Viši sud u Podgorici je danas, poslije trogodišnjeg suđenja, osudio Slobodana Pekovića na kaznu zatvora od 20 godina za ratni zločin protiv civilnog stanovništva izvršen 1992. godine u Bosni i Hercegovini. Peković je osuđen za ubistvo dvoje civila, Emine i Muja Šabanovića, u selu Hum kod Foče, kao i za silovanje ženske osobe zaštićenog identiteta u stanu u Foči, koju je izveo iz zloglasne sale „Partizan“.
Sudskim vijećem je predsjedavala sutkinja Nada Rabrenović, dok su članovi vijeća bili sudije Zoran Radović i Goran Šćepanović. Optužnicu je zastupala specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić.
Akcija za ljudska prava (HRA) u saopštenju ističe da je presuda važan iskorak za crnogorsko pravosuđe, jer je riječ o prvoj presudi za ratno seksualno nasilje i najstrožoj kazni za ratne zločine još od presude za ubistvo članova porodice Klapuh iz 1996. godine.&nbsp;
- Ova presuda je značajan pomak u kažnjavanju ratnih zločina u Crnoj Gori i može biti ohrabrenje za druge žrtve da potraže pravdu u sudskim postupcima - navodi HRA.&nbsp;
Dalibor Tomović, advokat oštećene izjavio je izjavio je da smatra daje ovo veliki korak naprijed, imajući u vidu da se radi o prvom slučaju ratnog seksualnog zločina u Crnoj Gori.&nbsp;
- Imajući u vidu da je prvostepeno suđenje trajalo tri godine, a da je od izvršenog krivičnog djela proteklo 33 godine, nadam se da će, u slučaju žalbe odbrane, Apelacioni sud odlučiti prioritetno - dodao je Tomović.&nbsp;
Ajna Mahmić, kako se dodaje, pravna koordinatorica TRIAL International Ureda u BiH smatra da je presuda rezultat zajedničkog, dugogodišnjeg i predanog rada preživjelih i organizacija koje se bore za pravdu za žrtve ratnih zločina.&nbsp;
- Posebnu zahvalnost želim izraziti našoj klijentici, zaštićenoj svjedokinji – hrabroj ženi koja je, uprkos godinama šutnje, traume i straha, odlučila da progovori i potraži pravdu. Njena odlučnost, dostojanstvo i snaga pokrenuli su ovaj postupak i omogućili da se zločin imenuje, prizna i sankcioniše. Zahvaljujem i njenoj porodici na podršci koju su pružali tokom cijelog procesa – bez njih, ovaj trenutak ne bi bio moguć - navela je Mahmić.&nbsp;
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica Akcije za ljudska prava, Podgorica je kazala da je crnogorsko pravosuđe ovim pokazalo da može da se nosi za zahtjevnim suđenjima za seksualno nasilje u kojem su žrtve zaštićeni svjedoci.&nbsp;
- Očekujem da država obezbijedi i da se o imovinsko-pravnom zahtjevu takvih žrtava obavezno odlučuje u krivičnom postupku i da se žrtve poštede dodatne traume. Ova presuda je važna jer nas primorava da se suočimo sa činjenicama o učešću crnogorskih državljana u masovnim ratnim zločinima, i posebno silovanjima žena u Bosni i Hercegovini. Pozivam sve koji nešto znaju o tome da se obrate državnom tužilaštvu. Svi takvi zločini su trajno bolno obilježili živote nedužnih ljudi i njihovih porodica, posebno djece - zaključila je Gorjanc-Prelević.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

HRA o presudi Pekoviću: Prva presuda crnogorskog suda za ratno seksualno nasilje ohrabrenje za žrtve

Cilj uvođenja vjeronauke je jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević.
To je kaže, lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u Srbiji.&nbsp;
Građanski aktivisti i više 114 nevladinih organizacija, zadovoljni su što je inicijativa za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole zaustavljena na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.
- Željela bih da pohvalim poslanice i poslanike koji su učestvovali u toj polemici, jer su bili pripremljeni, nije bilo mnogo prazne priče. Tamo se moglo čuti dobrih argumenata. Mislim da je bilo korisno to slušati, ali isto tako smo vrlo zadovoljni zato što mislimo da je to stavljeno ad acta. Radi se o jednom nepodobnom pokušaju koji može da uspori Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji i mislim da se time dalje ne treba zamarati - rekla je Gorjanc Prelević.
Inicijator peticije koja se našla pred Odborom je, podsjeća ona, je devetnaestogodišnji mladić, iako, kako vjeruje iza takve inicijative stoji Srpska pravoslavna crkva.
- Mitropolit SPC Joanikije je, još u vrijeme rada na Temeljnom ugovoru, rekao da je se zalažu za uvođenje vjeronauke u školski sistem. To nije ništa novo. A, osim deklarativnog, mislim da je cilj jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog, mislim da je to lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i ovdje i u Srbiji - istakla je Gorjanc Prelević.
Srpska pravoslavna crkva je uticala na izbor crnogorske Vlade 2020.godine, politički je promovisala predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, a partije bivšeg Demokratskog fronta zdušno podržavaju SPC i njenu politiku.
- U Vladi su danas partije građanske orijentacije kojima mora biti stalo do građanske Crne Gore. Vjeronauka u državnim školama u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora, multietnicka, multikulturalna, sa svim manjinama u broju koje ima, sa svojom evropskom orijentacijom, jedna država koja je itekako u izgradnji svog demokratskog kapaciteta, mislim da to je apsolutna obaveza da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog - poručila je Gorjanc Prelević.
Smatra da bi za djecu bilo veoma zbunjujuće uvođenje vjeronauke u formalno obrazovanje, jer vjera i nauka teško mogu zajedno.
- &nbsp;Vjera i nauka su zasnovane na suprostavljenim principima. Vjera je dogmatska stvar, ili tako ili nikako. Ili vjeruješ, ili ne vjeruješ. Dok je nauka upravo zasnovana na naučnoj metodi, istraživačkoj, ona zahtjeva dokaze, podstiče kritičko mišljenje i mislim da je apsurdno reći da se kroz vjeronauku dolazi do kritičkog mišljenja, naprotiv - istakla je Gorjanc Prelević.
Doda je da nije dobro da djeca budu izložena podjelama, već da provode što više vremena zajedno i što više nauče jedni o drugima, jer je po mnogim istraživanjima veoma &nbsp;loša slika kada je riječ o vjerskoj i etničkoj distanci u Crnoj Gori.&nbsp;
Podsjeća i da u Crnoj Gori ne postoji katedra za vjeronauku niti obrazovani predavači za takav predmet.
- Zašto bi država plaćala nešto što je protivno principu sekularnosti?! Naglasila bih da mi nijesmo protiv vjere, niti izučavanja vjere, to je već sve omogućeno, to se svakodnevno radi u Crnoj Gori pri vjerskim zajednicama. Iskoristila bih priliku da kažem da u naših 114 organizacija ima mnoštvo vjernika. U Akciji za ljudska prava ima vjernika, ali svi zajedno smatramo da bi uvođenje vjeronauke u škole samo rovovski podijelilo djecu, na vjernike i nevjernike - objašnjava ona.
Djeca, kako kaže treba da gledaju istini u oči, a istina je da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vjeruju, koji ne vjeruju, da postoje 32 vjerske zajednice.&nbsp;
- To je realnost. Mislimo da naša djeca treba da nauče da žive zajedno sa svima onima koji ne vjeruju isto što i oni, kad dođe do pitanja vjere, ali da isto tako moramo i možemo da živimo zajedno, ta raznolikost je bogatstvo crnogorskog društva - poručila je Gorjanc Prelević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGOx5xV6yDtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.
Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.
O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava Maja Raičević.
<h2>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</h2>
Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.
- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.
Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.
- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.
<h2>"Represija gura društvo u autokratiju"</h2>
Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.
- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.
<h2>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</h2>
Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.
- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.
Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.
- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.
<h2>"Optuženi bez dokaza"</h2>
Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.
- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.
Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.
- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

Za političare, posebno za one koji su na vlasti, često nije mudro ulaziti u polemike sa vođama nevladinih organizacija. Ipak, vođen dubokim uvjerenjem u ispravnost svojih stavova, neću oklijevati da ih iznosim. Građani su ti koji treba da prosude i odluče kome vjeruju i gdje je istina, kazao je ministar odbrane Dragan Krapović.
Krapović je reagovao na sinoćnje obraćanje izvršne direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) Tee Gorjanc Prelević koja je, pored ostalog, rekla da zahtjev ministra odbrane da ona ili organizatori protesta, na kojem se traži smjena rukovodstva bezbjednosnog sektora, za tuđe izjave dajeu dokaze smatra neopravdanim pritiskom i politikom zastrašivanja neistomišljenika, koju Demokrate, sprovode s pozicija vlasti.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgorjanc-prelevic-krapovicu-ni-ja-ni-studenti-nijesmo-skandirali-ubice-a-to-se-svakako-moze-opravdati-drugim-masovnim-ubistvom-u-gradu-koji-ponovo-stiti-nekoliko-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Krapović je ponovio da protesti građana, studenata, bilo koga, ne predstavljaju nikakav problem.&nbsp;
- Naprotiv, to je njihovo pravo i glas koji poštujemo. Ali je i naše pravo da politički aktivna lica, koja zastupaju interese bivšeg režima, a prikrivaju se maskom građanskog aktivizma, razobličimo. Takođe, ponavljam još jednom, da je sasvim legitimno i prirodno protestovati i tražiti ostavku – to je odlika svakog demokratskog društva. U tome nema ničeg spornog, nema ničeg za osudu. Nemamo šta da spočitamo, niti da zamjerimo bilo kojem građaninu koji iskreno izražava svoje stavove. Naša vrata su uvijek otvorena za glas naroda, jer bez naroda nema ni demokratije - naveo je Krapović u reagovanju.
Ističe da njegova izjava vezana za skandiranja “ubice ubice” nikako nijesu skretanje pažnje nego, kako je rekao, "veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe Maje Gardašević".
- E sad, moja pitanja, vezana za skandiranja “ubice ubice” &nbsp;nikako nijesu skretanje pažnje nego veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe Maje Gardašević. I mi smo bili opozicija i svjedočili smo velikim tragedijama, &nbsp;poput one koja se 2022. dogodila na Cetinju. Ali nikada od nas nijeste čuli ni jednu riječ, ni jedan uzvik mržnje ili osude, ili usklik “ubice” kakve danas čujemo . To je razlika, ogromna razlika – razlika u ljudskosti, u poštovanju prema onima koji pate - naveo je Krapović.
On je kazao da Gorjanc Prelević ponovo potcjenjuje građane.
- Nemojte pokušavati da opravdate simboliku krvavih ruku i skandiranja "ubice, ubice" na protestima pričom da je to dolazilo samo od nekih pojedinaca iz mase, dok organizatori to navodno nijesu govorili. Bili ste prisutni na skupu i vidjeli, kao i cijela Crna Gora, autfit gospođe Gardašević s crvenim otiscima ruku, koji su, očigledno, trebali simbolizovati naše navodno okrvavljene ruke. Mi vrlo dobro znamo odakle dolaze ti simboli i poruke, iz kojih krugova i jazbina, a vjerujem da i građani Crne Gore to prepoznaju jednako jasno, jer građani nijesu naivni - naglasio je Krapović.
On je kazao i da potpuno razumije standarde slobode izražavanja.&nbsp;
- Kao što sam već rekao, dužni smo podnijeti više i imati visok stepen osjetljivosti i tolerancije prema kritici, koju i afirmišem. No, kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju "ubice", dok Milu Đukanoviću viču "kralju". Nijesmo nikome lijepili etikete niti pokušavali s pozicije sile uplašiti bilo koga da ne iznosi svoje stavove. Samo smo stvari nazvali pravim imenom, što i Vama očigledno smeta, pa pokušavate odbraniti neodbranjivo. Građanima koji protestuju iz osjećaja tuge ili beznađa, ili bilo kojeg drugo razloga, nakon ove velike tragedije, ne zamjeramo ništa – to je njihovo &nbsp;ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Kao što je naše pravo, ali i obaveza da očistimo mafiju i iz Vojske i iz Policije i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i iz svakog kutka ove zemlje. Primjećujem od organizatora protesta, koji su klicali Milu Đukanoviću, a i od samog Đukanovića &nbsp;da ne protestuje zbog mafije u Policiji, nego zbog otkaza mafiji iz Policije. E, to je žalosno - zaključio je Krapović.

Krapović: Kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju “ubice”, dok Đukanoviću viču “kralju"

<a href="https://etv.me/politika/krapovic-gradani-imaju-pravo-da-protestuju-i-traze-nase-ostavke">Zahtjev ministra odbrane</a> da ja ili organizatori skupa za tuđe izjave dajemo dokaze smatram neopravdanim pritiskom i politikom zastrašivanja neistomišljenika, koju Demokrate, nažalost, sprovode s pozicija vlasti - poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc-Prelević nakon niza pitanja koje joj je Dragan Krapović uputio.
Tu bi, ističe ona, mogla da stavi tačku - ali ukazuje da bi ministar odbrane, ako ga stvarno interesuju standardi slobode izražavanja, trebalo da zna da se u demokratskom društvu itekako može opravdati to da se najvišim državnim funkcionerima nadležnim za bezbednost skandira "ubice" - kada za dvije godine po drugi put dođe do slučaja masovnog ubistva u istom gradu od 15 hiljada stanovnika, koji je, poslije prvog masakra, ponovo ostavljen da ga štiti samo nekoliko policajaca.
- Takvo skandiranje spada u sferu provokacije visokih predstavnika vlasti koju štiti sloboda izražavanja, garantovana Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Najviši funkcioneri za bezbjednost su dužni da takav vid provokacije trpe, bar dok ne podnesu ostavke - podvukla je Gorjanc-Prelević.
Ovaj stav je, kako je navela, zasnovan na više presuda Evropskog suda za ljudska prava, npr. na Birol protiv Turske, Eon protiv Francuske i Lingens protiv Austrije (vidjeti Zbirku biltena HRA - Evropski sud za ljudska prava i sloboda izražavanja, <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2018/11/Tematska-zbirga-biltena-CG.pdf">https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2018/11/Tematska-zbirga-biltena-CG.pdf</a>).
<h2>Skretanje pažnje i klevetanje</h2>
Dodala je da rado odgovara na pitanja Krapovića - dok se čeka da potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović u opštem interesu podnesu ostavke.
- Želim da bude jasno da Krapovićeva pitanja - koja se svode na to da li funkcionerima Demokrata nadležnim za bezbjednost zemlje bilo ko smije da skandira da su "ubice" u kontekstu posljednje tragedije na Cetinju - smatram samo pokušajem skretanja pažnje sa dve osnovne teme, a to su: 1) odgovornost nadležnih za ozbiljan bezbednosni propust na Cetinju i 2) postupak vladajućih Demokrata da sve koji organizuju proteste i traže ostavke njihovih državnih funkcionera kriminalizuje i obezvredjuje, tako što ih karakteriše kao saradnike narko-klanova i pristalice Mila Đukanovića i DPS-a - istakla je Gorjanc-Prelević.
Demokrate za te optužbe do danas nijesu, kako je konstatovala, ponudile dokaze - iako su studentima iz grupe "Kamo śutra?" i svim ostalima ovim klevetama izvjesno nanijeli štetu.
- Istovremeno, nanijeli su štetu i javnom diskursu u Crnoj Gori jer uvode nedemokratski manir zastrašivanja kritičara, i to mnogo mlađih, mnogo manje uticajnih, koji nijesu na vlasti i koji nemaju ogromna ovlašćenja ministra odbrane, ministra policije i potpredsjednika vlade za bezbjednost i odbrane - navela je izvršna direktorica HRA.
S pozicije građanske aktivistkinje, koja se već dvije decenije zalaže za vladavinu prava, razvoj demokratije i kulturu ljudskih prava u Crnoj Gori, ona staje u zaštitu studenata kojima su Demokrate propagandno nalijepile etikete saradnika kriminalaca - samo zato što su se usudili da zatraže ostavke nadležnih za bezbjednost zbog očiglednih bezbjednosnih propusta na Cetinju i tragičnog gubitka 13 života.&nbsp;
- Što se tiče pitanja koja mi je postavio ministar odbrane, na protestu nisam skandirala "ubice", a to nisu izgovorili ni organizatori iz "Kamo śutra?" koji su bili i jedini govornici - zaključila je Gorjanc-Prelević.

Gorjanc-Prelević Krapoviću: Ni ja ni organizatori nijesmo skandirali „ubice“, a to se svakako može opravdati drugim masovnim ubistvom u gradu koji ponovo štiti nekoliko policajaca

Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević reagovala je na navode Demokratske Crne Gore da iza protesta koji organizuje neformalna grupa studenata "Kamo śutra?” stoji nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, biznismen Aco Mijajlović i kompanija Bemax. Kako kaže, i ona je bila na tom protestu, podržavši sve njihove zahtjeve, pa pita na osnovu čega su njihovi protesti kriminalizovani.
- A pa ne može tako. Demokrate su prvo izričito optužile studente koji javno nastupaju ispred grupe “Kamo śutra?” da organizuju proteste u ime Đukanovića i kriminalnih klanova i za to je njihov predsjednik, Aleksa Bečić, odlično obaviješteni potpredsjednik Vlade za bezbjednost, dužan da im podnese dokaze koje su mu tražili za takve opasne tvrdnje! I ja sam bila na njihovom protestu, i podržavam sve njihove zahtjeve i veoma me zanima s kojim pravom, na osnovu čega su tako javno kriminalizovani - pita Gorjanc Prelević na Fejsbuk nalogu.
Ona pita i zašto svako ko traži da se poštuje osnovni demokratski red - da se u jednoj vrlo ozbiljnoj situaciji podnese po neka ostavka - mora da se proglasi kriminalcem, Milovim ljubiteljem ili, u najmanju ruku, zavedenim.
- Razumijem žar za očuvanjem svojih ljudi na najvišim državnim funkcijama, ali neosnovano unižavanje, teške optužbe i crtanje mete mladim ljudima koji samo traže da se usvoje normalne demokratske prakse nikako ne mogu ni da razumijem ni da opravdam. Krajnji efekat svega toga je da se zastraše i umuknu svi kritičari vlastodržaca - u ovom slučaju Demokrata - što je sasvim nedemokratski, zar nije - zaključila je Gorjanc Prelević.

Gorjanc Prelević: Razumijem žar Demokrata da očuvaju funkcije, ali krajnje je nedemokratski zastrašivati i ućutkivati kritičare vlastodržaca

HRA: Zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, ima i određenih pomaka

Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.
U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.
- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i međunarodnih i domaćih organizacija, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.
ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;
- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.
Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;
- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.
Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.
- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu nemo iudex in causa sua koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.
U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.
- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.
Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.
- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je, na sastanku sa predstavnicama nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Teom Gorjanc Prelević i Bojanom Malović, i Centra za ženska prava (CŽP), Majom Raičević, kazao da će provjeriti zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.
Takođe, predložiće da se za narednu govinu nabave tjelesne kameree koje će snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.
Predstavnice NVO održale su juče sastanak sa Brđaninom, na temu postupanja policije u slučajevima nasilja u porodici, policijskog nasilja i sprovođenja preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).&nbsp;
Direktor Uprave policije je naglasio posvećenost zakonitom postupanju policijskih službenika i suzbijanju svakog oblika zlostavljanja.&nbsp;
Prihvatio je da provjeri zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.&nbsp;
- Brđanin se saglasio sa Raičević da samo obučeni i senzitivisani policijski službenici i službenice treba da postupaju sa žrtvama partnerskog i domaćeg nasilja - saopšteno je iz HRA.
Razgovarali su i o potrebi specijalizacije linije rada za borbu protiv nasilja u svim centrima bezbjednosti, kao i o neophodnosti nabavke opreme za elektronski nadzor nad primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja koja se izriče počiniocima nasilja u prekršajnom postupku.&nbsp;
U pogledu primjene preporuka CPT-ja, Uprava policije će predložiti da se budžetom i planom javnih nabavki predvidi nabavka tjelesnih kamera za narednu godinu, koje će obavezno snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.&nbsp;
Takođe, predložiće se i nabavka kamera koje će snimati sve hodnike i policijske prostorije u kojima policijski službenici primjenjuju ovlašćenja odnosno razgovaraju sa građanima.&nbsp;
Brđanin je saopštio da je poslednji tender za nabavku novih uniformi za specijalne jedinice, koje će imati identifikacione oznake, bio uspješan tako da se u tom dijelu očekuje ispunjenje preporuka CPT-a iz 2008. godine za označavanje policijskih službenika koji djeluju pod zaštitnom opremom, tzv. maskom.
- Dio tendera koji se odnosi na nabavku novih uniformi za ostale policijske službenike je poništen i one se mogu očekivati tek naredne godine, za nekih osam mjeseci - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Predstavnice NVO su apelovale da se tender posebno raspiše za prsluke koji bi bili adekvatno označeni u što kraćem roku.
- Označavanje maskiranih službenika je neophodno za njihovu identifikaciju i procesuiranje u slučaju prekomjerne primjene sile prema građanima. Predstavnice HRA i CŽP izrazile su zabrinutost zbog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koje će dovesti do smanjenja nivoa obrazovanja u oblasti zaštite ljudskih prava. Skraćivanjem perioda potrebnog za napredovanje policijskih službenika, ukidanje obaveznih obuka iz ključnih oblasti, poput postupanja sa ranjivim kategorijama i jedinicama specijalne namjene, i isključivanjem Uprave za ljudske resurse iz tog postupka, otvara se prostor za politizaciju i snižavanje profesionalnih standarda unutar policije - ističe se u saopštenju HRA.
Direktor policije je podržao učešće inspektora Uprave policije u obukama o istražnom intervjuisanju koje će HRA i CŽP organizovati naredne godine u okviru projekta "Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti" koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.

Brđanin će provjeriti zašto nisu suspendovani policajci koji se sumnjiče za zlostavljanja, najavio i nabavku tjelesnih kamera

Nakon jučerašnje kiše u Podgorici gotovo svi aktivni požari na teritoriji glavnog grada su ugašeni - saopšteno je iz Glavnog grada Podgorica.
Vatrogasci koji su danima bili na prvoj liniji fronta u borbi sa vatrenom stihijom, kako navode u objavi na mreži Fejsbuk, napokon mogu da odahnu.
- Veliku zahvalnost dugujemo svima koji su u proteklim danima uložili nadljudske napore da zaštite Podgoricu - poručili su iz Glavnog grada Podgorica.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FglavnigradPg%2Fposts%2F1224511416382533%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Glavni grad: Gotovo svi požari ugašeni, vatrogasci napokon mogu da odahnu

U Luku Bar dopremljena je u dijelovima mobilna lučka dizalica Liebherr LHM550.
Iz kompanije su saopštili da je ugovor o nabavci, isporuci i montaži mobilne lučke dizalice realizovan sa firmom Liebherr Rostock.
- Iskrcaj sa broda Ijsselvliet obavljen je od 14. do 15. avgusta, a montaža bi trebalo da se obavi do 6. septembra - navodi se u saopštenju.
Ukupna vrijednost investicije je 4,9 miliona EUR bez poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Iz Luke Bar su kazali da sa tom značajnom investicijom i uvođenjem u eksploataciju novog sredstva, ulaze u novi period poslovanja, u kojem će značajno biti redukovane i prevaziđene posljedice elementarne nepogode od 2. jula prošle godine, kada je došlo do havarije tri pretovarna mosta i utovarnog tornja za žitarce na Obali Volujica.
- Nominalna nosivost dizalice je 144 tone, a maksimalni dohvat je 54 metra, te može da vrši pretovar rasutih i generalnih tereta i kontejnera. Sa mobilnom lučkom dizalicom su isporučene i dvije dvočeljusne grabilice za rad sa rasutim teretima zapreminske mase do 2,4 t/m3 - dodali su iz kompanije.
U barskom preduzeću smatraju da je investiranje u novu opremu imperativ svakog uspješnog poslovanja, a specifična situacija u kojoj se našla Luka Bar nakon havarije od prije više od godinu, dodatno su ih opredijelili da razmišljaju u smjeru stalnog poboljšavanja i ulaganja u mehanizaciju i infrastrukturu.
- Nova mobilna lučka dizalica Liebherr LHM550 biće stavljena u rad u trenutku kada krećemo sa realizacijom novog posla - pretovar uglja za potrebe EPS-a i biće nam na raspolaganju i za nove poslovne aranžmane za koje su pregovori u toku - zaključuje se u saopštenju.

U Luku Bar dopremljena mobilna lučka dizalica

Poslanik Demokratske Crne Gore Momčilo Leković kazao je da je europoslanik Tomislav Sokol još jednom uhvaćen u prevari. Leković je reagovao na objavu Sokola na mreži X u kojoj konstatuje da lider Demokrata Aleksa Bečić prećutkuje pomoć koju je Hrvatska pružila Crnoj Gori u borbi sa požarima. To je konstatovao na osnovu objave Demokrata na Fejsbuku u kojoj se zahvaljuju svima na pomoći koju su pružili crnogorskim vatrogascima, osim Hrvatskoj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 89.8098%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdemokrate-zaboravile-podrsku-hrvatske-sokol-nastavicemo-da-pomazemo-bez-obzira-namjerna-precutkivanja-beogradskih-poltrona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Tomislav Sokol je od manipulatora i promotera fašizma dogurao do potrčka Mila Đukanovića. Trilogija propasti u jednoj ličnosti. Njegove priče ne donose ništa Crnoj Gori, već smrde na fašizam i sluganstvo. On nije prijatelj Crne Gore, nego Đukanovićev potrčko i propali pjevač, spreman da za par stotina eura ponavlja ono što mu gazda naredi. Nije došao da brani Crnu Goru, nego da zaradi dnevnicu, pa tako svi vide kako se sitno i mizerno uklapa u igru svoga gospodara - naveo je Leković u reagovanju. On je istakao da riječi Sokola nijesu podrška, "već jadna i providna odbrana onih kojima je mjesto tamo gdje je bio i njegov politički uzor Sanader".&nbsp; - Slike i “dokazi” kojima maše samo potvrđuju laž, jer piloti zemlje koje spominje nisu ni bili tu kada je fotografija nastala, otišli su par dana ranije. Dakle, još jednom je uhvaćen u prevari. Sokole, poslije svih laži koje si posijao, žali bože tvog prezimena. Tu ne da nema Sokola - tu nema ni kukavice. Ostao je samo ćuk - poručio je Leković, dostavljajući objave Demokrata koje, kako kaže, demantuju Sokola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818150844_8c12a769cf76d7d46ecedb422008760fa1d30fe475c2867b796091617be829f2" data-rendition-name="original" width="2463" height="3264" loading="lazy" alt="Objave koje je Leković dostavio medijima"> <figcaption>Objave koje je Leković dostavio medijima(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>

Leković: Sokol još jednom uhvaćen u prevari

Tužilaštvo Brčko distrikta podiglo je osam optužnica protiv 12 roditelja zbog krivičnog djela zapuštanja djece u slučaju pronalaska 31 djeteta bez roditeljskog nadzora u jednoj kući u naselju Ivici. Iz tužilaštva su pojasnili i kako je funkcionisalo ilegalno čuvanje djece, iznoseći šokantne detalje.
Osnovni sud Brčko distrikta BiH do sada je potvrdio sedam optužnica, dok se očekuje odluka po još jednoj podignutoj optužnici.
- U dosadašnjem toku izuzetno složene i obimne istrage u vezi sa slučajem pronalaska 31 djeteta bez roditeljskog nadzora u Brčko distriktu, Tužilaštvo Brčko distrikta je otvorilo veći broj pojedinačnih predmeta i u njih osam podiglo je optužnice protiv ukupno 12 osoba koje imaju svojstvo roditelja zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta - kazali su iz brčanskog tužilaštva. &nbsp;
Predmetnim optužnicama tereti se ukupno 12 roditelja da su grubo zanemarili roditeljske dužnosti zbrinjavanja za ukupno 23 djece. Riječ je o V. I. (50) i H. T. (44), G. H. (35) i F. O. (26), S. H. (27) i Š. O. (25), N. H. (41) i L. Š. (37), S. O. (43), M. H. (20), V. H. (40) i A. H. (31).
- U načinu izvršenja optuženim roditeljima se stavlja na teret da su tokom 2024. godine ostavili bez nadzora svoju djecu Z. Đ. iz Brčkog, uz naknadu od 250 do 300 eura mjesečno po djetetu, znajući da nije registrovana i osposobljena za obavljanje te djelatnosti, da ima veći broj djece koju čuva u toj kući, da ih drži u neadekvatnim prostornim uslovima, neprilagođenim njihovom uzrastu, uz nedovoljne količine hrane, bez dovoljnog broja kreveta za svako dijete - kazali su iz Tužilaštva Brčko distrikta.
Dodali su da su djeca spavala po podu i po hodniku, ograničene slobode kretanja i mogućnosti izlaska na svjež zrak i u šetnju, uz fizičko kažnjavanje za neposluh, neadekvatne higijenske uslove te bez ljekarskih pregleda u slučaju potrebe.
Istovremeno, Tužilaštvo Brčko distrikta je u toku istrage utvrdilo da za dva roditelja nema elemenata učinjenja krivičnog djela zapuštanja ili zlostavljanja djeteta, prema svoje dvoje djece, te shodno tome donesena je naredba o obustavi istrage protiv L. H. (22) i H. H. (19). to dvoje djece je vraćeno roditeljima.
- Vrijedi istaknuti da je već u prvim danima po otvaranju ove vrlo složene i obimne istrage, pristupljeno utvrđivanju identiteta pronađene djece putem DNK analize te na osnovu zaprimljenih rezultata do sada je pouzdano utvrđen identitet za 25 djece i roditeljstvo za 14 roditelja, dok za šestoro djece još uvijek nije nesporno utvrđen identitet zbog nedostupnosti roditelja - naveli su iz brčanskog tužilaštva.
U vezi krivičnog predmeta protiv Z.Đ. i A.Đ. iz Brčkog, kojima je u ranijem periodu bio određen pritvor do 25. maja 2025. godine, istraga Tužilaštva Brčko distrikta nalazi se u završnoj fazi i u toku naredne sedmice očekuje se podizanje optužnica.
U daljem toku postupka, Osnovni sud Brčko distrikta BiH zakazat će ročišta za izjašnjenja o krivici navedenih roditelja kao optuženih osoba.

Čuvanje djece u ilegalnom vrtiću u Brčkom koštalo i po 300 eura, "vaspitačica" ih kažnjavala za neposluh

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: tea-gorjanc-prelevic