Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Smišljajuci kako da osnaži neočetnički revizionizam Joanikije se sada dosjetio ustanove koja bi pod maskom "istraživackog rada" imala za cilj da diskredituje crnogorski partizanski antifašistički pokret i slobodarska stradanja komunista, saopšteno je iz Građanske inicijative "21. maj".
Iz ove inicijative upozoravaju da je Joanikije &nbsp;"u svojoj inače frazeološkoj i dosadnoj Božićnoj poruci" pozvao državne vlasti da osnuju Institut za izučavanje zločina koji su se dogodili tokom i nakon Drugog svjetskog rata.&nbsp;
&nbsp;- Međutim, za prosvjećivanje i obrazovanje javnosti, umjesto Joanikijevog propagandističkog instituta, jedino bi bilo ljekovito da se formira Institut za izučavanje razarajuće uloge SPC od njenog dolaska u Crnu Goru 1920. godine pa sve do danas. Obilje materijalnih dokaza i arhivskih zapisa nedvosmisleno bi dokazali da je SPC prvo uzurpirala crnogorsku sakralnu baštinu, zatim je bila oslonac domaćih petokolonaša, fašističkih i nacističkih okupatora i učesnik u zločinima u Drugom svjetskom ratu, da bi u novijoj istoriji podržavala i krila srpske ratne zločince, suprostavljala se obnovi crnogorske države i postojanju crnogorske nacije i danas postala privilegovana vjerska zajednica koja nezakonito posjeduje crnogorske manastire i crkve, djeluje u interesu nacionalisticke i hegemonističke srpske državne politike i svakodnevno primitivizuje i obmanjuje crnogorsko društvo- &nbsp;poručili su iz GI "21. maj"

GI "21. maj": Joanikije bi da pod maskom ''istraživačkog rada'' diskredituje crnogorski partizanski antifašistički pokret

Američka intervencija u Venecueli, koja urušava kredibilitet i delegitimiše američku ulogu na međunarodnom nivou, nije izvedena da bi se promijenio Madurov sistem, već je došlo do zamjene vođstva i zaštite sopstvenih interesa, izjavio je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E profesor na Univerzitetu Džons Hopkins Siniša Vuković.
Prema njegovim riječima, intervencija u Venecueli predstavlja ozbiljan udarac postojećem međunarodnom poretku, jer stvara presedan koji se teško može kontrolisati – uvođenje koncepta kriminalizacije suvereniteta.
Vuković ističe da se međunarodno pravo ne ukida u potpunosti, već važi samo kada interesi velikih sila nisu direktno ugroženi.&nbsp;
- Američka administracija nije objavila rat u tradicionalnom smislu, već je redefinisala šefa strane države kao običnog kriminalca i narko-teroristu, pokušavajući da zaobiđe Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodne institucije. Iako niko ne spori autoritarne tendencije Madurove vlasti, pravno govoreći, takav stil vladanja ne predstavlja oružani napad koji bi opravdao vojnu intervenciju u samoodbrani - rekao je Vuković.
On dodaje da ovaj potez dovodi u koliziju dva američka slogana – „mirotvorničko predsjedništvo“ i „mir kroz snagu“ – pri čemu je drugi dobio novu, praktičnu interpretaciju. Vuković podsjeća da ovo nije prvi put da SAD sprovode ovakve akcije, navodeći primjere Grenade 1983. i Paname 1989.
Profesor Vuković naglašava da je granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda, prvenstveno kroz inverziju retorike. Podsjeća da je 2003. Bijela kuća pravdala invaziju na Irak borbom za demokratiju, dok danas otvoreno priznaje da je riječ o interesima poput kontrole nafte.
- Ovo je nova situacija u kojoj se briše razlika između rata i policijskih akcija, stvarajući presedan gdje moćne države mogu jednostrano intervenisati bez plana za institucionalnu obnovu. Madurov represivni aparat ostaje netaknut, a nova vlast prihvatljiva Vašingtonu samo osigurava interese SAD - kaže Vuković.
On smatra da će akcija SAD-a poslužiti kao povod i Rusiji i Kini, ali i kao opravdanje za stvaranje navodnog multipolarnog svijeta, koji, prema njegovim riječima, u praksi nije multipolaran.
- Amerika šalje poruku da regionalne norme vrijede ad hoc, dok univerzalne globalne norme ostaju po strani. Suštinska razlika je u tome što je američka intervencija u Venecueli, koliko god bila ilegalna na međunarodnom planu, zamjena vođstva, dok država Venecuela i dalje postoji. S druge strane, Putin u Ukrajini pokušava da izbriše suverenu državu, a Kina u slučaju Tajvana teži aneksiji - rekao je Vuković.
On zaključuje da je nastupila nova epoha agresivnog vanjskopolitičkog oportunizma, umjesto klasičnog kolonijalizma, sa logikom brzih i jeftinih pobjeda.
- Venecuela je napadnuta ne zbog principa, već zato što je bila laka meta – slaba, moralno diskreditovana, i geografski blizu Americi. Poruka malim i srednjim državama je da je njihov suverenitet postao uslovan i zavisan od procjene velike sile. Za razliku od Iraka ili Avganistana, ovdje SAD još uvijek ne vrše vojnu okupaciju – radi se o kratkoročnoj i improvizovanoj intervenciji- zaključio je Vuković.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FNCb2oOMQp7E%3Fsi%3DbHQ-T10xWJnxme7i&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Ženski košarkaški klub Budućnost Bemaks pobjedom u Samokovu stavio je tačku na 2025. Godina na izmaku bila je izuzetno uspješna za podgorički klub, zbog čega u ovom kolektivu imaju razloga za zadovoljstvo. Seniorke su osvajanjem WABA lige u martu kompletirale ,,tripletu“, a i ove sezone su u samom vrhu, a nagrada za najbolji klub u Podgorici dokaz je izuzetne godine.
- Iskren da budem zaista sam ponosan na sve odrađeno. Kada to kažem ne mislim samo na rezultate, već smo i organizaciono mnoge stvari popravili, imali izuzetnu hemiju u klubu, a zahvaljujući generalnom sponzoru, kompaniji ,,Bemaks“ uspjeli smo da napravimo više nego što je iko očekivao – ponosno je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vujicic-godina-velikih-uspjeha">Pobjedu</a> kazao Zoran Vujičić, direktor kluba.
Osvajanjem titule WABA lige, Budućnost je četvrti put postala vladar regiona, a tek drugi put trofej je podignut na protivničkom terenu (prethodno 2018.godine u Montani).
- Bilo je kadrovskih problema, podmladili smo ekipu i ukazali povjerenje mladom treneru Petru Stojanoviću. Krenuli smo u sezonu sa samo jednim ciljem, a to je da se nastavi kontinuitet učešća na završnom turniru. Djevojke su odradile vrhunski posao, kao i kompletan stručni štab i mislim da je trofej u Celju, gdje je domaćin bio u najjačem sastavu tokom posljednje decenije, predvođen Nikom Barič, koja je osvojala Evroligu, definitivno najveća senzacija u WABA ligi - dodao je Vujičić.
I ove sezone Budućnost je u vrhu, iako ambicije nijesu bile šampionske.
- Ponovo je bilo pehova. Anastasija Drobnjak odmah nakon što se vratila iz povrede, doživjela je ponovo istu, tako da će propustiti cijelu sezonu. Ljube Andrić projektovana je da bude tu, ali nije potpisala profesionalni ugovor, Maja Bigović i Jelena Bulajić su u dogovoru sa klubom napustile naše redove, dok je Amerikanka Kaningem dobila ponudu i sporazumno smo dogovorili raskid saradnje. I pored skraćene rotacije imamo rezultat iznad očekivanja, tako da smo izuzetno zadovoljni – naglasio je Vujičić.
<h2>Andrić odbila ugovor</h2>
Kada su već u pitanju kadrovski problemi i situacije sa Ljube Andrić, prvi čovjek podgoričkog kluba, bio je jasan.
- Ljube je potencijal i zbog toga smo je angažovali iz Primorja i platili obeštećenje. Kao i svaka mlada igračica prvo je bila u našoj filijali, ekipi Podgorice, a ove sezone nijesmo željeli da angažujemo pojačanja i nakon odlaska Maje Bigović, vjerujući u nju. Sve je bilo uredu do trenutka kada je po već ustaljenoj praksi igrač na 18.rođendan u obavezi da potpiše profesionalni ugovor. Andrić je to odbila, a nakon dva mjeseca stigao je i zahtjev za LOC, što je bio signal da želi da nastavi karijeru u drugom klubu. Mislim da je izostala prava komunikacija sa nama i sada je situacija najgora za Andrić, jer je bez treninga i utakmica – objasnio je Vujičić.
Za razliku od Andrić, Budućnost će do kraja prelaznog roka registrovati za WABA ligu neke mlađe igračice.
- Imamo izuzetne juniorke, koje na startu sezone nijesu mogle biti registrovane za WABA ligu, jer su imale šansu kroz WABA 2 ligu da steknu novo iskustvo. Neke od najtalentovanijih iz Podgorice sigurno ćemo ubrzo registrovati da imaju pravo nastupa i to je dokaz da vjerujemo u našu đecu – smatra direktor Budućnosti.
Već sada Budućnost ima rezultate iznad očekivanja.
- Naše U15 i U17 ekipe već su izborile prolaz na Top8 turnir WABA lige, seniorke su u borbi za prvo mjesto pred završni tunir, dok je Podgorica u WABA 2 ligi, iako nastupa sa juniorkama blizu prolaza na fajnal-for. Sve to govori da utakmice sa jačim ekipama iz regiona pomažu našim mlađim igračicama da napreduju i da na zadovoljstvo mogu konstatovati da Budućnost ne brine za budućnost.
<h2>Filijale od Bara do Bijelog Polja</h2>
Budućnost već godinama ima više filijala – Podgorica, Trebjesa (Nikšić), Obrov (Bijelo Polje), a od ove sezone i Topolica (Bar).
- Većina naših seniorki je prošla kroz Podgoricu i to je dokaz ispravnosti, da se kroz Podgoricu talenti spremaju za Budućnost. Trebjesa je već pokazala da ima igračice koje posjeduju ogroman potencijal i vjerujem da ćemo već naredne sezone neke od njih vidjeti u dresu Podgorice. Obrov je ove sezone u takmičarskom pogonu i drago nam je da djevojčice iz Bijelog Polja napreduju. Takođe, u saradnji sa Antivarijem formirali smo i Topolicu, a sve u želji da pratimo što više djevojčica, jer želimo da sve talentovane igračice dođu u Budućnost, da se u idealnim uslovima spremaju za iskorak u karijeri.
<h2>Mladi, ne Evropa</h2>
Budućnost se tako odlučila za ulaganje u mlađe, a ne, kao što je mnogima logičnije možda prodor ka Evropi.
- Ove sezone nekoliko klubova iz regiona zaigralo je u Evrokupu. Sa nekima smo i igrali pripremne utakmice i pokazali smo da smo mnogo bolji. Igrali su Evropu,jer su imali finansijsku podršku Saveza, a sve je trajalo veoma kratko. Najduže se zadržao samo jedan klub, koji je imao višemilionski budžet, a već sredinom decembra i on je završio nastup, a u rosteru je imao svega dvije – tri domaće igračice. Smatram da nama to ne može biti primarni cilj, već razvijanje naših igračica, jer želimo da budemo servis reprezentaciji – jasan je Vujičić, koji je, ipak, konstatovao.
- Smatram da godinama dajemo veliki doprinos razvoju i mogu reći opstanku ženske košarke, ali kao privatni klub nemamo podršku. Neki klubovi, imaju podršku od strane države i sa lokalnog nivoa predstavljajući se kao neko ko daje poseban značaj ženskoj košarci. Mislim da to nije realno, ali sigurno je da ćemo bez obzira na sve nastaviti da radimo za dobro crnogorske košarke – podvukao je Zoran Vujičić.
<h3>Bemaks liga pravi potez</h3>
Prije dva mjeseca počela je deveta sezona ,,Podgorica Bemaks lige osnovnih škola“. Takmičenje, koja okuplja 19 podgoričkih škola, odnosno 38 ekipa u obje konkurencije, predstavlja svojevrsni poduhvat.
- Posebno smo ponosni na ,,Bemaks ligu“. To je takmičenje koje traje od novembra do maja i koje okuplja oko 500 dječaka i djevojčica. U Budućnosti i Podgorici već sada imamo nekoliko seniora i seniorki koji su prošli kroz to takmičenje, a baza u mlađim selekcijama je mnogo brojnija zahvaljujući ovom projektu – kazao je Vujičić.

Vujičić: Godina velikih uspjeha

Slovenački filozof Slavoj Žižek u komentaru za Kijev Indipendent povlači paralelu između načina na koji se kriminalci brane nakon hapšenja i načina na koji države opravdavaju vlastite poteze na međunarodnoj sceni. Žižek piše da je tipična reakcija uhvaćenih kriminalaca tvrdnja: „Ali nisam učinio ništa loše, ja sam pošten čovjek!“, te da upravo ta reakcija razotkriva ideologiju u njenom najčišćem obliku. Kao savremeni primjer navodi rusku objavu iz sredine decembra 2025. godine o tome da se „otvara koridor Odesa“.
Prema Žižeku, riječ je o klasičnom ideološkom obratu značenja: „otvaranje“ zapravo znači zatvaranje. Odesa je ključna ukrajinska luka za izvoz žitarica i drugih proizvoda, a najavljeni koridor podrazumijeva da svi brodovi koji plove prema Odesi ili iz nje moraju prolaziti kroz prolaz koji Rusija strogo kontroliše, čime dobija mogućnost da im zabrani prolaz ili zaplijeni brodove. Budući da koridor prolazi međunarodnim vodama, Žižek ocjenjuje da je riječ o čistoj demonstraciji sile i kršenju međunarodnog prava.
<h3>Globalna igra moći</h3>
Žižek ističe da Rusija nije izuzetak. Postavlja pitanje ne radi li američki predsjednik Donald Tramp isto s Venecuelom, kontrolišući pristup toj zemlji, te sugeriše da je Vladimir Putin možda i kopirao taj pristup. Pita se hoće li Kina učiniti isto s Tajvanom, „otvarajući“ koridor prema njegovim lukama, te ne čini li Izrael isto s Gazom, kontrolirajući pristup i zapljenjujući brodove u međunarodnim vodama. Prema Žižeku, kada velika sila napadne malu zemlju, uvijek koristi rječnik humanitarne pomoći i ljudskih prava, baš kao što to Rusija čini u Ukrajini. Ironično dodaje da bi, tom logikom, Benjamin Netanjahu i Donald Tramp zaslužili Nobelovu nagradu za mir, uz Vladimira Putina kao trećeg laureata.
<h3>Deprimirajuća reakcija dijela ljevice</h3>
Žižek navodi da ga je posebno deprimirala reakcija dijela zapadnih ljevičara, među kojima spominje Janis Varufakis, Ričard Volf i Džon Mirsheimer, koji su ruski potez oko Odesi slavili kao legitiman odgovor na zapadnu imperijalističku kontrolu prometne infrastrukture.
Pritom se pita uključuju li u svoje analize i kontinuirano bombardovanje grada i luke, koje Odesu čini gotovo nemogućom za život. Navodi da oni tvrde kako je Rusija pobijedila „bez ispaljenog metka“, fokusirajući se ne na bojište nego na infrastrukturu koja omogućava borbu za globalnu dominaciju.
Žižek prenosi njihovu tezu prema kojoj zapadne sile nisu dominirale samo proizvodnjom nego i složenom prometnom infrastrukturom, što im je omogućavalo isključivanje neželjenih ekonomija.
„Otvoreno tržište“, piše Žižek, prema toj logici ne postoji bez ravnopravnog sudjelovanja svih, a zapadna dominacija temeljila se na preprekama i isključenjima, od carina do vojnih intervencija. Rusija, tvrde oni, nije razbila neutralnu mrežu, nego je samo učinila eksplicitnim ono što je Zapad činio implicitno.
<h3>Opasna zabluda</h3>
Žižek se izričito protivi takvom tumačenju. Naglašava da je riječ o vojnoj intervenciji koja Ukrajini, kao jednom od najvećih izvoznika žita u zemlje Globalnog juga, potencijalno zatvara pristup svjetskom tržištu. To, piše, neće pogoditi samo Ukrajinu, nego će i poskupjeti uvoz hrane za siromašnije zemlje, čineći pristup tržištu ovisnim o brutalnoj političkoj moći.
Iako priznaje da zapadna prometna infrastruktura nije neutralna, Žižek tvrdi da ruski potez stvari čini još gorima. Upoređuje to sa staljinističkom kritikom „formalnih sloboda“, koje su zatim zamijenjene stvarnom slobodom državnog terora. Podsjeća i da su fašistički režimi u Njemačkoj i Japanu tokom Drugog svjetskog rata koristili antiimperijalističku retoriku kako bi se predstavili kao osloboditelji od zapadnog imperijalizma.
<h3>„Marksistički“ argumenti i finansijski rat</h3>
Žižek navodi da isti autori posežu i za „marksističkim“ argumentom prema kojem se ratovi ne odlučuju samo vojno, nego i ekonomskom bazom. Oni tvrde da je Rusija, bez borbe, razotkrila ranjivost evropske ekonomije.
U tom kontekstu, piše Žižek, pokazuju razumijevanje i za rusku reakciju na prijetnje zapljenom ruskih rezervi u Briselu, upozoravajući da bi to narušilo povjerenje u međunarodni finansijski sistem. Spominje i ruske protivmjere, od zaplijene zapadne imovine do zahtjeva za plaćanjem u rubljima ili renminbijima, kao i šire procese dedolarizacije koje zagovaraju Kina, Saudijska Arabija, Emirati i Indija — poteze koje ti ljevičari slave kao udarac imperijalističkoj infrastrukturi.
<h3>Evropski odgovor i tračak nade</h3>
Žižek navodi da su isti kritičari odluku Evropske unije da ne zaplijeni ruske rezerve protumačili kao znak slabosti, a zaduživanje Unije za pomoć Ukrajini opisali kao „suicidalno“.
Ipak, prenosi i drugačije tumačenje, s kojim se dijelom slaže: da je politički značajno što je 27 suverenih država osiguralo sredstva kako bi spriječile kolaps Ukrajine, čak i po cijenu udaljavanja od Sjedinjenih Američkih Država. Evropski novac, piše, održava Ukrajinu jer Evropa zna da bi bez toga Rusija zauzela cijelu zemlju.
Zaključuje da je za Ukrajinu nastavak borbe pitanje opstanka, dok slavljenje europske propasti, koje dolazi iz dijela ljevice, pokazuje da ti akteri nisu neutralni, nego se u globalnom sukobu svrstavaju uz Rusiju i Kinu.
<h3>Je li za Evropu prekasno?</h3>
Na kraju, Žižek piše da Evropa i dalje ima ekonomsku snagu te bi trebala učiniti ono što godinama izbjegava — proglasiti stvarnu nezavisnost, uprkos pritiscima i Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Odbacuje tezu da je Evropa „truli leš“, tvrdeći da sama upornost takvih tvrdnji pokazuje da još nije prekasno.
Nove osovine moći, poput saveza Rusija–Iran–Venecuela, opisuje kao oblike novog fašizma bez ideološkog temelja, dok Evropu vidi kao potencijalnu iznimku i posljednje uporište prosvjetiteljstva. Ako do evropske nezavisnosti ne dođe, zaključuje Žižek, posljedice će se osjetiti globalno — i to ne zbog vanjskih pritisaka, nego zbog evropskog straha od same sebe.

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

Politika

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Đeka za Portal ETV: Srbija sve nervoznija kako se Crna Gora približava EU

Društvo

DNP Zeta: Nišavića treba uhapsiti, umjesto da se predstavlja kao žrtva

Mandić: Bilo bi dobro da Crna Gora prilikom pristupanja EU uvede srpski jezik kao službeni

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: tri-dana-protesta

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

GI "21. maj": Joanikije bi da pod maskom ''istraživačkog rada'' diskredituje crnogorski partizanski antifašistički pokret

Vuković: Granica između legitimne intervencije i legalizovanog imperijalizma pomjerena u zonu apsurda

Vujičić: Godina velikih uspjeha

Žižek: Na svjetskoj sceni novi oblici fašizma bez ideološkog temelja

PRATITE TVe UŽIVO