve što ulazi u okvire govora mržnje treba biti procesuirano, smatra novinarka Biljana Dabić.
- Ušli smo u period jednog nezahvalnog vremena gdje bilo koji vid potpirivanja zaista ne može da bude podržan. Kad govorimo o protestima, svako ima pravo na to. Sa druge strane podržavam i osobe koje ne prihvataju proteste. To je demokratsko pravo i jednih i drugih, da imaju svoje stavove. Ali sve se to može izraziti na jedan emancipovan, kultivisan način kojem svi treba da težimo - smatra ona.
Dodaje da ne zna da li Demokrate stoje iza tog profila, ali kaže da joj nikada nije bilo simpatično niti da posvećuje pažnju bilo čemu što ulazi u okvire anonimnosti.&nbsp;
- Iza kojeg stoje anonimni činioci. Jer smatram da ozbiljni ljudi svoje stavove izražavaju pod potpisanim imenom i prezimenom i to je ono što ja cijenim. Ovo zaista počinje da liči na određene rijalitije koje smo gledali u susjednim državama - navodi Dabić.
Iz Bara poručuju da bi u ovakvim situacijama najpametnije bilo zaćutati, umjesto obesmišljavati proteste koje organizuju studenti zbog ubistva 13 ljudi, za šta traže odgovornost i ostavke.
- Da obesmišljava na jedan ovakav način kao juče, da uporedjuje pobjedu nečiju na nekoj sportskoj manifestaciji sa ubistvom 13 ljudi na Cetinju. Ipak treba u politici sačuvat moralno dostojanstvo, etiku, ljudskost , na posljetku čojstvo. Ono što se uvijek cijenilo i u Baru i u Crnoj Gori. Naročito ako govorimo o lokalnom nivou, u jednom gradu kao što je Bar. Dje svak poznaje svakoga i takve tragedije su uvijek bila prilika da se zaćuti. I mislim da bi i njima najbolje bilo da zaćute - rekao je Amar Borančić iz Liberalne partije.
Televizija E je pitala Momčila Lekovića iz Demokratske Crne Gore iz Bara, ko stoji iza profila „Barski nedjeljnik“ i da li su mu sporne ovakve objave. On o tome nije želio da govori.

„Kamo śutra“ na udaru „Barskog neđeljnika“: Govor mržnje i targetiranje učesnika protesta

U susret novom protestu, koji neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju, a koji će biti održan u Podgorici u subotu 25. januara, predstavnik ove neformalne grupe, Danilo Guberinić ističe da do sada nisu dobili nijedan zvanični odgovor da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
- Sjutra ćemo Vladi direktno predati naše zahtjeve, a danas smo u saopštenju od premijera Milojka Spajića tražili da 1. februara organizuje konferenciju na kojoj će se izjasniti konkretno o zločinu, te smo ga pozvali da saopšti koje su to mjere preduzete jer mi nismo dobili nijednu zvaničnu informaciju koja se odnosi na mjere koje su preuzete povodom zločina koji se desio na Cetinju - naveo je Guberinić.
Zahvalio je velikom broju medija na profesionalnom izvještavanju o protestima i uopšteno o djelovanju grupe &nbsp;“Kamo Śutra?”, ali napominje da i dalje osjećaju pritiske sa različitih drugih adresa.
- Počeli smo da dobijamo nove pritiske, konkretno od određenih predstavnika Pokreta Evropa sad. Razumijemo optužbe koje stižu jer kultura protesta, pogotovo onih studentskih, nije toliko popularna u Crnoj Gori, ali ne možemo da razumijemo iz kog razloga se mi targetiramo i zašto se vrši pritisak, jer sav taj trud koji je uložen da bi se saznalo ko smo zapravo mi i ko stoji iza grupe studenata “Kamo Śutra?” – a iza nas ne stoji niko, mogao se uložiti na konkretno rješavanje problema i ispunjenje naših zahtjeva, te smatramo da bi situacija bila mnogo efikasnija - naveo je Guberinić.
Prema procjenama grupe studenata “Kamo Śutra?” na prvom njihovom protestu posvećenom tragediji na Cetinju bilo je oko 5.000 građana, dok za drugi procjenjuju da je bilo više od 10.000 ljudi.
- Dobili smo podršku od velikog broja građana, stomatologa, udruženja advokata, velikog broja umjetnika... Podrška svakog dana raste i mi se nadamo da će na narednom protestu broj građana biti još veći. Na prethodnom protestu smo iznijeli novi zahtjev koji je usmjeren ka prevenciji i rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali nećemo trenutno dodavati nijedan drugi zahtjev - poručio je Guberinić.
Novi protest grupe “Kamo Śutra?” koji je najavljen za subotu 25. januar počeće skupom ispred MUP-a u 19:30 sati, a nakon čega je predviđena protestna šetnja do Skupštine Crne Gore.

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Tag: targetiranje