Svijet se još oporavlja od razornog iskustva s pandemijom COVID-19, a stručnjaci upozoravaju da nas nove prijetnje čekaju iza ugla. Posljednjih mjeseci nekoliko međunarodnih institucija objavilo je zabrinjavajuće analize i mjere s jasnom porukom: nova pandemija nije hipotetički scenario, već epidemiološka izvjesnost – i samo je pitanje vremena kada će izbiti. Klimatske promjene, ljudski uticaj na životnu sredinu i globalna povezanost društava otvaraju vrata patogenima koji se brzo šire preko kontinenata.
U aprilu ove godine, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus poslao je dramatično upozorenje: nova pandemija neizbježno će se dogoditi i globalna zajednica mora biti spremna na nju. Možda će nastupiti za dvadeset godina, ali isto tako može izbiti i sjutra. Gebrejesus je podsjetio na iskustvo sa COVID-om, tokom kojeg je, prema zvaničnim podacima, umrlo oko sedam miliona ljudi, dok se procjenjuje da je stvaran broj žrtava dostigao i 20 miliona. Poruka je jasna - svijet više ne smije sebi dopustiti da ga iznenadi novi talas globalne zaraze.
Upravo iz tog razloga SZO je u septembru revidirala međunarodna zdravstvena pravila kako bi ojačala spremnost država članica. Novi okvir omogućava Organizaciji da proglasi „vanredno stanje zbog pandemije“ kao najviši nivo uzbune kada se pojavi virus koji prijeti širenjem preko granica i ugrožava zdravstvene sisteme i ekonomiju. Cilj je podstaći brzu i koordinisanu reakciju, ali odluke o sprovođenju mjera – poput zatvaranja granica, obaveznog vakcinisanja ili karantina – i dalje ostaju u nadležnosti pojedinačnih država.
Revidirana pravila zahtijevaju od članica da razviju kapacitete za rano otkrivanje, praćenje i suzbijanje patogena, kao i da osnuju nacionalna tijela za koordinaciju. Poseban akcenat stavljen je na borbu protiv dezinformacija, koje su se tokom pandemije COVID-19 pokazale jednako opasnima kao i sam virus. Uz to, u junu je više od 190 država potpisalo novi sporazum o pandemijama, kojim se nastoji obezbijediti pravedna distribucija vakcina, ljekova i medicinske opreme u kriznim situacijama.
Dodatnu težinu ovim mjerama daje istraživanje Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije (JRC), objavljeno u julu u časopisu Science Advances. Naučnici su pomoću mašinskog učenja i satelitskih podataka izradili globalnu mapu rizika od zoonotskih bolesti – onih koje se prenose sa životinja na ljude i imaju potencijal da prerastu u pandemije.
Rezultati su zabrinjavajući: čak 9,3 odsto svjetske kopnene površine nalazi se u visokom ili veoma visokom riziku. Najugroženija područja su Latinska Amerika (27,1 odsto površine) i Okeanija (18,6 odsto), a slijede Azija (6,9 odsto) i Afrika (5,2 odsto). Evropa (0,2 odsto) i Sjeverna Amerika (0,08 odsto) za sada su relativno bezbjedne, ali globalna povezanost znači da se opasnost može brzo preliti s jednog kontinenta na drugi. Oko tri odsto svjetske populacije živi u zonama visokog rizika, a čak 20 odsto u područjima srednjeg rizika.
Na spisku prioritetnih bolesti koje SZO smatra potencijalnim okidačima pandemije nalaze se ebola, zika, krimsko-kongoanska hemoragijska groznica i još nekoliko virusa koji se šire u sredinama pogođenim klimatskim i ekološkim promjenama. Posebno zabrinjava što studija potvrđuje ključnu ulogu ljudskih aktivnosti u povećanju rizika: krčenje šuma, povećanje stočnog fonda, urbanizacija, gubitak biodiverziteta i klimatske promjene zajedno stvaraju idealne uslove za širenje patogena.
Iako su globalne mape rizika i prediktivni modeli sve precizniji, zdravstveni sistemi mnogih zemalja teško prate tempo. Na primjer, istraživanje JRC-a pokazuje da su Papua Nova Gvineja i Kongo među najugroženijima, jer im je spremnost na odgovor minimalna. Takav raskorak između prijetnji i mogućnosti reakcije otvara prostor za katastrofalne posljedice. Zato autori studije naglašavaju potrebu za integrisanim pristupom: jačanje zdravstvenih kapaciteta, prilagođavanje klimatskim promjenama i održivo upravljanje zemljištem moraju biti povezani u jedinstvenu strategiju.
Evropa, iako relativno bezbjedna, putem Agencije za pripravnost i odgovor na zdravstvene hitne situacije (HERA) već razvija medicinske protivmjere i logističke kapacitete. Naglasak je na virusima čija je povezanost s klimatskim promjenama posebno izražena – poput ebole ili zike – jer njihova učestalost raste s porastom globalne temperature i promjenama u obrascima padavina.
Gebrejesus je u aprilu sažeo ključni problem: ne znamo kada će se dogoditi nova pandemija. Možda će se virus pojaviti u udaljenoj tropskoj šumi pa će mu biti potrebno decenijama da se proširi, a možda će već sjutra, u globalizovanom i povezanom svijetu, pronaći put do miliona ljudi u roku od nekoliko nedjelja. Upravo zato SZO, EU i naučna zajednica insistiraju na stalnoj pripravnosti i međunarodnoj solidarnosti.
<h2>Sistemi kasne za prijetnjama</h2>
Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je koliko su ljudski životi, ekonomije i društva krhki pred nevidljivim neprijateljem. Uprkos napretku medicine, vakcinama razvijenim u rekordnom roku i ogromnim ulaganjima, cijena zakašnjelih reakcija mjerena je milionima izgubljenih života i bilionima eura ekonomskih gubitaka.
Ako nova pravila, sporazumi i naučna upozorenja dobiju političku i društvenu težinu, svijet bi mogao izbjeći najgore posljedice budućih pandemija. Ali ako ih ignorišemo, vrlo je vjerovatno da će se ponoviti scenario u kojem iznenađeni i nespremni ulazimo u novu globalnu zdravstvenu krizu. Poruka je jednostavna, ali ne i utješna: nova pandemija će se sigurno dogoditi. Sve ostalo zavisi od toga hoćemo li je dočekati spremni.
No, pripravnost nije samo pitanje zdravstvenih sistema i međunarodnih institucija. Ona uključuje i svakodnevni život građana - od povjerenja u nauku i vakcine, preko borbe protiv dezinformacija na društvenim mrežama, do spremnosti lokalnih zajednica da poštuju mjere koje mogu spasiti živote. Pandemije su ogledalo društava: pokazuju koliko su solidarna, koliko vjeruju stručnjacima i koliko su sposobna brzo reagovati u krizi. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da su ulaganje u obrazovanje, transparentnu komunikaciju i jačanje povjerenja u institucije jednako važna odbrana kao i laboratorije i bolnice. Na kraju, svijet će novu pandemiju dočekati spreman samo ako u tom zadatku učestvuju i vlade, i naučnici - ali i sami građani.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SZO, EU i naučici upozoravaju: Nije pitanje hoće li, nego kada će izbiti nova pandemija

Pet godina od početka pandemije kovida 19 Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas ponovo zatražila od Kine da podijeli svoje podatke i informacije kako bi razumjela kako je pandemija počela.
- Nastavljamo da pozivamo Kinu da dijeli podatke i pristup kako bismo mogli da razumijemo porijeklo koronavirusa. Ovo je moralni i naučni imperativ. Bez transparentnosti, dijeljenja i saradnje između zemalja svijet se ne može adekvatno pripremiti za buduće epidemije i pandemije ili da ih spriječi - navodi se u saopštenju SZO.
Zdravstvena agencija UN podsjetila je da je 31. decembra 2019. njena kancelarija u Kini dobila informaciju od zdravstvenih vlasti Vuhana o slučajevima „virusne upale pluća“ u gradu.
- U nedjeljama, mjesecima i godinama koje su uslijedile, kovid 19 je promijenio naše živote i naš svijet - dodala je SZO.
Generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus postavio je nedavno pitanje da li je svijet bolje pripremljen za sljedeću pandemiju.
- Odgovor je i da i ne. Ako bi se sljedeća pandemija dogodila sada, svijet bi se i dalje suočavao sa istim slabostima i ranjivostima koje su omogućile da se kovid 19 proširi i traje toliko godina - rekao je on.
Prema njegovim riječima, svijet je takođe naučio mnoge bolne lekcije iz pandemije i preduzeo važne korake da ojača svoju odbranu od budućih epidemija i pandemija.
U decembru 2021. godine počeli su međunarodni pregovori za postizanje sporazuma o prevenciji, pripravnosti i odgovoru u slučaju nove pandemije.
Tačno 194 države članice SZO koje pregovaraju o sporazumu složile su se oko većine pitanja, ali su u ćorsokaku u vezi sa važnim praktičnim aspektima. Rok za završetak pregovora trenutno je određen za maj 2025. godine.

Pet godina poslije pandemije: SZO ponovo traži od Kine informacije o porijeklu koronavirusa

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je danas potvrdila da u Egiptu više nema malarije, što je dostignuće koje je agencija Ujedinjenih nacija za javno zdravlje pozdravila kao "zaista istorijsko".
Malarija je stara koliko i egipatska civilizacija, ali bolest koja je mučila još faraone sada pripada istoriji, rekao je generalni direktor SZO Tedros Adhanom Gebrejesus, prenosi BiBiSi (BBC).
Egipatske vlasti pokrenule su prve napore na suzbijanju smrtonosne zarazne bolesti koju prenose komarci prije skoro 100 godina.
Sertifikacija da je bolest iskorijenjena se dodjeljuje kada država dokaže da je lanac prenosa prekinut u najmanje tri prethodne godine.
U današnjem saopštenju SZO je pohvalila egipatsku Vladu i narod za napore koje su uložili da „okončaju bolest koja je prisutna u zemlji od davnina“.
Navodi se da je Egipat treća zemlja koja je sertifikovana u regionu istočnog Mediterana, posle Ujedinjenih Arapskih Emirata i Maroka.
U saopštenju se ističe da je sertifikacija samo „početak nove faze“ i Egipat se poziva da bude na oprezu kako bi bolest ne bi vratila.
Da bi dobila konačan sertifikat SZO, država mora pokazati kapacitet da spriječi ponovno uspostavljanje prenosa bolesti.
Malarija usmrti najmanje 600.000 godišnje, a skoro svi slučajevi se bilježe u Africi.

SZO: Nema više malarije u Egiptu, istorijsko dostignuće

Glavni grad objavio je ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu.
- U skladu sa zaključcima sa premijerskog sata od 27.11.2025. godine i sjednice Vlade Crne Gore od 10.12.2025. godine daje se na uvid digitalna verzija ugovora o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici od 10.6.2022. godine, sačinjen od strane vodećeg partnera zajedničkog ulaganja KUZU Grup, Istanbul, Turska- kazali su iz Glavnog grada.
Kako su naveli, uvid u originalan primjerak zaključenog sporazuma u prisustvu pravnih zastupnika ugovorne strane može biti ostvaren dostavljanjem zahtjeva na sljedeću adresu: podgorica.wwtp@kuzugrup.com.

Glavni grad objavio ugovor o izgradnji postrojenja u Botunu

Danas sam saznao da sam među 35 procesuiranih zbog nenasilnog protesta protiv dodjele Trinaestojulske nagrade jednoj osobi koja to ni po čemu ne zaslužuje, da sad ne ulazim u obrazloženja zbog čega – to slušaoci i čitaoci Antene M odlično znaju, kaže u izjavi za Antenu M komunikolog Miodrag Miško Strugar.
Kako je ranije objavljeno, Strugar, koji je saradnik Antene M i stalni učesnik radijske emisije Javna rasprava, nalazi se na spisku 35 građana koje je policija procesuirala pet mjeseci nakon spontanog, nenasilnog protestnog skupa ispred Vile Gorica.
- Moram reći da mi je najviše prijao komentar moje majke, koja je bila tada sa mnom i koja mi je rekla – sine, srećna sam zbog tebe, srećna sam jer si na pravoj strani - ističe Strugar.
To je, kako navodi, jedini komentar koji može dati u ovom trenutku.
- Jer su oni izdvojili nas 35. Vidjećemo na osnovu čega, iako je već jasno, a i način na koji su to komunicirali juče s objavljivanjem dva imena, pa sad sa telefonskim pozivima da obavijeste. Tako su mene obavijestili da sam među tih 35, a bez ikakvog obrazloženja - pojašnjava naš sagovornik.
Vidjeće se, naglašava Strugar, u narednim danima što će oni da rade.
- Ali u svakom slučaju neće ugušiti kritičku misao, ni riječ, niti proteste, zbog svega ovoga što oni rade, ili ne rade, a trebalo bi da rade. Kao što sam rekao i tada na Gorici, kada sam davao izjavu jednom mediju, da ne smije stati otpor ovome što rade, a što je udar na Crnu Goru i sve one vrijednosti koje moramo odbraniti - poručuje sagovornik Antene M.
Bez tih vrijednosti, podvlači, bilo bi da Crna Gora i ne zaslužuje da postoji.&nbsp;
- A mi mislimo i većina građana misli da vrijedi da postoji na pravim vrijednostima. Tako da otpor svakako neće stati, što god oni radili i koga god oni procesuirali - zaključuje Strugar.
Podsjetimo, osim Strugara, na spisku procesuiranih građana, prema do sada dostupnim i pouzdanim informacijama, našli su se glumac i reditelj Davor Dragojević, poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman i članica Savjeta za građansku kontrolu rada policije Aida Petrović.

Strugar: Otpor neće stati - što god radili i koga god procesuirali

U Luku Kotor će, završno sa 19. decembrom, ove godine uploviti 497 brodova, saopšteno je iz te kompanije.
PR kompanije, Maja Danilović, kazala je da je Viking Vesta posljednji kruzer koji će ove godine uploviti u kotorsku luku.
- Ukoliko bude sve kako smo planirali, još će do kraja godine uploviti dva manja broda Atena i Artemis. Ove godine luku Kotor posjetilo je oko 600 hiljada putnika, a sezona je protekla u najboljem redu, bez ikakvih nepredviđenih okolnosti- rekla je Danilović Radiju Kotor.
Ona je dodala da se sljedeće godine, prema postojećim rezervacijama, očekuje povećanje broja dolazaka kruzera u luku do deset odsto u odnosu na ovu godinu.
&nbsp;- Kada govorimo o marinskom dijelu luke Kotor, do danas su uplovile 1,07 hiljade jahti ili manjih plovila, sa ukupno 3,67 hiljada putnika. Interesantno je da godinu završavamo brodom Viking Vest, koji će uploviti 19. decembra, a već 1. januara se očekuje Viking Saturn- navela je Danilović.
&nbsp;U narednoj godini planirana je realizacija značajnog projekta. Naime, u okviru Med kruz asocijacije u Šibeniku je organizovana Generalna skupština, u kojoj je Luka Kotor punopravni član. Inicirana je izrada Studije ekonomskog uticaja kruzinga na destinaciju.
&nbsp;- Luka Kotor će istraživanje sprovoditi tokom naredne godine kao jedna od partnerskih luka u studiji. Mislim da je ona izuzetno značajna za destinaciju kakva je Kotor da bismo imali egzaktan podatak koliko je razvoj kruzinga ekonomski značajan za jedan grad- objasnila je Danilović.
&nbsp;Kada je u pitanju infrastruktura, ona je dodala da je postignut napredak koji se odnosi na marinski dio.
- U okviru infrastrukturnog potencijala, odnosno marinskog dijela, obnovili smo kućicu-recepciju. Postavljena je nova, modernija, ispravnija i pristupačnija za sve koji koriste marinski dio luke. Takođe, u Parku slobode je riješen red sa plovilima koji obavljaju turističke ture, tako da u tom smislu sve funkcioniše po redu i disciplinovano- saopštila je Danilović.
Ona je podsjetila da je Luka Kotor u okviru Danova Next projekta u novembru dobila dva elekrtrična vozila za asistenciju osobama slabije pokretljivosti.
- Mislim da će vozila koristiti cijelom gradu u potreebama neprstupačnih terena i osobama koje ne mogu samostalno da se kreću za potencijalnu asistenciju, ili bilo koju drugu potrebu. Ona se nalaze u graničnom dijelu luke Kotor i nadam se da će podići kvalitet servisa koji nudimo- zaključila je Danilović.

U kotorskoj luci ove godine blizu 500 brodova

Kotoranin D.I. (1978) oglašen je krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 15 dana, jer je odbio da se podvrgne testiranju na narkotike u toku vožnje.
- Njemu je kaznu izrekla sutkinja Ivana Vukasović nakon što su dokazani navodi optužnog akta da je istog dana nakon što ga je u mjestu Price zaustavila patrola policije, odbio da se podvrgne tzv. ‘droga testu’- navodi se u saopštenju Suda za prekršaje u Budvi. 

Uz kaznu mu je izrečena i zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 4 mjeseca i maksimalan broj kaznenih bododva koje će izvršiti Uprava policije.

Kotor: Odbio test na drogu, dobio 15 dana zatvora

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: tedros-adhanom-gebrejesus