Ne može predstavnik britanske zakonodavne vlasti, koji uzgred dolazi iz progresivnije Laburističke partije, da prihvati poklon kojim se personifikuje nestanak Kraljevine Crne Gore od zvaničnika iz Crne Gore - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, politikološkinja za informisanje, novinarka i bivša odbornica u SO Nikšić - Tatjana Knežević-Perišić.
Prilikom posjete Ujedinjenom Kraljevstvu Andrija Mandić je tom prilikom predsjedniku Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu poklonio sliku kapele Aleksandra Karađorđevića na Lovćenu, tim povodom je Knežević-Perišić uputila pismo Britanskoj ambasadi u Podgorici.
Iskreno je bila zgranuta, kaže Knežević-Perišić, gledajući Linzija Hojla koji je primio poklon od predsjednika Skupštine Andrije Mandića s osmijehom, što su, kako kaže, na sva zvona objavili Andrija Mandić i njemu bliski mediji.&nbsp;
- Zaprepastilo me da predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta nema pojma o istoriji zemlje iz koje mu dolazi zvaničnik, to pod broj 1, jer ko god treba da primi nekog zvaničnika minimum je da zna istoriju te države odakle zvaničnik dolazi - rekla je Knežević-Perišić.
Podsjeća da je svemu prethodilo davanje imena mostovima u Pljevljima od strane tamošnjeg gradonačelnika Daria Vraneša, po Aleksandru i Petru Karađorđeviću na šta niko, ističe ona, od nadležnih do tada nije reagovao.
- Ne možete tek tako da puštate te stvari da prolaze ispod radara i onda je došao ovaj Hojl i ,,kap me ubila odmah” kao građanku, kao nekoga čiji je i diplomski i magistarski rad bio vezan za to vrijeme nestanka Kraljevine Crne Gore i ne mogu uopšte da prihvatim da u prvom redu opozicija, što to ne reći, jer njoj sleduje, to su političari koje smo mi birali da nas predstavljaju, od koje sam očekivala da će sjutradan otići u Britansku ambasadu i upozoriti diplomate tamo da su to vrlo osjetljiva pitanja za Crnu Goru i da naprosto oni kao ambasada u ovoj državi moraju upozoriti svoje zvaničnike na te stvari - istakla je Knežević-Perišić.
Pismo je uputila, podsjeća ona, Britanskoj ambasadi, lično Lindziju Hojlu i Laburistickoj partiji Engleske čiji je Hojl član, partiji koja pripada toj progresivnoj demokratiji.
- Poenta mog reagovanja je bila ta da nasmijani Hojl sa Andrijom Mandićem šalje poruku da Velika Britanija, ta kolijevka demokratije podržava ideje koje promoviše Andrija Mandić i njegova partija a kojima je cilj gubljenje crnogorskog identiteta - zaključila je Knežević-Perišić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU4dylSUEopI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Knežević-Perišić: Zaprepastilo me da predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta nema pojma o istoriji zemlje iz koje mu dolazi zvaničnik

Nezavisna odbornica u nikšićkom paralmentu, politikološkinja Tatjana Knežević Perišić našla se na brutalnom mizoginom, vulgarnom udaru na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram na kojima je objavljen montirani video zapis kako se ona navodno ljubi sa poglavarom Crnogorske pravoslavne crkve mitropolitom Mihailom.&nbsp;
Ona je juče podnijela krivičnu prijavu policiji u Nikšiću, u kojoj je istakla da je 13. aprila preko aplikacije mesindžer dobila link objave na Fejsbuk grupi „10000 Crnogoraca“ sa montiranim video zapisom, a koji je preuzet sa Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“.
- Taj sramni video uradak je usmjeren direktno protiv mene kao žene, izvrgava me ruglu i sramoti i vrijeđa moja vjerska osjećanja – istakla je ona u prijavi.&nbsp;
Od policije zahtijeva da preduzmu „sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti“ i da podnesu „odgovarajuće prijave protiv administratora grupe '10000 Crnogoraca', kao i protiv Miloša Baroša koji je jedan od administratora te grupe koja je prenijela objavu“.
- Smatram da se sve ovo radi zbog mog političkog djelovanja kao nezavisne odbornice u Skupštini opštine Nikšić, kao i zbog mojih vjerskih uvjerenja, jer sam ja vjernik Crnogorske pravoslavne crkve i suverenista koji 30 godina javno iznosi stavove po tim pitanjima – zaključila je ona u krivičnoj prijavi.
Komentari na Fejsbuk stranicama i Instagramu na kojima je objavljen montirani video zapis ogavni su, ponižavajući, vrijeđaju i njeno i dostojanstvo mitropolita Mihaila, kao i Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Knežević Perišić i ranije je bila izložena napadima i prijetnjama na društvenim mrežama zbog svog javnog djelovanja, ali i represiji aktuelnih vlasti. U više navrata pozivana je u policiju na informativne razgovore nakon što je kao predsjednica Patriotsko-komitskog saveza bila jedna od organizatorki višednevnih građanskih protesta na Bogetićima, nadomak Nikšića, zbog najave tadašnje Vlade da će izmijeniti odluku o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Policija joj je na vrata porodičnog doma kucala i u kasnim večernjim satima sa nalogom da dođe u policijske prostorije na informativni razgovor.
Zbog protesta na Bogetićima završila je i na sudu, po tužbi vojnog oficira Radomira Čanjka, odnosno zbog komentara na Fejsbuku u kojima je razobličila njegove neistinite tvrdnje o incidentu koji se dogodio na protestu, a u kojem je on povrijeđen. Branila se sama i prvostepeno dobila spor.
Knežević Perišić našla se i na sramnom spisku, za crnogorske vlasti nepodobnih, aktivistkinja i aktivista, takozvanoj mapi radikalnih i vjerskih ekstremista/kinja Balkanske istraživačke mreže (BIRN) u novembru 2022. godine. Mapa je povučena, a Knežević Perišić je pred bosanskohercegovačkim sudom prvostepeno dobila spor zbog klevete, koji je pokrenula protiv ove nevladine medijske organizacije.&nbsp;
Ovako prljav, ogavan napad kojem je sada izložena na društvenim mrežama ranije nije doživjela. &nbsp;
Javni prostor u Crnoj Gori godinama je zagađen najodvratnijim komentarima, ali i prijetnjama na račun žena iz javnog života. Žene su izložene užasnim mizoginim, seksističkim, šovinističkim napadima, a sve češće i montiranim fotografijama i video zapisima.
Sakriveni iza lažnih imena na društvenim mrežama pojedinci i pojedinke vode najprljavije kampanje protiv hrabrih žena koje se bez zadrške i straha bore za svoja uvjerenja, za vrijednosti, ljudska prava, politička uvjerenja. U kukavičkim napadima, najčešće sakriveni iza anonimnosti, kreatori najogavnijih mogućih sadržaja primarno atakuju na integritet žena koje su im meta.
Prije nekoliko dana, takođe na mreži Fejsbuk, odvratnom napadu izložena je i direktorica NVO MANS Vanja Ćalović Marković. Stranica „Narodna sloga“ na kojoj je objavljen prljavi sadržaj u međuvremenu je izbrisana, a povezuje se sa jednom od vladajućih partija – Pokretom Evropa sad, premijera Milojka Spajića.
Tužilaštvo je samoinicijativno formiralo predmet u slučaju vulgarnog napada na Ćalović Marković, a ogavni atak na civilnu aktivistkinju osudile su brojne nevladine organizacije, kao i političke partije.

Kaćuša Krsmanović

Knežević Perišić žrtva brutalnog, vulgarnog udara na društvenim mrežama

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Iz Ministarstva kulture i medija (MKM), kojim rukovodi Tamara Vujović koja dolazi iz redova Demokrata, Portalu ETV jutros je rečeno da nijesu upoznati sa najavom, niti sadržajem, <a href="https://etv.me/drustvo/za-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva">revizionističke emisije</a> pod nazivom „Kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku“ u režiji „TV Hram“, a uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije. Za sagovornika u projektu prisvajanja crnogorskog kulturnog i istorijskog blaga - štamparije Crnojevića na Cetinju - urednici ove emisije odabrali su neumornog prvoborca u otimačini i reinterpretaciji istorije - mitropolita Srpske pravoslavne crkve (SPC) Joanikija Mićovića koji je u tom uratku, između ostalog, izjavio da je štamparija Crnojevića započela epohu „srpskog“ štamparstva, iskoristio priliku da prisvoji prvu odštampanu knjigu „Oktoih“, ali i Ivana Crnojevića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250115220132_d6930111afdd9609ec0375cdbca8bb9cc4ca3f8a96cc2afd09060e9268e1e9a6" data-rendition-name="original" width="1077" height="657" loading="lazy" alt="Joanikije Mićović"> </figure>  Portal ETV je ovim povodom pisao resoru nadležnom za kulturu i medije, ali su nam oni, iako je više medija izvijestilo o ovom slučaju - a najava emisije objavljena na <a href="https://mitropolija.com/2025/01/14/kako-su-srbi-na-cetinju-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-svijetu-u-15-vijeku/">zvaničnom sajtu Mitropolije crnogorsko-primorske</a>, kazali da o tome nijesu informisani. - Nismo upoznati sa najavom navedene emisije, niti sa sadržajem iste. Nakon što se upoznamo (informišemo), odgovorićemo Vam - odgovoreno je kratko Portalu ETV iz resora čija je obaveza, više nego ičija, da prati rad medija. Da je reakcija MKM nužna, ali i da je ne očekuje, prethodno je<a href="https://etv.me/drustvo/nuzno-da-mkm-i-drugi-reaguju-na-grub-pokusaj-falsifikovanja-istorijskih-cinjenica-ali-to-od-njih-tesko-mozemo-ocekivati"> u razgovoru za Portal ETV</a> poručio istoričar Vukota Vukotić. - Naravno da je nužno da Ministarstvo kulture i medija, ali i druge institucije promptno reaguju na ovo. No, na žalost teško to možemo očekivati od ovakvih institucija - ocijenio je Vukotić. I nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić juče je pozvala resornu ministarku Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije, te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja. Ona je podsjetila da je upravo Vujović isprva odbila podizanje spomenika bivšem i pokojnom mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali da se onda naprasno predomislila i poništila sopstveno rješenje. - Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - navela je Knežević-Perišić, između ostalog, u jučerašnjem reagovanju. To što je ovaj projekat realizovan uz podršku Uprave za saradnju sa crkvama i vjerskim zajednicama Ministarstva pravde Republike Srbije istoričara Vukotu Vukotića, kako nam je kazao u razgovoru, uopšte ne čudi - jer je sve to dio njihove nacionalne politike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250115220112_79bf23ac90bd58039b64f5413376a783180c135f6f82455a5dfb9c97226db335" data-rendition-name="original" width="1050" height="522" loading="lazy" alt="TV HRAM"> </figure>  - Potrebno je imati jedinstven i čvrst politički odgovor na ovaj problem - udruživanjem svih institucija kulture u državi, ali i ostalih koji mogu da doprinesu - podvukao je Vukotić. On je, u razgovoru za Portal ETV, ustvrdio da pokušaji preuzimanja crnogorskog nasljeđa traju decenijama, ali i da se čini da su sada jači i beskrupulozniji. - U tom duhu dolazi i izjava padobranskog episkopa u tzv. srpskom štamparstvu. Svako ko i ovlaš poznaje prilike zna da je ćirilično štamparstvo u 15. vijeku dio države Crnojevića i samim tim dio crnogorskog kulturnog nasljeđa - naveo je Vukotić dodajući da čak i revizionizam podrazumijeva neku reinterpretaciju činjenica - a da je u ovom slučaju u samom naslovu saopštena puka neistina. Da se ovdje radi o čisto crnogorskom nasljeđu govori, podvlači on, i činjenica da je upravo gospodar Ivan Crnojević stvorio, za potrebe svoje države, Zetsku mitrpoliju - nezavisno od Srpske patrijaršije, koja je prestala da postoji 1459.godine. - Još prije njega, Stefanica Crnojević ratovao je protiv srpske despotovine i pobijedio ih u tri rata. Takođe zabilježen je slučaj da je mitropolit zetski sa Prevlake, početkom 15. vijeka, skočio sa broda u more samo da ne bi išao sa Despotomu Srbiju - naglasio je Vukotić. Znajući sve ovo, istoričar ukazuje da je demonstriran grub pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.

Anja Ivanović

MKM još nije u toku da srpska crkva i država svojataju Crnojevića štampariju i „Oktoih“

Nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić Tatjana Knežević-Perišić pozvala je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović da reaguje povodom nove istorijske otimačine Crkve Srbije i emisije „TV Hram“ o tome „kako su Srbi na Cetinju odštampali prvu ćiriličnu knjigu na svijetu u 15. vijeku” - te dodala da bi, ako neće to da učini, trebalo da podnese ostavku i zaštiti se od novog poniženja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48.7643%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fza-tv-hram-srbi-odstampali-prvu-cirilicnu-knjigu-na-cetinju-a-joanikiju-stamparija-crnojevica-zapocela-epohu-srpskog-stamparstva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Portal ETV već čeka odgovore na pitanja ovim povodom iz resora Tamare Vujović.
- Ministarka kulture i medija, iako znamo koju ideološku matricu predstavlja, morala bi, bar položajem, zaštititi instituciju i državu, u kojoj reprezentuje kulturu. Pošto znam da neće, pozivam je da podnese ostavku kako bi sebe zaštitila od novog poniženja, koje je već doživjela od Eparhije budimljansko Nikšićke, kada je poništila sopstveno rješenje kojim je prethodno odbila (nezakoniti) zahtjev za podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću u Beranama - poručila je Knežević-Perišić.
- Učenici osnovnih škola u Crnoj Gori znaju da je nijesu Srbi štampali no Crnogorci, zahvaljujući odvažnoj dinastiji Crnojevića, koja je, u okruženju Osmanlija i Mlečana, bosanskoga bana i srpskih despota, stvarala novo doba. Uz izgradnju novih gradova, manastira, crkvi, dvorova, prvi su na Balkanu, a drugi u slovenstvu, dvije godine poslije Krakova i trideset osam godina poslije Gutenberga, na Cetinju štampali „dušespasne knjige“ - ukazala je Knežević-Perišić.
Vispreniji srednjoškolci bi, dodaje ona, morali znati da je Ivan Crnojević slao monahe u Italiju da izučavaju tipografski zanat, što je kasnije uticalo da se pojava prve štamparije vezuje za njegovo ime, iako mu je sin Đurđe Crnojević, „Crnojzi gori gospodar”, bio taj koji je formalno otvorio prvu državnu štampariju.
- Uzalud mitropolit Joanikije, falsifikuje crnogorsku istoriju. Istorija je zabilježila da su Crnojevići ulagali toliko napora da opismene crnogorski narod, od starih zapisa “u svim oblicima latinske majuskule i minuskule, grčkoga pisma, a kasnije i ćirilice, koji se nalaze na cijelome prostoru Crne Gore”. Monah Makarije od Crne Gore, “po zapovijesti, gospodina mi Đurđa Crnojevića, pri preosvećenom arhiepiskopu zetskom, mitropolitu kir Vavili”, napravio je remek djelo crnogorske pismenosti.Sa sedam svještenika Zetske mitropolije, Makarije je sam pravio olovna slova, raskošnu grafiku i ilustracije, a Crna Gora ovim podvigom, ušla u malu Gutenbergovu galaksiju tada prosvijećenih država Evrope - podvukla je Knežević-Perišić.
Jasno je, kaže, zašto otimačima crnogorske kulturne baštine tako znači Oktoih.
- Zato što je remek djelo štamparstva, očuvano kroz vjekove i zato što dokazuje koliko je Crna Gora bila jedinstvena i unikatna u prostoru kojeg je gotovo pet vjekova kontrolisala Osmanska imperija. Dostignuća u tom malom, slobodarskom prostoru, kakav je bio crnogorski, junaštvo i podvizi dostojni antičkih, trn u oku su velikosrpskim kreatorima “sveta”, koji nikad neće biti realizovan u Crnoj Gori - istakla je ona.
Ukazala je da su Crnojevića štamparija, i Njegoševa štamparija, i Danilova štamparija, dio su crnogorskog kulturnog sistema vrijednosti, dio crnogorske kulturne baštine, dio napora tadašnjih vlasti da im stanovništvo bude obrazovano i svjesno sebe, a i drugih.
- Punih 530 godina kasnije, vlasti Crne Gore rade sve suprotno-dopuštajući otimanje i falsifikovanje crnogorske istorije, mitomanstvo, pseudoreligioznost, kako bi “pastva” živjela u laži i neznanju, s kojom je najlakše upravljati. Ali sve do jedne ure! U Boga se nadam, ta ura će brzo doći - zaključila je Knežević-Perišić.

1250x600

1084x550

Knežević-Perišić: Vujović da reaguje na novu istorijsku otimačinu Crkve Srbije - ili zaštiti sebe od poniženja i podnese ostavku

Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Nova vlada u Pragu želi da promijeni ustav kako bi učvrstila češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i garantovala pravo na korišćenje gotovine, a ne samo kartica. Zašto je dato ovo obećanje i da li će biti ispunjeno?
Nova desničarsko-populistička vlada Andreja Babiša dala je čvrsto obećanje da će obezbediti da Češka Republika nikada ne usvoji euro. Umjesto toga, vlada namjerava da učvrsti češku krunu kao zakonsko sredstvo plaćanja i da garantuje pravo na korišćenje gotovine, piše Dojče vele.
- Obavezujemo se da naša vlada neće usvojiti euro niti preduzimati bilo kakve korake ka njegovom uvođenju - navodi se u programu politike koji je nova vlada – koalicija Babišove stranke ANO, evroskeptičnih Motorista za sebe i krajnje desničarskog SPD-a – usvojila na svojoj inauguracionoj sjednici kabineta u ponedjeljak.
- Predložićemo parlamentu da se češka kruna ugradi u Ustav Češke Republike – zajedno sa pravom na posjedovanje i korišćenje gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja - dodali su.
<h2>Može li češka vlada da ispuni obećanje?</h2>
To je veliko i – za sada – prazno obećanje.
Babišova vlada ima 108 poslaničkih mjesta u donjem domu. Međutim, promena Ustava zahtijeva većinu od tri petine, što znači najmanje 120 od 200 poslanika u Poslaničkom domu.
Čak i ako bi se ta prepreka savladala, ostaje Senat, gde je prag još viši, jer bi promenu Ustava morali da podrže tri petine svih - prisutnih - senatora kojih ima 81. Za sada je, međutim, samo 15 senatora na liniji vlade.
Istina je da češki predsednik Petr Pavel nema pravo veta na ustavne zakone – on ih samo proglašava. Ipak, parlamentarna aritmetika čini ovo političko obećanje neostvarivim. Pa zašto onda uopšte pokušavati njegovo donošenje?
<h2>Politički gest</h2>
- To je politički gest. To je neizrečena demonstracija otpora prema euru, ili šire gledano prema Evropskoj uniji, koji pruža dio vladajuće koalicije, posebno SPD. Njihovi birači na to reaguju - rekao je Robert Brestan, glavni urednik nezavisnog informativnog portala Hlídací Pes (Nadzornik). 
On je za Dojče vele kazao da vjerovatnoća da je paragraf o češkoj kruni da zauvijek uđe u češki ustav u suštini nul.
- Koalicija nema glasove za to ni u Poslaničkom domu ni u Senatu - kaže Brestan. 
<h2>Simbolika gotovine</h2>
Pravo na korišćenje gotovine u međuvremenu je česta tema populističkih i krajnje desničarskih stranaka širom Evrope. To ima malo veze sa praktičnošću, a mnogo više sa simbolikom: protivljenje je povezano sa nepoverenjem prema državi i njenim institucijama; gotovina se doživljava kao zaštita od nadzora, kontrole ili proizvoljne moći.
U krajnje desnim krugovima široko je rasprostranjen strah od „digitalizacije nametnute odozgo“, koji se često povezuje sa bojaznima od sistema socijalnog kreditiranja ili „digitalnog totalitarizma“.
To se poklapa sa raspoloženjem protiv Evropske unije, izražava otpor prema percipiranoj harmonizaciji koju pokreće Brisel i apeluje na suverenitet i ličnu slobodu.
<h2>Česi već imaju pravo da koriste gotovinu</h2>
Međutim, Robert Brestan ističe da neki predstavnici vlade očigledno imaju ličnu sklonost ka držanju imovine „ispod dušeka“.
- U svojoj imovinskoj karti, na primjer, poslanik Motorista Filip Turek naveo je da drži devet miliona kruna (oko 370.000 eura ili 434.000 dolara) u gotovini. Jindrih Rajhl (poslanik SPD-a) u međuvremenu je rekao da ima šest miliona. To je… čudno - rekao je on.
Brestan je takođe istakao da je pravo na korišćenje gotovine već ugrađeno u češki zakon – Zakon br. 136/2011 o opticaju novčanica i kovanica. Svaki trgovac koji odbije da primi gotovinu već krši zakon, osim ako ne postoje jasne olakšavajuće okolnosti.
Kako navodi, u praksi je često obrnuta situacija – kada prodavnica ne prihvata kartice – i to izaziva nezadovoljstvo javnosti. Česi su digitalna nacija, sa rukama stalno na pametnim telefonima.
<h2>Kakvu ulogu u svemu tome ima euro?</h2>
Češka se formalno obavezala na uvođenje evra kada je pristupila Evropskoj uniji 2004. godine. Međutim, od tada su uzastopne vlade odlagale potencijalni datum uvođenja.
Sa Babišovom vladom, to je sada slaba tačka koja treperi na dalekom horizontu, jedva vidljiva. Češko stanovništvo i dalje je uglavnom neprijateljski raspoloženo prema uvođenju jedinstvene evropske valute.
- (Javno protivljenje uvođenju eura) je duboko ukorenjeno i to pitanje je politički veoma osjetljivo. Strah je povezan sa skepticizmom prema krizi eurozone u prošlosti, osjećajem gubitka suvereniteta i mogućnošću rasta cijena - rekao je za Dojče vele Martin El, glavni analitičar ekonomskog dnevnika Hospodářské noviny.
- S obzirom na tradicionalni češki evroskepticizam – uz bivšeg predsjednika Vaclava Klausa, koji decenijama dominira diskursom o Evropi – kao i nedavni porast populizma i nacionalizma, bilo bi političko samoubistvo za bilo kog političara ili stranku da se zalaže za uvođenje eura - kaže on.
<h2>Šta misle češke kompanije i građani?</h2>
Poznato je da mnoge češke kompanije podržavaju usvajanje eura i da ga mnoge već koriste u transakcijama. Međutim, Martin El kaže da je njihov uticaj na političare u zemlji – čak i u Babišovoj „pro-biznis“ vladi – bio ograničen.
- To je izrazito političko pitanje koje svako može histerično da zloupotrebi – zbog čega se kompanije plaše reakcije javnosti isto koliko i političari - rekao je El.
Manjina među posmatračima vjeruje da će se češke kompanije i građani vremenom prebaciti na euro bez obzira na sve, a da će vlada i centralna banka morati da ih slijede.
Martin El nije uvjeren u to. 
- Ne vidim ovo kao snažnu promjenu. Na primjer, skoro da nema hipotekarnih kredita denominovanih u eurima, što bi mogao biti signal da Česi više vjeruju euru nego kruni - istakao je on.
Posljednji džoker je predsjednik Petr Pavel, koji uživa podršku građana i koji je pozvao naciju da makar počne da razgovara o svojoj obavezi da usvoji euro, u skladu sa uslovima pristupanja EU od prije dvije decenije.
Za sada taj poziv uglavnom ostaje bez odjeka.

Češka vlada neće euro - želi da zadrži krunu i gotovinu

Sistem usklađivanja penzija 1. januara vratio se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju. U kolikom procentu će biti uvećane penzije znaće se krajem mjeseca kada podatke o inflaciji i rastu zarada saopšti Monstat, kaže vd direktora Fonda PIO Vladimir Drobnjak.
U protekle dvije godine, a u skladu sa posebnim zakonskim rješenjima i privremenim &nbsp;mjerama, minimalna penzija bila je fiksirana na iznos od 450 eura i nije se usklađivala sa rastom cijena i zarada. Međutim, kako su te odredbe prestale da važe 1. januara 2026. sistem usklađivanja penzija vraća se na redovna pravila, što znači da će povećanje obuhvatiti sve korisnike, uključujući i one koji primaju najnižu penziju.
- O procentima, za prvo januarsko usklađivanje, je rano govoriti - kaže Drobnjak.
A podaci za prvo od tri usklađivanja biće poznati krajem januara. Sredstva su planirana i obezbijeđena, kaže Drobnjak, i pored evidentnog deficita, kojeg je uostalom uvijek i bilo.
Projekcije se, kad je priliv u pitanju ostvaruju, ali ne i projektovani deficit od oko 50 odsto, jer trenutno je veći i iznosi 57,9 odsto.
Drobnjak je kazao da je mjesečni izdatak za novembarske penzije isplaćene u decembru bio 67,9 miliona eura, što će zaključno sa decembarskom &nbsp;penzijom iznositi 801 milion eura na godišnjem nivou.&nbsp;
- Računajući na tri usklađivanja u godini pred nama budžet je veći za 60 miliona eura. S obzirom na to da se prema važećim propisima, penzije u Crnoj Gori usklađuju na osnovu rasta prosječnih zarada i inflacije, a da više od polovine penzionera u Crnoj Gori prima upravo minimalnu penziju, neozbiljno je i nezahvalno govoriti o iznosu sredstava koja će biti potrebna za isplatu penzija u 2026, ali je svakako sigurno i jasno da će biti isplaćivane redovno - zaključuje Drobnjak.

Drobnjak: Podaci za prvo od tri usklađivanja penzija biće poznati krajem januara

Iranske vlasti danas su ograničile pristup internetu u Teheranu i pojedinim drugim regionima, 12. dana masovnih protesta protiv vlade, javlja CBS njuz pozivajući se na izvore u Teheranu.
Dva izvora potvrdila su da je internet u prestonici bio u prekidu, dok je organizacija NetBlocks, koja prati dostupnost mreže, saopštila da njeni podaci pokazuju da Teheran i drugi djelovi Irana ulaze u "digitalni mrak", uz pad povezanosti kod više provajdera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izvor CBS njuza naveo je da su na ulicama Teherana "ogromne, do sada neviđene mase ljudi", dodajući da većina građana nema pristup internetu, dok je manjem broju korisnika sa stabilnijim poslovnim nalozima veza i dalje dostupna.
NetBlocks je ranije saopštio da njegovi podaci ukazuju i na gubitak konekcije kod glavnog iranskog internet provajdera u gradu Kermanšahu, uz naznake prekida u više regiona zemlje.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Edfc79bb6d0437cb717112451e2352ba0ba1b5d53%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Do prekida interneta došlo je u trenutku kada su Iranci počeli da uzvikuju parole protiv vlasti sa prozora svojih domova, nakon poziva iranskog prestolonasljednika u egzilu Reze Pahlavija da se građani oglase.
Analitičari ocjenjuju da bi obim tog odziva mogao da odredi da li će protesti, koji traju 12 dana, splasnuti kao raniji talasi nezadovoljstva ili prerasti u ozbiljan izazov za vlast, uz mogućnost šire represije.
Prema podacima američke Agencije za vesti o aktivistima za ljudska prava, u dosadašnjim nemirima poginulo je najmanje 39 ljudi, uključujući četiri pripadnika snaga bezbednosti, dok je više od 2.260 osoba privedeno.
Iranske vlasti često pribjegavaju ograničavanju ili gašenju interneta uoči ili tokom većih protesta i drugih događaja koje smatraju destabilizujućim.
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan, koji se uoči izbora 2024. godine predstavljao kao reformista, nagovještavao je liberalizaciju pristupa internetu, ali on ostaje strogo kontrolisan, prenosi Tanjug.
Društvene mreže poput TikToka, Fejsbuka i mreže X zvanično su zabranjene, kao i pristup američkim i evropskim informativnim sajtovima.
Najmanje 38 ljudi ubijeno je u sukobima s vlastima od izbijanja masovnih protesta, saopštila je američka mreža za ljudska prava HRANA.

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu, srušen internet

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Tag: tatjana-knezevic-perisic