Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija uputilo je zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za hitno postupanje u vezi sa sumnjama za seksualno uznemiravanje učenica od strane nastavnika u dvije osnovne škole u Crnoj Gori, od kojih je jedan slučaj iz 2023. godine.
Ministarstvo je o ovome odmah informisalo Prosvjetnu inspekciju i Zavod za školstvo koji će postupiti u okviru svojih nadležnosti.
- U saradnji sa nadležnim organima, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija će pokrenuti sve neophodne procedure kako bi se svi slučajevi temeljno istražili nakon čega će javnost biti obaviještena - poručuju iz resora Anđele Jakšić-Stojanović.

Ministarstvo traži od ODT-a hitno postupanje u vezi sa sumnjama za seksualno uznemiravanje u dvije OŠ

Članovi Vlade i poslanici iz tri političke partije a naročito mediji, kroz medijsku kampanju relativizuje slučaj seksualnog uznemiravanja i fokusira se na političku odbranu funkcije direktorke Gimnazije „Slobodan Škerović“. 
Ovo je zaključak analize izvještavanja, koje je platforma Centra za demokratsku tranziciju, Raskrinkavanje, sprovela od momenta kada su u javnost izašle poruke seksualnog sadržaja koje je profesor Gimnazije, Radoman Čečović, slao svojoj bivšoj učenici, koja je to prijavila direktorici Biljani Vučurović, a koja je postupila tako što je profesora kaznila sa 30 odsto plate.
Prateći izvještavanje medija, redakcija Raskrinkavanja je uočila da se ovaj slučaj prenio na partijski, nacionalni i lični nivo, uz zapostavljanje suštinskog problema a sve to uz mizoginiju, relativizovanje istinskog problema i izraženu pristrasnost. 
- Bitno je naglasiti da su najuticajniji i najčitaniji mediji u Crnoj Gori o ovom slučaju izvještavali objektivno i poštujući standarde, dajući prostor prije svega djevojci koja je prijavila slučaj, a onda i direktorici škole i svim državnim i partijskim činovnicima koji su stali u njenu odbran. Ipak, portali koji su otvoreno naklonjeni pojedinim partijama iz vlasti su zapostavili suštinu i pokušali da u drugi plan stave cijeli slučaj i reakciju javnosti predstave kao atak na direktoricu, partije, političke partija i nacije - kazao je Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik portala Raskrinkavanje.me.
Tako su, kaže Murić, <a href="https://ghostarchive.org/archive/6iOow">mediji bliski partijama</a> iz vlasti izvještavali da se slučaj pretvorio u „organizovani atak“ na ćirilicu i aktuelnu direktorku podgoričke Gimnazije, Biljanu Vučurović. 
- Uslijedilo je <a href="https://ghostarchive.org/archive/mhpNk">izvještavanje</a> da profesor koji je slao poruke seksualnog sadržaja radi u privatnoj gimnaziji, što jeste relevantno, ali ipak, ti portali su i u tom slučaju ignorisali problem uznemiravanja i činjenice da je problem mogao biti i veći, a u prvi plan stavljali to ko je u „upravljačkoj strukturi“ te privatne gimnazije, uz potenciranje ko je <a href="https://aloonline.me/crna-gora/profesorsko-zastidje-radoman-cecovic-kadar-socijaldemokrata-zaposlio-ga-sehovic-dva-dana-prije-izbora-2020/">zaposlio profesora</a> i čiji je on kadar, umjesto da se bave problemom uznemiravanja - dodao je Murić.
Tema se prenijela na nacionalno-partijski teren, opet uz izostavljanje onoga što je djevojka koja je dobijala seksualne poruke rekla. 
Krenulo se, ističe Murić, u kampanju objavljivanja izjava i stavova <a href="https://ghostarchive.org/archive/WRodM">predsjednika parlamenta</a>, <a href="https://web.archive.org/web/20241211131258/https:/borba.me/zasto-cute-bivsi-ministar-prosvjete-i-rezim-sporni-profesor-clan-sd-a-u-gimnaziji-zaposlen-protivzakonito-dva-dana-pred-izbore-2020/">glumaca</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/ZHCBt">ministara</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/KWoPM">ministarki</a> čiji resori pritom nemaju nikakve veze sa slučajem. 
Kampanja se nastavila objavljivanjem izjava <a href="https://ghostarchive.org/archive/MP0XC">poslanika</a> i <a href="https://ghostarchive.org/archive/xM0Pw">poslanica</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/AnpaB">dva</a> <a href="https://ghostarchive.org/archive/9DRTw">gradonačelnika</a>, <a href="https://ghostarchive.org/archive/DAWVt">anonimnih pisama</a> bivših đaka Gimnazije koja su navodno stigla na adresu jedne od redakcija, a sve uz pozive na smjenu <a href="https://ghostarchive.org/archive/4ZkW6">ministarke obrazovanja</a> Anđele Jakšić-Stojanović. 
Nastavilo se i izvještavanjem sa protesta ispred Gimnazije kada su portali bliski partijama iz vlasti <a href="https://ghostarchive.org/archive/m44jX">koristile ispade pojedinaca</a> da „dokažu“ da je protest organizovala bivša vlast. 
Svi nabrojani članci, konstatuje Murić, nijesu ni pomenuli čitav slučaj, žrtvu, profesora, već su isključivo govorili o navodnim napadima na direktoricu Gimnazije. 
- Podržavanje politika, partija i njihovih stavova nije strano ni uglednim medijima u inostranstvu, ali izvještavanje o slučaju seksualnog uznemiravanja gdje se ono apsolutno ne pominje već se pominju javni funkcioneri, partijske i nacionalističke politike, predstavlja apsolutno kršenje svih novinarskih standarda i manipulaciju javnošću - zaključio je Murić.

Izvještavanje o slučaju u Gimnaziji: Odbrana funkcije umjesto ukazivanja na problem

Dubai čokolada povučena je sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Kako je rečeno, u Crnoj Gori 20. novembra ove godine uvezena pošiljka Dubai čokolade u količini od 1.192 kilograma, u pakovanjima od 90 grama i 30 gram, proizvođača Sekerleme iz Turske.
Granični inspektor je, kako navode, u skladu sa analizom rizika, uzeo uzorak čokolade i dostavio na laboratorijsko ispitivanje na parametre koji su najčešći uzrok neusaglašenosti kod ove grupe proizvoda, a to su zaslađivači i teški metali.
- Izvještajem o izvršenom laboratorijskom ispitivanju na zaslađivače i teške metale, potvrđena je usaglašenost proizvoda u skladu sa propisima. Odlučeno je, u skladu sa načelom predostrožnosti, da se privremeno sprovede postupak povlačenja ovog proizvoda sa tržišta, radi vršenja dodatnih ispitivanja. Nakon dobijanja rezultata dodatnih ispitivanja, usaglašeni proizvodi će biti vraćeni na tržište. U slučaju utvrđivanja neusaglašenosti u istim, biće preduzete mjere uništavanja ili vraćanja inoisporučiocu - kazali su iz Uprave.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će, kako zaključuju, blagovremeno obavijestiti javnost o rezultatima dodatnih ispitivanja Dubai čokolada.
U uzorcima tzv. Dubai čokolade uvezene u Njemačku pronađeno je mnogo štetnih sastojaka, saopštilo je u četvrtak ministarstvo potrošača savezne države Baden-Virtemberg.

Dubai čokolada povučena sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja

Iako članica NATO i kandidat za Evropsku uniju, Crna Gora se suočava s unutrašnjim slabostima, političkom polarizacijom i malignim uticajima Moskve i Beograda, ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), dr Savo Kentera.
Kentera je u Hrvatskoj održao predavanje „Iza kulisa crnogorske državnosti: Kako je oblikovana političko-bezbjednosna vizija Crne Gore“.
- Suverenitet nije prirodno dat bilo kojoj državi već se mora stalno braniti i osvajati, što je Crna Gora naučila na teži način – počevši od priznanja nezavisnosti na Berlinskom kongresu 1878, njenog nasilnog gubitka 1918, pa do ponovnog sticanja 2006. godine. Najvažnija lekcija iz 1918. jeste da je „slabost iznutra uvijek poziv za agresiju izvana - poručio je Kentera, koji je predavanje održao na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova u Zagrebu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjakacrnagora%2Fstatus%2F1870060920652628100%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kentera je kazao kako se Crna Gora danas nalazi u paradoksalnoj situaciji: članica je NATO i najozbiljniji regionalni kandidat za članstvo u EU, ali je istovremeno suočena s unutrašnjom političkom nestabilnošću i malignim uticajima sa istoka, iz Moskve i Beograda.
Izlaganje je započeo je ističući značaj Berlinskog kongresa kao prekretnice u crnogorskoj istoriji, ali je upozorio da priznanje nezavisnosti iz 1878. godine nije ukinulo unutrašnje slabosti koje su dovele do gubitka državnosti 1918. godine.
- Interni razdor i nedostatak vizije omogućili su Karađorđevićima da nam uzmu suverenitet. Iza svega toga stoji jasna, koherentna i precizna strategija kojom se zvanični Beograd vodi od sredine 19. vijeka – Načertanije Ilije Garašanina, nekadašnji tajni ’program spoljašne i nacionalne politike Srbije’, po kojem Srbiji prema ’svetom pravu istorijskom’ treba pripojiti i Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i sjevernu Albaniju, odnosno Kosovo i Metohiju. Ni u jednom trenutku zvanični Beograd nije odustao od ovog plana, iako ga je za vrijeme Broza morao da stavi na pauzu - naglasio je Kentera.&nbsp;
Osvrćući se na devedesete, istakao je potrebu za suočavanjem s prošlošću i snaženjem nacionalnog identiteta, navodeći kao primjer Hrvatsku, koja je kroz teške procese izgradila stabilnost.
- Iako je prošla kroz rat i razaranje i time platila cijenu svoje obnovljene nezavisnosti, Hrvatska je prošla kroz katarzu koja je iznjedrila stabilnu državu pa danas ima jasne spoljnopolitičke ciljeve oko kojih postoji najširi politički konsenzus, i stabilne institucije otporne na vanjski uticaj. Mi smo nacionalnu katarzu zamijenili trulim kompromisima, zbog čega danas SPC i ruski i srpski proksiji u vidu političkih partija i medija imaju jači uticaj na javno mnjenje u Crnoj Gori od procrnogorskih, prozapadnih aktera - zaključio je Kentera.&nbsp;
Govoreći o savremenim izazovima, ukazao je na rastuću političku polarizaciju, prisustvo stranih uticaja i potrebu za jačanjem demokratskih institucija. Istakao je i značaj članstva Crne Gore u NATO-u kao strateškog koraka ka stabilnosti, ali je upozorio da unutrašnje slabosti mogu ugroziti tekuće pregovore sa Evropskom unijom.
- Evropska unija traži odgovorne članice, a ne faktore haosa. Crna Gora mora postati država snažnih institucija i pravne sigurnosti kako bi bila kredibilan partner u regionu i Evropi. Imamo potencijal da postanemo primjer otpornosti u regionu, ali samo ako naučimo da nezavisnost i demokratija zahtijevaju stalnu borbu - zaključio je on.
Kentera je izrazio optimizam u pogledu budućnosti Crne Gore.&nbsp;
- Nezavisnost, demokratija i stabilnost su vrijednosti koje zahtijevaju stalnu borbu. Crna Gora ima potencijal da bude primjer otpornosti i stabilnosti u regionu - poručio je on.
Predavanje je održano u sklopu zvanične posjete Atlantskog saveza Crne Gore (ASCG) Republici Hrvatskoj, kao dio projekta ASCG “Ka snažnijoj regionalnoj stabilnosti Balkana”. Republika Hrvatska je prva zemlja regiona u kojoj su organizovani sastanci sa predstavnicima državnih i civilnih institucija. Nakon Hrvatske, ASCG će u sklopu istog projekta u narednom periodu organizovati posjete Sloveniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.

Kentera: Crna Gora se suočava s unutrašnjim slabostima, političkom polarizacijom i malignim uticajima Moskve i Beograda

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: tatjana-knezevic-perisic

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Ministarstvo traži od ODT-a hitno postupanje u vezi sa sumnjama za seksualno uznemiravanje u dvije OŠ

Izvještavanje o slučaju u Gimnaziji: Odbrana funkcije umjesto ukazivanja na problem

Dubai čokolada povučena sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja

Kentera: Crna Gora se suočava s unutrašnjim slabostima, političkom polarizacijom i malignim uticajima Moskve i Beograda

PRATITE TVe UŽIVO