Savjetnica za ljudska prava u Kancelariji rezidentnog koordinatora Ujedinjenih nacija (UN) u Crnoj Gori Anjet Lanting, odgovarajući na Non pejper šest crnogorskih medija u kome se ističe da su meta progona koji sprovodi Specijalno državno tužilaštvo (SDT), kazala je da prate ovaj slučaj i uopšte stanje slobode medija u Crnoj Gori.
Crnogorski mediji – Televizija E, Portal Standard, Portal Analitika, Portal ETV, Antena M i M portal, su, pozivajući se na član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje slobodu izražavanja, informisali međunarodnu javnost da su bez pravnog osnova žestoko targetirani i da su meta progona SDT-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.9342%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftargetiranjem-kritickih-medija-sdt-krsi-clan-10-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Lanting je, u odgovoru ovim medijima, istakla da tijela Ujedinjenih nacija za ljudska prava bilježe napredak kada je riječ o slobodi medija, ali i da izražavaju zabrinutosti i upućuju preporuke Crnoj Gori u tom pogledu.&nbsp;
- Kao i prethodnih godina, i u 2025. godini Komitet UN za ljudska prava objavio je izvještaj u martu, a isto je učinio i visoki komesar UN za ljudska prava u svojoj završnoj izjavi 19. maja. Volker Turk je pohvalio napredak Crne Gore, ali izrazio zabrinutost zbog govora mržnje i podjela | Ujedinjene nacije u Crnoj Gori - podjsetila je Lanting u odgovoru.
Ona je podsjetila da je povodom Dana slobode medija, 3. maja ove godine, takođe istakla značaj slobode izražavanja i bezbjednosti novinara u intervjuu za TVCG.
- Nastavićemo da pratimo ovaj slučaj, kao i druge incidente i trendove u vezi sa slobodom medija - poručila je Lanting.
U Non pejperu upućenom međunarodnoj javnosti se kontatuje da je u tužilačkom predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, vlasnika agencije za oglašavanje Montemedia, politički targetirano šest medija, prepoznatih prema kritičkom odnosu prema vlasti.&nbsp;
Uredništvo tih medija u dokumentu ističe da, iako je sloboda izražavanja garantovana Ustavom, Zakonom o medijima i Zakonom o elektronskim medijima, u praksi, u posljednjih pet godina sve češće svjedočimo pojavama targetiranja i diskreditacije novinara i redakcija, što prijeti potkopavanju osnovnih demokratskih principa i obeshrabruje profesionalno novinarstvo.
Napominje se da se upravo iz tužilačke naredbe o istrazi konstatuje da su targetirani mediji razmjenjivali u prosjeku jednu poruku mjesečno, a da je Specijalno državno tužilaštvo osumnjičilo medije da su bili mreža uticaja za teško krivično djelo - ,,rušenje ustavnog poretka i ugrožavanje nacionalne sigurnosti- kako je zapisano u Naredbi o istrazi, koju je Specijalno državno tužilaštvo učinilo javnom, ali tek nakon što je detalje iz nje objavio koncern Vijesti, odnosno dnevne novine i portal. &nbsp;
U Non pejperu se naglašava da, dovođenjem šest kritičkih medija u kontekst organizovane kriminalne grupe, Specijalno državno tužilaštvo ,,tom praksom ugrožava profesionalni i lični integritet novinarki i novinara, ima za cilj da zastraši redakcije i ućutka kritičke glasove”. &nbsp;
- Zbog toga ovaj Non-pejper ima za cilj da upozori evropske institucije na zabrinjavajuće prakse targetiranja medija i novinara u Crnoj Gori, da ukaže na sistemske slabosti koje omogućavaju zloupotrebu moći, spregu Specijalnog državnog tužilaštva, politike i određenih medija, te da predloži mjere koje bi osigurale puno poštovanje člana 10 Evropske konvencije, kao i međunarodnih standarda slobode medija i izražavanja. Posebno ukazujemo na pretpostavku nevinosti kao jedno od osnovnih ljudskih prava, koja je u ovom slučaju grubo prekršena činjenicom da je dio crnogorskih političara uz pomoć jednog medija pokušao da igra ulogu tužioca i sudije, da i prije optužnice označi krivce, te da ućutka glas medija koji kritički izvještavaju o vlasti – ocjenjuje se u Non pejperu šest crnogorskih medija. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Lanting o Non pejperu šest crnogorskih glasila: Pratimo ovaj slučaj i druge trendove u vezi sa slobodom medija

Svjesni da ne možemo Demokrate naučiti osnovnim postulatima demokratije, ovim putem (ne i prvi put) ulažemo dodatni napor da vlastodršcima skrenemo pažnju da njihova kampanja pritiska i targetiranja gospođe Tee Gorjanc Prelević predstavlja nedopustiv pokušaj diskreditacije kroz jeftinu retoriku i ad hominem pristup - poručio je izvršni direktor NVO 35mm Darko Ivanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgorjanc-prelevic-demokrate-napadaju-i-moju-porodicu-od-koga-da-trazim-procjenu-bezbjednosti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je podvukao da je prijeteća retorika modus operandi ove partije.&nbsp;
- Srećom Teu, i ostale - a to je bukvalno svako ko pomene ekipu u crvenim kravatama - ne treba da brine nedostatak argumenata, prijeteća retorika, to je modus operandi ove partije - naveo je Ivanović.
Ono što zabrinjava je, podvlači on, ćutanje kolega sa kojima sjede u poslaničkim klupama na "mješavinu spinova i etiketiranja koja kreću od kuloarskih ogovaranja advokata Radulovića koji je na isti način vukao pravne poteze i tokom ranijih režima, pa sve do gotovo diktatorskog gnijeva kojim obiluje retorika koja se koristi protiv Gorjanc Prelević koja godinama nepokolebljivo stoji na braniku pravde i vladavine prava."
- Srećom Teu ne mogu ućutkati ni spinovi ni etikete. Njena karijera, dosljednost i integritet govore više od svih uvreda koje se bacaju sa političkih govornica sa kojih se po pravilu zaboravi reći - da su institucije nezavisne, a vlast odgovorna - dodao je on.
Stoga, decidan je Ivanović, moramo reagovati na još jedan udar na građanski aktivizam i sve one koji imaju hrabrosti da izgovore istinu.
- Jer ovo što čujemo ovih dana nije politika - to je strah od istine - zaključio je Ivanović.

500x500

Ivanović: Zabrinjava ćutanje drugih poslanika na spinove i etiketiranje koja dolaze od Demokrata

U sistemu u kojem se novinarima prijeti smrću, sije strah i gazi sloboda,&nbsp;
u kojem se guše inicijative kako bi se spasio bezbjednosni sektor koji ne zaustavlja masakre,&nbsp;
u kojem je ćutanje jedini zavjet opstanka,
u kojem nema ljekova, ni pravde, ni istih aršina,
u kojem se hrana kupuje na grame, a preživljava na stid,
u kojem ste meta – jer im se može,
u kojem se zakoni ne poštuju, a Ustav gazi,
u kojem se iza ruke na srcu krije zastava druge države,
a crnogorsku prekriva šaka na reveru,
u kojem se pjevaju tuđe himne, govori tuđim jezikom,
u kojem nestaju i voda, i turisti, i nada,
u kojem su “evropske vrijednosti” svedene na putne naloge,
u kojem je znanje mana, a bahatost direktorska preporuka,
u kojem je samo život jeftin – i za dž…
U tom i takvom sistemu,
Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata,
otvara novi front.
Prijeti. Crta mete. Poziva na linč.
Novinari TVE, M Portala i Portala Analitika su, prema njegovim riječima, plaćenici klanova.
Ne bilo kojih – već baš onih koje godinama koristi kao sinonime za zlo: škaljarci i kavački.
Ne pominje ih prvi put.
Ali sada – ide korak dalje.
“Znam tarife”, kaže.
Zna iznose. Zna sve.
A ipak – ono što ne zna, ili se pravi da ne zna – jeste odgovornost teških riječi koje izgovara s pozicije moći.
Jer ako novinari, kako tvrdi, primaju 8.000 eura za tekstove – zar to ne znači da on ima direktne izvore iz kriminalnog miljea?
Ili sve izmišlja, da bi nacrtao još koju metu?
Kao što je već radio – političarima, sudijama, bivšim partnerima.
A sada – novinarima.
Ni tajming nije slučajan.
Javnost postavlja pitanja.
Zid ćutanja koji je godinama štitio pojedine njrgove kadrove počinje da puca.
I taman kad pada maska “nezavisnih profesionalaca” – Bogdanović stupa na scenu.
Ofanziva.&nbsp;
Iz pozicije privilegije – prijeti. Optužuje. Targetira.
I to je obrazac.
Kad god se istina približi, Bogdanović pronalazi nove neprijatelje.
I uvijek su to oni koji postavljaju pitanja.
Koji otkrivaju. Koji raskrinkavaju.
Ako zaista zna ko su plaćenici klanova – zašto ih ne prijavi?
Jer istina je jednostavna: ne štiti on javnost. Štiti sebe i svoje.
Branio je svoje kadrove dok su masovno zapošljavali nestručne ljude.
Ćutao kada je bezbjednosni sektor zatajio, druge progonio.&nbsp;
Branio neodbranjivo dok su njegovi partijski saborci tonuli u afere.
A sada pokušava da sve prekrije dimom – bacajući sumnju na novinare koji ne pristaju da ćute.
Ironično je da je isti on – koji sada vidi kriminalce u novinarima – nekada govorio da su “svetionici evropske ideje i čuvari demokratije”.
Pa šta je onda istina?
Jesmo li pali u nemilost samo zato što bacamo svjetlo – baš tamo gdje su njihove sjenke?
Demokrate, kaže, ostaju dosljedne svom kursu.
I tu se slažemo. Jer kurs je jasan:
Optuži. Zastraši. Skreni pažnju.
Ali ne može se unedogled crtati meta novinarima, analitičarima i aktivistima – i očekivati da niko ne odgovori.
Evropski put ne vodi preko prijetnji.
Ne vodi preko sijanja straha.
Ne vodi preko gaženja slobodne riječi.
I neka znaju svi.&nbsp;
Kada se jednom skinu poslanički imuniteti i podvuku crte,
pravda neće pitati funkciju. Pitaće – istinu.
A tada će istina imati pravne posljedice.
Za sve.

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

Slučaj BB: U sistemu gdje život ne vrijedi - novinar je meta

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Anja Ivanović

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Neformalna studentska grupa „Kamo śutra“ na meti je profila na društvenim mrežama, iza koje, kažu građani Bara, stoje lokalni predstavnici Demokratske Crne Gore. Iz te partije nijesu željeli da odgovore na pitanje da li njihovi članovi u Baru vode profile na društvenim mrežama pod ovim nazivom, niti da li su im sporni sadržaji na tom profilu.
Iz Višeg državnog tužilaštva za Televiziju E su kazali da u okviru svoje nadležnosti prate i ocjenjuju da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz nadležnosti tog tužilaštva.&nbsp;
U fokusu „Barskog neđeljnika“ je obesmišljavanje protesta u organizaciji neformalne grupe studenata „Kamo śutra“, a u objavama se ne libe ni od govora mržnje i targetiranja učesnika protesta.
U jednoj takvoj objavi zahtjev neformalne grupe studenata da se preuzme odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju 1. januara upređuju sa sportskim uspjesima ili neuspjesima.
- To je strašno, vjerujte mi. Naročito da u svjetlu toga čujemo, govori se da iza toga stoji jedna politička stranka ovdje u Baru. Neke kolege koje sjede u barskom parlamentu, opozicione partije, partije koje su na nivou države dio Vlade Crne Gore. Nije teško naslutiti iz njihovih objava i sve ove mašinerije koja se uključila upravo kad je tražena smjena Alekse Bečića i Danila Šaranovića kojeg političkog profila je ta stranica - kazao je za Televiziju E Amar Borančić iz Liberalne partije.
Građani Bara uglavnom nijesu raspoloženi da pričaju o ovome. Oni koji su bili spremni da stanu pred kameru Televizije E uglavnom osuđuju takvo djelovanje na društvenim mrežama.
- To je apsurd. Zašto bi ko targetirao svako ima pravo na svoje mišljenje, ako ne ugrožava druge. To je vrlo bitno, da poštuješ i mene i ja tebe - rekla je jedna od anketiranih Baranki.&nbsp;
Da sve što ulazi u okvire govora mržnje treba biti procesuirano, smatra novinarka Biljana Dabić.
- Ušli smo u period jednog nezahvalnog vremena gdje bilo koji vid potpirivanja zaista ne može da bude podržan. Kad govorimo o protestima, svako ima pravo na to. Sa druge strane podržavam i osobe koje ne prihvataju proteste. To je demokratsko pravo i jednih i drugih, da imaju svoje stavove. Ali sve se to može izraziti na jedan emancipovan, kultivisan način kojem svi treba da težimo - smatra ona.
Dodaje da ne zna da li Demokrate stoje iza tog profila, ali kaže da joj nikada nije bilo simpatično niti da posvećuje pažnju bilo čemu što ulazi u okvire anonimnosti.&nbsp;
- Iza kojeg stoje anonimni činioci. Jer smatram da ozbiljni ljudi svoje stavove izražavaju pod potpisanim imenom i prezimenom i to je ono što ja cijenim. Ovo zaista počinje da liči na određene rijalitije koje smo gledali u susjednim državama - navodi Dabić.
Iz Bara poručuju da bi u ovakvim situacijama najpametnije bilo zaćutati, umjesto obesmišljavati proteste koje organizuju studenti zbog ubistva 13 ljudi, za šta traže odgovornost i ostavke.
- Da obesmišljava na jedan ovakav način kao juče, da uporedjuje pobjedu nečiju na nekoj sportskoj manifestaciji sa ubistvom 13 ljudi na Cetinju. Ipak treba u politici sačuvat moralno dostojanstvo, etiku, ljudskost , na posljetku čojstvo. Ono što se uvijek cijenilo i u Baru i u Crnoj Gori. Naročito ako govorimo o lokalnom nivou, u jednom gradu kao što je Bar. Dje svak poznaje svakoga i takve tragedije su uvijek bila prilika da se zaćuti. I mislim da bi i njima najbolje bilo da zaćute - rekao je Amar Borančić iz Liberalne partije.
Televizija E je pitala Momčila Lekovića iz Demokratske Crne Gore iz Bara, ko stoji iza profila „Barski nedjeljnik“ i da li su mu sporne ovakve objave. On o tome nije želio da govori.

„Kamo śutra“ na udaru „Barskog neđeljnika“: Govor mržnje i targetiranje učesnika protesta

U susret novom protestu, koji neformalna grupa studenata “Kamo Śutra?” organizuje povodom tragedije na Cetinju, a koji će biti održan u Podgorici u subotu 25. januara, predstavnik ove neformalne grupe, Danilo Guberinić ističe da do sada nisu dobili nijedan zvanični odgovor da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni.
- Sjutra ćemo Vladi direktno predati naše zahtjeve, a danas smo u saopštenju od premijera Milojka Spajića tražili da 1. februara organizuje konferenciju na kojoj će se izjasniti konkretno o zločinu, te smo ga pozvali da saopšti koje su to mjere preduzete jer mi nismo dobili nijednu zvaničnu informaciju koja se odnosi na mjere koje su preuzete povodom zločina koji se desio na Cetinju - naveo je Guberinić.
Zahvalio je velikom broju medija na profesionalnom izvještavanju o protestima i uopšteno o djelovanju grupe &nbsp;“Kamo Śutra?”, ali napominje da i dalje osjećaju pritiske sa različitih drugih adresa.
- Počeli smo da dobijamo nove pritiske, konkretno od određenih predstavnika Pokreta Evropa sad. Razumijemo optužbe koje stižu jer kultura protesta, pogotovo onih studentskih, nije toliko popularna u Crnoj Gori, ali ne možemo da razumijemo iz kog razloga se mi targetiramo i zašto se vrši pritisak, jer sav taj trud koji je uložen da bi se saznalo ko smo zapravo mi i ko stoji iza grupe studenata “Kamo Śutra?” – a iza nas ne stoji niko, mogao se uložiti na konkretno rješavanje problema i ispunjenje naših zahtjeva, te smatramo da bi situacija bila mnogo efikasnija - naveo je Guberinić.
Prema procjenama grupe studenata “Kamo Śutra?” na prvom njihovom protestu posvećenom tragediji na Cetinju bilo je oko 5.000 građana, dok za drugi procjenjuju da je bilo više od 10.000 ljudi.
- Dobili smo podršku od velikog broja građana, stomatologa, udruženja advokata, velikog broja umjetnika... Podrška svakog dana raste i mi se nadamo da će na narednom protestu broj građana biti još veći. Na prethodnom protestu smo iznijeli novi zahtjev koji je usmjeren ka prevenciji i rješavanju problema mentalnog zdravlja, ali nećemo trenutno dodavati nijedan drugi zahtjev - poručio je Guberinić.
Novi protest grupe “Kamo Śutra?” koji je najavljen za subotu 25. januar počeće skupom ispred MUP-a u 19:30 sati, a nakon čega je predviđena protestna šetnja do Skupštine Crne Gore.

Guberinić: Ne razumijemo zašto se „Kamo Śutra” targetira, dobijamo nove pritiske od PES-a

Tužilački savjet će na sjednici u četvrtak, 3. oktobra, odlučiti da li će preispitati postupanje specijalnog tužioca Miloša Šoškića koji je nedavno dnevnom listu Pobjeda tražio da mu se ,,u što kraćem roku“ dostave svi novinski tekstovi objavljeni u štampanom izdanju i na portalu Pobjeda, u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik, a odnose se na krivični postupak koji se vodi protiv visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.
To je saopšteno Portalu ETV iz Tužilačkog savjeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Ftuzilac-soskic-ponovo-targetira-i-pokusava-da-ucutka-novinara-duranovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Glavni i odgovorni urednik Portala ETV Duško Mihailović se, nakon što je Šoškić uputio ultimativni dopis upravi najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori, obratio članovima Tužilačkog savjeta i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću, tražeći da se preispita postupanje specijalnog tužioca, odnosno zloupotreba moći i državnih resursa u cilju targetiranja i pokušaja zastrašivanja doskorašnjeg glavnog urednika Pobjede, sada novinara i urednika u TV E, Draška Đuranovića. Dopis slične sadržine Markoviću je poslalo i uredništvo Televizije E.
- Navedena tema će se razmatrati na sjednici Tužilačkog savjeta, koja je zakazana za 3. oktobar 2024. godine, u dijelu tekućih pitanja - odgovoreno je našem portalu iz Tužilačkog savjeta.
Podsjetili su da je članom 42a stav 1 Zakona o Državnom tužilaštvu propisano da rad Tužilačkog savjeta bude javan.&nbsp;
Međutim, dio sjedice posvećen Šoškiću neće biti moguće pratiti.
- Izuzetno od stava 1 ovog člana, javnost će biti isključena prilikom raspravljanja u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, razmatranja pritužbi na zakonitost rada rukovodilaca državnih tužilaštava i državnih tužilaca, kao i u postupku ocjenjivanja i razmatranja konkretnih predmeta - kazali su nam iz Tužilačkog savjeta.
<h2>Nezabilježen pritisak</h2>
Zahtjev, do sada nezabilježen prema jednom mediju ili novinaru od osnivanja Specijalnog državnog tužilaštva, tužilac Šoškić je uputio Pobjedi 24. septembra, a u njemu traži da ga taj medij podrobno informiše o periodu u kojem je Đuranović bio glavni i odgovorni urednik.&nbsp;
- Potrebno je da nas obavijestite u kojem periodu je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede, kao i da nam dostavite sve novinske tekstove objavljene u dnevnom listu i na portalu Pobjeda koji se odnose na krivični postupak koji se vodi protiv okrivljenih Zorana Lazovića i Milivoja Katnića u periodu dok je Draško Đuranović bio glavni i odgovorni urednik i direktor Pobjede. Takođe, potrebno je da nam dostavite i sve tekstove na istu temu koji su objavljeni nakon što mu je prestala funkcija. U vezi prednjeg zahtjeva postupite u što kraćem roku – ističe se u dopisu koji potpisuje specijalni tužilac Miloš Šoškić.&nbsp;
Na besprizorni postupak Šoškića reagovali su Medijski savjet za samoregulaciju, Crnogorski helsinški odbor, nevladina organizacija 35 mm, Crnogorski PEN centar....
Ocijenili su da postupak specijalnog tužioca predstavlja ozbiljan institucionalni pritisak na Đuranovića, te da je neprihvatljivo targetiranje i zastrašivanje slobodnih novinara i medija od strane SDT-a.
Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović ocijenio je da je Šoškić kompromitovao cijeli SDT i urušio ugled tužilačke organizacije. Bilo bi, kako je rekao, interesantno da se vrhovni državni tužilac Milorad Marković izjasni o ovom slučaju.
Da postupak Šoškića zahtijeva konkretnu reakciju nadležnih smatraju i u Sindikatu medija jer je po srijedi, kako ističu, institucionalni pritisak na rad novinara.
- Ukoliko Šoškić smatra da su mu prava povrijeđena pisanjem Đuranovića, zna se kako se traži zadovoljenje eventualne neke pravde. To sigurno nije korišćenjem institucije u kojoj radi da bi tražio određene stvari koje se lako mogu naći na internetu ili pretragom arhive Pobjede - kazao je ranije za TV E predsjednik Sindikata medija Radomir Kračković.

Tamara Klikovac

Tužilački savjet u četvrtak o Šoškićevom pokušaju zastrašivanja i targetiranja Đuranovića

Ako američki predsjednik Donald Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza, izjavila je danska premijerka Mete Frederiksen.
Trampa, koji je prošle nedjelje pojačao priiijetnje da će preuzeti samoupravnu dansku teritoriju na Arktiku, treba shvatiti „ozbiljno kada kaže da želi Grenland“, rekla je Frederiksen u intervjuu za televizijsku stanicu TV2.
- Ali ću jasno staviti do znanja da ako SAD odluče da vojno napadnu drugu članicu NATO, onda sve prestaje, uključujući NATO, a samim tim i bezbjednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - poručila je danska premijerka.
Tramp dugo insistira da se ostrvo bogato mineralima, koje je autonomno, ali je dio Danske i stoga pripada vojnom savezu NATO, pridruži SAD, nazivajući to strateškom nužnošću i odbijajući da isključi upotrebu sile ili ekonomske prisile.
- Bavićemo se Grenlandom za oko dva mjeseca, ali hajde da o tome razgovaramo za 20 dana - rekao je Tramp, ne dajući više informacija o tome šta će se tada desiti.
Tramp je to rekao nakon što su SAD pokrenule napade na Venecuelu i uhapsile njenog predsjednika Nikolasa Madura.
Dramatičan razvoj događaja izazvao je strah širom Evrope da bi Vašington sada mogao da anektira Grenland, zbog čega su uslijedile brojne izjave da mora da se poštuje međunarodno pravo i teritorijalni integritet država.

Frederiksen: Ako Tramp izvrši invaziju na Grenland, to će značiti kraj NATO saveza

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ponegdje su moguće umjerene do obilne količine padavina.
U višim planinskim predjelima na sjeveru, moguć snijeg ili susnježica, uglavnom tokom noći.
Vjetar, povremeno umjeren do jak, južni.
Najviša dnevna temperatura vazduha od četiri do 16 stepeni.

Danas kiša i pljuskovi, do 16 stepeni

Profesorica crnogorskog jezika i odbornica DPS-a u Skupštini Glavnog grada mr Mirjana Radulović jedna je od onih prosvjetnih radnica čiji profesionalni put najbolje otkriva dubinu institucionalnog udara kojem je sektor obrazovanja bio izložen. U intervjuu za naš portal oštro kritikuje aktuelnu vlast zbog, kako kaže, selektivnih odluka, identitetskog inženjeringa, institucionalne samovolje i dvostrukih standarda. Govori o poklanjanju gradske zemlje SPC, diskriminaciji jotovane varijante jezika, Megatrend diplomama, alarmantnom rastu vršnjačkog nasilja, te podsjeća na nezakonitu smjenu 260 direktora koju je naložila Vesna Bratić.&nbsp; „Kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti“ Portal ETV: &nbsp;Skupština je podržala prijedlog gradonačelnika Saše Mujovića da se zemljište na Koniku ustupi Srpskoj pravoslavnoj crkvi za gradnju crkve Sv. Vasilija Ostroškog. Što takva odluka &nbsp;znači za lokalnu zajednicu, ako imamo u vidu da u Podgorici postoji 18 parohija SPC, u okviru kojih je devet hramova i par desetina manjih crkava? - Odluka da se još jedno gradsko zemljište na Koniku pokloni SPC za novu crkvu prije svega ima političko‑identitetski, a tek onda realni pastoralni i urbanistički značaj. U kontekstu već veoma razvijene mreže hramova SPC u Podgorici, takav potez šalje jasnu poruku o tome čije potrebe gradska vlast stavlja u prvi plan. Konik je jedno od najgušće naseljenih i socijalno najosjetljivijih područja Podgorice, sa izrazito mješovitom etničkom i vjerskom strukturom i velikim brojem Roma, Albanaca, Bošnjaka i drugih manjina.U takvom ambijentu poklanjanje atraktivne parcele dodatno narušava osjećaj ravnopravnosti kod zajednica koje već godinama ukazuju na infrastrukturne i socijalne probleme, od kanalizacije do stanovanja. Trenutno nedostaje najmanje 13 škola, vrtića, domova zdravlja i drugih javnih servisa što &nbsp;ukazuje na disbalans između duhovnih i osnovnih javnih potreba. Skupština treba da &nbsp;šalje poruku da je spremna da gradi neutralne, inkluzivne prostore od kojih koristi imaju svi građani, bez obzira na vjeru. Za većinu stanovnika Konika odluka ne rješava nijedan ključni problem svakodnevice – obrazovanje, zdravstvo, saobraćaj, kanalizaciju i socijalnu zaštitu već produbljuje osjećaj nejednakog tretmana umjesto da služi kao povod za &nbsp;razvoj Konika kao simbolično „najpodgoričkijeg“ i najraznovrsnijeg naselja u gradu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Portal ETV: Vlada je nedavno obustavila priznavanje diploma stečenih na Univerzitetu Megatrend, iako je nesporno da brojni vlasnici ovog sertifikata sjede i u skupštinskim klupama. Da li je to početak sistemskog sređivanja stanja ili samo privid? &nbsp;Da li ste učestvovali u nekoj raspravi ili inicijativi koja se tiče kontrole validnosti diploma nastavnog osoblja i nastavnih kadrova? - Obustava priznavanja diploma sa Megatrenda važan je, ali nedovoljan korak ako istovremeno izostaje ono što je ranije obećano – sistemska provjera svih diploma, uključujući i diploma javnih funkcionera. Kada se jedna visokoškolska ustanova „presiječe“ pod pritiskom skandala, a paralelno ćuti o desetinama sumnjivih sertifikata u vrhu vlasti i uprave, borba protiv lažnih diploma ostaje selektivna i više liči na politički manevar nego na ozbiljnu reformu. Upravo u tom raskoraku između najavljenog „čišćenja“ sistema i stvarnog stanja krije se loša poruka za mlade: šalje se signal da se znanje i rad ne vrednuju jednako za sve, već da za povlašćene postoje prečice i izuzeci. Umjesto da Megatrend bude početak sveobuhvatnog „češljanja“ diploma, djeluje kao alibi mjera – simbolička žrtva koja zadržava postojeću hijerarhiju moći i štiti one koji su svoje karijere gradili na upitnim zvanjima da bi danas pokrivali važne državne funkcije. &nbsp;Ako se za nastavnike uvode striktnije kontrole, a za funkcionere one ostaju mrtvo slovo na papiru, šalje se poruka da su standardi dvostruki: jedni moraju dokazivati svaku stranicu svog obrazovanja, dok se nad diplomama drugih prećutno zažmuri. &nbsp;U takvom ambijentu lažne i sumnjive diplome ne nestaju, već se samo povlače u sjenku, dok mladi vide da se „snalažljivost“ i politička lojalnost često više isplate od rada i učenja, što direktno urušava povjerenje u obrazovni sistem i motivaciju da se u njega ulaže.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231171228_6dac60605fe1e87e2e6f896a32166782084bda40c12382ddcd298983f5020ca2" data-rendition-name="original" width="1292" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  Portal ETV: Nedavno je Narodna biblioteka odbila da štampa knjigu Danila Burzana na jotovanoj verziji crnogorskog jezika. Reagovali ste pozivom da se poštuje odredba jezičke ravnopravnosti i podrži objava knjige na obje varijante nakon čega ste bili meta ličnih napada i "otrovnih strelica" direktorice. Kako vidite taj incident? - Odbijanje jotovane verzije knjige i naknadne prijetnje doživljavam kao zabrinjavajući spoj institucionalne samovolje i ličnog obračuna, a ne kao argumentovanu stručnu polemiku. U tom smislu, to je pitanje sistema i vrijednosti, a ne mog ličnog animoziteta prema bilo kome. Ovdje se ne radi samo o jednoj knjizi Danila Burzana, nego o stavu gradske biblioteke prema Ustavom i Zakonom priznatim elementima crnogorskog jezičkog standarda, među kojima su i jotovani oblici i posebna slova. Ako javna ustanova kulture poručuje da joj je „neprihvatljiva“ jedna legalna varijanta crnogorskog jezika, to je već oblik institucionalne diskriminacije, bez obzira kako se to retorički umotava u priču o „estetskim kriterijumima“.&nbsp; Kao odbornica i kao osoba koja se profesionalno bavi jezikom i književnošću, obavezna sam da reagujem kada javna ustanova, koju finansiraju svi građani, de facto relativizuje jezičku ravnopravnost i pluralizam crnogorske norme. Umjesto da se vodi stručna i argumentovana rasprava o ulozi biblioteke i standarda crnogorskog jezika, uslijedili su lični napadi, etiketiranja i pokušaji diskreditacije mene kao „crnogorske tetke“, „nacionalistkinje“ i slično, i to preko društvenih mreža i medija bliskih trenutnoj vlasti u gradu. Takav rječnik i način komunikacije govori o osobi koja vodi &nbsp;gradsku biblioteku i šalje poruku da je svako ko traži poštovanje crnogorskog jezika i identiteta, legitimna meta uvreda.&nbsp; Kada se dopusti da se „nepoželjnom“ proglasi jedna normativno utemeljena varijanta crnogorskog jezika, sjutra može biti „suvišan“ i sam crnogorski jezik. Prijetnje i „otrovne strelice“ doživljavam kao potvrdu da je tema pogodila živac onih koji bi da javni prostor ostane bez crnogorskog jezika u njegovom punom kapacitetu, ali me takve reakcije neće odvratiti od toga da tražim poštovanje ustavnih načela i profesionalnih standarda u kulturi. U krajnjoj liniji, ako gradska biblioteka u Podgorici nema snage da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, onda je na nama – odbornicima, autorima, javnosti – da je na to jasno i uporno podsjećamo. Portal ETV: - Prema podacima UP u posljednja četiri mjeseca u Crnoj Gori je registrovano 47 slučajeva vršnjačkog nasilja. To je jasno upozorenje da za ovaj problem ne postoji adekvatan tretman u državi. Koliko je ozbiljna situacija i koje su posljedice? - Fenomen nasilja u crnogorskim školama sve više zaokuplja pažnju stručne i šire javnosti, jer prevazilazi okvire pojedinačnih incidenata i upućuje, na dublje društvene disfunkcije. Dosadašnje institucionalne mjere, poput uvođenja školskih zaštitara, pokazale su se kao parcijalna i nedovoljno efikasna rješenja. &nbsp;Nasilje nije samo bezbjednosno, već i duboko društveno pitanje. Ono nije samo fizičko, već i izrazito socijalno, verbalno, psihološko i sajber, te je stoga neophodna snažnija sistemska reakcija kroz jačanje stručnih službi, psihološke podrške i jasne protokole odgovornosti.Pristup njegovom rješavanju mora biti interdisciplinaran, uključujući ne samo sektor obrazovanja, već i socijalne službe, zdravstvene ustanove, lokalne zajednice i medije. Ključni izazov leži u izgradnji školskog okruženja koje afirmiše emocionalnu pismenost, empatiju i međusobno poštovanje. Dugoročno samo takvi modeli doprinose smanjenju nasilnih obrazaca ponašanja. Portal ETV: Skupština Glavnog grada odlučivala je i o imenovanju novih ulica u Podgorici. Kako vidite poruke koje ta odluka šalje i što smatrate najvažnijim? - Odluka o novom imenovanju ulica u Podgorici nosi snažnu simboličku i identitetsku poruku, jer kroz izbor imena pokazujemo &nbsp;kako vidimo prošlost, sadašnjost i budućnost glavnog grada. Ulice će nositi imena Šarla Bodlera, Aristotela, Josefa Holočeka... kao i imena &nbsp;crnogorskih i jugoslovenskih aktera kao što su Jovo Bećir, Mašo Vrbica, Borо Begović, Nikola Raičević, Pero Ivanović, Koča Popović.&nbsp; Poruka je da Podgorica želi da se predstavi kao grad koji pripada evropskom kulturnom kanonu, ali da istovremeno reafirmiše sopstvenu istoriju i lokalne zaslužne pojedince. Pozitivno je što se konačno rješava status brojnih ulica koje godinama nijesu imale ime ili su imale privremene nazive, što je i administrativni i identitetski problem grada. Takođe, ovo je način da očuvamo crnogorsku istoriju i afirmišemo vrijednosti antifašističke &nbsp;baštine u srcu našeg glavnog grada.Svaka ulica postaje živi spomenik generacijama koje su se borile za našu slobodu gradeći most &nbsp;između prošlosti i budućnosti. Portal ETV: Vašu profesionalnu biografiju obilježila je i nezakonita smjena direktora &nbsp;iz vremena ministarke Vesne Bratić. Da li je, po vašem mišljenju, taj model političke čistke i danas prisutan u sistemu? - U roku od dva dana, bez analize, kriterijuma ili trunke stida, poslato je tipsko – copy-paste rješenje – na adrese oko 260 direktora škola, vrtića i studentskih domova širom Crne Gore. Jedini kriterijum bio je: ‘Nisi naš’. Niko nije pitao za rezultate, posvećenost, obrazovanje, niti da li su ti ljudi uopšte živi – pojedina rješenja bila su upućena i preminulima. Država je, voljom jedne žene kojoj je moć postala važnija od zakona, sebi proizvela štetu od pola miliona eura, a te presude su plaćene iz džepa građana, umjesto da odgovaraju oni koji su ih izazvali. I sama sam bila među onima koji su se usudili da tu nepravdu nazovu pravim imenom: tužila sam Ministarstvo prosvjete i dobila spor, jer kad čovjeku pokušaju da uzmu dostojanstvo, uzimaju mu i dušu. To nikada neću dopustiti. Nisam tužila iz inata, već zbog pravde – da dokažem da zakon postoji i da ga ničiji ego ne može pregaziti. Danas se, iz opozicionih klupa, borim za istu vrijednost koju sam uvijek zagovarala – funkcionalnu i pravednu Podgoricu. Ne vidim svoju ulogu kroz podjele, već kroz odgovornost. Kao rođena Podgoričanka, želim grad u kojem rukovodeće pozicije pripadaju ljudima od znanja, ugleda i integriteta, a ne nepotizmu, populizmu primitivizmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251231171228_72d3e0868e6bf7ccfac483a2d67ae8a89c03922fdaeb0239bc5117e78020bb60" data-rendition-name="original" width="697" height="750" loading="lazy" alt="mirjana radulović"> </figure>  &nbsp;

Radulović: Gradska vlast produbljuje nejednakost, u obrazovanju i dalje vlada logika ‘nisi naš’

Na adresu Podgoričanke koja od februara prošle godine odbija da preda kćerku ocu, jer je, kako tvrdi djevojčica, fizički zlostavljao dok je boravila kod njega, zbog čega dijete odbija kontakt sa njim, stigao je izvještaj Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, prema kojem komisija ovoga resora nije ustanovila bilo kakve propuste u radnjama Centra za socijalni rad, čiji je tim u oktobru prošle godine sudu preporučio da starateljstvo preuzme otac, nakon čega je majka zahtijevala hitno preispitivanje rada ovog tima. - Riječ je o sistemskom ignorisanju nasilja nad djetetom. Ovo je novi pokušaj institucionalnog prikrivanja činjenica i svjesno prećutkivanje ključnih dokaza koji jasno ukazuju na nasilje nad djetetom - kategorična je ova Podgoričanka u izjavi za Portal ETV. <h2> ADMINISTRATIVNE MANIPULACIJE</h2> Posebno, ističe ona, zabrinjava činjenica da je u potpunosti ignorisano sudsko vještačenje od 10. novembra prošle godine, sačinjeno po nalogu Osnovnog suda u Podgorici. - U tom nalazu se izričito navodi da dijete pokazuje visok nivo straha i anksioznosti na pomen kontakta sa ocem, da ga doživljava kao izvor prijetnje i da odbija svaki kontakt zbog konkretno opisanih oblika nasilja. Izostavljanje ovog vještačenja nije propust – to je svjesna odluka – smatra ona. Ističe da „dijete nije saslušano, nije obavljena stručna procjena njenog emocionalnog stanja u skladu sa zakonom, a njen glas je u potpunosti ignorisan, čime su grubo prekršeni domaći propisi i međunarodne obaveze države“. - Umjesto zaštite djeteta, institucije pokušavaju da administrativnim manipulacijama stvore privid „saradnje“ i „najboljeg interesa djeteta“, dok se u stvarnosti legitimiše nasilje. Ovo nije pojedinačni slučaj neznanja ili greške. Ovo je obrazac institucionalnog ponašanja kojim se nasilnik štiti, a dijete izlaže dodatnoj traumi. Odgovornost za ovakvo postupanje snose konkretna imena i funkcije, i ta odgovornost više ne može biti skrivena iza kolektivnih potpisa i fraza, u konkretnom ministra Damira Gutića kao nadležnog ovom organu – izričita je ona. Ogorčena je što sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Jelena Anđelić, iako, kako kaže, raspolaže nalazom sudskog vještaka od 19. novembra prošle godine, angažovanog po nalogu suda u drugom predmetu, nije donijela nijednu privremenu mjeru zaštite djeteta, zanemarujući, kako kaže, zakon i međunarodne propise koji to izričito zahtijevaju u ovakvim situacijama. - U nalazu se jasno navodi da dijete odbija kontakt sa ocem, pokazuje izražen strah i anksioznost pri njegovom pomenu, nema razvijen osjećaj sigurnosti niti emocionalnu vezu sa ocem i navodi konkretne oblike nasilja. Umjesto zaštite djeteta, sud, odnosno sutkinja Anđelic u konkretnom je promptno reagovala isključivo po zahtjevu oca, donoseći mjeru zabrane napuštanja Crne Gore za dijete, i to je na snazi, čime je brutalno prekršen princip najboljeg interesa djeteta – naglašava naša sagovornica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026010608014_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"><figcaption>Tim Centra za socijalni rad istrajava da preda ocu dijete koje ne želi kontakt sa njim</figcaption></figure>  <h2>ZANEMARIVANJE ZAKONA</h2> Uvjerena je da se ne može govoriti o propustima, već da se radi o „institucionalnom skandalu sa direktnim posljedicama po bezbjednost djeteta“. - Nečuveno je da jedna sudija Osnovnog suda ne reaguje u porodičnom predmetu sa ciljem zaštite djeteta, nego štite konstantno korist i interes oca, uprkos jasnim dokazima o nasilju, gdje kako sam i ranije navela - imamo nalaze vještaka, fotografije povreda, nalaze, izjave njegovog strica i majke u video-audio formi koji govore o tome na koji način je tuče, a sve to je dostavljeno i ODT i Osnovnom sudu Podgorica i nalazi se u spisima svih predmeta – dodaje ona. Ministar Gutić, smatra naša sagovornica, s obzirom na to da je potpisao izvještaj Ministarstva, „snosi direktnu institucionalnu odgovornost za postupanje organa koji su, uprkos jasnim i nedvosmislenim nalazima sudskog vještaka, stali na stranu nasilnika, a ne djeteta“. - Uprkos dokumentovanom strahu djeteta, odbijanju kontakta sa ocem, povišenoj anksioznosti i navodima o konkretnim oblicima nasilja, Ministarstvo kojim rukovodi Gutić dalo je mišljenje kojim se faktički legitimiše oduzimanje djeteta majci, ignorišući osnovne principe zaštite djece, Konvenciju o pravima djeteta i Istanbulsku konvenciju, a posebno ignorišući i bez ikakvog pominjanja nalaze vještaka i ostale relevantne dokaze. Time je Ministarstvo postalo aktivni saučesnik u institucionalnom nasilju, a ne organ zaštite, čime je dijete dodatno izloženo riziku, strahu i retraumatizaciji. Ovo više nije pitanje stručne greške – ovo je svjesno preuzimanje odgovornosti za posljedice koje mogu nastati po dijete, uz potpuno zanemarivanje zakona i međunarodnih obaveza Crne Gore – kategorična je ona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2026010608018_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>Pred Osnovim sudom u Podgorici pokrenuto više postupaka</figcaption></figure>  <h2> ZAVRŠILA U ZATVORU </h2> Portal ETV prati slučaj ove mlade žene, koja je, čak, 24. oktobra prošle godine, završila i u zatvoru u Spužu, u sedmom mjesecu rizične trudnoće. Uhapšna je po nalogu sutkinje Osnovnog suda u Podgorici Ine Hrković. U zatvoru je trebalo da provede 15 dana, ali je Ministarstvo pravde, 3. novembra, postupajući po zahtjevu njenog advokata Stefana Jovanovića, naložilo da bude puštena na slobodu zbog trudnoće. Sutkinja Hrković je u maju prošle godine donijela odluku da mora predati kćerku ocu, u vremenskim periodima kako je to precizirano sudskom presudom i naložila zatvorsku kaznu u slučaju da ne postupi po odluci. Dok je bila u zatvoru sud je u dva navrata pokušao da prisili djevojčicu da ide kod oca, što je ona odbijala, uz plač. Podgoričanka je po izlasku iz zatvora podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Hrković zbog povrede prava na slobodu i sigurnost iz čl. 25 Ustava Crne Gore i čl. 5 Evropske konvencije o ljudskim pravima, ugrožavanja zdravlja, jer je bila u rizičnoj trudnoći sa dokumentovanim krvarenjem, te kršenja prava djeteta na zaštitu i stabilnost iz čl. 3 Konvencije o pravima djeteta (UN). U prijavi je upozorila na nehumano postupanje institucija prema njenoj djevojčici. - Tokom i nakon lišenja slobode, nastavljeno je izvršenje nad djetetom iako dijete kategorično odbija kontakt sa ocem uz težak emocionalni i fiziološki odgovor (plač, drhtavica, uriniranje), što potvrđuju dopisi CSR (Centar za socijalni rad) od 28.10, 30.10. i 31.10. 2025 – piše u prijavi. Osim protiv sutkinje Hrković i policijskih funkcionera i službenika, krivčnu prijavu podnijela je i protiv bivšeg supruga i njegove advokatice, kao i službenika Centra za socijalni rad. <h2> SOCIJALNO IGNORIŠE ALARMANTNO UPOZORENJE</h2> A Centar za socijalni rad u aktu kojim sudu predlaže ograničenje roditeljskog prava Podgoričanki, konstatuje činjenicu da djevojčica iskazuje strah i odbijanje kontakta s ocem – „dijete pokriva oči rukama“, „odbija komunikaciju“, „plače i ponavlja da ne želi“. Tim Centra, međutim, ocjenjuje da je majka odgovorna za to što dijete odbija kontakt sa ocem?! S druge strane, psihologica Radmila Stupar Đurišić, dostavila je 10. novembra prošle godine, nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju. Ona je izvještaj uradila po nalogu sutkinje Hrković. U mišljenju je precizirano da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“. Piše i da djevojčica „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, te da „pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“. Psihološkinja je konstatovala i da djevojčica „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“. Psihološkinja je u nalazu decidirana i da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260106080112_76a261047d6391884b4f7ebc9ea8cf307cc37f3f17f1f9c4e220784500032e65" data-rendition-name="original" width="1196" height="1650" loading="lazy" alt="Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta"><figcaption>Unicef u izvještaju upozorava da i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta</figcaption></figure>  <h2>INTERES ĐECE SAMO „NA PAPIRU“</h2> U izvještaj UNICEF-a za 2024. o stanju dječijih prava u Crnoj Gori piše da „i dalje postoje izazovi u pogledu učinkovitog sprovođenja Konvencije o pravima djeteta (engl. skr. CRC), prvenstveno zbog slabog okvira odgovornosti, nedostatka sistematskog praćenja postojećih zakona i strategija, kao i nedovoljnih tehničkih kapaciteta i finansija u oblasti prava djeteta“. U poglavlju Zaštita djece od svih oblika nasilja upozorava se da „nekoliko uzastopnih izvještaja EU za Crnu Goru naglašava zabrinutost u vezi s rodno zasnovanim nasiljem i nasiljem nad djecom i ukazuje na sveukupno slab institucionalni odgovor i dostupnost usluga“. Vladina Strategija za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025 – 2029 precizno definiše da je „nasilno disciplinovanje: Metoda disciplinovanja djece koja počiva na fizičkom (tjelesnom) kažnjavanju i/ili psihološkoj agresiji“. Fizičko kažnjavanje se, piše u tom dokumentu, definiše kao „protresanje, udaranje ili pljuskanje djeteta po šakama/rukama/nogama, udaranje po zadnjici ili drugim djelovima tijela čvrstim predmetom, pljeskanje ili udaranje šakom po zadnjici, udaranje ili šamaranje po licu, glavi ili ušima, te ponavljano batinanje što je moguće veće jačine“. Tjelesno kažnjavanje, precizira se u Strategiji je, „svako kažnjavanje u kojem se primjenjuje fizička sila i namjerava nanijeti neki stepen bola ili neprijatnosti, koliko god lakog“. Precizira se i institucionalno zlostavljanje koje se definiše kao „maltretiranje djece od strane sistema moći i dešava se u ustanovama gdje se djeca nalaze ili se mogu naći“. U Vladinom dokumentu se ističe i da je značajan novitet u izmijenjenom i dopunjenom Porodičnom zakonu „bliže definisanje i propisivanje upotrebe najboljeg interesa djeteta u svim postupcima koji ga se tiču, definisanje obaveze da se djetetu omogući da izrazi svoje mišljenje i učestvuje u postupcima na način primjeren djetetu i bez rizika od viktimizacije u pravosudnom sistemu, što se, između ostalog, omogućava uvođenjem lica za podršku tokom trajanja postupka, te propisivanje definicije djeteta koja je usklađena s definicijom iz Konvencije o pravima djeteta i uvođenje eksplicitne zabrane tjelesnog kažnjavanja djece, kao i mogućnost da dijete podnese tužbu za zaštitu svojih prava“. U Strategiji se ukazuje i da „postoje društvene i rodne norme kojima se nasilno ponašanje prihvata kao prirodno i odvraćaju od traženja pomoći“, a citiraju se i izvodi iz Izvještaja GREVIO za Crnu Goru 2018, pored ostalog da „društvene norme u pogledu fizičkog kažnjavanja djece u porodicama i dalje opstaju“. - Postoji snažno poštovanje prema tradicionalnoj porodici, između ostalog, i kod stručnih radnika zaduženih za intervencije u porodici – konstatovano je u izvještaju GREVIO. U Strategiji Vlade se upozorava da „sektor socijalne i dječje zaštite, i pored brojnih obuka, još uvijek ima poteškoća u reagovanju na pojavu nasilja nad djecom“.

Tag: targetiranje