Zagađenje vazduha dostiglo je "alarmantne" nivoe u iranskoj prijestonici Teheranu, što je navelo vlasti da zatvore škole i univerzitete i zabrane putovanje kamionima u regiji u najnovijoj ekološkoj krizi koja je pogodila ovu bliskoistočnu zemlju.
Indeks kvalitete vazduha u Teheranu i okolnim gradovima 29. novembra popeo se na između 170 i 200 - što se smatra "nezdravim" za sve starosne grupe, izvještavaju iranski mediji.
Prema riječima stručnjaka, nivoi kvalitete vazduha od nula do 50 smatraju se dobrim, dok se oni od 151 do 200 ocjenjuju kao "nezdravi". Iznad 200 smatra se "vrlo nezdravim".
Mohamed Džafar Gajempanah, zamjenik predsjednika Masuda Pezeškijana, rekao je da će "zagađenje vazduha ubijati ako postane veće od ovoga".
Teheranska uprava za kontrolu kvalitete vazduha savjetovala je stanovnicima da "izbjegavaju nepotrebna putovanja na otvoreno".
- Starije osobe i djeca, zajedno s kardiovaskularnim i respiratornim pacijentima, trebali bi ostati u svojim domovima što je više moguće - dodaje se.
Ograničenja su uvedena i na putovanje automobilom, dok su vladine kancelarije, banke i druga preduzeća radila sa smanjenim brojem osoblja i naređeno je nekim zaposlenima da rade na daljinu.
Ova vanredna situacija je najnovija ekološka kriza koja je pogodila Iran, koji takođe pati od ozbiljnih ekonomskih poteškoća usred finansijskih sankcija nametnutih zbog njegovog nuklearnog programa - za koji Zapad tvrdi da je osmišljen za izgradnju bombe, ali Teheran insistira da je u civilne svrhe.
Decenije lošeg upravljanja, pogoršane dugotrajnom sušom, dovele su Iran na rub onoga što stručnjaci nazivaju vodnim bankrotom. S praznim rezervoarima i rekordno niskim padavinama, vlasti su počele racionalizovati zalihe vode u Teheranu, gradu od oko 10 miliona stanovnika.
Pezeškijan je upozorio da bi vodna kriza mogla dovesti do evakuacije djelova Teherana i predložio mogućnost preseljenja glavnog grada u drugi grad.
Nedavna upozorenja vlasti nisu bila dovoljna, rekao je Kaveh Madani, direktor Instituta za vodu, životnu sredinu i zdravlje Univerziteta UN sa sjedištem u Kanadi, za Radio Farda program Radija Slobodna Evropa.
- Nivo njihovih upozorenja je prenizak u poređenju sa stvarnošću na terenu - rekao je Madani, koji je prethodno bio zamjenik šefa iranskog Ministarstva životne sredine.
Novinska agencija IRNA izvijestila je 29. novembra da je ogromna brana i elektrana Karkeh van pogona zbog smanjenja vode u jezeru brane. Karkheh je najveća zemljana brana na Bliskom istoku i jedna od najvećih na svijetu, izgrađena na rijeci Karkheh.
Napori da se ublaži nestašica vode doveli su do još jedne krize u zemlji.
Vlasti su 15. novembra pribjegle sijanju oblaka - prskanju hemikalija u vazduh kako bi izazvale padavine - u bazenu jezera Urmia na sjeverozapadu Irana. Međutim, taj program doveo je do obilnih kiša i velikih poplava u šest zapadnih provincija.
- Pored visokih troškova sijanja oblaka, količina padavina koju proizvodi nije ni blizu onome što je potrebno za rješavanje naše krize s vodom - rekla je za državnu televiziju Sahar Tadžbakp, šefica iranske meteorološke organizacije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Teheran pod alarmantnim nivoom zagađenja dok ekološka kriza potresa Iran

Njemačka je privremeno premjestila osoblje svoje Ambasade u Teheranu u inostranstvo, zbog trenutne prijetnje, rečeno je u Ministarstvu vanjskih poslova.
Zvaničnik Ambasade je rekao da ostaju operativni i da Njemci koji su još u Iranu mogu da ih kontaktiraju telefonom.
On je dodao da će Ambasada nastaviti da objavljuje savjete o mogućim opcijama za napuštanje zemlje kopnenim putem.
Brojne ambasade odlučile su se na slične poteze uslijed rastućih tenzija na Bliskom istoku.
Osim svakodnevnih napada Izraela na Iran te raketnih uzvrata na Tel Aviv i druge gradove, mnoge zabrinjava i potencijalno učešće SAD-a na strani Izraela u kontekstu bombardovanja iranskih nuklearnih postrojenja.

1250x600

1084x550

Njemačka premjestila diplomatsko osoblje iz Teherana

CNN javlja da su u današnjem izraelskom napadu na Teheran pogođene gusto naseljene stambene četvrti glavnog grada Irana, uključujući tri prometna gradska čvorišta: trgovi Tajrish i Quds, Avenija Shariati te trg Valiasr.
Ovo je najveći broj napada u jednom danu dosad na Teheran i okolicu, gdje su ciljana najmanje tri dijela glavnog grada.
To su područja oko vladinih zgrada, ali uključuju i civilna područja. Teheran je vrlo gusto naseljen grad, dom za oko 15 miliona ljudi, a danas je početak radne sedmice.
Mnogi su ljudi odlučili napustiti grad, ali mnogi i ostaju, pa je vrlo zabrinjavajuće vidjeti ove napade.
Činjenica da je Izrael izdao upozorenje Irancima da ne budu u blizini vojnih zgrada vrlo je zabrinjavajuća. Ljudi ne znaju gdje se mnoge od tih zgrada nalaze.
To je ista praksa koju smo vidjeli u izraelskim ratovima u Libanonu i Gazi: izdaju upozorenja za civilno stanovništvo koje nema kamo otići. U Iranu nema skloništa od bombi niti sirena, pa ova upozorenja samo stvaraju još više panike.

Nove eksplozije potresaju Teheran, Iran lansirao rakete na Izrael

Iran i Sjedinjene Države će sljedeće sedmice održati dodatne pregovore o iranskom nuklearnom programu, izvijestila je danas iranska državna televizija na kraju prve runde pregovora delegacija te dvije države u Omanu. 
 
Iranska državna televizija je prenijela da su američki izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči „kratko razgovarali u prisustvu ministra spoljnih poslova Omana“.
Američki zvaničnici nisu odmah potvrdili iranske izvještaje.
Dvije strane su razgovarale više od dva sata.
Ulozi u pregovorima su veliki: Tramp je više puta prijetio bombardovanjem nuklearnih objekata Irana ako se ne postigne dogovor, a zvaničnici Irana sve češće upozoravaju da bi mogli da naprave nuklearno oružje i od zaliha uranijuma koje već imaju.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Baghai je rekao da je cilj Irana „veoma jasan: da zaštitimo nacionalne interese Irana. Dajemo istinsku i poštenu priliku diplomatiji, tako da kroz dijalog možemo da idemo napred o pitanju nuklearnog pitanja, s jedne strane, i što je za nas važnije, ka ukidanju sankcija“ Zapada Iranu jer ne odustaje od svog programa.
Iako SAD mogu ponuditi ublažavanje sankcija Iranu, nije jasno koliko će Iran biti spreman da popusti u zamjenu za to.
Po nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je mogao da održava samo male zalihe uranijuma obogaćenog 3,67 odsto, dok je za izradu nuklearnog oružja potrebno bar 90 odsto.
&nbsp;Zalihe Irana bi mogle da omoguće da napravi nuklearno oružje.
Sudeći po pregovorima otkako je Tramp 2018. godine povukao SAD iz sporazuma, Iran će vjerovatno tražiti da nastavi obogaćivanje uranijuma do najmanje 20 odsto i neće odustati od svog programa.
Zbog toga je neizvodiv predlog premijera Izraela Benjamina Netanjahua o takozvanom „libijskom rešenju“: „Uđete, dižete u vazduh objekte, demontirate svu opremu, sve pod američkim nadzorom!“.

Iran i SAD pristali na nove pregovore o nuklearnom programu Teherana

Iran je saopštio da lokalna proizvodnja raketa nije poremećena izraelskim udarima na vojne ciljeve prošlog vikenda.
- Nismo pretrpjeli nikakav prekid u proizvodnji - izjavio je iranski ministar odbrane Aziz Nasirzadeh, uprkos suprotnim tvrdnjama izraelskih zvaničnika.
Izraelske vlasti su u subotu prvi put saopštile da su napale Iran i da je vojska gađala vojne ciljeve, kao odmazdu za iranske raketne napade na Izrael 1. oktobra.
Teheran je saopštio da je u napadima poginulo pet ljudi i da je pričinjena „ograničena šteta“.

Teheran: Proizvodnja iranskih raketa nije prekinuta nakon izraelskih udara

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: teheran