Nakon sanacije odrona, saobraćaj kroz tunel prema Građanima je uspostavljen. Čitaoci portala RTV Cetinje potvrđuju da je put prohodan, dok na upit tog medija iz gradske uprave još nije stigao odgovor.
Mještanin Građana je u razgovoru za RTV Cetinje podsjetio da je prethodno došlo do obrušavanja stijene, koja je otvorila i drugi odron. 
Kako je naveo, mještani su se samostalno organizovali i angažovali minera i mehanizaciju za raščišćavanje terena, što ih je koštalo oko 400 eura. 
Očekuju da tokom dana nadležne službe postave zaštitne mreže kako bi saobraćaj bio u potpunosti bezbjedan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Cetinje: Očišćen odron u tunelu ka Građanima

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Kad god se politika umiješa u predmet sigurne su dvije stvari - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno na kraju biti odlobođeni, poručio je advokat Stefan Jovanović gostujući u emisiji „Na kraju dana“.
&nbsp;U svim predmetima koji su od interesa politici, svaki upliv politike, ubijeđen je advokat, dovodi do toga da se radi na štetu optuženih lica, makar u dijelu da se pritvor odredi ili produži. Jovanović ocjenjuje i da su javni istupi političara i komentarisanje slučajeva, definitivno ciljani uticaji.
„Političar koji u tom trenutku iznosi svoju tezu, on možda i ne razmišlja šta je posljedica te teze. On samo misli – brzo su mi izbori ili da izađe u medije. On razmišlja o tome, ne razmišlja o ljudskim sudbinama, ne razmišlja o tome da će dosta ljudi biti u pritvoru... Svaki istup političara, pogotovo onog sa pozicije moći (predsjednik Vlade, ministri...), mnogo je i daleko više od neprimjerenog uticaja i može biti i zastrašivanje jer vas izlaže, pogotovo sudije, linču javnosti“ istakao je Jovanović.
Slučaj "Tunel" jedna od najvećih sramota koja je zadesila bezbjednosni sektor
Jovanović, koji je bio advokat u slučaju "Tunel" za koji je nedavno izrečena oslobađajuća presuda za sve optužene, kazao je da je i sam sudija u slučaju rekao da je to jedna od najvećih sramota.
"Sudija Lončar prilikom obrazloženja oslobađajuće presude rekao je da je to najveća sramota ili makar jedna od najvećih koja je zadesila bezbjednosni sektor. Tunel tih proporcija, tih razmjera prosto je nemoguće da se mogao iskopati, a da službe bezbjednosti to nisu znale, nisu djelovale preventivno itd. Tu su i sudovi, tužilaštva, predsjednik, Skupština, Centralna banka... Najvažnije institucije države su u zaista malom radijusu u prostornom smislu, a opet se desilo da se jedan zahtjevan građevinski poduhvat, koji je i vremenski trajao, izvede bez ikakvih problema“, rekao je advokat.
Ono što daje, kaže Jovanović, primjese komedije ovom slučaju je način na koji se tunel otkrio.
„Tunel se otkrio tako što je jednoj od zaposlenih bilo hladno, osjetila je promaju i na taj način se došlo do otkrivanja tunela. Da toj gospođi nije bilo hladno, postavlja se pitanje kada bi se tunel otkrio i na koji način“, rekao je on.
Sudija Lončar naveo je da nije utvrđen motiv kopanja tunela.
„Nije bilo dokaza i to je negdje mana same istrage. Postupajući tužilac je u svojoj završnoj riječi profesionalno nastupio i rekao da motiv ostaje nepoznat, da je nalogodavac nepoznat, da stanje stvari nije dovoljno razjašnjeno, ali on je smatrao da na osnovu dokazne građe, ta lica koja su bila na optuženičkoj klupi zapravo izvršioci tih krivičnih djela. I sam tužilac je problematizovao ta pitanja. I moguće je da nemamo odgovor na ista, jer je kvalitet istrage i kvalitet dokazne građe bio takav. Sudija Lončar je to u završnoj presudi apostrofirao“, ističe Jovanović.
Posjeta Abazovića, Adžić licu mjesta - politička propaganda i populizam
Jedan od propusta same istrage jeste dopuštanje da na lice mjesta izađu bivši premijer Dritan Abazović, ministar Filip Adžić, ministar pravde Marko Kovač.
„Posjeta tunelu je bila za vrijeme trajanja uviđaja. Uviđaj nije bio završen, on je trajao danima. Tim povodom oglasili su se i ODT u Podgorici i Vrhovni sud. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je reklo da oni nisu bili upoznati sa tom posjetom, a Vrhovni sud je rekao da je posjeta izvršena bez dozvole suda i za vrijeme trajanja uviđaja. Radilo se o političkoj propagandi, o populizmu a na uštrb samog postupka. Imate posjetu vrha policije, Vlade, za vrijeme dok traje uviđaj, a čak su i tog dana neki materijali, predmeti pronađeni. Ti predmeti su bili vještačeni i DNK materijal nije na njima bio pronađen, ali da jeste bio pronađen oni bi bili pravno nevaljani jer su pronađeni za vrijeme trajanja te ekspedicije“ pojasnio je advokat.
Mišljenja je da se tunel nije smio zatrpati.
„Mogli ste da odradite rekonstrukciju i niz radnji, ali nijednu nije bilo moguće preduzeti zato što je tunel zaključkom Vlade zatrpan. Sudija Lončar kada je rekao da se radi o najvećoj sramoti rekao je da je i zato što je Vlada Crne Gore, niko drugi, zatrpala taj tunel i onemogućila tužilaštvo da preduzme više dokaznih radnji koje bi možda doprinijele rasvetljavanju ovog slučaja“, kaže Jovanović.
Na pitanje da li je neozbiljno to što je Abazović izašao i javno rekao da je slučaj tunela riješen, Jovanović odgovara da je to više od neozbiljnog.
„U tom trenutku imate predsjednika Vlade Crne Gore koji javno komentariše u negativnom kontekstu određeni krivično pravni događaj, a to sluša sudija koji treba da odluči da li će taj optuženi da ode ili mu se produži pritvor. Sudija je isto od krvi i mesa, i on zna da će biti izložen neviđenom linču ako taj pritvor ne odredi ili ne produži“, istakao je Jovanović.
„Abazović oprao ruke od svega, vjerovatno iste te ruke pravde“
I u slučaju šverca kokaina pronađenog u pošiljci banana za koje su oslobođeni otac i ćerka, Budimir i Marina Krstović, koje je takođe zastupao Jovanović, svjedočili smo uplivu politike.&nbsp;
„Taj predmet je u startu riješio sudija za istragu Višeg suda Radomir Ivanović. On je odbio predlog Budimiru i Marini Krstović pritvor i odredio mjere nadzora. Kada je ta odluka donijeta, sjećam se reakcija javnosti i politike. Mislim da se niko od tih ljudi pomenutom sudiji nije izvinio a trebalo je. Budimir i Marina su pravosnažno oslobođeni od te optužbe, što dokazuje da je Ivanović taj slučaj riješio. Tada smo imali istup manje više istih političara, i jedan linč javnosti u odnosu na sudiju Ivanovića“, rekao je Jovanović.
Advokat podsjeća da je, kada je predmet pravosnažno okončan, Abazović je oprao ruke od svega toga.
„Vjerovatno iste te ruke pravde. Oprao i rekao da on nije uticao na to. Jeste, i ne samo on. Svi oni koji su napali sudiju Ivanovića zbog donošenja takve odluke zapravo su podjednako krivi koliko i Abazović... Jer da je odluka sudije Ivanovića ostala na snazi, naknada štete koju ćemo svi zajedno plaćati, bila manja“, poručio je Jovanović.
"Ne daj bože da je Lazović podržao štrajk pritvorenika, bio bi oglašen za organizatora"
Osvrnuo se i na postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića kojeg zastupa u predmetu pred Višim sudom. &nbsp;Poručuje da nema razloga i zakonskih osnova za njegov pritvor.
"Zoran Lazović je neko ko je prije otpočinjanja postupka i vrhovnog državnog tužioca i glavnog specijalnog tužioca upoznao sa tim da je on svjestan da će biti lišen slobode, da to zna i tražio je da ga pozovu na razgovor i pitaju što god treba. Sama ta okolnost bi sudu trebala da znači – znam da ćete me lišiti slobode, ali ja ne idem nigdje. Ne samo da ne ide nigdje, nego vam govori – tu sam, kad god hoćete ja ću doći. Na terenu prava to znači – ne postoji opasnost od bjekstva. Ne da Lazović nije pokušavao da pobjegne, nego je pošao u susret svemu tome što dolazi iz tužilaštva. Pritvor je nepotreban kada su u pitanju Lazović i Milivoja Katnića“, jasan je advokat.
Međutim, ističe advokat, pretpostavka nevinosti je apsurd u Crnoj Gori, odavno ne postoji.&nbsp;
"Pogotovo kada su u pitanju ljudi koji su od političkog interesa, kada su politički targetirani. Apsolutno nema dokaza koji bi išli u prilog tezi optužbe, to će se na kraju dokazati", dodao je.
Tome u prilog, ističe i činjenicu da se Zoranu Lazoviću spočitavaju stvari za koje nije ni bio nadležan.&nbsp;
"Taj čovjek nije bio aktivan duži niz godina, a politika ga i za taj period nastoje da ga inkriminišu. Bio je optuživan i za organizaciju protesta, čovjek je u ćeliji i nema kontakta ni sa kim... Ne daj bože da je podržao štrajk pritvorenika, ne bi sigurno bio član štrajkačkog odbora, nego bi bio oglašen za organizatora“, poručuje Jovanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DpT1WnBeJXaw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Jovanović: Kad se politika umiješa u predmet - optuženi će završiti u pritvoru, ali će sigurno biti oslobođeni

Čovjek koji je to stavio na papir, laže. I ako on i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe, poručio je u emisiji "Na kraju dana", Darko Šuković glavni i odgovorni urednik AnteneM.
On je to rekao komentarišući navode koji su se pojavili u medijima da je Aleksandar Mijajlović, koji je sa još četiri osobe uhapšen u petak u akciji SDT-a i SPO-a, navodno uređivao medije.
"Svim svojim bićem garantujem da Mijajlović nikada ni pokušao nije da uređuje AntenuM"
Komentarišući akciju hapšenja i osobe koje su uhapšeme, Šuković kaže da od pet osoba, četiri zna sa televizije, dok Aca Mijajlovića zna i uživo.&nbsp;
"Ako je uspio da uređuje i državu i medije, svaka mu čast. Ono što znam, AntenuM uređivao nije. I da ne ispadne to sad neko hvalisanje.... Čovjek nikada nije ni pokušao. To je ono za šta ja mogu da svim svojim moralnim i materijalnim bićem garantujem", naglašava on.
Prema njegovim riječima, posao medija nije da se obračunavaju po direktivi, zahtjevu ili na neki drugi način isprovociranom neke treće strane.
"Posao medija jeste da prate šta radi vlast i da je &nbsp;kritikuju. I mi to radimo. Problematično je , krši kodeks, krši profesionalne standarde, ako radiš to zato što ti to neko kaže. Ali onaj ko je napisao da je AntenaM te stvari radila zato što je neko to naredio, tražio, kupio - laže. Dakle laže, a tu riječ upotrebljavam zato što je ovo meni mnogo važno. Ovo je pitanje obraza. 31 godinu AntenaM ljubomorno čuva svoju nezavisnost. 31 godinu Radio AntenaM nije imao nijedan demant. I sad se nađe neko iz Tužilaštva da na osnovu ne znam čega, pljune na to što mi radimo 31 godinu i proglasi nas dijelom nečega što je nezakonito i nemoralno", poručio je Šuković.
Zapravo, dodaje Šuković, ni ne zna da li je nezakonito. Najavljuje i da će tužiti osobu iz tužilaštva koja je "ovo stavila na papir".
"Sve da smo to radili, ja ne znam koje je to krivično djelo. Ja ne znam koji bismo zakon prekršili. Ali nije ni bitno, jer to nije istina. Čovjek koji je to stavio na papir, laže. Tačka. I ako on, i ako tužilaštvo ne izvede nas pred sud, da dokaže to što je rekao, već sam se sa advokatima dogovorio, AntenaM će tužiti tužilaštvo, odnosno sasvim konkretnu osobu, jer to nije kolektivni rad. Ko god bude, znaće se ko je to napisao, tog čovjeka ćemo da tužimo, pa da vidimo na šta će da izađe. Kraj priče", izričit je Šuković.&nbsp;
"Da bi se skrenulo sa slučaja "Tunel", javnosti bačena druga koska"
Šuković je problematizovao i trenutak u kojem je pokrenuta akcija SPO-a i SDT-a, baš u danu kada je izrečena oslobađajuća presuda u slučaju "Tunel". Glavni i odgovorni urednik AnteneM smatra da se to uradilo da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel".
"Ono što je nemoguće ne primijetiti je da se ova najveća u istoriji akcija tužilaštva desila na dan kada su donesene prvostepene oslobađajuće presude za sučaj "Tunel". I to je takođe obrazac koji se ponavlja. Svaki put kad nešto propadne, ajde da ga zamijenoimo nečim starijm, ljepšim, u ovom slučaju, većim. I da se ne bi pisalo o krahu slučaja "Tunel" i o svim implikacijama tog slučaja, koje su ekstremno važne, i jesu indikator za mnogo toga jako ozbiljnog i optužujućeg po tadašnji vrh države i raznih službi. Istog momenta je crnogorskoj javnosti, izvinjavam se na ružnoj metafori ali moram upotrijebiti, bačena neka druga koska", ocijenio je Šuković.

Šuković: Ovo je pitanje obraza - ako nas tužilaštvo ne izvede pred sud, tužićemo ih

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 964,83 hiljade vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-put od početka godine opslužio 964,83 hiljade vozila

Iz Osnovnog suda u Podgorici danas je saopšteno da je potvrđena optužnica u slučaju „Tunel“.
Kako su naveli, optužnicom se Veljku Markoviću, Milanu Markoviću, Dejanu Jovanoviću, Vladimiru Eriću, Predragu Mirotiću i Nikoli Milačiću stavlja na teret kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa u saizvršilaštvu.&nbsp;
Takođe, Katarina Baćović se tereti za kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelima teška krađa u saizvršilaštvu i falsifikovanje isprave i Marijanu Vuljaju krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.
- Predsjednica vijeća Osnovnog suda u Podgorici je našla da prikupljeni dokazi tokom istrage daju dovoljno osnova za zaključak da postoji osnovana sumnja da su okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe, pri čemu u konkretnom slučaju nije potrebno bolje razjašnjenje stvari da bi se ispitala osnovanost optužnice, a pri tome nije našla i da postoje zakonski razlozi koji bi mogli da dovedu do obustave krivičnog postupka, odnosno odbacivanja optužbe u konkretnom slučaju - navodi se u saopštenju Osnovnog suda.
Dodaje sa da je prilikom kontrole optužnice isključivo cijenjeno da li ima dovoljno dokaza da su okrivljeni osnovano sumnjivi, što predstavlja uslov za podizanje optužnice, a ocjena svakog dokaza biće izvršena tek nakon što svi dokazi budu izvedeni na glavnom pretresu, kada će biti i provjerene odbrane okrivljenih, koji negiraju da su izvršili krivična djela stavljena im na teret.

Potvrđena optužnica u predmetu „Tunel“

Moja saznanja su da je najveći motiv za kopanje tunela imao jedan od finansijera Pokreta Evropa sad (PES). Sto puta sam rekao o kome se radi i rekao sam da je povezano sa ubistvom Duška Jovanovića - rekao je tokom današnjeg zasijedanja Skupštine bivši premijer i lider Građanskog pokreta Ura Dritan Abazović.
On je istakao da mu je premijer Milojko Spajić u odgovoru na poslaničko pitanje napisao da se u toku njegove Vlade desilo kopanje tunela do depoa Višeg suda, te da zbog toga ima dodatno pitanje.
- Ko su ljudi koji su bili odgovorni za tunel a unaprijeđeni su za vrijeme Vaše Vlade? Ko su ljudi iz bezbjednosnog sektora koji su funkcijom odgovorni za tunel a unaprijedili ste ih - upitao je Abazović.
Spajić je prvo odgovorio na pitanje gdje je Blijagić sada ističući da je kon uhapšen i da jedva čekamo da ga vidimo iza rešetaka.
On je rekao kako su u vrijeme Abazovićeve Vlade iz države pobjegli Ljubo Milović i Radoje Zvicer.&nbsp;
- Vi o kopanju tunela dugog 50 metara nijeste imali pojma, neko je mogao da stavi eksploziv, da sravni pola državne uprave, a Vi nijeste imali pojma o tome. Ako imate saznanja o nekome da je bespotrebno unaprijeđen, slobodno prijavite GST-u, pa i nama - odgovorio je Spajić na pitanje ko su ljudi koji su unaprijeđeni.
Abazović je odgovarajući Spajiću kazao kako "konstantno iznosi laži i da zbog toga guta knedle". Abazović je dalje dodao da će građani Crne Gore platiti i subvencije koje je najavila Vlada.
- Jeste li govorili istinu kad ste rekli da cijene struje moraju rasti zbog Evropske unije, ili kad kažete da neće rasti? Svaki dan govorite neistine i time stvarate lošu atmosferu - poručio je Abazović.

Abazović: Najveći motiv za kopanje tunela imao jedan od finansijera PES-a

Razmatranje optužnice u slučaju „Tunel“ danas je odgođeno za 11. novembar jer nijesu uručeni pozivi trojici srpskih drzavljana - Veljku i Milanu Markoviću, kao ni Dejanu Jovanoviću. Takođe, iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) danas nije doveden ni optuženi Marjan Vuljaj. Optuženi se terete da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda počinje danas u Osnovnom sudu u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241011111052_d6815a87bd92adf61a1a978514bb0095a33336f856e4bd838884bc525e3b539e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241011111052_d6815a87bd92adf61a1a978514bb0095a33336f856e4bd838884bc525e3b539e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1262" loading="lazy" alt="Vladimir Erić"> <figcaption>Vladimir Erić(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić. Veljko i Milana Marković i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Vuljaj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, Osnovno državno tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv osam osoba dok je istraga obustvaljana protiv jednog crnogorskog državljanina. U optužnom aktu koji je potpisao tužilac Marko Mugoša navodi se da prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmisleno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. U ovom slučaju nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici. Optužena Baćović, kako je portal ETV ranije objavio, priznala je da je po nagovoru Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. Vuljaj pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Mirotić se branio se ćutanjem, dok su Milačić i Erić negirali navode iz optužnog akta.&nbsp;

Marija Žižić

1250x600

Razmatranje optužnice u slučaju „Tunel“ odgođeno za 11. novembar

U optužnici protiv grupe okrivljene za prošlogodišnji upad u depo Višeg suda u Podgorici, u dijelu u kojem se citira svjedočenje tadašnjeg predsjednika ove institucije Borisa Savića, nema ni riječi o tome što je bilo sa „devet tona droge, od marihuane i skanka do drugih jačih droga“, koliko je, pet mjeseci prije spektakularnog upada u sudski depo bilo skladišteno u tom prostoru, kako je u martu prošle godine saopštila portparolka suda Marija Raković. Savić je govorio samo o tonama kokaina zaplijenjenim u predmetima „Krstović“ (inače, kako se ispostavilo nevino optuženih ljudi) i „Voli“, objasnivši da je ta droga bila smještena u drugoj prostoriji. Optužnicu u slučaju „Tunel“ podiglo je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici, pred samu godišnjicu ovog skandala, ali ona nije dala odgovore ko je i s kojim motivom organizovao spektakularni upad u depo, tako što je prokopan podzemni tunel dužine 30 metara, od podrumskih prostorija jedne stambene do zgrade sudova u Njegoševoj ulici. Grupa optužena za kopanje tunela i logističku podršku kopačima, negira bilo kakvu umiješanost u događaj za koji su okrivljeni. &nbsp; U optužnici, čije detalje Portale ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se i da je Savić saopštio da je uvjeren da je meta upada bio upravo kokain, ali da pljačkaši nijesu znali da ta droga nije tu skladištena. Savić je tužiocu rekao da su ga 11. septembra prošle godine upraviteljka pisarnice Maja Baćović i arhivar Mladen Radovanović obavijestili „o premetačini u arhivi“. <h2>Uviđaj</h2> Kada je ušao u depo uočio je da rešetke i vrata nijesu obijeni, dok su se na vratima jedne od kancelarija vidjeli tragovi provale. Nastavili su, kako je rekao, da idu hodnikom i u sljedećoj kancelariji, sa desne strane, vidjeli su pakete iz predmeta Slobodana Kašćelana, a u hodniku su bili tragovi obuće i prljavštine. On je ispričao i da su u „prednjoj lijevoj“ kancelariji primijetili veliki broj razbacanih pištolja. Odmah je pozvana policija, stigli su brzo i uviđaj je dugo trajao. On je zamolio iskusne zaposlene iz pisarnice - Baćović i još dvije njene koleginice, da zajedno sa arhivarom Radovanovićem, počnu popis kako bi utvrdili što nedostaje. Savić je rekao da je, koliko se sjeća, policija oko 15.00 sati završila uviđaj, a on se sa zaposlenima dogovorio da popis počnu u 17.30. Bio je odsutan do 20.30 sati. S obzirom na to, kako je ispričao, da je bilo očigledno da je „predmet preturanja bilo oružje“, od toga su počeli popis i to od starijih godina. Popis je trajao do kasno uveče. Zna da nijesu stigli do 2022. godine kada je, „negdje poslije ponoći, koleginica I.J. slučajno otkrila otvor u zidu kancelarije koja se nalazi na kraju hodnika sa lijeve strane“. Obavijestili su, kako je kazao, policicajce koji su bili tu, a oni svoje kolege koje su ubrzo stigle.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091807098_8c35ba7cc8ea612e6818f50eeb5417916ca87c8c199cc0e9d2fae646eb900fae" data-rendition-name="original" width="1000" height="667" loading="lazy" alt="Tunel"> <figcaption>FORENZIČARI PRIKUPLJAJU TRAGOVE(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Rekao je da niko nije ulazio u otvor, niti se bilo ko od njih približavao ili ga dodirivao, da ne bi konataminirali eventualne tragove, već su samo lampom osvjetljavali i gledali što se u njemu nalazi.&nbsp; Govoreći o popisu, rekao je da su u početku obavili samo „djelimičan popis“, odnosno počeli su od onoga što je prioriteno, a u narednom periodu je fokus stavljen na premet Slobodana Kašćelana, jer je najveći broj ispreturanih dokaza bio iz tog predmeta, koji ima deset paketa dokaznog materijala. Osam paketa je bilo na svom mjestu, dok su dva bila rasuta. - Ono što smo odmah zapazili je da su u jednom od ta dva paketa bili smješteni mobilni telefoni i lap topovi i na prvi pogled je djelovalo da nešto od njih nedostaje – rekao je Savić.&nbsp; Namjera im je bila da kada završe sa ovim predmetom, provjere da li nedostaje nešto od deponovanih narkotika i ukoliko bude tako da se utvrdi koja količina i koje droge. <h2>Kokain i oružje</h2> Ispričao je i da se u javnosti pominjao kokain oduzet u predmetima „Krstović“ i „Voli“, ali da narkotici iz tih slučajeva uopšte nijesu bili skladišteni u prostorijama depoa, kao ni uređaji iz predmeta „Do Kvon“. - Nijesu nestale ni puške koje su dio dokaznog materijala za slučaju ubistva Duška Jovanovića - te stvari se nalaze u drugoj prostoriji u zgradi, a ne u depou.&nbsp; Prilikom prvog popisa utvrdili su da nedostaje 13 pištolja, tri revolvera i tri puške, od čega šest pištolja, tri puške i tri revolvera iz okončanih predmeta, a ostalo je iz procesa koji su u toku.&nbsp; Oružje je bilo dokaz u predmetima protiv škaljarskog i kavačkog klana što, prema njegovim riječima, demantuje navode u medijima koji su bili objavljeni da je nestalo oružje samo u slučajevima jednog klana. Prokomentarisao je i izjavu saopštenu 12. septembra na vanrednoj konferenciji za novinare, kada je rekao da „gotovo ništa ne nedostaje iz depoa Višeg suda“, objašnjavajući da je ta konstatacija u tom trenutku bila tačna i da je saopštio na osnovu rezultata do tada urađenog popisa.&nbsp; U iskazu je potvrdio i navode arhivara Mladena Radovanovića, da postoji samo jedan ključ kojim se otvaraju vrata od depoa i da je taj ključ kod njega, te da je arhivar bio na bolovanju tokom jula i avgusta. Savić je saopštio da je ključ od depoa u julu bio je kod Maje Baćović, a u avgustu kod njega, te da ga je predao Radovanoviću kada je došao sa bolovanja. - Dok je ključ bio kod Baćović ne znam da li ga je ona nekom davala, ali ona to jedino može ako neko od zaposlenih iz Suda ima namjeru da nešto ponese ili preuzme iz depoa. U svakom slučaju, ne može bilo ko da uđe u depo, čak iako je zaposlen u Višem sudu. U julu i avgustu sam svaki dan bio na poslu i ništa čudno nijesam primijetio ni u zgradi, ni u depou. Nijesam primijetio ni neku neobičnu buku ili vibraciju, jer su u tom periodu izvođeni radovi na sanaciji fasade zgrade – kazao je Savić.&nbsp; Rekao je i da video kamere pokrivaju prilaz depou, ali ne i unutrašnjost, te da mu je poznato da je arhivar tražio da se postave kamaere u depou, ali da o tome odlučuje stručna služba Sudskog savjeta, a ne on kao predsjednik Višeg suda. Savić smatra da je postavljanje kamera u depou bilo nepotrebno, jer je prilaz bio pod video nadzorom, pa bi za to jedini razlog bila sumnja da neko ispod zemlje može da prokopa tunel, što je njima djelovalo potpuno van pameti, sve do ovog događaja. - Isključujem mogućnost da je neko od zaposlenih u Višem sudu učestvovao u ovom događaju jer je po mom mišljenju i subjektivnom utisku namjera učinilaca bila da se dokopaju droge koja se ne nalazi u depou – kazao je on. Da su imali saradnike iz Višeg suda, prema njegovim riječima, grupa bi uspjeli da nešto konkretnije realizuju - bilo da je u pitanju krađa kokaina ili prilazak prostorijama za zadržavanje. Iako je prvo smatrao da je namjera provalnika bila da dođu prostorije za zadržavanje, kasnije je promijenio mišljenje. - Naknadno sam razmišljao i veći mi je utisak da su htjeli da se domognu droge, konkretno kokaina. Ta droga je smještena u potpuno drugoj prostoriji, pa je moguće da izvršioci to nijesu znali – rekao je on tužiocu, kao i da je odnešeno oružje koje je, kako je objasnio, bilo u boljem stanju dok su staro i neispravno ostavili. <h2>Svjedočenje Baćović</h2> Optužena Katarina Baćović priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je kategorično negirala da je članica kriminalne organizacije i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa Višeg suda u Podgorici. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da je njena majka Maja Baćović upraviteljica pisarnice u tom sudu. Na optužnici, osim Baćović, je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani &nbsp;Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Baćović je dva puta davala izjavu pred tužiocem Markom Mugošom i ispričala &nbsp;kako je Milačić angažovao da bi iznajmili poslovni prostor u Njegoševoj ulici za šta je dogovoreno da će dobiti novac. Prema njenim riječima, Milačić joj je bio prijatelj kojeg poznaje 15 godina. U junu prošle godine javio joj se na mreži Instagram i rekao da treba da se vide. Kada su se sreli saopštio joj je da ima prijedlog za posao. Ona je bila u lošoj finansijskoj situaciji, što mu je i kazala, da joj je suprug uhapšen, a treba djecu da spremi za školu. - Rekao mi je da je moja obaveza da iznajmim poslovni prostor za skupe vjenčanice koje koštaju 20.000 – 30.000 eura. Kazao mi je i da treba da se prerušim da ne bi krivično odgovarala, jer neke vjenčanice neće bidi evidentirane kroz papire, pa na njih neće biti plaćena carina – ispričala je Baćović, kako je sa Milačićem sklopila posao.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091807098_b25d3896b03a993ed51606505e0fc248b6f10aa3ef8e14d2fdee68a69e23b4bb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Katarina Baćović"> <figcaption>TVRDI DA JE ZLOUPOTRIJEBLJENA: Katarina Baćović</figcaption> </figure>  Prema njenim riječima, pokušala je da od Milačića sazna detalje, na što joj je on odgovorio: „Ne pitaj što ne treba da pitaš“. Milačić joj je u junu dao 200 eura da kupi periku, koju je platila 125 eura, a za tamnjenje tena i šminku dala je ukupno 50 eura. Pred tužiocima je ispričala i da joj je Milačić dao telefon koji je imao samo tri aplikacije - wats up, telegram i vajber i da takav do tada nije vidjela. Kazao joj je da komunikaciju može imati samo sa kontaktima koje on memoriše u telefonu. U iskazu je istakla i da je Milačić kontaktirao sa osobom iz agencije za nekretnine i saopštio joj da se na sastanku predstavi kao Andrijana Marić. Tada joj je sugerisao da ženi iz agencije kaže da dolazi iz Beča, da sa sestrom ima franšizu u Beogradu i da želi salon da otvori u Podgorici, te da joj treba što ekskluzivniji prostor sa podrumskim prostorijama zbog šivaćih mašina za prepravku vjenčanica. <h2>Ugovor</h2> Kad se srela sa ženom iz agencije, na zahtjev Milačića snimila je stan, ali nije ulazila u podrum nakon što joj je saopšteno da je u funkcionalnom stanju. Naknadno je saznala da je Milačić komunicirao sa ženom iz agencije preko telefona koji joj je dao i to u njeno ime.&nbsp; On joj je pribavio i falsifikovanu ličnu kartu na ime Andrijana Marić i saopštio 24. jula da treba da zaključi ugovor sa agencijom i iznajmi poslovni prostor u Njegoševoj. - Toga dana mi je donio 2.800 eura za iznajmljivanje prostora i meni je dao 300 eura, iako mi je obećao 1.000. Predala sam ženi iz agencije 2.800 eura, potpisala ugovor, uzela ključeve i obavijestila o tome Nikolu i predala mu ključeve - ispričala je optužena. Ugovor za zakup stana je, kako je objasnila, bio sklopljen na 36 mjeseci. Od tada se njen kontakt sa Nikolom prekida. Objasnila je da je pokušavala da ga dobije, ali da nije uspjela, jer je izbjegavao. Nakon mjesec ga je vidjela na Starom Aerodromu u markiranoj garderobi, vozio je automobil „opel insignia“, stranih tablica. To je, prema njenim riječima, bila velika promjena, jer on vozio auta od 2.000 do 3.000 eura. Tri dana nakon što je objavljena vijest da je obijen sudski depo, dok je sjedjela u lokalu sa ocem, vidjela je fotografije da je tunel prokopan iz podruma poslovnog prostora za koji je ona zaključila ugovor. Ponovila je da nije znala za obijanje depoa.&nbsp; Sljedećeg dana, kada je objavljena i njena fotografija u medijima shvatila je, kako kaže, ozbiljnost situacije, da je napravila veliku bruku i sramotu za cijelu porodicu i pozvala je Marijana Vuljaja da joj pomogne – da nađe stan u koji bi se mogla sakriti dok ne sazna zašto je Milačić uključio u ovu priču.&nbsp; U dopunjenoj izjavi navela je da je Milačića posljednji put vidjela 25. avgusta u večernjim satima kada je trebalo da joj da malo novca. Istakla je da se, kada je objavljena informacija da je obijen sudski depo normalno kretala kroz grad i vodila djecu u školu, jer nije smatrala da ima ikakve veze sa tim sve dok u medijima nije objavljena lažna lična karta sa njenom fotografijom. U nastavku serijala Portal ETV objaviće detalje još nekih svjedočenja.

Kaćuša Krsmanović

Savić naknadno shvatio da je meta provalnika bio kokain

Members of the Montenegrin Parliament will not vote today on the proposal to appoint Predrag Krstonijević as a judge of the Constitutional Court, Portal ETV has unofficially learned.
The Speaker of the Parliament of Montenegro, Andrija Mandić, reportedly requested at yesterday’s collegium that the vote not be held today in order to allow more time for reaching an agreement.
Mandić scheduled the extraordinary parliamentary session, which includes a second vote on the proposal to elect one judge of the Constitutional Court, at the request of the President of Montenegro Jakov Milatović. The session began on February 10, when the agenda was adopted, and Mandić then announced that MPs would subsequently declare their position on the proposal. Milatović submitted the proposal to appoint Krstonijević as a Constitutional Court judge to Parliament on December 3.
In the first round of voting on December 31, Krstonijević did not receive the necessary support from MPs. He was supported by 25 out of 45 MPs who voted, while 20 abstained. In the second round, a three-fifths majority, at least 49 votes, is required for the election of a Constitutional Court judge.
Out of the envisaged seven judges, the Constitutional Court currently has six.

Members of Parliament again postpone vote on Krstonijević appointment to the Constitutional Court

Inicijativa Top Business Montenegro (TBM) u svom četvrtom izdanju širi koncept uvođenjem regionalnih nagrada i detaljnije analize poslovnih rezultata po regionima Crne Gore. Pored obrade 15 ključnih industrija i svih kategorija preduzeća, fokus će prvi put biti i na regionalnoj poslovnoj mapi države. Glavni analitičar TBM-a i osnivač BI Consultinga Ratko Nikolić kazao je na konferenciji za novinare da inicijativa nastavlja da se razvija sa ambicijom da bude još inkluzivnija i reprezentativnija. – Ulazimo u četvrtu godinu inicijative sa jasnom ambicijom da je dodatno unaprijedimo. Pored već ustaljenih analiza mikro, malih, srednjih i velikih preduzeća, kao i 15 najznačajnijih industrija, od ove godine detaljnije analiziramo i regione Crne Gore. Kroz događaje na sjeveru i jugu predstavićemo poslovne lidere iz svih regija. Uvođenjem regionalnih nagrada potvrđujemo da se poslovni uspjeh stvara širom zemlje i da zaslužuje jednaku pažnju i priznanje – kazao je Nikolić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217160244_f15964ded98e2aceb2f9f687662eda25228c7727be667acae1a67b42e95a9dc2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260217160244_f15964ded98e2aceb2f9f687662eda25228c7727be667acae1a67b42e95a9dc2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="tbm"> </figure>  On je naglasio da TBM nije priznanje zasnovano na percepciji ili popularnosti, već platforma koja vrednuje isključivo konkretne, mjerljive rezultate i zvanične finansijske pokazatelje. – Upravo ta objektivnost daje kredibilitet inicijativi i čini je relevantnom za cijelu poslovnu zajednicu – istakao je Nikolić. Predsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić ocijenila je da svako priznanje uspješnim privrednicima predstavlja dodatni podstrek za dalji razvoj. – Za uspješno poslovanje u uslovima globalne neizvjesnosti potrebna je hrabrost svakodnevnog prilagođavanja i odgovornost u donošenju strateških odluka. Crnogorska privreda je u 2026. godinu ušla sa umjerenim optimizmom, uz očekivanja stabilizacije ili blagog unapređenja poslovnog ambijenta. Važno je da zajednički gradimo sistem koji prepoznaje i podržava one koji svojim primjerom pokazuju da se trud i vizija isplate, koji su pokretači promjena i predvodnici poslovne izvrsnosti – kazala je Drakić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217160248_3fcb2fc2747d055053383923089b20bf0185343dae499864d4d57457c329fca1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260217160248_3fcb2fc2747d055053383923089b20bf0185343dae499864d4d57457c329fca1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1061" loading="lazy" alt="tbm"> </figure>  Direktor Sektora poslovanja sa pravnim licima u NLB Banci Ivan Bauk istakao je da ta banka prepoznaje značaj inicijativa koje doprinose jačanju konkurentnosti crnogorske privrede. – Za NLB Banku posebnu vrijednost ima svaki projekat koji doprinosi razvoju privrede i stvara ambijent u kojem se klijenti mogu oslanjati na stabilnog i odgovornog partnera. Zadovoljstvo nam je da budemo dio inicijative koja okuplja kompanije koje svojim radom postavljaju standarde u poslovnom okruženju. Ove godine uvodimo i regionalne događaje, što će dodatno osnažiti i učesnike i širu poslovnu zajednicu – poručio je Bauk. Direktor sektora za strategiju i digital u MTEL-u Dušan Radusinović naglasio je da pouzdana digitalna infrastruktura predstavlja temelj savremenog poslovanja. – MTEL kontinuirano ulaže u razvoj mrežne infrastrukture, naprednih tehnologija i sajber bezbjednosti, jer vjerujemo da pouzdano digitalno okruženje predstavlja osnov konkurentnosti. Partnerstva koja afirmišu poslovnu izvrsnost i odgovornost prirodan su nastavak naše strateške orijentacije – kazao je Radusinović. Novo izdanje TBM-a biće realizovano kroz regionalne događaje na sjeveru i jugu Crne Gore, dok će završna svečanost biti posvećena dodjeli priznanja kompanijama koje su, prema zvaničnim finansijskim pokazateljima, ostvarile najbolje rezultate u svojim kategorijama.

Top Business Montenegro uvodi regionalne nagrade i širi analizu na sve regione

Pratite informativnu emisiju ''24 sata'' večeras od 19 sati na Televiziji E.
Gošća večerašnje emisije je glavna i odgovorna urednica M portala Danica Nikolić.
Tema dana je - Od Novovićeve zaštite do Novovićevog progona.
U ostalim temama:
- Nastavlja se saslušanje Vesne Bratić u Specijalnom državnom tužilaštvu;
- Treća presuda o nezakonitom izboru generalnog direktora RTCG-a Borisa Raonića;
- Unija poslodavaca saopštila da poslanici nijesu uzeli u obzir preporuke socijalnog savjeta o neradnom neđelji;
- Ni danas nije održana sjednica Skupštine opštine Bijelo Polje. Odbornici BS-a bojkotuju rad parlamenta.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna "24 sata": Gošća Danica Nikolić, tema dana - Od Novovićeve zaštite do Novovićevog progona

Klub poslanika Pokreta Evropa sad poručio je da je jednoglasno usvajanje prijedloga Zakona o unutrašnjoj trgovini velika pobjeda radničkih prava u Crnoj Gori, a najavili su na konferenciji za medije danas da će Ministarstvu ekonomskog razvoja u narednom periodu uputiti inicijativu kako bi se uredilo poslovanje biznisa koji i dalje rade nedjeljom.
&nbsp;- Skupština je juče izglasala neradnu nedjelju, što je veliki uspjeh. Nama ostaje veliki zadatak, a to je da se uradi dodatna zaštita zaposlenih koji rade nedjeljom, da se unaprijede njihova prava i sutuacija kada je tržište rada u pitanju - poručio je poslanik PES-a Miloš Pižurica, prenosi Portal RTCG.
Pižurica je pozvao sve socijalne partnere da se ne zadržavaju na onome što je minimum radničkih prava, već da obezbjede optimum i dva slobodna dana tokom sedmice.&nbsp;
- Čestitam radnicima u trgovini i nadam se da će se nastaviti sa unapređenjem njihovih radničkih prava - istakao je Pižurica.&nbsp;
Vasilije Čarapić je rekao da Unija poslodavaca, koja je najavila obaranje ovog zakona, ni unutar Unije nema podršku za to.&nbsp;
- Ne znam u čije ime nastupa Unija poslodavaca i zbog čega su protiv neradne nedjelje - istakao je Čarapić.
Na pitanje da li su razmatrali model rada nedjeljom koji je preporučio Socijalni savjet, Čarapić je naveo da nije postojao dogovor jer Vlada nije podržala, već su se dogovorili sindikati i poslodavci - dok je Vlada podržala njihov prijedlog.

Tag: tunel