Američki milijarder Rid Razner ponudio je 47,45 milijardi američkih dolara za Tiktok, iako je Kongres u vrijeme bivšeg predsjednika Džoa Bajdena donio propis prema kojem kompanija Bajtdens (ByteDance) mora da proda platformu ili prestane sa radom u SAD.
Dok se približava rok za rješenje djelovanja platforme Tiktok, osoba koja trenutno nudi najviše novca da bi je kupila je veliki saveznik predsjednika Donalda Trampa koji želi da revolucionizuje društvene medije i trgovinu podacima korisnika, prenosi Just the news.com.
Ponuda Raznera za Tiktok zasjenila je čak i kupovinu mreže Tviter za koju je Ilon Mask dao 44 milijarde USD, prenosi Biznis.ba.
- Mi smo dali između 20 i 50 milijardi američkih dolara više od svih ostalih ponuđača. To nije sve, pošto ćemo mi donirati pet odsto od ponuđene sume za poseban fond - kazao je Razner.
On je dodao da bi ostavio mogućnost vladi SAD da ima veliki udio u toj društvenoj mreži ako želi.
Na početku svog mandata, Tramp je potpisao izvršnu naredbu o formiranju posebnog suverenog fonda za SAD, u kojem bi Razner želio da učestvuje.
Rok za prodaju Tiktoka ističe 5. aprila, a milijarder je izjavio da želi da bude siguran da će uslovima koje je ponudio biti zadovoljni kompanija Bajtdens, američki građani, a prije svega Tramp.
Razner je dodao da će zaštititi nacionalnu bezbjednost i podatke korisnika koji su sada izloženi riziku.
Primarni motiv za zabranu platforme Tiktok bio je rizik da njeni kineski vlasnici nadziru i prikupljaju podatke korisnika u SAD.
Razner namjerava da revolucionizuje društvene medije, a kako je najavio, korisnici će imati mogućnost da biraju da li će davati svoje podatke, a ako to žele, biće im plaćeno da bi društvena mreža mogla da koristi njihove podatke.
- Naša ponuda je zaista jedinstvena i prva takve vrste u Americi. Ovo je uzbudljivo vrijeme za sve nas - poručio je Razner.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Američki milijarder dao najvišu ponudu za Tiktok

Kina je odbila u četvrtak ponudu predsjednika SAD-a Donalda Trampa da bi joj dao carinske ustupke u zamjenu za prodaju aplikacije TikTok, u vlasništvu kineske firme Bajtdens (ByteDance), nekineskom kupcu.
TikTok je pod prijetnjom zabrane u SAD-u ako njegova matična kineska kompanija Bajtdens ne prihvati da proda svoj udio u američkim aktivnostima, piše AFP.
- Kada je riječ o TikToku, Kina je izrazila svoj stav više puta. Stav Kine protiv uvođenja dodatnih carina je takođe koherentan i jasan - rekao je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun.
Tramp je rekao da bi mogao da smanji carine Kini da pomogne da se zaključi sporazum o prodaji TikToka, koji je pod prijetnjom zabrane u SAD-u.
- Kina će morati da odigra ulogu (u prodaji aplikacije), oni će možda morati da to odobre, i to će uraditi, možda ću im dati malo smanjenje carina - rekao je Tramp u Bijeloj kući.
On je to izjavio u srijedu kada je najavio nove uvozne carine od 25 odsto na sve automobile i automobilske dijelove koji ulaze u SAD.
Te carine su se nadovezale na dugi spisak carina koje američki predsjednik koristi u svojim trgovinskim i političkim pregovorima sa drugim zemljama, piše AFP.
U slučaju kineskih električnih automobila koji su već pod carinama od 100 posto od avgusta 2024., to će podići carine na 125 posto.
- Imaćemo neku vrstu sporazuma o zadržavanju TikToka u SAD-u - rekao je Tramp.
On je odmah po inauguraciji 20. januara odobrio odlaganje od 75 dana, do 5. aprila, matičnoj kompaniji TikToka Bajtdensu da postigne dogovor o prodaji svojih američkih aktivnosti.
Po isteku tog roka, ako ne bude prodata, ta vrlo popularna platforma će biti zabranjena u SAD-u, gdje ima 170 miliona korisnika, na osnovu zakona izglasanog prošle godine za vrijeme administracije Džoa Bajdena, a pozivajući se na zaštitu nacionalne bezbjednosti zemlje.
Tramp je rekao da je spreman i da produži rok za pronalaženje nekineskog kupca za tu platformu.
On je rekao da očekuje da se makar obrisi sporazuma vide do produženog roka za to, od 5. aprila.
Najveća teškoća oko finaliziranja dogovora o prodaji TikToka, koji je vrijedan desetina milijardi dolara, uvijek je bilo obezbjeđenje pristanka Pekinga, piše BiBiSi (BBC).
SAD su ovog mjeseca povećale carine na sav uvoz iz Kine na 20 odsto. Time su udvostručene carine za kineske proizvode koje je Tramp uveo toj zemlji 4. februara. Carine od 10 posto udvostručene su na 20 posto 4. marta.
Kina poziva SAD da se vrate na dijalog sa Pekingom što je prije moguće.

Kina odbija Trampovu ponudu o carinskim olakšicama u zamjenu za prodaju TikToka

TikTok radi na „vraćanju pristupa svojoj aplikaciji u SAD“, nakon što je vlada SAD suspendovala tu društvenu mrežu kako bi se uskladila sa zakonom usvojenim u Kongresu. 
 
TikTok se zahvalio novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu što je osigurao da provajderi internet usluga i internet prodavnice izbjegnu kazne predviđene zakonom.
Zabrana za društvenu mrežu TikTok u SAD je danas stupila na snagu.

TikTok: Radimo na vraćanju pristupa našoj mreži u SAD

Sadržaj uređuju algoritmi, bez našeg uticaja, premda je moguće napraviti filtere za prepoznavanje sadržaja, koji bi bio štetan kompanijama poput onih koji su vlasnici Tik Toka, čak i drugih društvenih mreža, nije to njima u interesu, &nbsp;zato što bi im to smanjilo profit - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, IT stručnjak Ivan Bošković.
Zabrana upotrebe Tik Toka, kaže Bošković, za određene zvaničnike pojedinih zemalja, dodaje on, razumije se kao prepoznavanje određenih bezbjednosnih ili, ističe on, cyber rizika na bazi kojih se donose preporuke, kako navodi, da se ne koriste takve aplikacije.
- U Kini su zabranjene aplikacije, na primjer, koje mi koristimo. &nbsp;Vrlo malo sam vidio zabrana koje se baziraju na analizi štetnosti sadržaja na građane, posebno na mlade, i to je već kompleksnija stvar. U svakom slučaju restrikcija, kao reaktivna mjera, pitanje je da li će nas uvijek dovesti tamo gdje bi mi željeli. U određenom trenutku nam možda daje osjećaj da smo povratili neku kontrolu, ali dugoročno je pitanje. Tehnološki gledano teško da možete 100 posto da zabranite pristup nekom servisu, posebno mladim, digitalno pismenim ljudima, oni mogu to da dožive kao izazov, kako da dođu do tog sadržaja, baš tog koji je zabranjen, tehnologija će im to omogućiti, naći će način da dođu, tako da je pitanje da li zabranom stvarno možemo da postignemo to što bi željeli - rekao je Bošković.
Zabrane su kraći put, objašnjava Bošković, sa upitni rezultatima, jer, naglašava on, duži i kompleksniji je uvijek ispravniji, ističe on, a on podrazumijeva detaljnu analizu, kako tvrdi, i edukaciju kako za mlade, tako i za roditelje.
Albanija je 21.decembra zabranila pristup Tik Toku svojim građanima na godinu dana, a sagovornik Budilnika smatra da se stvarno ne može zabraniti nešto, a i da su takve zabrane, ističe on, produkt straha od sadržaja koji neprimjereno utiče na mlade, i to je, po njegovom mišljenju, brzo ali nedovoljno efikasno rješenje.
- Pitanje je koliko mi u maloj Crnoj Gori možemo da zabranimo nešto, jer ljudi uvijek nađu tehnološke prečice, dođu do sadržaja i dijele ga, uprkos zabrani, koje bi bile kazne, na koji način bi to kontrolisali, to je jedan aspekt priče. Drugi aspekt priče je da tu uočavamo, baš na takvom primjeru problema, nedostatak uređivačke politike kakvu smo nekad imali u tradicionalnim medijima. Ovdje sadržaj uređuju algoritmi, bez našeg uticaja, premda je moguće napraviti filtere za prepoznavanje sadržaja koji bi bio štetan kompanijama poput onih koji su vlasnici Tik Toka, čak i drugih društvenih mreža, nije to u interesu zato što bi im to smanjilo profit. Nedostatak te neke uređivačke politike nas dovodi na to da mi sami moramo da uređujemo, i najintuitivniji nam je potez da kažemo zabrani - istakao je Bošković.
Ako bi Crna Gora postala dio šire grupe zemalja, smatra Bošković, koje se ozbiljnije bave uticajem društvenih mreža, kao EU, ističe on, onda bi, kako kaže, imali neke šanse.
- Pojedinačno, ovako izolovani, na nekoj tehnološkoj vjetrometini, nijesam siguran da možemo nešto puno da uradimo, prepušteni smo toku koji nas nosi, spletu tih raznih odluka, koje dolaze ili iz geopolitičkih bezbjednosnih razloga, ili iz reaktivnih mjera pojedinačnih zemalja, ali trajno ne vidim da možemo nešto tako mali, na globalnoj sceni, da možemo nešto da uradimo - zaključio je Bošković.

Bošković: Teško možete mladim zabraniti 100 posto neki sadržaj

TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi.&nbsp;
Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
<h2>Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece&nbsp;</h2>
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
- Sa ciljem bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen - kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
- U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi - ukazuje Lakić.
<h2>Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih</h2>
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
- Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima - istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
- Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih - naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
- To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi - objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.&nbsp;
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
- Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja - poručuje Pejaković.&nbsp;
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.&nbsp;
- To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili - smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
- Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih - poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

Donald Tramp pozvao je Vrhovni sud SAD da obustavi primjenu saveznog zakona o TikToku koji bi doveo do zabrane popularne društvene mreže ili prisilne prodaje, i poručio da će kao predsjednik tražiti "političko rešenje" tog pitanja.
TikTok i njegov vlasnik ByteDance bore se kako bi zadržali popularnu aplikaciju dostupnom u SAD-u nakon što je Kongres u aprilu izglasao njenu zabranu osim ako kineska matična kompanija ne proda TikTok do 19. januara.
Tražili su ukidanje tog zakona, a Vrhovni sud je pristao da istraži slučaj.
Međutim, ako sud ne presudi u korist ByteDancea, a ne dođe do prodaje, aplikacija bi mogla biti zabranjena u SAD-u 19. januara, dan prije nego što Tramp preuzme dužnost.
- Ovaj slučaj predstavlja neviđenu, novu i složenu napetost između prava na slobodu govora, s jedne strane, i zabrinutosti za spoljnu politiku i nacionalnu bezbjednost, s druge strane - rekao je Tramp u petak.
Tramp je ranije ove nedjelje naznačio da podržava dozvolu TikToku da nastavi da funkcioniše u SAD-u barem neko vrijeme, istakavši da je tokom svoje predsjedničke kampanje imao milijarde pregleda na toj društvenoj mreži.
Američko ministarstvo pravosuđa tvrdi da kineska kontrola nad TikTokom predstavlja trajnu prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.
TikTok tvrdi da je ministarstvo pravosuđa netačno predstavilo veze te društvene mreže s Kinom, argumentirajući da se njen algoritam za preporuke sadržaja i korisnički podaci pohranjuju u SAD-u na cloud serverima kojima upravlja Oracle, dok se odluke o moderiranju sadržaja koji utiču na američke korisnike donose takođe u SAD-u.

Tramp traži obustavu zakona koji bi mogao zabraniti TikTok

TikTok predstavlja ozbiljnu prijetnju za buduće izborne procese u Evropi, a poseban problem predstavlja nedostatak svijesti o tim prijetnjama u Crnoj Gori - pokazuje istraživanje Digitalnog forenzičkog centra "''Mladi i (dez)informisani - Rastući uticaj TikTok-a u izbornim procesima''.
U ovoj analizi navodi se da kombinacija masovne upotrebe platforme, njenog algoritamskog favorizovanja sadržaja, kao i zloupotrebe za sprovođenje koordinisanih dezinformacionih kampanja otvara prostor za manipulaciju javnim mnjenjem i ugrožavanje demokratskih procesa.
- Uprkos ubrzanom rastu korisnika TikToka u zemlji i potencijalu za zloupotrebu platforme u političke svrhe, institucije i društvo nisu adekvatno pripremljeni da odgovore na izazove digitalnog doba. Edukacija stanovništva, uspostavljanje regulatornih mehanizama i jačanje kapaciteta za praćenje digitalnih platformi ključni su koraci kako bi se smanjio rizik od destabilizacije izbornih procesa i očuvala demokratska stabilnost Crne Gore i regiona - ističu u Digitalnom forenzičkom centru.
Društvene mreže su, kako navode, odavno postale najveći izvor manipulacija informacijama, a samim tim i alat za &nbsp;kontrolisanje javnog mnjenja, naročito u kontekstu političkih i izbornih procesa.&nbsp;
- Platforme kao što su Fejsbuk, Iks (X) i TikTok pružaju brz i neometan kanal za plasiranje propagande, obmanjujućih narativa i koordinisanih dezinformacionih kampanja. Strani akteri, uključujući države i organizacije, koriste mreže kako bi uticali na javno mnjenje i izazvali polarizaciju društva. Algoritmi koji favorizuju senzacionalistički sadržaj i korisnicima serviraju objave u skladu sa njihovim već formiranim stavovima dodatno pojačavaju uticaj destruktivnih informacija. Takve pojave imaju značajan potencijal da destabilizuju političke procese, naruše povjerenje u institucije i ugroze nacionalnu bezbjednost - navodi se u analizi.&nbsp;
DFC se posebno bavio uticajem TikTok-a, društvene mreže kineske kompanije Bajtdens (ByteDance), koja je fokusirana na kratke video klipove koji traju od 15 sekundi do tri minuta.
- Podaci pokazuju da TikTok broji više od milijardu korisnika. S obzirom na to da kompanija objavljuje podatke o publici za oglašavanje samo za korisnike starije od 18 godina, stvarni domet TikTokove publike vjerovatno je veći od &nbsp;prikazanih brojki. TikTok omogućava targetiranje plaćenim kampanjama korisnika starijih od 13 godina. Izvještaji objavljeni u oglašivačkim resursima kompanije Bajtdens pokazuju da je TikTok početkom 2024. godine u Crnoj Gori imao 286.000 korisnika starijih od 18 godina. TikTok je po korištenju najbrže rastuća društvena mreža u našoj zemlji. Poređenja radi, korisnika Iks (nekadašnji Tviter) u Crnoj Gori je svega 77-500 - precizirano je u analizi DFC-a.
Posebnu su pažnju obratili na politiku privatnosti, a koji se, kada je TikTok u pitanju, odnose na prikupljanje, korišćenje i objelodanjivanje ličnih informacija korisnika te platforme.&nbsp;
- Kompanija prikuplja osjetljive podatke o korisnicima čak i kada oni ne sačuvaju ili ne podijele sadržaj. To izaziva zabrinutost na dva fronta: privatnost i sajber bezbjednost, pri čemu su iz DFC-a posebno naglasili problem sa najsanom politikom zadržavanja podataka, odnosne dužine čuvanja podataka i brzine uklanjanja podataka sa mreže - kazali su iz DFC-a.
Operacije uticaja na TikToku su, kako dodaju, efikasne jer platforma okuplja ogroman broj mladih korisnika koji su otvoreniji prema viralnim trendovima i vizuelnom sadržaju.&nbsp;
- Uz algoritamski sistem preporuka, političke i ideološke poruke mogu se brzo proširiti obezbjeđujući široku publiku u kratkom vremenskom periodu. TikTok podstiče angažman kroz interakciju i kreiranje sopstvenih verzija viralnih snimaka, što lako stvara lančanu reakciju propagiranja određenog narativa. Sve to olakšava manipulaciju, a nedostatak adekvatne kontrole autentičnosti sadržaja dodatno pogoduje kampanjama dezinformisanja - upozoravaju iz DFC-a.

DFC: TikTok ozbiljna prijetnja za buduće izborne procese u Evropi, poseban problem nedostatak svijesti o tome u CG

Federalni apelacioni sud je u petak stao na stranu Ministarstva pravde i potvrdio zakon koji bi zabranio TikTok u SAD-u ako aplikacija za dijeljenje video-sadržaja ne bude prodata do 19. januara.
Tročlano vijeće Apelacionog suda za okrug Kolumbija odbilo je peticije za blokiranje zakona koje su podneli TikTok, njegova matična kompanija ByteDance i grupe kreatora, prenosi Politico.
- Zaključujemo da djelovi Zakona koje podnosioci peticije imaju pravo da osporavaju, tj. odredbe koje se odnose na TikTok i povezana pravna lica, izdržavaju ustavnu provjeru. Stoga odbijamo peticije - napisao je sudija Daglas Ginsburg, imenovan za sudiju od strane Ronalda Regana, u većinskom mišljenju.
Zabrana stupa na snagu dan prije inauguracije Donalda Trampa. Tramp je tokom kampanje obećao da će „spasiti TikTok,” što ga stavlja u poziciju da možda brani zakon kojem se protivio. Trampov tranzicioni tim nije odmah odgovorio na pitanja o njegovim planovima.
TikTok se nije odmah oglasio povodom presude. Ako se TikTok odluči na žalbu — pred širim sudskim vijećem ili Vrhovnim sudom — spor bi mogao da se produži, predstavljajući istorijski udar na tehnološke veze s Kinom i potencijalno dalekosežne posljedice za digitalnu slobodu govora.
Odluka na 92 strane donijeta je više od sedam mjeseci nakon što su TikTok, ByteDance i druge grupe u maju podneli tužbu za blokiranje zakona, tvrdeći da zakon suzbija slobodu govora zabranom platforme koju koristi više od polovine američke populacije.

TikToku prijeti zabrana: Tramp bi mogao da utiče na sudbinu popularne platforme

Do sada uglavnom nepoznati desničarski ekstremista mogao bi da postane novi predsjednik Rumunije – i to zahvaljujući TikToku. Da li danas društvene mreže odlučuju o izborima?
Bio je to izborni rezultat koji je udario kao grom iz vedrog neba. I to ne samo u Rumuniji. Uglavnom nepoznati Kalin Đeorđesku nije pripadao nijednoj političkoj stranci, u svim istraživanjima javnog mnjenja pojavljivao se samo marginalno i nije učestvovao ni u jednoj od velikih televizijskih debata uoči predsjedničkih izbora. Ali, bio je sve prisutniji na društvenim medijima – posebno na TikToku. Njegov kanal ima 520.000 pratilaca i 5,7 miliona lajkova.
<h2>Milioni ga vide kako jaše kao Putin</h2>
Đeorđeskuove polarizujuće video-snimke kampanje na toj društvenoj mreži vidjeli su milioni. Tamo je ne samo kritikovao etablirane političare – često s lažnim činjenicama – već je sebe prikazivao kao džudistu ili jahača na konju, baš kakav je i njegov uzor, ruski predsjednik Vladimir Putin. Kada je Đeorđesku izbio na prvo mjesto poslije prvog kruga glasanja, bilo je to veliko iznenađenje.
A već sljedeće nedjelje 8. decembra, taj teoretičar zavjere, kritičar NATO i Putinov prijatelj mogao bi da bude izabran za predsjednika Rumunije.
Prema mišljenju mnogih posmatrača, platforme društvenih medija, posebno TikTok, odigrale su veliku ulogu u Đeorđeskuovom uspjehu. Ta video-platforma izuzetno je popularna, posebno u Rumuniji: od 19 miliona stanovnika, koristi je oko devet miliona – uglavnom mladih.
<h2>Da li je TikTok favorizovao Đeorđeskua?</h2>
Iako su drugi rumunski visoki političari takođe na TikToku, niko od njih nije uspio da dođe ni do približno toliko ljudi i glasova kao Đeorđesku. Rezultat: skoro trećina Rumuna između 18 i 24 godine glasala je za njega, bez obzira na njegove grube i netačne teze kao što je ona po kojoj je slijetanje na Mjesec 1969. bilo lažno.
Izborna komisija optužila je TikTok da je Đeorđeskuu omogućio da dođe do prednosti. Prije izbora, ona je dala instrukcije TikToku da se kandidati identifikuju kao takvi i da otkriju svoje izvore finansiranja. U slučaju Đeorđeskua, TikTok to nije sproveo i time ga je favorizovao u odnosu na druge kandidate, žale se nadležne službe.
<h2>TikTok: „Nije bilo uticaja“</h2>
Rumunska regulatorna služba za medije zato je pozvala Evropsku uniju da pokrene istragu o TikToku.
Sam TikTok demantovao je sve optužbe i istakao da je uklonio desetine hiljada lažnih naloga i milione lažnih lajkova i pratilaca. Štaviše, kažu da nisu otkriveni znaci prikrivenog uticaja iz same Rumunije ili iz inostranstva.
Njemački ekspert za komunikacije i stručnjak za TikTok, Markus Beš, u tome vidi jasnu kontradikciju: „Kako je moguće da su brojni nalozi i lajkovi uklonjeni, iako nije bilo znakova uticaja?“
<h2>„Ekstremni pogledi postaju normalni“</h2>
Za američkog lingvistu Adama Aleksića, glavni problem leži u algoritmima savremenih društvenih platformi, koji više nisu određeni principom broja sljedbenika. Pojednostavljeno, to znači da više ne vidimo postove onih koje pratimo, već onih koji su najglasniji.
U članku za „User Mag“Aleksić piše: „Algoritmi koriste angažman kao mjeru viralnosti, a dezinformacije imaju tendenciju da podstiču angažman. Tvrdnje da Haićani jedu kućne ljubimce izazvaće ekstremne reakcije potrebne za viralnost. Čak i pokušaji ispravljanja tih neistina mogu se paradoksalno posmatrati kao dodatni angažman.“
Detalji, tačnost i nijanse se gube, a ekstremni pogledi postaju normalni.
<h2>TikTok je „aplikacija trenutka“</h2>
Prema Bošovim riječima, glavni problem je što TikTok koristi mnogo ljudi, dok jaki nezavisni medijski brendovi sve više nestaju. Međutim, to nije samo problem TikToka, već svih društvenih medija.
- TikTok je "aplikacija trenutka", što znači da se mnoge teme i trendovi mogu kasnije naći i na drugim platformama. Društva, političari i operateri platformi moraju biti svjesni da ta prijetnja i pokušaji uticaja postoje, da će postojati i dalje i da stoga budu otporniji i spremniji da preduzmu kontramere u kontekstu strateške komunikacije - kaže Boš.

TikTok odlučuje na izborima u Rumuniji?

Rumunski Ustavni sud je danas potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora nakon ponovnog brojanja glasova. Kalin Đorđesku, malo poznati krajnje desničarski populista, za dlaku je pobijedio u prvom krugu, pobijedivši sadašnjeg premijera Marsela Čolakua.
Đorđesku će se u drugom krugu 8. decembra suočiti sa reformistom Elenom Laskoni, liderkom partije Spasimo Rumuniju. Laskoni je pobijedila Čolakua za samo 2.740 glasova.
Ponovno brojanje je podstaknuto žalbom Kristijana Terhesa, predsjedničkog kandidata koji je osvojio samo jedan odsto glasačkih listića. Terhes je saopšto je da je sud naložio ponovno brojanje „zbog sumnji na izbornu prevaru“, navodeći da su važeći glasovi dati za Ludovika Orbana koji je ispao iz trke, ali je ostao na glasačkom listiću, prebačeni na Laskonijevu.
On je takođe tvrdio da je Laskonijina stranka pozvala ljude da glasaju prije nego što su neka birališta u dijaspori zatvorena, rekavši da je prekršila izborne zakone protiv aktivnosti kampanje na dan izbora.
Mnogi posmatrači su upozorili da bi poništavanje glasanja moglo dodatno rasplamsati krizu koja je zahvatila rumunski politički establišment nakon prvog kruga.
Đorđeskuov neočekivani uspjeh izazvao je niz protesta ljudi zabrinutih da on predstavlja prijetnju demokratiji.
Bez imenovanja Đorđeskua, kabinet rumunskog predsjednika Klausa Johanisa saopštio je poslije sastanka Vrhovnog savjeta nacionalne odbrane prošlog četvrtka da je analiza dokumenata otkrila da je „predsjednički kandidat imao koristi zbog preferencijalnog tretmana koji je dala platforma TikTok“.
Rumunski nacionalni audio-vizuelni savet zatražio je od Evropske komisije da istraži ulogu TikToka na glasanju 24. novembra. Potpredsednik rumunskog regulatora za medije Ancom Pavel Popesku rekao je da će zatražiti suspenziju TikToka u Rumuniji ako istrage pronađu dokaze o „manipulisanju izbornim procesom“.
U nedjelju su u Rumuniji održani i parlamentarni izbori na kojima su prozapadne stranke osvojile najviše glasova i nastojaće da formiraju koalicionu vladu. Međutim, takođe je došlo do porasta podrške za krajnje desničarske nacionaliste koji su ostvarili ogroman uspjeh na izborima.

Rumunski Ustavni sud potvrdio rezultate prvog kruga predsjedničkih izbora

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici. Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285" data-rendition-name="original" width="778" height="1599" loading="lazy" alt="Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela"> <figcaption>Provokatori sa Kruševog ždrijela (Photo: Portal ETV/DM)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji. Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu. - Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi. Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili. - Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

U Crnoj Gori po prvi put održana je manifestacija „Ona i more“, posvećena ženama u pomorstvu, kojom se ističe njihov značaj i doprinos ovoj važnoj privrednoj i društvenoj oblasti, a u ime Ministarstva pomorstva, prisutnima se obratio ministar Filip Radulović, koji je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da bude dio ovog, kako je istakao, istorijskog trenutka za crnogorsko pomorstvo.
- Drage dame, danas slavimo vašu hrabrost, ali i rad koji je dokaz da more ne poznaje predrasude, već cijeni znanje i vještine. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno stvaranju ravnopravnog ambijenta, gdje će se svaka žena osjećati cijenjeno, podržano i motivisano da ide dalje, više i snažnije- &nbsp;poručio je Radulović.
Ministar Radulović je naglasio da ova svečanost treba da bude poruka svima, a to je da budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci – rame uz rame, na istom horizontu.
Manifestacija „Ona i more“ predstavlja važan korak ka afirmaciji žena u pomorskom sektoru i dio je šireg opredjeljenja Ministarstva da gradi inkluzivno, pravedno i moderno pomorsko okruženje u Crnoj Gori.
Događaj je okupio brojne predstavnike institucija, pomorske industrije, kao i goste koji su zajedno obilježili ovu svečanost.

Radulović: Budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci

Amerikanac Robert Prevost inaugurisan je na velikoj inauguracionoj misi na trgu Svetog Petra u Vatikanu, za 267. papu, Lava XIV. Svečani čin inauguracije ozvaničen je kada je novom papi dodijeljena papske insignija vlasti, Ribarski prsten.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051811058_9708b95b30ca64f25a4fdf75c4adf9e1f90cbf25f51558c0fffb4791d0aaea2c" data-rendition-name="original" width="1122" height="618" loading="lazy" alt="Inauguracija pape"> </figure>  Na zvaničnu inauguraciju pape Lava XIV u Vatikan došli su zvaničnici iz više od 150 zemalja, saopštila je Sveta stolica.&nbsp; Crnogorsku delegaciju na inauguraciji pape Lava XIV predvodi premijer Milojko Spajić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051811058_8efbe71aea7622c8388b250c48ecbe07842d97ef76137b76b9fe0b83e61d9994" data-rendition-name="original" width="1097" height="607" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Predstavnici Italije, Perua i Sjedinjenih Država imaju mjesta u VIP loži, s obzirom na to da papa ima peruansko i američko državljanstvo, javljaju agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518110512_4bd0857e7fa87c0a2082c10872dae78b60c5395dcffd8bdca99a5a9f133294a7" data-rendition-name="original" width="1116" height="615" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Američku delegaciju predvodi potpredsjednik Džej Di Vens, a dolazak planira i državni sekretar Marko Rubio. Dolazak na misu na Trg svetog Petra potvrdili su njemački kancelar Fridrih Merc, italijanska premijerka Đorđa Meloni, kanadski premijer Mark Karni i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518110512_168a72eacca2813ebcda70c7e27457cd1c46fb30b38f5c8bce0e5f1688251d4f" data-rendition-name="original" width="1127" height="621" loading="lazy" alt="inauguracija pape"> </figure>  Evharistijska proslava počela je &nbsp;danas u 10:00 časova po srednjoevropskom vremenu u bazilici i na Trgu Svetog Petra, čime je papa Lav XIV svečano počeo svoju službu na čelu Rimokatoličke crkve.

Inaugurisan papa Lav XIV, primio Ribarski prsten i insignije papske vlasti

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: tiktok