Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će ljekarima u SAD-u uskoro biti savjetovano da trudnicama ne prepisuju lijek protiv bolova Tajlenol, navodeći spornu vezu između tog lijeka i autizma.
Tramp je to objavio u ponedjeljak u Ovalnom kabinetu zajedno s ministrom zdravstva Robertom F. Kenedijem Džuniorom.
Američki predsjednik tvrdio je da uzimanje paracetamola, glavnog sastojka Tajlenola, poznatog u SAD-u i kao acetaminofen, "nije dobro" i da ga trudnice trebaju uzimati samo u slučajevima ekstremne temperature.
Neke studije su pokazale vezu između uzimanja Tajlenola kod trudnica i autizma, ali ovi nalazi su nedosljedni i neuvjerljivi.
Proizvođač Tajlenola, Kenvue, branio je upotrebu lijeka kod trudnica.
U izjavi za BiBiSi (BBC) navodi se: "Vjerujemo da nezavisna, pouzdana nauka jasno pokazuje da uzimanje acetaminofena ne uzrokuje autizam. Snažno se ne slažemo sa bilo kakvim sugestijama koje to ne podržavaju i duboko smo zabrinuti zbog zdravstvenog rizika koji ovo predstavlja za buduće majke".
Acetaminofen - aktivni sastojak Tajlenola - najsigurnija je opcija za ublažavanje bolova za trudnice, dodaje se, a bez njega se žene suočavaju s opasnim izborom između patnje zbog stanja poput groznice ili korištenja rizičnijih alternativa.
Tokom objave u ponedjeljak, Kenedi je rekao da će Uprava za hranu i ljekove (FDA) izdati obavještenje ljekarima o onome što je opisao kao potencijalni rizik uzimanja Tajlenola tokom trudnoće.
Rekao je da će FDA takođe započeti proces iniciranja promjene sigurnosne oznake lijeka i pokrenuti kampanju javnog zdravstva kako bi se podigla svijest.
Kenedi je dodao da će FDA uskoro odobriti Leucovorin, lijek star decenijama koji se tradicionalno koristi za zaštitu pacijenata oboljelih od raka od toksičnosti hemoterapije, za upotrebu u liječenju djece s autizmom.
Povjerenik FDA-e Marti Makari rekao je da će odobrenje biti zasnovano na istraživanju koje, kako je rekao, sugerira da lijek može pomoći djeci s autizmom koja imaju manjak folata, oblika vitamina B, da poboljšaju svoju verbalnu komunikaciju.
Fondacija za nauku o autizmu, američka dobrotvorna organizacija, saopštila je da su niske razine folata tokom rane trudnoće u nekim studijama povezane s povećanim rizikom od autizma kod djece, iako ti nalazi nisu konzistentni.
Studije provedene u Norveškoj, SAD-u i Izraelu otkrile su da su majke koje su uzimale dodatke folne kiseline oko začeća imale djecu s 30 do 70 odsto manjom vjerojatnošću autizma. Ali druge studije nisu pronašle značajnu povezanost.
Dobrotvorna organizacija je izjavila da sugestija da folat može poboljšati neke simptome dolazi iz ispitivanja leucovorina, poznatog i kao folinska kiselina.
Neka istraživanja su pokazala da, za razliku od obične folne kiseline, folinska kiselina može lakše proći krvno-moždanu barijeru i nadoknaditi nedostatak ovog vitamina.
Sprovedena su četiri mala, nasumična ispitivanja, sva koristeći različite doze i mjere uspjeha. Jedno, iz 2016. godine, proučavalo je 48. autistične djece u SAD-u i pronašlo poboljšanja u verbalnoj komunikaciji u poređenju s placebom.
Međutim, istraživači su upozorili da je nauka još uvijek u vrlo ranoj fazi i da je potrebno više rada prije nego što se mogu donijeti bilo kakvi čvrsti zaključci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tramp pozvao trudnice da izbjegavaju paracetamol, nedokazano smatra da ima veze s autizmom

Ljetnje vrućine su &nbsp;izazovne za sve ljude, &nbsp;a jul i avgust teško padaju &nbsp;ženama koje su u sedmom ili osmom mjesecu trudnoće. O optimalnom ponašanju tokom ljeta, njezi i zaštiti trudnica, govorila je u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, visokostrukovna babica Marijana Bogavac, i istakla da se trudnice mogu kupati na svim plažama gdje je more čisto i gdje je istaknuta plava zastavica.
- Između 30 i 36 nedjelje trudnoće, kada je stomak u vrhu rebarnih lukova, ne mogu da dišu, zamaraju se na svaka tri koraka, a onda još imamo dodatnu vrućinu koja ih ometa i zna da bude izazovno i naporno trudnicama u trećem trimestru, junu, julu i avgustu- rekla je Bogavac.
Kaže da se pravilna ishrana generalno prilagođava godišnjim dobima i podneblju u kojem se boravi.
- Ljeti je optimalna mediteranska ishrana, dosta voća, povrća, maslinovog ulja. Nije vrijeme za tešku hranu, a trudnice posebno trebalo bi da izbjegavaju tjestenine, tijesta, pite, pice, bureke, kifle, krofne, palačinke, posebno u ljetnim mjesecima, jer je dodatno vruće, zato što je veća vjerovatnoća da se pojaviti otoci, a sve te skrivene soli i šećeri u tim tjesteninama mogu povećati problem, a samim tim i povišeni krvni pritisak i sve što nosi dalje komplikacije u trudnoći - istakla je Bogavac.
Smatra da je poželjno iskoristiti prednosti koje Crna Gora nudi, obići planine i more, sve je na maloj udaljenosti i toliko putovanje ne predstavlja nikakvu prepreku za trudnice.
Poručuje i da je najbolja aktivnost za trudnicu plivanje, jer pod pritiskom vode nestaju bolovi u leđima, težina bebe, pokreće sve mišiće u tijelu, a inače je, kako kaže, dobra priprema za porođaj.
- &nbsp;Moj savjet je da se opuste i &nbsp;idu na sve plaže gdje su plave zastavice, gdje je more čisto, tu apsolutno mogu da se kupaju, a u periodu najvećih vrućina, od 11 do 17 sati izbjegavati sunce- zaključila je Bogavac.
 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCFlWIXthkWo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Bogavac: Najbolja aktivnost za trudnicu plivanje, pod pritiskom vode nestaju bolovi u leđima i dobra je priprema za porođaj

Trudnicama je primarni strah od bola, zato je neophodna edukacija, naučiti kako tijelo funkcioniše i na koji način pomoći sebi da se lakše prevaziđu porođajni bolovi - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, visoko strukovna babica &nbsp;mr Marijana Bogavac.
Većina strahova majki na porođaju su vezani za bebu, kaže Bogavac, da li će sve biti u redu, i to su strahovi, ističe ona, koji se i nastavljaju, kako kaže, i tokom prve godine života bebe.
- Što se tiče očeva, ja stvarno mislim da oni zbilja brinu, i da, ako je neko evoluirao u ovoj zemlji, onda definitivno mislim da su to očevi. Recimo, prije tridesetak godina &nbsp;su svi sjedili u kafani i čekali da neko kaže porodila se, i tu bi ostali dok ne krene u porodilište po ženu. Danas partneri idu sa svojim ženama na kontrole, prate trudnoće, danas nije neobično da vidite tri muškarca sa troje kolica da piju kafu, što se nije moglo vidjeti prije tridesetak godina - rekla je Bogavac.
Trudnice imaju brojne strahove, podsjeća Bogavac, jer često izlaze tekstovi sa temama, dodaje ona, koje dodatno uznemiruju trudnice.
- Trudnicu je strah od bola, odnosna od toga kako će one u tom bolu da se ponašaju, da li će ta bol biti zbilja takva da one neće moći sa svojim tijelom da se bore. Da li će možda od tog bola toliko da se parališu da će na taj način ugroziti svoju bebu. Mislim da je to negdje najveći strah žena. Naravno, danas imaju i strahove od toga kako će se neko ophoditi prema njima. Strahovi trudnica su brojni, od onih, mogu slobodno da kažem, realnih, do onih, koji, možda, nijesu toliko realni, ali definitivno, to što je nekoga strah, psiholog će reći ko će da odredi šta je realno, a šta nije realno. Onoga koga je strah, strah ga je - istakla je Bogavac.
Neophodna je edukacija u smislu, smatra Bogavac, da se upozna sopstveno tijelo, kako funkcioniše, ističe ona, i na koji način sa sopstvenim tijelom se mogu prevazići stvari.
- Ako razmišljamo o materici kao o jednom mišiću, svojstvo svakog mišića u našem tijelu je da se grči, materica se grči. To je osnovno svojstvo. E sad, šta stvara tu bol, svaki mišić kad se grči oslobađa mliječnu kisjelinu, i kad se ona nakuplja, to je ono što boli. Kad se nalazimo u situaciji, koju naše tijelo prepozna kao strah, i kad smo u grču, a tijelo je napravljeno savršeno, da funkcioniše u svim situacijama, i u situaciji kad je tijelo prepoznalo da je u opasnosti, ono daje kiseonik vitalnim organima. Da ja dam srcu, plućima, jetri, pa gdje ostane, ostane. Onda se taj višak nakuplja u materici, i to je razlog, kako vrijeme odmiče, i toga biva sve više i više, višak te mliječne kisjeline izaziva da taj bol bude jači i intenzivniji. Kad smo mi opušteni i relaksirani, adekvatno dišemo, onda taj kiseonik razlaže tu mliječnu kisjelinu, znači ako adekvatno dišemo taj će kiseonik doći gdje treba i opustiti. Druga stvar, koja je izuzetno važna, a to je da svaki mišić koji je u grču, kad je dehidriran on je u još većem grču, važno je da ga hidriramo. Najvažnija stvar, osim disanja u porođaju, je da piju vodu i jedu, &nbsp;i da tijelo to prepozna kao nešto što je normalno fiziološko stanje - zaključila je Bogavac.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Bogavac: Ako je iko evoluirao u ovoj zemlji to su očevi

Mještani pivskog sela Brezna, okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna" podnijeli su ministru prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenu Radunoviću, zahtjev za obustavu i reviziju postupka izmjena i dopuna PUP Plužine.
Kako su saopštili, zahtjev su podnijeli zbog brojnih nezakonitosti, nepoštovanja procedura i potpunog ignorisanja lokalne zajednice koja je direktno i najviše pogođena planskim rješenjima - mještana sela Brezna, saopštili su iz GI "Spasimo Brezna".
Kako dodaju, Savjet za reviziju dao je negativno mišljenje na Izvještaj o javnoj raspravi, uvažavajući brojne primjedbe koje su na ovaj planski dokument podnijeli mještani Brezana, kao i Akcija za socijalnu pravdu.&nbsp;
GI Spasimo Brezna podnijela je zahtjev zbog, kako su naveli u dopisu, teških povreda zakona, uskraćivanja prava javnosti i indicija nedozvoljenog uticaja investitora na proces planiranja
- U ime lokalne zajednice Gornja Brezna, kao direktno pogođene strane u postupku izrade i usvajanja Izmjena i dopuna PUP-a Opštine Plužine, ovim putem podnosimo formalni zahtjev za hitnu obustavu daljeg postupka usvajanja predmetnih izmjena i dopuna, zbog: 1. teških povreda zakonom propisanog postupka javne rasprave; 2. uskraćivanja prava javnosti na učešće; 3. povrede međunarodnih obaveza države Crne Gore, te indikatora mogućeg nedozvoljenog uticaja energetskog investitora Crnogorskog elektroprenosnog sistema CGES, i drugih, na postupanje Ministarstva, što može ukazivati na postupanje suprotno načelima zakonitosti, nepristrasnosti i integriteta javne uprave - navode u zahtjevu.&nbsp;
U dopisu naslovljenom na čelnika Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Slavena Radunovića, navode da je ovo Ministarstvo odbilo njihov, sedam puta ponovljen zahtjev, da organizuje centralnu javnu tribinu, i to obrazložio navodima da je, citat, "CGES prethodno detaljno informisao mještane Gornjih Brezana o planiranom energetskom projektu."
Ovim se, kako navode mještani Brazana, Ministarstvo nezakonito poziva na informativni nastup investitora kao zamjenu za zakonom propisanu javnu raspravu, i faktički delegira javna nadležnost privatnom subjektu – što predstavlja povredu javnopravnog integriteta i načela nepristrasnosti organa.
- Ovakvo obrazloženje je nespojivo sa Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, koji jasno propisuje obavezu organa da sprovodi javnu raspravu, a ne investitora. Istovremeno, pozivanje Ministarstva na navodni informativni sastanak koji je organizovao investitor (CGES) ne može zamijeniti formalno, transparentno, otvoreno i inkluzivno učešće javnosti, kako to propisuje Aarhuska Konvencija (čl. 6 i 7), Direktive EU o učešću javnosti u odlučivanju, EBRD PR10 standard (2024), Zakon o državnoj upravi – načelo zakonitosti i nepristrasnosti - navode iz GI Spasimo Brezna.&nbsp;
Podsjetimo, mještani pivskog sela Brezna već šest mjeseci se bore da spriječe gradnju visokonaponske trafostanice 400kV i formiranja međunarodnog energetskog čvorišta u centru ovog sela koje snažno razvija ruralni turizam i predstavlja jedno mjesto u Pivi koje raste, razvija se i gdje se doseljava.
- Uprkos faktičkom stanju na terenu, CGES i njihov konsultant ENOVA su, kako navode, u projektnoj doklumentaciji na osnovu koje je EBRD odobrila kreditna sredstva za ovaj projekat, naveli da u krugu od 2 km od planirane lokacije trafostanice nema nijedna kuća niti poslovni objekat. Mještani se bore i protiv kompanije Alcazar Energy koja takođe namjerava da postavi dalekovod preko njihovih privatnih imanja za svoj projekat vjetroelektrane Bijela u Šavniku, i do sada su, kako navode iz GI "Spasimo Brezna" načinili niz nezakonitih radnji, uključujući nezakoniti desant privatnih geometara na imanja mještana bez njihovog znanja i saglasnosti - piše u saopštenju.
- U namjeru uništenja cijelog sela Brezna - a to je neizbježno ukoliko dozvolimo formiranje međunarodnog energetskog čvorišta - uključeni su brojni akteri, državna i privatne energetske kompanije, snažan energetski lobi povezan sa pojedincima iz crnogorskih institucija, isključivo radi ostvarivanja ličnih profita. Ukoliko naša država Crna Gora ne zaštiti naše elementarno ljudsko pravo na život, očekujemo da to učini Evropska unija i njene institucije koji nas zovu u članstvo. Država koja radi na uništenju cijelog sela i sprema tihi genocid cijele lokalne zajednice, ne može u EU - zaključuju iz GI "Spasimo Brezna".&nbsp;

Mještani Brezana traže od Radunovića povlačenje PUP Plužine: Plan dogovoren sa investitorima, ne sa mještanima

Službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta u Podgorici rasvijetlili su dva krivična djela teške krađe počinjena krajem oktobra i procesuirali tri lica, od kojih su dva lišena slobode.
Po nalogu tužioca, uhapšeni su B.S. (32) i M.I. (29), obojica iz Podgorice, zbog sumnje da su 31. oktobra 2025. godine počinili krivično djelo teška krađa na štetu Instituta za javno zdravlje.
Sumnja se da su osumnjičeni iz obezbijeđenog prostora u krugu Instituta otuđili top za zaprašivanje, koji je policija naknadno pronašla na otpadu sekundarnih sirovina. Predmet je oduzet i vraćen Institutu.
Takođe, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava protiv R.M. (61) zbog sumnje da je 26. oktobra počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica.
Kako se sumnja, R.M. je otuđio kamp-prikolicu, tako što ju je prikačio za svoje vozilo marke Isuzu Trooper, podgoričkih registarskih oznaka, i odvezao u pravcu Kuča.
Policija je saopštila da će osumnjičeni biti procesuirani u skladu sa zakonom.

Podgorica: Rasvijetljene dvije teške krađe, procesuirana tri lica

Bilo bi dobro da korisnici električnih trotineta koji učestvuju u saobraćaju poznaju, bar na elementarnom nivou, osnovna pravila saobraćaja – kroz kurs ili kratko polaganje teorijskog dijela, gdje će steći neophodno poznavanje osnovnih pravila“, rekao je u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E saobraćajni inženjer Vladimir Ilić.
U Albaniji je uvedena zabrana električnih trotineta, ali saobraćajni inženjer Vladimir Ilić smatra da takvu zabranu ne bi trebalo uvoditi u Crnoj Gori, već da je, kako kaže, nužno adekvatno edukovati korisnike koji posjeduju ova prevozna sredstva.
- Trebalo bi edukovati ljude kako da to rade na što bezbjedniji način i uvesti odgovarajuća pravila u zakonsku regulativu. Treba jasno definisati šta se prilikom upravljanja električnim trotinetom smije raditi, a šta ne smije. Ni u kom slučaju ne treba zabranjivati potpunu upotrebu tih trotineta, jer smo svjedoci da oni imaju ogromne prednosti – vrlo su zgodni za korišćenje u urbanim područjima, sredinama kakva je Podgorica, olakšavaju svakodnevno funkcionisanje i kretanje na kraćim relacijama, a što se tiče cjenovnog ranga, vrlo su pristupačni čak i za ne tako imućne građane - rekao je Ilić.
Dodao je da trenutno u Crnoj Gori nema definisanih pravila u Zakonu o bezbjednosti saobraćaja koja se odnose na korišćenje električnih trotineta, dok su neke zemlje već uvele odgovarajuće zakonske odredbe.
- U Srbiji je tačno definisano šta je to – ili kako oni kažu – ‘lako električno vozilo’, koja može biti njegova najveća nominalna snaga, masa, brzina koju može da razvije, i jasno su propisana pravila upravljanja ovim vozilima. Konkretno je navedeno da, ukoliko se krećete dijelom puta gdje je ograničenje do 50 km na čas, morate imati najmanje 18 godina. Mislim da bismo po sličnom modelu trebalo da uvedemo i ovdje, kod nas u Crnoj Gori - zaključio je Ilić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9SamTidDQbs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Ilić: Ni u kom slučaju ne treba zabranjivati potpunu upotrebu električnih trotineta

Na desetoj sjednici Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, usvojene su nove mjere u oblasti vizne i migracione politike, sa ciljem povećanja kontrole stranaca i jačanja bezbjednosne i fiskalne discipline u Crnoj Gori.
Prema zaključcima sa sjednice, državljanima zemalja koje nijesu usklađene sa viznom politikom Evropske unije, a u Crnu Goru ulaze bez vize, biće skraćen dozvoljeni boravak sa 90 na 30 dana. Ministarstvo vanjskih poslova zaduženo je da predloži izmjene Uredbe o viznom režimu, čime će Crna Gora dodatno uskladiti politiku sa standardima EU.
Takođe, kroz izmjene Zakona o strancima, preciznije će se definisati osnove za privremeni boravak – on će se moći ostvariti samo kroz ulaganje u nepokretnost u minimalnom iznosu od 200.000 eura, dok će boravak po osnovu osnivanja firme biti zamijenjen uslovom zaposlenja na puno radno vrijeme u registrovanom preduzeću.
Vijeće je konstatovalo da su zabilježeni brojni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane stranih državljana, te odlučilo da Poreska uprava dostavlja Upravi policije podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u stranom vlasništvu, kako bi se pokrenuli postupci za ukidanje boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Tokom sjednice istaknuto je da je, nakon nedavnih razgovora premijera i ministara sa zvaničnicima Republike Turske, dogovorena jača međudržavna saradnja i razmjena podataka između nadležnih organa dvije zemlje, uz garancije na najvišem nivou.
U radu sjednice učestvovali su predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Agencije za nacionalnu bezbjednost, Uprave policije, Ministarstva vanjskih poslova, Tužilaštva i v.d. direktora Poreske uprave Crne Gore.
Iz Vlade je saopšteno da Crna Gora ostaje posvećena evropskim standardima i zaštiti svih građana i stranaca koji zakonito borave na njenoj teritoriji, te da su nove mjere dio reformi usklađenih sa pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom, u cilju unapređenja bezbjednosne, migracione i fiskalne politike.

Vlada pooštrava uslove boravka stranaca: Boravak bez vize skraćen na 30 dana, ukida se osnov boravka za vlasnike neaktivnih firmi

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Apelacioni sud ukinuo oslobađajuću presudu za pljačku Pošte 2021. godine

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Tag: trudnice