<p>Cilj uvođenja vjeronauke je jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E kazala izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tea Gorjanc Prelević</b>.</p>
<p>To je kaže, lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i u Crnoj Gori i u Srbiji.&nbsp;</p>
<p>Građanski aktivisti i više 114 nevladinih organizacija, zadovoljni su što je inicijativa za uvođenje vjeronauke u crnogorske škole zaustavljena na Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.</p>
<p>- Željela bih da pohvalim poslanice i poslanike koji su učestvovali u toj polemici, jer su bili pripremljeni, nije bilo mnogo prazne priče. Tamo se moglo čuti dobrih argumenata. Mislim da je bilo korisno to slušati, ali isto tako smo vrlo zadovoljni zato što mislimo da je to stavljeno ad acta. Radi se o jednom nepodobnom pokušaju koji može da uspori Crnu Goru na putu ka Evropskoj uniji i mislim da se time dalje ne treba zamarati - rekla je Gorjanc Prelević.</p>
<p>Inicijator peticije koja se našla pred Odborom je, podsjeća ona, je devetnaestogodišnji mladić, iako, kako vjeruje iza takve inicijative stoji Srpska pravoslavna crkva.</p>
<p>- Mitropolit SPC Joanikije je, još u vrijeme rada na Temeljnom ugovoru, rekao da je se zalažu za uvođenje vjeronauke u školski sistem. To nije ništa novo. A, osim deklarativnog, mislim da je cilj jačanje identiteta vjernika Srpske pravoslavne crkve, povećanje njihovog broja, jačanje srpskog identiteta na uštrb crnogorskog, mislim da je to lako zaključiti na osnovu djelovanja Srpske pravoslavne crkve i ovdje i u Srbiji - istakla je Gorjanc Prelević.</p>
<p>Srpska pravoslavna crkva je uticala na izbor crnogorske Vlade 2020.godine, politički je promovisala predsjednika Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića, a partije bivšeg Demokratskog fronta zdušno podržavaju SPC i njenu politiku.</p>
<p>- U Vladi su danas partije građanske orijentacije kojima mora biti stalo do građanske Crne Gore. Vjeronauka u državnim školama u sekularnoj državi, kakva je Crna Gora, multietnicka, multikulturalna, sa svim manjinama u broju koje ima, sa svojom evropskom orijentacijom, jedna država koja je itekako u izgradnji svog demokratskog kapaciteta, mislim da to je apsolutna obaveza da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog - poručila je Gorjanc Prelević.</p>
<p>Smatra da bi za djecu bilo veoma zbunjujuće uvođenje vjeronauke u formalno obrazovanje, jer vjera i nauka teško mogu zajedno.</p>
<p>- &nbsp;Vjera i nauka su zasnovane na suprostavljenim principima. Vjera je dogmatska stvar, ili tako ili nikako. Ili vjeruješ, ili ne vjeruješ. Dok je nauka upravo zasnovana na naučnoj metodi, istraživačkoj, ona zahtjeva dokaze, podstiče kritičko mišljenje i mislim da je apsurdno reći da se kroz vjeronauku dolazi do kritičkog mišljenja, naprotiv - istakla je Gorjanc Prelević.</p>
<p>Doda je da nije dobro da djeca budu izložena podjelama, već da provode što više vremena zajedno i što više nauče jedni o drugima, jer je po mnogim istraživanjima veoma &nbsp;loša slika kada je riječ o vjerskoj i etničkoj distanci u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>Podsjeća i da u Crnoj Gori ne postoji katedra za vjeronauku niti obrazovani predavači za takav predmet.</p>
<p>- Zašto bi država plaćala nešto što je protivno principu sekularnosti?! Naglasila bih da mi nijesmo protiv vjere, niti izučavanja vjere, to je već sve omogućeno, to se svakodnevno radi u Crnoj Gori pri vjerskim zajednicama. Iskoristila bih priliku da kažem da u naših 114 organizacija ima mnoštvo vjernika. U Akciji za ljudska prava ima vjernika, ali svi zajedno smatramo da bi uvođenje vjeronauke u škole samo rovovski podijelilo djecu, na vjernike i nevjernike - objašnjava ona.</p>
<p>Djeca, kako kaže treba da gledaju istini u oči, a istina je da u Crnoj Gori postoje ljudi koji vjeruju, koji ne vjeruju, da postoje 32 vjerske zajednice.&nbsp;</p>
<p>- To je realnost. Mislimo da naša djeca treba da nauče da žive zajedno sa svima onima koji ne vjeruju isto što i oni, kad dođe do pitanja vjere, ali da isto tako moramo i možemo da živimo zajedno, ta raznolikost je bogatstvo crnogorskog društva - poručila je Gorjanc Prelević.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGOx5xV6yDtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorjanc Prelević: Obaveza je da se radi na jačanju građanskog identiteta, a ne vjerskog

<p>Nakon optužbi kojim su u javnosti targetirani mladi aktivisti, neophodno je do kraja utvrditi odgovornost za njihovo blaćenje, jer takve poruke obeshrabruju građane da koriste svoja osnovna prava – slobodu izražavanja i udruživanja, poručila je direktorica Akcije za ljudska prava <b>Tea Gorjanc Prelević.</b></p>
<p>Studentski pokret "Kamo śutra", koji je formiran nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara ove godine, uspio je da pokrene društveni dijalog koji su političke strukture godinama izbjegavale. Iako neformalan, ovaj pokret je privukao stotine građana, ali se povukao usljed, kako navode, brutalnih političkih pritisaka.</p>
<p>O stanju građanskog aktivizma i reakciji institucija na inicijativu mladih, govorile su u emisiji "E uživo" na Televiziji E direktorice HRA<b> </b>Tea Gorjanc Prelević i Centra za ženska prava <b>Maja Raičević</b>.</p>
<h2><b>"Potreba da se reaguje na nepravdu"</b></h2>
<p>Osvrćući se na studentski protest povodom ponovljenog zločina na Cetinju, Raičević je ocijenila da je bunt proizašao iz autentične potrebe da se reaguje.</p>
<p>- Najmanje sam očekivala da taj njihov iskreni pokušaj, vapaj, bude tako dočekan od strane struktura vlasti. To je potreba mladih ljudi da podignu svoj glas onda kad se desi neka velika nepravda - rekla je ona.</p>
<p>Raičević je podsjetila da je u kratkom vremenskom periodu u Crnoj Gori došlo do dva ozbiljna zločina, a vlast, prema njenim riječima, nije pokazala sposobnost da reaguje adekvatno.</p>
<p>- Vlast nije krenula u defanzivu kada su pozvani na odgovornost, nego je krenula u svojevrsnu represiju, jer su izvukli imena mladih ljudi koji su, ističe ona, tek na osnovnim studijama. Optužili su studente za povezanost sa kriminalnim grupama, i ta saopštenja išla su gotovo svakodnevno. Meni je neshvatljivo da i sami mladi koji vode sektor bezbjednosti, a koji su neposredno prije promjene vlasti 2020. godine i sami se borili za slobodu izražavanja, sad rade upravo ono što su javno kritikovali - naglasila je Raičević.</p>
<h2><b>"Represija gura društvo u autokratiju"</b></h2>
<p>Društvo pokazuje jedan krajnje autokratski pravac djelovanja, ocijenila je, jer ako se represivno djeluje na mlade ljude koji imaju potrebu da nešto urade, da se javno oglase, guši se, ističe, sloboda izražavanja i tjera društvo u autokratiju.</p>
<p>- Zaboravljamo da su javni službenici tu u službi građana, da jesu podložni javnoj kritici, da za ovakve stvari mora da postoji neka objektivna ili politička odgovornost - zaključila je Raičević.</p>
<h2><b>"Mladi koji se bore za opšte dobro treba da budu ponos društva"</b></h2>
<p>Direktorica HRA Tea Gorjanc Prelević istakla je da su mladi koji pokreću društvene teme i bore se za opšte dobro, a ne lične interese, oni koji bi trebalo da budu ponos svakom društvu i vlasti.</p>
<p>- U opštem interesu je javni angažman. To je upravo ono što su ti mladi ljudi pokazali. Na Cetinju je ubijeno 13 ljudi, tih ljudi nema danas. Mi smo svi više-manje nastavili sa našim poslovima, te porodice su i dan danas tamo gdje su ostavljene 1. januara. Oni traže odgovore, ovo društvo traži odgovore - kazala je ona.</p>
<p>Podsjetila je da su dvije organizacije – Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prava – reagovale već 3. januara, zahtijevajući odgovor na pitanje zbog čega je tog dana na Cetinju bio nedovoljan broj pripadnika policije.</p>
<p>- Ali kada smo njih vidjeli, oni su se pojavili jači od nas, oni su rekli 'tražimo ostavke' i mi smo odmah reagovali i rekli – to je ta energija koja je neophodna svima, koja je govorila u ime svih - dodala je Gorjanc Prelević.</p>
<h2><b>"Optuženi bez dokaza"</b></h2>
<p>Gorjanc Prelević oštro je osudila optužbe koje su upućene studentima.</p>
<p>- Studenti su zauzvrat dobili od zvaničnika optužbe da rade za interese jedne političke stranke i da su povezani čak, kako kaže, sa mafijom. U to vrijeme su već neki od članova "Kamo śutra" bili prepoznati jer su još u decembru podržali studente u Beogradu i Srbiji koji su protestovali protiv seksualnog uznemiravanja. Vi djecu koju je u tom trenutku znalo pola Crne Gore optužite za takvu stvar i ne ponudite nikakve dokaze - navela je ona.</p>
<p>Veoma je važno kad se to već desilo da se, kako je rekla Gorjanc-Prelević, insistira na tome da se do kraja utvrdi odgovornost za takvo blaćenje, i to posebno mladih ljudi u javnosti.</p>
<p>- Her to nikoga ne može da ohrabri – može samo da obeshrabri da koriste svoju slobodu izražavanja, da koriste pravo na slobodu udruživanja, a to su naša osnovna prava, na kojima se temelji ovo društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo - poručila je Gorjanc-Prelević.</p>

Gorjanc Prelević: Utvrditi odgovornost za blaćenje mladih iz "Kamo śutra"; Raičević: Represivnim djelovanjem guši se sloboda izražavanja

<p>Za političare, posebno za one koji su na vlasti, često nije mudro ulaziti u polemike sa vođama nevladinih organizacija. Ipak, vođen dubokim uvjerenjem u ispravnost svojih stavova, neću oklijevati da ih iznosim. Građani su ti koji treba da prosude i odluče kome vjeruju i gdje je istina, kazao je ministar odbrane <b>Dragan Krapović</b>.</p>
<p>Krapović je reagovao na sinoćnje obraćanje izvršne direktorice Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tee Gorjanc Prelević</b> koja je, pored ostalog, rekla da zahtjev ministra odbrane da ona ili organizatori protesta, na kojem se traži smjena rukovodstva bezbjednosnog sektora, za tuđe izjave dajeu dokaze smatra neopravdanim pritiskom i politikom zastrašivanja neistomišljenika, koju Demokrate, sprovode s pozicija vlasti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fgorjanc-prelevic-krapovicu-ni-ja-ni-studenti-nijesmo-skandirali-ubice-a-to-se-svakako-moze-opravdati-drugim-masovnim-ubistvom-u-gradu-koji-ponovo-stiti-nekoliko-policajaca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Krapović je ponovio da protesti građana, studenata, bilo koga, ne predstavljaju nikakav problem.&nbsp;</p>
<p>- Naprotiv, to je njihovo pravo i glas koji poštujemo. Ali je i naše pravo da politički aktivna lica, koja zastupaju interese bivšeg režima, a prikrivaju se maskom građanskog aktivizma, razobličimo. Takođe, ponavljam još jednom, da je sasvim legitimno i prirodno protestovati i tražiti ostavku – to je odlika svakog demokratskog društva. U tome nema ničeg spornog, nema ničeg za osudu. Nemamo šta da spočitamo, niti da zamjerimo bilo kojem građaninu koji iskreno izražava svoje stavove. Naša vrata su uvijek otvorena za glas naroda, jer bez naroda nema ni demokratije - naveo je Krapović u reagovanju.</p>
<p>Ističe da njegova izjava vezana za skandiranja “ubice ubice” nikako nijesu skretanje pažnje nego, kako je rekao, "veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe<b> Maje Gardašević</b>".</p>
<p>- E sad, moja pitanja, vezana za skandiranja “ubice ubice” &nbsp;nikako nijesu skretanje pažnje nego veoma bitna, suštinska stvar kada govorimo o čelnim licima protesta, poput gospođe Maje Gardašević. I mi smo bili opozicija i svjedočili smo velikim tragedijama, &nbsp;poput one koja se 2022. dogodila na Cetinju. Ali nikada od nas nijeste čuli ni jednu riječ, ni jedan uzvik mržnje ili osude, ili usklik “ubice” kakve danas čujemo . To je razlika, ogromna razlika – razlika u ljudskosti, u poštovanju prema onima koji pate - naveo je Krapović.</p>
<p>On je kazao da Gorjanc Prelević ponovo potcjenjuje građane.</p>
<p>- Nemojte pokušavati da opravdate simboliku krvavih ruku i skandiranja "ubice, ubice" na protestima pričom da je to dolazilo samo od nekih pojedinaca iz mase, dok organizatori to navodno nijesu govorili. Bili ste prisutni na skupu i vidjeli, kao i cijela Crna Gora, autfit gospođe Gardašević s crvenim otiscima ruku, koji su, očigledno, trebali simbolizovati naše navodno okrvavljene ruke. Mi vrlo dobro znamo odakle dolaze ti simboli i poruke, iz kojih krugova i jazbina, a vjerujem da i građani Crne Gore to prepoznaju jednako jasno, jer građani nijesu naivni - naglasio je Krapović.</p>
<p>On je kazao i da potpuno razumije standarde slobode izražavanja.&nbsp;</p>
<p>- Kao što sam već rekao, dužni smo podnijeti više i imati visok stepen osjetljivosti i tolerancije prema kritici, koju i afirmišem. No, kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju "ubice", dok <b>Milu Đukanoviću</b> viču "kralju". Nijesmo nikome lijepili etikete niti pokušavali s pozicije sile uplašiti bilo koga da ne iznosi svoje stavove. Samo smo stvari nazvali pravim imenom, što i Vama očigledno smeta, pa pokušavate odbraniti neodbranjivo. Građanima koji protestuju iz osjećaja tuge ili beznađa, ili bilo kojeg drugo razloga, nakon ove velike tragedije, ne zamjeramo ništa – to je njihovo &nbsp;ljudsko, demokratsko i ustavno pravo. Kao što je naše pravo, ali i obaveza da očistimo mafiju i iz Vojske i iz Policije i iz Agencije za nacionalnu bezbjednost, ali i iz svakog kutka ove zemlje. Primjećujem od organizatora protesta, koji su klicali Milu Đukanoviću, a i od samog Đukanovića &nbsp;da ne protestuje zbog mafije u Policiji, nego zbog otkaza mafiji iz Policije. E, to je žalosno - zaključio je Krapović.</p>

Krapović: Kritiku prihvatamo od građana, a ne od onih koji nama skandiraju “ubice”, dok Đukanoviću viču “kralju"

<p><a href="https://etv.me/politika/krapovic-gradani-imaju-pravo-da-protestuju-i-traze-nase-ostavke">Zahtjev ministra odbrane</a> da ja ili organizatori skupa za tuđe izjave dajemo dokaze smatram neopravdanim pritiskom i politikom zastrašivanja neistomišljenika, koju Demokrate, nažalost, sprovode s pozicija vlasti - poručila je izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tea Gorjanc-Prelević</b> nakon niza pitanja koje joj je <b>Dragan Krapović</b> uputio.</p>
<p>Tu bi, ističe ona, mogla da stavi tačku - ali ukazuje da bi ministar odbrane, ako ga stvarno interesuju standardi slobode izražavanja, trebalo da zna da se u demokratskom društvu itekako može opravdati to da se najvišim državnim funkcionerima nadležnim za bezbednost skandira "ubice" - kada za dvije godine po drugi put dođe do slučaja masovnog ubistva u istom gradu od 15 hiljada stanovnika, koji je, poslije prvog masakra, ponovo ostavljen da ga štiti samo nekoliko policajaca.</p>
<p>- Takvo skandiranje spada u sferu provokacije visokih predstavnika vlasti koju štiti sloboda izražavanja, garantovana Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima. Najviši funkcioneri za bezbjednost su dužni da takav vid provokacije trpe, bar dok ne podnesu ostavke - podvukla je Gorjanc-Prelević.</p>
<p>Ovaj stav je, kako je navela, zasnovan na više presuda Evropskog suda za ljudska prava, npr. na Birol protiv Turske, Eon protiv Francuske i Lingens protiv Austrije (vidjeti Zbirku biltena HRA - Evropski sud za ljudska prava i sloboda izražavanja, <a href="https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2018/11/Tematska-zbirga-biltena-CG.pdf">https://www.hraction.org/wp-content/uploads/2018/11/Tematska-zbirga-biltena-CG.pdf</a>).</p>
<h2>Skretanje pažnje i klevetanje</h2>
<p>Dodala je da rado odgovara na pitanja Krapovića - dok se čeka da potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu <b>Aleksa Bečić</b> i ministar unutrašnjih poslova <b>Danilo Šaranović</b> u opštem interesu podnesu ostavke.</p>
<p>- Želim da bude jasno da Krapovićeva pitanja - koja se svode na to da li funkcionerima Demokrata nadležnim za bezbjednost zemlje bilo ko smije da skandira da su "ubice" u kontekstu posljednje tragedije na Cetinju - smatram samo pokušajem skretanja pažnje sa dve osnovne teme, a to su: 1) odgovornost nadležnih za ozbiljan bezbednosni propust na Cetinju i 2) postupak vladajućih Demokrata da sve koji organizuju proteste i traže ostavke njihovih državnih funkcionera kriminalizuje i obezvredjuje, tako što ih karakteriše kao saradnike narko-klanova i pristalice Mila Đukanovića i DPS-a - istakla je Gorjanc-Prelević.</p>
<p>Demokrate za te optužbe do danas nijesu, kako je konstatovala, ponudile dokaze - iako su studentima iz grupe "Kamo śutra?" i svim ostalima ovim klevetama izvjesno nanijeli štetu.</p>
<p>- Istovremeno, nanijeli su štetu i javnom diskursu u Crnoj Gori jer uvode nedemokratski manir zastrašivanja kritičara, i to mnogo mlađih, mnogo manje uticajnih, koji nijesu na vlasti i koji nemaju ogromna ovlašćenja ministra odbrane, ministra policije i potpredsjednika vlade za bezbjednost i odbrane - navela je izvršna direktorica HRA.</p>
<p>S pozicije građanske aktivistkinje, koja se već dvije decenije zalaže za vladavinu prava, razvoj demokratije i kulturu ljudskih prava u Crnoj Gori, ona staje u zaštitu studenata kojima su Demokrate propagandno nalijepile etikete saradnika kriminalaca - samo zato što su se usudili da zatraže ostavke nadležnih za bezbjednost zbog očiglednih bezbjednosnih propusta na Cetinju i tragičnog gubitka 13 života.&nbsp;</p>
<p>- Što se tiče pitanja koja mi je postavio ministar odbrane, na protestu nisam skandirala "ubice", a to nisu izgovorili ni organizatori iz "Kamo śutra?" koji su bili i jedini govornici - zaključila je Gorjanc-Prelević.</p>

Gorjanc-Prelević Krapoviću: Ni ja ni organizatori nijesmo skandirali „ubice“, a to se svakako može opravdati drugim masovnim ubistvom u gradu koji ponovo štiti nekoliko policajaca

<p>Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) <b>Tea Gorjanc Prelević</b> reagovala je na navode Demokratske Crne Gore da iza protesta koji organizuje neformalna grupa studenata "Kamo śutra?” stoji nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore <b>Milo Đukanović</b>, biznismen<b> Aco Mijajlović</b> i kompanija Bemax. Kako kaže, i ona je bila na tom protestu, podržavši sve njihove zahtjeve, pa pita na osnovu čega su njihovi protesti kriminalizovani.</p>
<p>- A pa ne može tako. Demokrate su prvo izričito optužile studente koji javno nastupaju ispred grupe “Kamo śutra?” da organizuju proteste u ime Đukanovića i kriminalnih klanova i za to je njihov predsjednik, <b>Aleksa Bečić</b>, odlično obaviješteni potpredsjednik Vlade za bezbjednost, dužan da im podnese dokaze koje su mu tražili za takve opasne tvrdnje! I ja sam bila na njihovom protestu, i podržavam sve njihove zahtjeve i veoma me zanima s kojim pravom, na osnovu čega su tako javno kriminalizovani - pita Gorjanc Prelević na Fejsbuk nalogu.</p>
<p>Ona pita i zašto svako ko traži da se poštuje osnovni demokratski red - da se u jednoj vrlo ozbiljnoj situaciji podnese po neka ostavka - mora da se proglasi kriminalcem, Milovim ljubiteljem ili, u najmanju ruku, zavedenim.</p>
<p>- Razumijem žar za očuvanjem svojih ljudi na najvišim državnim funkcijama, ali neosnovano unižavanje, teške optužbe i crtanje mete mladim ljudima koji samo traže da se usvoje normalne demokratske prakse nikako ne mogu ni da razumijem ni da opravdam. Krajnji efekat svega toga je da se zastraše i umuknu svi kritičari vlastodržaca - u ovom slučaju Demokrata - što je sasvim nedemokratski, zar nije - zaključila je Gorjanc Prelević.</p>

Gorjanc Prelević: Razumijem žar Demokrata da očuvaju funkcije, ali krajnje je nedemokratski zastrašivati i ućutkivati kritičare vlastodržaca

HRA: Zabrinjavajuće stanje u crnogorskom sudstvu, ima i određenih pomaka

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) upozoravaju da Ustavni sud koji obilježava već 60 godina postojanja nije transparentna institucija, koja drži do svog integriteta.</p>
<p>U pismu predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, HRA i CDT su predložili da se šest decenija postojanja suda proslavi i objavom o tome kada je i kojim redosljedom planirano rješavanje zaostalih, preko 2000 ustavnih žalbi i preko 300 inicijativa za ocjenu ustavnosti. HRA i CDT posebno naglašavaju i problem urušavanja integriteta Ustavnog suda činjenicom da dvoje od šest sudija uzurpiraju funkcije suprotno Ustavu Crne Gore, a da ni Skupština ni predsjednik države o tome nijesu zvanično obaviješteni, suprotno zakonu.</p>
<p>- Netransparentnost i zatvorenost Ustavnog suda je godinama predmet kritika i <b>međunarodnih</b> i <b>domaćih organizacija</b>, posebno u kontekstu postupanja po izbornim žalbama, ali te kritike nisu donijele nikakve promjene. Ustavni sud ne objavljuje termine sjednica ni redosled odlučivanja o predmetima iz svoje nadležnosti, niti ističe koje predmete odlučuje da rješava prioritetno i iz kojih razloga - ukazali su oni.</p>
<p>ODIHR iz godine u godinu, kako su istakli, ponavlja da je za veću transparentnost u rješavanju izbornih sporova potrebno uspostaviti javni registar žalbi i održavati javne rasprave, uz prisustvo i izlaganje stranaka.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, naglašavaju da Ustavni sud treba obavezno da objavljuje sve izborne žalbe i odluke na svojoj internet stranici i blagovremeno ih dostavlja strankama. Međutim, umjesto ispunjavanja ovih preporuka, Ustavni sud je uveo još jednu negativnu praksu. Umjesto hitnog prosljeđivanja izbornih žalbi Državnoj izbornoj komisiji (DIK) radi izjašnjenja, što je bila ranija praksa, postupak se odlaže danima, čak i sedmicama, i formalističkim tumačenjem postupa suprotno cilju zakona. Kratki rokovi za odlučivanje o izbornim žalbama nijesu slučajni – oni su utemeljeni u standardu hitnosti u zaštiti izbornih prava. Iz duha i smisla Zakona sasvim je jasno da dostavljanje žalbi DIK mora biti izvršeno bez odlaganja da bi se omogućila pravovremena reakcija, uz poštovanje rokova od 24 časa za dostavu odgovora i 48 časova za donošenje odluke Ustavnog suda - naveli su u CDT i HRA.</p>
<p>Za sve to vrijeme javnost, kako su ukazali, nema zvaničnu informaciju ni o broju primljenih žalbi.&nbsp;</p>
<p>- Ovakvo odugovlačenje predstavlja ozbiljnu prijetnju zaštiti izbornih prava. Postavlja se i ozbiljno pitanje je li Ustavni sud u Ustavu i zakonu utemeljena institucija? Dvoje od šest sudija je uveliko ispunilo uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO), pa im je funkcija morala prestati na osnovu Ustava (član 154, stav 1), dok treća sutkinja ispunjava te uslove u decembru. Međutim, uprkos tome, obje sudije i dalje sude, a ovlašćeni predlagači novih kandidata o tome nijesu obaviješteni - smatraju u CDT i HRA.</p>
<p>Iako nadležni predlagači o datumu prestanka funkcija sudijama moraju biti obaviješteni šest mjeseci unaprijed, Ustavni sud o tome, kako su kazali, nije obavijestio ni Skupštinu ni predsjednika države, jer su, na sjednici u junu mjesecu, sve njegove sudije „glasale” o tome kada funkcija treba da im prestaje.</p>
<p>- &nbsp;Pa je većina (4:2) zaključila da na funkciji treba da ostaju duže, dok ne nastupi obavezni prekid radnog odnosa iz Zakona o radu, umjesto da napuste funkciju u skladu s Ustavom Crne Gore, „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koje propisuje Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Poseban skandal predstavlja činjenica da dvoje neposredno zainteresovanih sudija nije izuzeto od odlučivanja, nego im je dopušteno da odlučuju „u svojoj stvari”, tj. u očiglednom sukobu interesa o tome kada funkcija mora da im prestane, što je suprotno načelu <i>nemo iudex in causa sua</i> koje obavezuje čak i Ustavni sud Crne Gore, prema &nbsp;važećem Zakonu o Ustavnom sudu - naveli su u ove dvije NVO.</p>
<p>U međuvremenu, svim ostalim sudijama redovnih sudova u Crnoj Gori funkcije, kako su ukazali, prestaju u skladu s identično propisanom ustavnom normom „kad ispune uslove za starosnu penziju”, koji su propisani ZPIO, dok jedino sudije Ustavnog suda, mada, kako su kazali, ne sve, insistiraju na tome da im funkcija traje duže i koriste situaciju da sopstvenu odluku nameću kao pravilo.</p>
<p>- Drugim riječima, da su sudija Budimir Šćepanović, koji je u maju mjesecu navršio 65 godina života, i Desanka Lopičić, koja je stekla uslov za penziju sa 40 godina radnog staža, sudije npr. Vrhovnog suda Crne Gore, funkcija bi im davno prestala i ovih dana sigurno ne bi mogli da sude i primaju goste kao domaćini na proslavi Ustavnog suda - naveli su CDT i HRA.</p>
<p>Oni podsjećaju da je osnovni uslov ulaska Crne Gore u Evropsku Uniju da ima institucije sposobne da obezbijede vladavinu prava.</p>
<p>- Ustavni sud u ovakvom stanju nije takva institucija - zaključili su u saopštenju.</p>

HRA i CDT: Ugroženi integritet, transparentnost i efikasnost Ustavnog suda

<p>Direktor Uprave policije Zoran Brđanin je, na sastanku sa predstavnicama nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), <b>Teom Gorjanc Prelević</b> <b>i Bojanom Malović</b>, i Centra za ženska prava (CŽP), <b>Majom Raičević</b>, kazao da će provjeriti zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.</p>
<p>Takođe, predložiće da se za narednu govinu nabave tjelesne kameree koje će snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.</p>
<p>Predstavnice NVO održale su juče sastanak sa Brđaninom, na temu postupanja policije u slučajevima nasilja u porodici, policijskog nasilja i sprovođenja preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT).&nbsp;</p>
<p>Direktor Uprave policije je naglasio posvećenost zakonitom postupanju policijskih službenika i suzbijanju svakog oblika zlostavljanja.&nbsp;</p>
<p>Prihvatio je da provjeri zašto nisu suspendovana četvorica policajaca protiv kojih se pred osnovnim sudovima u Baru i Podgorici vode krivični postupci zbog zlostavljanja u vršenju službe.&nbsp;</p>
<p>- Brđanin se saglasio sa Raičević da samo obučeni i senzitivisani policijski službenici i službenice treba da postupaju sa žrtvama partnerskog i domaćeg nasilja - saopšteno je iz HRA.</p>
<p>Razgovarali su i o potrebi specijalizacije linije rada za borbu protiv nasilja u svim centrima bezbjednosti, kao i o neophodnosti nabavke opreme za elektronski nadzor nad primjenom zaštitne mjere zabrane približavanja koja se izriče počiniocima nasilja u prekršajnom postupku.&nbsp;</p>
<p>U pogledu primjene preporuka CPT-ja, Uprava policije će predložiti da se budžetom i planom javnih nabavki predvidi nabavka tjelesnih kamera za narednu godinu, koje će obavezno snimati postupanje svih uniformisanih pripadnika policije u primjeni ovlašćenja.&nbsp;</p>
<p>Takođe, predložiće se i nabavka kamera koje će snimati sve hodnike i policijske prostorije u kojima policijski službenici primjenjuju ovlašćenja odnosno razgovaraju sa građanima.&nbsp;</p>
<p>Brđanin je saopštio da je poslednji tender za nabavku novih uniformi za specijalne jedinice, koje će imati identifikacione oznake, bio uspješan tako da se u tom dijelu očekuje ispunjenje preporuka CPT-a iz 2008. godine za označavanje policijskih službenika koji djeluju pod zaštitnom opremom, tzv. maskom.</p>
<p>- Dio tendera koji se odnosi na nabavku novih uniformi za ostale policijske službenike je poništen i one se mogu očekivati tek naredne godine, za nekih osam mjeseci - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Predstavnice NVO su apelovale da se tender posebno raspiše za prsluke koji bi bili adekvatno označeni u što kraćem roku.</p>
<p>- Označavanje maskiranih službenika je neophodno za njihovu identifikaciju i procesuiranje u slučaju prekomjerne primjene sile prema građanima. Predstavnice HRA i CŽP izrazile su zabrinutost zbog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koje će dovesti do smanjenja nivoa obrazovanja u oblasti zaštite ljudskih prava. Skraćivanjem perioda potrebnog za napredovanje policijskih službenika, ukidanje obaveznih obuka iz ključnih oblasti, poput postupanja sa ranjivim kategorijama i jedinicama specijalne namjene, i isključivanjem Uprave za ljudske resurse iz tog postupka, otvara se prostor za politizaciju i snižavanje profesionalnih standarda unutar policije - ističe se u saopštenju HRA.</p>
<p>Direktor policije je podržao učešće inspektora Uprave policije u obukama o istražnom intervjuisanju koje će HRA i CŽP organizovati naredne godine u okviru projekta "Ujedinjeni protiv zlostavljanja i nekažnjivosti" koji podržava Delegacija EU u Crnoj Gori.</p>

Brđanin će provjeriti zašto nisu suspendovani policajci koji se sumnjiče za zlostavljanja, najavio i nabavku tjelesnih kamera

<p>Apelacioni sud Kosova potvrdio je presudu Osnovnog suda u Prištini <b>Ekremu Bajroviću</b> iz Bara, odbacivši kao neosnovanu žalbu njegovog branioca. Bajrović je prvostepeno osuđen na 12 godina zatvora pošto je proglašen krivim za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, prenosi Barski portal.</p>
<p>Prethodno je Osnovni sud proglasio Bajrovića krivim za ratne zločine protiv civilnog stanovništva, osudivši ga na 12 godina zatvora.</p>
<p>- Apelacioni sud je, nakon analize presude, zajedno sa spisima predmeta, ocijenio žalbene navode i zaključio da presuda ne sadrži bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 384. Zakonika o krivičnom postupku. Obrazloženje presude daje potpune i jasne razloge o odlučnim činjenicama, pa stoga ožalbena presuda ne sadrži nikakve druge povrede koje bi uslovljavale njeno obavezno poništavanje, niti je povrijeđen krivični zakon na štetu optuženog kako to tvrdi odbrana u žalbi - navodi se u odluci.</p>
<p>Bajrović je proglašen krivim za ratne zločine u opštini Istok.</p>
<p>Prema optužnici, on je u saizvršilaštvu sa pripadnicima srpske policije, iz kolone izdvojio albanske civile, muškarce, nakon čega su ih zlostavljali u kući Deme Zećirija, a potom ubili njih 15.</p>
<p>Svjedoci su se žalili na presudu, navodeći da je kazna niska u odnosu na razmjere zločina.</p>

Potvrđena presuda: Baraninu Ekremu Bajroviću 12 godina zatvora za ratni zločin na Kosovu

<p>Prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade došlo je do grubog kršenja Zakona o državnim nagradama, poručilo je juče više institucija, naučnika i političara. Traže da se dodjeljivanje nagrada poništi i da žiri ovog puta odluči u skladu sa zakonom.</p>
<p>Ukoliko žiri ne odluči da opozove odluku, a u međuvremenu se neko obrati Upravnom sudu, ova odluka bi mogla biti poništena, što bi u budućnosti moglo da izazove i velike neprijatnosti dobitnicima, ali i doprinese urušavanju ove nagrade kao i digniteta same Skupštine.</p>
<h2>TRI U JEDAN</h2>
<p>Osim što je javnost problematizovala nagrađivanje <b>Bećira Vukovića</b>, kojem je najviše državno priznanje dato uprkos njegovom odnosu prema državi i sekularnoj i građanskoj Crnoj Gori, javnost ukazuje i na kršenje člana 17 tog zakona koji navodi da se jedna Trinaestojulska nagrada može dodijeliti za jednu oblast. U zakonu su oblasti definisane - kulturno i umjetničko stvaralaštvo, sport, prirodne i društvene nauke, privreda, ekologija, odnosno djela ili ostvarenja u svim oblastima rada i stvaralaštva koja doprinose razvoju i afirmaciji Crne Gore.</p>
<p>Ove godine su sva tri dobitnika književnik Bećir Vuković, gitarista <b>Miloš Karadaglić</b> i grafičar <b>Veljo Stanišić </b>dali doprinos prema mišljenju žirija, ali u jednoj oblasti – kulturno i umjetničko stvaralaštvo.</p>
<p>Žirijem je predsjedavao <b>Nikola Rakočević</b>, a članovi su bili <b>Želidrag Nikčević, David Kalaj, Radoslav Stanišić, Miodrag Živković, Dragan Koprivica </b>i <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p>Pobjeda je juče, nakon što je više organizacija, političara, značajnih ličnosti pozvalo da se odluka o dodjeli nagrada poništi zbog nepoštovanja zakona, pitala koji su to konkretni koraci koje bi neko trebalo da preduzme.</p>
<h2>PRAVNE POSLJEDICE</h2>
<p>Pobjeda je konsultovala nekoliko pravnih eksperata koji su potvrdili da je prava adresa Upravni sud. Pojašnjeno je da, ukoliko žiri ne bi ponovo pristupio izboru saglasno zakonu, postoji velika vjerovatnoća da neko od kandidata ili neka druga zainteresovana strana pokrene postupak pred Upravnim sudom koji bi utvrdio nezakonitost.</p>
<p>Takva sudska odluka imala bi pravne posljedice koje bi mogle proizvesti da i prava koja proizilaze iz nagrade, a to je pravo na naknadu, budu ukinuta, odnosno da dođe do povraćaja sredstava.</p>
<p>A novac je veliki, prema Zakonu o državnim nagradama, novčani dio godišnje Trinaestojulske nagrade iznosi dvanaest prosječnih bruto zarada. Prema posljednjim podacima Monstata, prosječna bruto zarada u maju je iznosila 1.208 eura, što znači da dobitnicima pripada po 14.496 eura.</p>
<p>Eksperti smatraju da bi time država pokazala maksimalno neodgovoran pristup jer je već upozorena da se radi o nezakonitom postupku.</p>
<h2>MARUNOVIĆ UPOZORIO</h2>
<p>Da je postupak nezakonit, žiri je upozorio i član Danilo Marunović, sudeći prema djelovima zapisnika koje je objavio portal Analitika.</p>
<p>On je na prvoj sjednici tog tijela ukazao na kršenje člana 17 Zakona o državnim nagradama, što pokazuje zapisnik sa sjednice u koji je Analitika imala uvid.</p>
<p>Marunović je članovima žirija postavio pitanje da li su saglasni da se u okviru jedne profesije može dodijeliti više godišnjih Trinaestojulskih nagrada, te izrazio „nesaglasnost sa formulacijom člana 24 Nacrta poslovnika o radu žirija i neophodnost da se usaglasi metodologija glasanja nakon određenog broja pristiglih prijava za dodjelu Trinaestojulske nagrade za 2025. godinu“.</p>
<p>- Nakon rasprave i ukazivanja na Zakon o državnim nagradama, Danilo Marunović izdvaja mišljenje i ukazuje na nelogičnost člana 17 Zakona o državnim nagradama i konstatuje da kriterijumi za dodjelu nagrade nijesu jasni te da se može dovesti upitnost proglašenja dobitnika godišnje Trinaestojulske nagrade - navodi se u zapisniku sa sjednice, koji je objavio portal Analitika.</p>
<p>Za sagovornike Pobjede ovo upozorenje Marunovića znači da su pojedini članovi žirija svjesno ušli u nezakonitost postupka.</p>
<p>Tvrde da ovaj izbor iz formalnih razloga mora biti obustavljen, jer nakon ovog zapisnika više niko ne može reći da je bio u zabludi jer su upozoreni da krše zakon.</p>
<h3>NEUPITNA NEZAKONITOST</h3>
<p>Nakon objavljivanja dobitnika, reagovala je stručna javnost, koja je upozorila Skupštinu i predsjednika Skupštine da je proces nezakonit.</p>
<p>- Svako dalje vođenje postupka je aktivno učešće u nezakonitoj radnji. Za državu koja teži vladavini prava i EU integracijama, ovo je klasični pokazatelj da je pravo smokvin list za navodni integracioni proces – poručio je jedan od sagovornika Pobjede.</p>
<p>Iz Udruženja pravnika Crne Gore juče su saopštili da je neupitno došlo do kršenja zakona, te da je ponavljanje postupka glasanja tj. novog izbora od strane žirija za dodjelu nagrade u cilju eliminisanja evidentnog kršenja Zakona zakonit i jedini put da se izbjegne ozbiljna devastacija ovog državnog priznanja.</p>
<p>Udruženje pravnika je saopštilo da im je pristigao veći broj zahtjeva za tumačenje ovog člana Zakona.</p>
<p>Preciziraju da su u stavu 1 člana 17 Zakona o državnim nagradama precizno nabrojane „oblasti“, pa ukoliko je tačno da su „sve tri nagrade dodijeljene samo za jednu oblast“ poručuju da je neupitno da je došlo do kršenja odredbi zakona.</p>
<p>- Ne ulazeći u javnu polemiku o kvalitetu pojedinih dobitnika i prigovora sadržinskog karaktera na ovogodišnji izbor, jasno potvrđujemo stav prof. dr Dragana Hajdukovića i PEN centra da je došlo do neupitne formalne povrede ovog Zakona od strane žirija za dodjelu, pa bi svaka dalja procedura vezana za dodjelu nagrada bila sporna sa stanovišta zakonitosti – poručili su iz Udruženja pravnika.</p>
<p>Ističu da bi žiri sa svoje strane bio dužan da javnim izvinjenjem licima čija su imena javno objavljena pokaže da ova očita nezakonitost nije bila namjera već previd.</p>
<p>- Ukoliko sam žiri ne ukloni ove evidentne povrede Zakona dužna je da interveniše Skupština Crne Gore, koja, saglasno članu 19 Zakona, imenuje predsjednika i šest članova žirija – naglasili su iz Udruženja pravnika.</p>
<p>Napomenuli su da se Trinaestojulska nagrada uručuje uoči Dana državnosti Crne Gore i uručuje je predsjednik Skupštine, „koji je dužan da se stara o zakonitosti koja je ovdje neupitno povrijeđena“.</p>
<h2>PONOVITE IZBOR</h2>
<p>Svjetski poznat naučnik i jedan od kandidata za Trinaestojulsku nagradu dr<b> Dragan Hajduković</b> juče je reagovao i takođe ustvrdio da je žiri prekršio član 17 Zakona o državnim nagradama, te da je zbog toga odluka pravno nevažeća.</p>
<p>On je u obraćanju javnosti istakao da se ograđuje od svih polemika zasnovanih na političkom profiterstvu i nacionalnom srpsko-crnogorskom sukobu, ali da insistira na poštovanju zakona.</p>
<p>Hajduković je kazao da obraćanjem skreċe pažnju svim poslanicima Skupštine Crne Gore, predsjedniku Crne Gore i Vladi Crne Gore da je žiri za dodjelu Trinastojulske nagrade 2025. godine grubo i bezobzirno prekršio fundamentalni član 17 Zakona o državnim nagradama te da je zbog toga odluka pravno nevažeća, jer su sve tri dodijeljene u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.</p>
<p>- Zbog toga je neophodno da donesete odluku da žiri mora da se ponovo sastane i donese sljedeċe odluke. Prvo da od tri nagrađena kandidata u oblasti kulturnog i umjetničkog stvaralaštva izabere samo jednog (a dvojicu odbaci). Drugo da dodatno izabere dva pobjednika u još dvije različite oblasti – predložio je on.</p>
<h2>NAGRADA ZA POKLONIKA ČETNIKA</h2>
<p>I poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) <b>Aleksandra Vuković-Kuč</b> pozvala je da se poništi odluka žirija, ističući da je skandal dodijeliti nagradu Bećiru Vukoviću, pokloniku fašizma i četnika.</p>
<p>- Dodijeliti državnu nagradu Bećiru Vukoviću, i to nagradu nazvanu po najvećem antifašističkom datumu Evrope, 13. julu, znači narugati se slobodarskoj, građanskoj i evropskoj Crnoj Gori. Vlast nam je poslala poruku, svako ko bude negirao, blatio i mrzio Crnu Goru i Crnogorce biće nagrađen i odlikovan. Bećir Vuković je slavitelj Draže Mihailovića i četničke ideologije, dakle, poklonik fašizma - poručila je ona.</p>
<p>Da je ova vlast anticrnogorska, kazala je Vuković-Kuč, svakim danom se pokazuje antidržavnim djelovanjem njenih prvaka.</p>
<p>- Upravo je žiri za dodjelu najznačajnije državne nagrade, Trinaestojulske, izabran u parlamentu. Kakva većina, takav žiri. A kakav žiri, takav mu izbor – istakla je Vuković.</p>

Upravni sud bi mogao da poništi odluku o Trinaestojulskoj nagradi ukoliko je žiri ne povuče

<p>Protiv Beranca <b>V.S. </b>(50) podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljena trgovina.</p>
<p>Policijski službenici kontrolisali su putničko motorno vozilo u Rožajama kojim je upravljao V.S. kada je policija pronašla više vreća sa raznom obućom i tekstilnom robom, za koje vozač nije posjedovao prateću dokumentaciju.</p>
<p>O događaju je obaviješten nadležni tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Rožajama, koji se izjasnio da se u konkretnom slučaju radi o krivičnom djelu nedozvoljena trgovina, te je naloženo da se protiv ovog lica podnese krivična prijava u redovnom postupku.</p>
<p>- Kontinuiranom borbom protiv sive ekonomije i nezakonitih tokova robe, službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ doprinose zaštiti ekonomskog poretka i interesa građana - saopšteno je iz Uprave policije.</p>

Kod Beranca u auto pronađeno više vreća sa švercovanom obućom

<p>Viši sud u Podgorici prihvatio je jemstvo od nešto više od pola miliona eura za okrivljenog<b> Srđana Jokića</b>, kojeg Specijalno državno tužilaštvo optužuje da je bio dio kriminalne organizacije Saše Pekića, a koju terete da je švercom cigareta oštetila državu za najmanje 17,5 miliona eura.</p>
<p>To je saopšteno Portalu ETV iz Višeg suda.</p>
<p>- Rješenjem ovog suda uvažena je žalba branioca okrivljenog<b> S.J</b>, pa je preinačeno rjesenje sudije za istragu i usvojen prijedlog da se okrivljeni pusti na slobodu, uz određivanje jemstva u iznosu od 557.445 eura, uspostavljanjem hipoteke na nepokretnostima blize određenim u rješenju - navedeno je u odgovoru Višeg suda našem portalu.</p>
<p>Kako su rekli, po pravosnažnosti rješenja i nakon što se izvrši upis hipoteke na navedenim nepokretnostima u korist države Crne Gore i o tome bude sudu dostavljen dokaz, Jokić će biti pušten na slobodu.</p>
<p>Optužnicom koju je protiv Jokića krajem juna podnijelo Specijalno državno tužilaštvo obuhvaćeni su i <b>Goran Janketić, Dragan Backović, Predrag Vučurović, Predrag Mijušković, Nikola Glomazić, Mirko Cicmil </b>i <b>Petar Cicmil</b>.</p>
<p>Oni se terete da su učinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo krijumčarenje.</p>
<p>- Okrivljeni D.B. i S.J. se sumnjiče i da su učini krivično djelo pranje novca, a okrivljeni S.B., P.V. i P.M. i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja - navodi se u saopštenju SDT-a.</p>
<p>Optužnica se, kako su tada objasnili u SDT-u, odnosi na djelovanje kriminalne organizacije koju je organizovao Pekić, a čiji su članovi postali okrivljeni Jokić, Janketić i Backović i druga nepoznata lica i djelovanje kriminalne organizacije koju su formirala okrivljena braća Cicmil i Backović, a čiji su članovi postali Vučurović, Mijušković i Glomazić.</p>
<p>- I koje su sarađivale tako što je kriminalna organizacija okrivljenog S.P. nabavljala neocarinjene cigarete i prodavala ih kriminalnoj organizaciji P.C., M.C. i D.B. i drugim nepoznatim kupcima, da bi kriminalna organizacija okrivljenih  P.C, M.C. i D.B. kupljene neocarinjene cigarete dalje prodavala nepoznatim kupcima u Bosni i Hercegovini, dok su okrivljeni D.B, P.V. i P.M., koristeći svoje službene položaje službenika Uprave policije Crne Gore, omogućavali za obje kriminalne organizacije da se bave krijumčarenjem ali i da vrše pranje novca od nezakonite dobiti stečene prodajom krijumčarenih neocarinjenih cigareta - dodali su u SDT-u.</p>
<p>Iz dokaza prikupljenih u istrazi, u SDT-u kažu da proizilazi i da su obje kriminalne organizacije, u periodu od kraja 2019. do marta 2021. godine izvršili krijumčarenje najmanje 22.539 paketa neocarinjenih cigareta različitih marki te su tako nanijeli štetu budžetu Crne Gore u iznosu od najmanje 17.551.143,00 eura, na ime neplaćenih poreza, carina i ostalih dažbina.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je protiv optuženih pokrenulo i finansijsku istragu, sa ciljem trajnog oduzimanja imovine za koju su utvrdi da je stečena kriminalnom djelatnošću.</p>

Pola miliona za slobodu: Sud prihvatio jemstvo za Srđana Jokića

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: tea-gorjanc-prelevic