Crna Gora ostvarila je mjerljiv napredak u jačanju sistema krivičnog pravosuđa, a rezultati u procesuiranju organizovanih kriminalnih grupa i visoke korupcije postali su vidljivi, uz cilj da budu dugoročno održivi i sistemski utemeljeni.
To je poručeno na trećem panelu „Podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije – jačanje „krivičnog lanca“ i ostvarivanje održivih rezultata“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Glavni specijalni tužilac, Vladimir Novović, istakao je da je Crna Gora prepoznata u izvještaju Evropske komisije po napretku u oblastima ratnih zločina i visoke korupcije.
On je rekao da SDT ima u izvještajnom periodu iz ugla EK rekordan iznos kriminalom oduzete imovine. Ukupno, kako je rekao, blokirano je oko 64 miliona eura novca na računima kod poslovnih banaka. Pokrenuta je, ističe, 21 finansijska istraga.
Prema njegovim riječima, u izvještajnom periodu SDT je podigao 19 optužnica protiv 105 lica za najteža krivična djela organizovanog kriminala: međunarodno krijumčarenje narkotika i cigareta, kao i teška krivična djela protiv života.
- Samo u ovom izvještajnom periodu koji se poklapa sa Izvještajem Evropske komisije u optužnicama koje je podiglo SDT imamo krijumčarenje preko 100 hiljada paketa cigareta, gdje je najvjerovatnije šteta za državu nastupila u iznosu od preko 75 miliona eura, dok su procesuirane krimilnalne organizacije krijumčarile više od tri tone kokaina - kazao je Novović.
Novović je podsjetio da je SDT je prvo zauzelo stav da je SKY/ECC komunikacija pravno valjan dokaz.
- Istrajavali smo u tome i kada drugi o tome nijesu smjeli da govore. Danas je to potvrđeno i u državama EU - rekao je Novović.
On je odbacio teze da se presuda ne može zasnivati isključivo na ovakvom materijalu, naglašavajući da Zakonik o krivičnom postupku ograničenja propisuje samo u vezi sa zaštićenim svjedokom i svjedokom-saradnikom.
Novović smatra da je Crna Gora u potpunosti usvojila evropsku praksu paralelnog vođenja finansijskih i krivičnih istraga, navodeći da je pokrenuta 21 finansijska istraga protiv 137 fizičkih i tri pravna lica, uz veliki broj finansijskih izvještaja koji prate te postupke.
- Crna Gora bilježi mjerljiv napredak i institucionalni standardi su značajno podignuti. Usvojili smo evropske standarde – od dokazivanja, preko finansijskih istraga, do privremenog oduzimanja imovine. Naš cilj je da ti rezultati postanu održivi i da borba protiv organizovanog kriminala i korupcije ima trajni efekat - poručio je Novović.
Sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore, Milenka-Seka Žižić, istakla je da borba protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije zahtijeva snažan, organizovan i kontinuirano profesionalizovan pravosudni sistem.
Govoreći o rezultatima rada, Žižić je kazala da je u Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici u posljednjih pet godina zabilježen značajan obim predmeta – 215 predmeta, od kojih je 118 aktivnih, dok je tokom ove godine riješeno 47. Ona je pojasnila da veći broj spojenih predmeta pokazuje složenost slučajeva organizovanih kriminalnih grupa.
Žižić je naglasila da Specijalno odjeljenje danas ima znatno veće kapacitete u odnosu na ranije godine, navodeću da u tom odjeljenju postupa 14 sudija, što je višestruko više nego ranije.
Ipak, dodaje da broj sudija nije dovoljan sam po sebi, navodeći da su potrebni savjetnici, zapisničari, administrativna i tehnička podrška, kao i adekvatno opremljene sudnice – sve ono što čini da postupci teku efikasno i bez odlaganja.
Žižić je kazala da sudije koje postupaju u predmetima organizovanog kriminala moraju imati punu institucionalnu zaštitu.
- Sudija ne smije da ima dilemu da li ga država štiti. To preduslov da se mladi pravnici odlučuju za rad u pravosuđu i za uključivanje u najzahtjevnije oblasti - rekla je Žižić.
Ukazala je da predmeti organizovanog kriminala i korupcije zahtijevaju stalnu obuku u oblastima poput finansijske forenzike, digitalnih dokaza i međunarodne pravne pomoći, poručujući da bez kontinuiranog stručnog usavršavanja nema napretka u rezultatima.
Žižić smatra da se uspjeh ne mjeri samo brojem presuda, već i kvalitetom odluka, trajanjem postupaka, iznosom oduzete imovine i povjerenjem javnosti.
- Efikasnost nije suprotna pravičnosti, ona je njen preduslov. Kada sudovi postupaju brzo, zakonito i transparentno, šaljemo jasnu poruku o snazi pravosuđa i podižemo standarde borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije - poručila je Žižić.
V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, predstavio je rezultate koji, kako je kazao, prema ocjenama Evropske komisije, potvrđuju vidljiv napredak Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Istakao je da je Uprava policije u protekloj godini sprovela duboke reforme, od depolitizacije, jačanja operativne samostalnosti i restrukturiranja, do otkrivanja kriminalnih aktivnosti u sopstvenim redovima, „čime je obnovljeno povjerenje međunarodnih partnera.“
- U periodu od oktobra prošle do oktobra ove godine rasvijetljeno je 90 odsto teških krivičnih djela povezanih sa organizovanim kriminalom, uključujući sedam teških ubistava i pokušaja ubistava. Spriječeno je sedam planiranih likvidacija, a procesuirano više od 700 članova kriminalnih grupa. U borbi protiv narkotika zaplijenjeno je više od 3,5 tone droge u Crnoj Gori, dok je na međunarodnom nivou procesuirano više od 40 osoba osumnjičenih za krijumčarenje oko deset tona kokaina. Blokirana je i imovina kriminalnih struktura u vrijednosti od deset miliona eura - naveo je Šćepanović.
Poručio je da korupcija u Crnoj Gori više „nije zaštićena zona“, navodeći da je procesuirano više od 160 osoba iz oblasti ekonomskog kriminala, a ukupna šteta procjenjuje se na oko 110 miliona eura.
- Otkriveno je 123 djela utaje poreza, a šteta pričinjena budžetu je oko devet miliona eura. U oblasti pranja novca, otkrivneno je 25 krivičnih djela. U oblasti ilegalnih migracija i trgovine ljudima otkriveno je 30 krivičnih djela i procesuirana lica odgovorna za krijumčarenje između 370 i 400 migranata - rekao je Šćepanović.
Podsjetio je da je nakon perioda zastoja u međunarodnoj saradnji, Crna Gora ponovo uspostavila punu razmjenu obavještajnih podataka sa Europolom i drugim službama.
- Kao prva zemlja Zapadnog Balkana osnovala je i zajedničku operativnu sobu – SPOC 24/7, za razmjenu informacija u realnom vremenu. Formirane su i nove jedinice za kontrolu vazdušnog i pomorskog saobraćaja - rekao je Šćepanović.
Šćepanović je da je država značajno ojačala „krivični lanac“, od otkrivanja kriminala do procesuiranja, i da su ostvareni rezultati temelj za dalje podizanje standarda u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Novović: SDT u bankama blokirao oko 64 miliona eura; Žižić: Specijalno odjeljenje riješilo 47 predmeta

Crnogorsko sudstvo i tužilaštvo nikada nijesu bili odlučniji u učvršćivanju institucionalne nezavisnosti i unapređenju efikasnosti, a napredak ostvaren kroz sprovođenje reformi postaje sve vidljiviji, iako prostor za napredak i dalje postoji.
To je poručeno na drugom panelu „Reforme pravosuđa – izgradnja nezavisnog, efikasnog i odgovornog sudstva i državnog tužilaštva“, oržanog u okviru Foruma o vladavini prava 2025, koji su organizovali Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, Vlada Crne Gore i projekat EUROL IV.
Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da je sudski sistem ušao u period dubokih promjena nakon godina nedostatka sudija, velikih zaostataka i neadekvatne institucionalne podrške.
Uprkos tome, dodala je, u proteklih 11 mjeseci ostvaren je „ozbiljan pomak“.
- Umjesto prošlogodišnjih 86 odsto rješenosti predmeta, danas imamo efikasnost od 99 odsto - kazala je Pavličić.&nbsp;
Kao primjere je navela Privredni sud, Upravni sud i Vrhovni sud, u kojem je, kako je istakla, riješeno 28 odsto više predmeta nego u 2024. godini, uprkos tome što se i dalje radi u smanjenom sudijskom sastavu.
Posebno je naglasila rezultate u predmetima organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2025. godini riješeno je 56 takvih predmeta, što je oko 20 odsto više nego prethodne godine, a očekuje se da do kraja decembra bude donijeto još osam prvostepenih presuda.Nismo zadovoljni u potpunosti, ali u jedanaest mjeseci više nije bilo moguće uraditi - poručila je Pavličić.
Ukazala je da je reforma sudstva podrazumijevala i jačanje disciplinske odgovornosti sudija, podsjećajući da je uvedena novina, uvođenje sistemskog ocjenjivanja sudija, uključujući i sudije Vrhovnog suda.
- Nisam naišla na primjer druge države u kojoj se ocjenjuju sudije Vrhovnog suda. Ali izvolimo, ocjenjivaćemo se - kazala je Pavličić.&nbsp;
Navela je da se ocjenjivanje mora vršiti isključivo u rokovima koje propisuje zakon, uz uvažavanje principa legitimnih očekivanja.
Pavličić je naglasila da reforme neće stvoriti „savršeni sistem“ do 2026/27. godine, ali da će Crna Gora ponuditi „pouzdano, odgovorno i rezultatski orijentisano sudstvo“.
- Građani i naši međunarodni partneri moraju znati da smo odlučno krenuli u isporučivanje rezultata - poručila je Pavličić, dodajući da široka podrška projektima u oblasti pravosuđa potvrđuje povjerenje partnera u započete reforme.
Vrhovni državni tužilac Crne Gore Milorad Marković kazao je da je tokom prethodne dvije godine započet proces dubokih institucionalnih promjena, čiji je cilj uspostavljanje potpuno nezavisnog i profesionalnog tužilaštva.
Ocijenio je da reforme ne mogu biti završene u kratkom periodu, ali da je najvažnije postaviti „jasne i čvrste temelje“ sistema.
- Najvažniji korak bio je promijeniti pristup i uspostaviti apsolutnu internu i eksternu nezavisnost tužilaštva - rekao je Marković, navodeći da svi postupci i odluke moraju proći kroz „filter kvaliteta“.
Marković je naglasio da nezavisnost ne znači samo zaštitu od spoljašnjih pritisaka, već i internu samostalnost svakog tužioca u donošenju odluka „bez uticaja rukovodilaca, osim u postupcima predviđenim zakonom“.
- Bez nezavisnosti tužilaštva nema ni vladavine prava - jasan je Marković.
Govoreći o odgovornosti, Marković je naglasio da je to princip koji mora biti podjednako snažan kao i nezavisnost, navodeći da je svaki tužilac odgovoran za predmet u kojem postupa, a svaki rukovodilac za efikasnost i zakonitost rada tužilaštva.
Marković je podsjetio da su u prethodnom periodu uvedena nova pravila za ocjenjivanje tužilaca, što je već dovelo do drugačijih rezultata ocjenjivanja, uključujući i veći broj ocjena „dobar“ i prvu ocjenu „nezadovoljavajući“.
On je najavio da će u saradnji sa UNDP-jem tokom 2026. biti uveden centralni informacioni sistem, koji će omogućiti efikasnije upravljanje predmetima, praćenje rada, analitičke preglede i kvalitetnije izvještavanje prema domaćim i međunarodnim institucijama.
- To će biti ključni alat za unapređenje efikasnosti, ali i kvaliteta rada tužilaštva - smatra Marković.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović ocijenio je da se crnogorsko pravosuđe već duži period suočava sa posljedicama dugogodišnjeg poricanja problema organizovanog kriminala i korupcije.
- Živjeli smo dugi niz godina tako što nam je pravosuđe slalo poruku da nemamo organizovanog kriminala i korupcije - poručio je Sekulović, dodajući da je tek pod pritiskom evropskih integracija i jačanjem svijesti u društvu počelo otvoreno priznavanje stvarnog stanja.
Sekulović smatra da je uprkos tome ostvaren veliki institucionalni pomak i da „danas imamo prilično solidan temelj“.
Kazao je da očekuje da će 1. januara 2027. crnogorsko pravosuđe biti dovoljno stabilno da Evropska komisija ocijeni da je država prošla najvažniji test iz oblasti vladavine prava.
Govoreći o nezavisnosti pravosuđa, Sekulović tvrdi da crnogorski sistem „nikada nije bio samostalniji od političkog uticaja“, uz napomenu da uvijek postoje pokušaji uticaja, kao i u svakoj državi.
Međutim, upozorio je na drugi rizik — zatvaranje institucija u „sopstvene bunkere“, gdje postaju nedodirljive, te je naglasio potrebu za kulturom otvorenosti.
Sekulović smatra da sada nije trenutak za radikalne poteze u sektoru, već za završetak ključnih reformi do kraja 2026. godine, nakon čega će u stabilnijem političkom okruženju biti moguće razmatrati dugoročna rješenja.

Pavličić: Imamo efikasnost od 99 odsto; Marković: Uspostavljamo apsolutnu internu i eksternu nezavisnost

Presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) predstavlju više od &nbsp;međunarodne obaveze države – one su ogledalo našeg sistema i jasna smjernica za unapređenje prakse, poručio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na okruglom stolu „Izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na Crnu Goru“,održanom u organizaciji Kancelarije zastupnika Crne Gore pred ESLJP, uz podršku Savjeta Evrope.
Marković je podsjetio da je donio dva uputstva u oblastima koje su u fokusu ESLJP – za postupanje u predmetima kada postoji osnov sumnje da je došlo do povrede člana 3 Konvencije (zabrana mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja) i za postupanje u predmetima pritvora. Istakao je da primjena utvrđenih standarda već daje vidljive rezultate, ali i naglasio da je pred Državnim tužilaštvom još posla kako bi se održao i potpunosti dostigao nivo zaštite koji Konvencija zahtijeva.
- Izvršenje presuda ESLJP zajednički je posao – tužilaštva, sudova, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, policije i drugih institucija i uspjeh zavisi od njihovog usklađenog djelovanja - rekao je Marković.&nbsp;
Posebno je istakao ulogu Tužilaštva kao neposrednog nosioca procesnih radnji koje utiču na poštovanje ljudskih prava.
- Tužilaštvo je dužno da prepozna sistemske nedostatke koji su doveli do povreda Konvencije i da, u okviru svojih nadležnosti, inicira izmjene i unapređenja u radu. Kroz profesionalno postupanje i međuinstitucionalnu saradnju neophodno je mijenjati praksu kako bi se takve povrede spriječile ubuduće - poručio je VDT.
Vrhovni državni tužilac je zahvalilo Kancelariji zastupnika Crne Gore pred ESLJP na kontinuiranoj saradnji, ističući da Tužilaštvo praksu Evropskog suda, ne samo prati, već je i adekvatno primjenjuje u svakodnevnom radu.

1250x600

Marković: Presude Evropskog suda smjernice za unapređenje prakse Tužilaštva

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Kaćuša Krsmanović

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da tužilaštvo koje ne pokazuje odgovornost ne može uživati povjerenje u društvu koje teži vladavini prava. Istovremeno, odgovornost nikada ne smije ugroziti autonomiju tužioca u konkretnom postupku. Ova dva principa moraju se kontinuirano graditi i učvršćivati, kroz različite institucionalne mehanizme, a jedan od ključnih je uređivanje etičke odgovornosti tužilaca, saopštio je Ivan Vukčević, koordinator programa Ljudska prava u CGO.
"Usvajanje novog Etičkog kodeksa državnih tužilaca, početkom novembra, predstavlja važan korak u očuvanju i jačanju dostojanstva i ugleda tužilačke profesije u Crnoj Gori. Njegova sadržina i primjena imaće neposredan uticaj i na napredak u procesu pristupanja EU, posebno u dijelu ispunjavanja završnih mjerila iz poglavlja 23 koja se odnose na nezavisnost i odgovornost pravosuđa na svim nivoima", rekao je on.
Iako etička odgovornost tužilaca nekad izmiče normiranju, kaže Vukčević, moguće ju je analizirati i uporediti sa evropskim standardima i dobrim praksama, zbog čega CGO smatra da je ocjena novog Etičkog kodeksa od javnog interesa.
"U tom kontekstu, CGO pozdravlja uvođenje obaveze da se tužilac neposredno obrati Komisiji za Etički kodeks kada planira angažmane van Državnog tužilaštva, a koji mogu uticati na njegov ugled ili dostojanstvo. Za razliku od ranijeg Kodeksa, kada je tužilac o tome obavještavao svog rukovodioca, a onda rukovodilac Komisiju “ako ocijeni potrebnim”, novo rješenje je bolje jer obezbjeđuje dodatnu kontrolu i smanjuje rizik od sukoba interesa", navodi u saopštenju.
Prema njegovim riječima, pozitivna je i novina koja omogućava periodičnu reviziju i preispitivanje Kodeksa, posebno u kontekstu novih profesionalnih izazova i razvoja međunarodnih standarda, ali i uvođenje odredbe o političkoj neutralnosti tužilaca, koja može doprinijeti snažnijoj zaštiti njihove autonomije.
"CGO pozdravlja i uvođenje jasnih pravila u komunikaciji sa građanima i medijima, uključujući obavezu profesionalnog i nepristrasnog odnosa prema novinarima i medijskim kućama, posebno postupanje sa pažnjom i poštovanjem “prema svakom novinaru i medijskoj kući”. Primjena ove odredbe može biti posebno zanimljiva u slučajevima selektivnog odnosa pojedinih tužioca prema medijima", istakao je Vukčević.
Dodatno, prvi put se uvode smjernice koje se odnose na korišćenje društvenih mreža, što je, naglašava, usklađeno sa savremenim izazovima i međunarodnim praksama, jer se to, takođe, smatra javnom komunikacijom koja zahtijeva mjeru opreza i profesionalnost.
Međutim, kako dodaje, postoje neki djelovi Kodeksa koji bi mogli biti dopunjeni, kao i neke odredbe iz prethodnog Kodeksa koje su uklonjene bez jasnog obrazloženja.
Novi Kodeks izostavlja obavezu tužioca da kontinuirano unapređuje svoja teorijska i praktična znanja, kao i da prati sudsku praksu domaćih sudova i Evropskog suda za ljudska prava. Nejasno je i zašto je uklonjena obaveza da tužioci podstiču zapošljene na stručno usavršavanje, imajući u vidu važnost profesionalnog razvoja svih u tužilaštvu, a što su i dobre prakse država EU. Ova obaveza državnog tužioca dobija na značaju ako uzmemo obzir da savjetnici i ostali zapošljeni u tužilaštvu već prisustvuju značajno manjem broju obuka nego državni tužioci, a imaju veliki uticaj na rezultate rada tužilaštva i u budućnosti mogu postati državni tužioci", rekao je Vukčević.
CGO, kako je kazao, sa zabrinutošću ukazuje i na problem brisanja odredbe o odnosu sa oštećenima, jer je neophodno da Kodeks propisuje obavezu posebne pažnje prema žrtvama krivičnih djela kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija.
"Dodatno brine i činjenica da se neki opisi povreda Etičkog kodeksa poklapaju sa težim disciplinskim prekršajima, što može dovesti do nedosljedne primjene i mogućnosti izbjegavanja strožeg vida odgovornosti. Ovo se, na primjer, odnosi na neprimjeren odnos prema učesnicima postupka, prihvatanje poklona ili korišćenje tužilačke funkcije za ostvarivanje privatnih interesa. Takvo uređivanje je neadekvatno i CGO preporučuje da se preciznije opišu neke povrede Etičkog kodesa i disciplinski prekršaji kako bi se jasno razlikovali", naveo je u saopštenju.
Zaključno, dodaje Vukčević, CGO ocjenjuje da novi Etički kodeks državnih tužilaca predstavlja iskorak u pravcu jačanja odgovornosti i profesionalizma državnih tužilaca.&nbsp;
"No, da bi se dodatno ojačao ugled tužilaštva, potrebno je razmotriti identifikovane nedostatke i ugraditi preporuke koje CGO predlaže. Podjednako važno, ključno je osigurati dosljedan i kvalitetan rad Komisije za Etički kodeks, jer bez primjene novih odredbi borba za odgovorno i profesionalno tužilaštvo ostaje bez suštinskog efekta", zaključio je Vukčević.

CGO: Etička pravila u tužilaštvu osnažena, ali reforma tužilaštva mora ići dalje

Ako je neko iz tužilaštva uradio nešto nezakonito, treba da odgovara, bilo etički, disciplinski, krivično, i vjerujte mi, Ministarstvo pravde niti jednoj osobi u takvim radnjama neće biti saveznik. Naprotiv, poručio je ministar pravde Bojan Božović.
Božović je to istakao u pisanom odgovoru poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Oskaru Huteru kojeg je interesovalo da li ministar smatra da je povrijeđen član 35 Ustava Crne Gore i ostvareno biće jednog od krivičnih djela iz Krivičnog zakonika Crne Gore (protiv sloboda i prava čovjeka i građanina, ili zloupotreba službenog položaja) time što su iz tužilaštva dostavljene telefonske, lične prepiske određenim medijima.
Podsjećamo, dio medija objavio je djelove sadržaja naredbe o sprovođenju istrage Specijalnog državnog tužilaštva protiv crnogorskog biznismena Aleksandra Mijajlovića, visokih funkcionera policije i bezbjednosnih službi Milovana Pavićevića i Draga Spičanovića, policajca Vladana Lazovića, tužiteljke Andrijane Nastić i bivšeg ministra odbrane Predraga Boškovića, zavedenu pod brojem Kti-S br. 21/25 iako je bila pod oznakom tajnosti. Naknadno su se oglasili iz SDT-a, navodeći da je postupak do 5. oktobra bio tajan, kad je skinuta oznaka tajnosti.
Huter je u pitanju, koje je bilo predviđeno da danas postavi u parlamentu, istakao da je Zakonom o krivičnom postupku, u dijelu koji se odnosi na istragu, jasno propisan postupak i ovlašćenja iz nadležnih organa.
- Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da je postupak bio proglašen tajnim, a oznaka tajnosti skinuta sa istog ne obavještavajući advokate pritvorenih lica, koji su za skidanje oznake tajnosti saznali putem medija – naveo je Huter.
Božović je u pisanom odgovoru kazao da ne nema informaciju da su lični podaci građana nezakonito proslijeđeni medijima iz tužilaštva.
- Ja takvu informaciju nemam, a da imam, i sam bih bio u obavezi da takvo postupanje prijavim nadležnim institucijama u ciiju utvrđivanja odgovornosti. Sve dok takva tvrdnja ne bude potvrđena neću je komentarisati, baš kao što nisam komentarisao niti jedno hapšenje, niti jedno otvaranje istrage, podizanje optužnice – poručio je Božović.
<h2>Mandićevu izjavu o VDT-u doživljava kao politički stav</h2>
Odgovarajući na drugo pitanje Hutera o izjavi predsjednika Skupštine Andrije Mandića da je on bio presudan političar koji je odlučio da Milorad Marković postane vrhovni državni tužilac, Božović je rekao da je ne doživljava kao urušavanje procedura i institucije, već kao politički stav.
Na sličan način Božović kaže da je doživio pitanje poslanika DPS-a da li je Mandić svojim javnim svjedočenjem o izboru VDT-a diskreditovao sve institucije koje su učestvovale u predlaganju i izboru VDT-a, te da li je njegovo izlaganje javni uticaj na tužilaštvo i pravi pokazatelj stanja u Crnoj Gori?
- Činjenica je da se VDT bira u Skupštini Crne Gore kvalifikovanom većinom od strane poslanika, dakle nas političara. Pravo je svakog od vas da iz određenih razloga glasate za ili protiv nekog kandidata. Dobro je što je danas Crna Gora na tom nivou demokratije da javno svi 
 iznosimo stavove i što je sloboda izražavanja doprla do svih pora ovog društva, iako svi mi ponekad moramo imati i mjeru, jer ni ta sloboda nije apsolutna. Uostalom, EU je u svom posljednjem Izvještaju govorila i o tome, i kako je dobro da nekad svi malo zastanemo, jer pravosuđe nije i ne treba da bude u poziciji da nam odgovara i da komunicira uvijek na način na koji to Vi i ja činimo trenutno – zaključio je Božović u pisanom odgovoru.
<h2>Prenijeće poruku Ankari da Crna Gora ne podržava nasilje</h2>
Ministar Božović izrazio je očekivanje da će uskoro posetiti Ankatu i tom prilikom prenijeti poruku crnogorskoj dijaspori koja je, kaže, zabrinuta zbog nedavnih dešavanja u Podgorici i ksenofobnih ispada.
Božović je to saopštio u odgovoru poslaniku Bošnjačke stranke (BS) Jasminu Ćoroviću koji je pitao ministra da li planira da nešto učini po pitanju sprečavanja stvaranja, izazivanja, podsticanja i učestvovanja u “atmosferi linča”, kakvu smo nedavno imali u glavnom gradu, čiji su motivi vjerska i nacionalna netrpeljivost, ksenofobija, politički motivi i slično?
Božović navodi da se trudio da lično ne istupa u javnosti kako se njegove riječi ne bi okarakterisale kao pritisak na pravosuđe i zaštita bilo koga, dok je, podsjeća, institucionalni, ali i lični stav javno iznio i državni sekretar Sergej Sekulović, osuđujući ova dešavanja.
- Ako mislite da treba nešto da uradim, što već nijesam, otvoren sam za vaše sugestije. Naš Krivični zakonik je jedan od najstrožih u Evropi i pozivam sve koji ga primjenjuju da to čine dosljedno i nediskriminatorno. Osim toga, nadam se da ću uskoro posjetiti i Ankaru i da ću i zvanično razmijeniti iskustva i poruke sa uvaženim kolegama iz prijateljske Turske, ali i kako bih prenio poruku našoj dijaspori koja se trenutno osjeća veoma zabrinuto, da Crna Gora ne podržava nasilje, napade i atmosferu linča, i da ćemo dati institucionalni odgovor – poručio je Božović.
On je istakao dobre odnose sa Turskom i podsjetio da više od 250.000 naših građana živi u toj zemlji.
- Moramo nastaviti saradnju koja je u prethodnom periodu bila izuzetno kvalitetna, posebno u oblasti ekstradicija. Naši ljudi u Turskoj, kao i turski državljani koji poštuju zakone i propise Crne Gore, moraju se osjećati dobrodošlo i bezbjedno - zaključio je Božović.

Tamara Klikovac

Božović: Nemam informaciju da su lični podaci građana proslijeđeni medijima iz tužilaštva, ako je neko uradio nešto nezakonito treba da odgovara

Još jednom vam skrećem pažnju na drastična kršenja procedura i zakona u koje se zabasalo podjelom stanova čija je vrijednost preko 3,5 miliona eura.
Jedino tako se učesnici na konkursu mogu žaliti na eventualne nepravde u raspodjeli stanova, jer rang lista podrazumijeva pravo prvenstva, а izvršnost sparivanje sa raspoloživim stanovima.
Dakle, niko ne može argumentovano da se žali na rješenje koje dobije ako se ono ne sagleda u sistemu raspodjele.
Apsurd je i da osobe koje su bile na prvoj rang listi, ne mogu da se žale , jer kao što je poznato - izvršne rang liste nema u hodnicima na oglasnim tablama, poslednja na Portalu je iz maja 2025, a u međuvremenu je Savjet zasijedao i rješenja se donosila van predviđenog roka - 60 dana od završetka konkursa.
Tako smo došli u apsurdnu situaciju da Komisija nalazi kreativna rješenja za raspodjelu stanova, umjesto da djeluje po jasnim pravilima. I to mnogo vremena poslije roka predviđenog za konačno odlučivanje.
Naravno, jasno je i da jasna pravila ne odgovaraju sadašnjem menadžmentu, jer bi ozbiljna kontrola rješenja po kojima su članovi nelegalnog menadžmenta
-nelegalnog Raonića - dobijali stanove, bjelodano objasnila da MK, GR, MJ, DD, MV i MR ne mogu dobiti stanove jer ih je neregularno zaposlio višestrukim presudama sudova nezakoniti generalni Raonić, te da oni zbirno nemaju u RTCG ni20 godina radnog staža ( svi karijeru u RTCG započeli 2021i 2022).
Odluka o Poništavanju odluke o imenovanju generalnog direktora od 1. juna 2023. poništava i sve pravne akte nastale zbog te odluke.
Logično, jer bi u protivnom, a zbog besmislica u Pravilniku koji je napravila Pravna služba i tada izuzetno suradljiva čelnica jedinog reprezentativnog sindikata (nakon što je drugi sindikat “volšebnim” ispisivanjem članova ostao bez reprezentativnosti, a sve u cilju planiranih smutnji i kombinacija) bilo moguće da te zaposli nelegalni direktor, proglasi te direktorom, urednikom, rukovodiocem, senatorom ili ....(zadržaću, ipak, misao za sebe, a vi nastavite rečenicu) sa visokim koeficijentom, dobiješ rješenje za stan....i odeš iz RTCG, zajedno sa Raonićem. Jer je neko namjerno zaboravio da se dobijeni stan otplaćuje radom u RTCG, tj. da se mora u RTCG provesti pristojno vrijeme prije i poslije dodjela stanova.
Ili grabeža...
Ovaj plan je moguć, ali u bajci , ili kriminalnom okruženju... Što RTCG pod ovim menadžmentom nepobitno postaje.
Očigledna je namjera da se planirani plijen podijeli a parnice oduže kako to inače biva. Dakle, jasno je da predmet procesuiranja postupaka ovog menadžmenta ne može biti materija parničnog zakona, već KZCG.
Zato, kako god završili ovaj bijedno i glupo planirani posao, namjeravam(o) napisati krivičnu prijavu protiv svih učesnika u procesu, od već (uslovno) osuđenih članova Savjeta, nelegalnog direktora,rukovodioca Pravne službe koja nije odradila svoj posao i skrenula pažnju na posljedice poništavanja Odluke o imenovanju generalnog direktora,do NN članova Komisije koji nemaju pojma o procedurama i pravilima i koje je direktor namjerno kupio sa koca i konopca, da bi njima maskirao svoje manipulacije.
Ovo je ujedno i moj odgovor na uručeno rješenje na žalbu , napisano copy paste metodom od strane advokata ( honorar nepoznat i skriven) šarlatana, sa potpisom tzv. predsjednika Savjeta (uslovno osuđenog).
P.S.
Neobjavljene prepiske
Ovo, kao i sva druga službena obraćanja koja su sadržala utemeljene argumente zbog kojih je Raonić proglašen nelegalnim, a članovi Savjeta uslovno osuđeni, nikad nijesu došla na dnevni red sjednica Savjeta.
,,Doktor" Drljević je uvijek pažljivo selektovao što može uznemiriti javnost. Čak se i transkript zasijedanja SAVJETA RTCG iz jula 2021. ne može dobiti ni poslije 4 godine i pored nekoliko upozorenja AZLP.
Zato Raonić govori da ga nema u objavljenim prepiskama. Ali bi bilo od interesa za javnost, građane i institucije kad bi se objavile njegove prepiske počevši od perioda prije sastavljanja Savjeta na Administrativnom odboru, u aprilu2021, lobiranja za izbor i obraćanja partijama i ambasadama, uz skrivanje činjenice da nema zakonskih uslova za imenovanje; potom- telefonskog cimanja kandidata u julu 2021, pa upozorenja, preko urednika, što se može desiti sa kandidatima koji se žale na nelegalan izbor, u septembru 2021.
Izmišljeni meci sa Belvedera i ustoličenje popa Metodija na Parlamentarnom već su opjevani a nerazjašnjeni događaji, koji prosto ištu prepiske triput nelegalnog.
Priprema pobjedničke pjesme za Evroviziju 2022, sve sa BIH i Makedonija produkcijskim putešestvijem , su takođe vrijedni pažnje javnosti.
Kako su se otpuštali, proganjali i kažnjavali profesionalci, a zapošljavali đuturum nacrtani ,uz preporuku i insistiranje spikera parlamenta i posluživanje korumpiranih pravnika i bijednih fiškala - bilo bi poslastica, za region i medijsku zajednicu.
Urednik privatnog Raonićevog portala, stanodobitnik sa izuzetnim zaslugama za Raonićev lik i djelo, ,, za muštuluk bi pozlatio" ako bi sesve ovo ekskluzivno objavilo na Portalu RTCG.
Da čita raja, zaposleni, otpušteni, proganjani, novinarke ,oduševljene radijatorima, koje su mogle biti smrznute i suspendovane, pratioci Instagrama i FB RTCG u Indiji, Kini, diljem svijeta.....njih stotinjak hiljada.
I naravno, Tužilaštvo.

Srđan Čović

Podjela stanova u Raonićevom servisu: Još jedan slučaj za tužilaštvo

Advokat Darko Maraš, branilac azerbejdžanskog državljanina J.G, kazao je da je utvrđeno da njegov klijent nije bio na Zabjelu 26. oktobra kada se desio incident u kojem je lakše povrijeđen Podgoričanin M.J. Tvrdi da je Tužilaštvo svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog.
Viši sud u Podgorici ukinio je večeras pritvor državljanina Azerbejdžana i Turske J.G. i N.D. koji su uhapšeni zbog navodnog učešća u incidentu na Zabjelu u kojem je lakše povrijeđen M.J.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 74.7126%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvisi-sud-promijenio-odluku-ukinut-pritvor-dvojici-stranaca-ne-postoji-sumnja-za-pokusaj-ubistva&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Njima je juče određen pritvor do 30 dana zbog krivičnog djela ubistvo u pokušaju. Međutim, sudija za istragu je dan kasnije donio drugu odluku, utvrdivši da nema sumnje za pokušaj ubistva.
- Odbrana je tokom cijelog postupka ukazivala da Jakub Gurbanov nije bio na licu mjesta u kritičnom trenutku, već je bio kod kuće i spavao. Na prijedlog odbrane, sinoć je donijeta naredba o izuzimanju snimaka sa kamera sa zgrade u kojoj moj klijent živi - kazao je advokat Maraš za TV E.
Kamere su izuzete sinoć i na osnovu pregledanih snimaka ustanovljeno je, navodi on, da njegov klijent nije napuštao stan kao što je i tvrdio u svojoj odbrani.&nbsp;
- Danas, oko 20 časova, donijeta je odluka da se mom branjeniku ukine pritvor, kao i drugom osumnjičenom. Tužilaštvo je sve svoje navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog, koji je mog branjenika prepoznao kao osobu koja je učestvovala u ovom incidentu - rekao je za Maraš.

Ivona Đokić

Advokat azerbejdžanskog državljanina: Utvrđeno da moj klijent nije bio na Zabjelu, Tužilaštvo navode zasnovalo isključivo na iskazu oštećenog

Dvojica stranaca je u pritvoru, a javnost i dalje bez jasnog odgovora što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu. Nakon incidenta u kojem je povrijeđen Podgoričanin, policija je uhapsila državljanine Turske i Azerbejdžana, Nevzata Demira i Jakuba Gurbanova. Određen im je pritvor do 30 dana. U rješenju o pritvoru u koji je Televizija E imala uvid, proizilazi da su oni osumnjičeni za krivično djelo ubistvo u pokušaju. To je TVE potvrdilo i Više tužilaštvo. Međutim, direktor Uprave policije Lazar Šćepanović dva dana ranije govorio je drugačije.
- Da su kod njega (povrijeđeni Podgoričanin) nastupile lake tjelesne povrede, posjekotine, rezne rane, jedna ubodna rana za koje je tužilac smatrao i ocijenio da se ne radi o pokušaju ubistva, a to je sve potkrijepljeno i u komunikaciji sa vještakom medicinske struke - kazao je Šćepanović za Javni servis.
<h2>(Ne)usklađenost postupanja</h2>
Ta razlika u kvalifikacijama otvorila je pitanje usklađenosti postupanja policije i tužilaštva, ali i transparentnosti u informisanju javnosti. Obojica osumnjičenih negirali su izvršenje djela. Tvrdili su da su u vrijeme incidenta bili kod kuće, a da to dokazuju video snimci sa sigurnosnih kamera zgrada u kojima stanuju. Gurbanov je pred tužilaštvom izjavio da je kritične večeri nije bio na mjestu gdje se dogodio incident.
- Kritične večeri bio je u kući i spavao i nije izlazio iz kuće pa nije mogao imati problem sa bilo kim. U odbrani je naveo da su svjedoci njegove odbrane njegov brat i otac koji su te večeri bili sa njim u kući, a što se može vidjeti na video nadzoru koji postoji na kući koju koriste - navodi se u izvodu iz odbrane Gurbanova.
Policija je, prema nezvaničnim informacijama, tek juče izuzela te snimke. Međutim, ni policija ni tužilaštvo ne preciziraju kada su snimci dostavljeni i da li su već vještačeni.
Iz Višeg državnog tužilaštva je saopšteno Televiziji Eda je donijeta naredba o sprovođenju istrage protiv dva strana državljanina, zbog osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo ubistvo u pokušaju, na štetu lica M.J, sa prijedlogom za određivanje pritvora.
- Takođe, ovo tužilaštvo preduzima sve druge neophodne mjere i radnje, pribavljanje svih video zapisa sa nadzornih kamera i drugih dokaza za koje se ukazala potreba, a radi potpunog rasvjetljavanja predmetnog događaja i donošenja dalje odluke u predmetu - navedeno je u odgovoru.
Ni Uprava policije, ni nadležno tužilaštvo nisu odgovorili na pitanje da li je završeno vještačenje oružja-noža za koji se sumnja da je korišćen u napadu, te da li je poznato koji je bio motiv sukoba i šta je, prema dosadašnjim saznanjima, dovelo do fizičkog napada.
<h2>Verbalni sukob počeo na benzijskoj pumpi</h2>
Izvori televizije E tvrde da je verbalni sukob počeo na obližnjoj benzinskoj pumpi, gdje su crnogorski državljani kupovali piće, jer je lokal na čijoj terasi su sjedeli već bio zatvoren. Međutim, to nije potvrđeno, policija takve detalje ne saopštava, niti odgovara na pitanja o okolnostima incidenta.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) podsjećaju da upravo nedostatak blagovremenih informacija dodatno podiže tenzije.
- Akcija za ljudska prava apeluje na nadležna državna tužilaštva da u što kraćem roku obavijeste javnost o rezultatu istrage incidenta u kome su učestvovali, kako je objavljeno, državljani Azerbejdžana, Turske i naši državljani i u kome je naš državljanin dobio lakše povrede… Crna Gora mora opstati kao država vladavine prava, koja ne podilazi nasilnicima bilo koje nacionalnosti… Očekujemo da državno tužilaštvo objavljivanjem preciznih informacija djeluje preventivno i utiče na smirivanje tenzija u društvu - kazali su u HRA.
Policija je juče saopštila da je u incidentu učestvovalo osam osoba, te da će se naknadno utvrditi čime su se služili i koja je bila uloga svakog od njih. Međutim, ni pet dana nakon incidenta nije poznato ko je sukob počeo, šta mu je prethodilo i koji su motivi.
Dok se istraga nastavlja, a ključne činjenice još su u magli, dva čovjeka ostaju iza rešetaka. Institucije imaju snimke, svjedoke i vještačenja. Javnost, samo pitanja.

Amra Tahirović

Zbunjujuće izjave i pitanja bez odgovora: Što se zaista dogodilo u noći između subote i nedjelje na Zabjelu?

Grupa intelektualaca, duboko zabrinuta razvojem događaja u Podgorici i šire u posljednjih desetak dana, izražava najoštriju osudu svakog oblika nasilja, diskriminacije i širenja mržnje, bez obzira na nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost žrtava ili počinilaca.&nbsp;
Prema njihovim riječima, incidenti koji su se desili od 25. oktobra 2025. godine ali i oni od ranije – uključujući fizičke napade, izazivanje nacionalne i vjerske netrpeljivosti, demoliranje poslovnih prostora u vlasništvu turskih državljana, te paljenje automobila – predstavljaju ne samo kršenje zakona, već i direktan napad na osnovna ljudska prava, dostojanstvo i društveni mir u našoj zemlji.
- Osuđujemo sva krivična djela počinjena u ovom nizu incidenata, bez ikakvog izuzetka ili relativizacije. Napominjemo ono što bi u zemlji koja stremi članstvu u EU trebalo da bude norma a ne željeni cilj – da niko ne smije biti izvan domašaja zakona. Ovi incidenti nisu samo pojedinačni prekršaji, već zločini motivisani mržnjom po nacionalnoj osnovi, koji su prerasli u progon turskih državljana, što ih čini posebno opasnim i zahtijeva strožu primjenu Krivičnog zakonika Crne Gore, koji predviđa pooštrene kazne za djela učinjena iz razloga nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Posebno ističu da su demoliranje poslovnih prostora i uništavanje imovine turskih državljana klasični primjeri zločina iz mržnje, koji ne samo da krše pravo na imovinu i sigurnost, već i podstiču kolektivnu stigmatizaciju cijele nacije.&nbsp;
- Ovi incidenti nisu izolovani – oni su praćeni govorom mržnje na društvenim mrežama i u javnom prostoru, uključujući skandiranje parola koji pozivaju na ubistvo državljana Turske, što predstavlja direktno izazivanje nacionalne i vjerske mržnje i mora biti tretirano kao krivično djelo. Posebnu zabrinutost izražavamo zbog organizovanog protesta građana u Podgorici, koji je obezbjeđivala policija, a koji je rezultirao vrlo prijetećom atmosferom u kvartovima sa velikim brojem turskih stanovnika. Snimci i izvještaji pokazuju da je veliki broj maskiranih muškaraca kružio ulicama, stvarajući osjećaj opasnosti i straha među turskim državljanima. Ovo nije samo spontani skup – to je organizovani akt koji je, uz policijsku zaštitu, poslao poruku netrpeljivosti i podstakao dalje incidente - dodaje u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali, zahtijevaju hitno i jednako procesuiranje svih učesnika ovih incidenata.&nbsp;
- Državno tužilaštvo i policija moraju djelovati bez odlaganja: identifikovati, privesti i sudski goniti sve počinioce nasilja. Jednako tako, svi oni koji su raspirivali mržnju – bilo putem društvenih mreža, javnih skupova ili medija – moraju biti procesuirani u skladu sa Krivičnim zakonikom za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje za koje su zaprijećene kazne zatvorom od šest mjeseci do deset godina i da svi koji su vršili druga krivična djela motivisana mržnjom kao što je uništavanje tuđe imovine, treba strožije da se kazne u skladu sa članom 42a KZCG - podvukli su oni.&nbsp;
Kako zaključuju, svako odlaganje ili selektivnost u punoj primjeni zakona će samo produbiti podjele i podstaknuti nove cikluse nasilja.
1. Danijel Kalezić, ERA – Savez za jednaka prava
2. Milica Kovačević, CDT - Centar za demokratsku tranziciju
3. Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava
4. Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje
5. Jovan Džoli Ulićević, Asocijacija Spektra
6. Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje – CeMi
7. Staša Baštrica, Kvir Montenegro
8. Ivana Vojvodić, Juventas
9. Biljana Zeković, SOS telefon za zene i djecu zrtve nasilja – Podgorica
10. Ervina Dabidžinović, ANIMA
11. Milka Tadic Mijovic, CIN-CG
12. Aida Perović, NVO Prima
13. Vanja Cicmil, Zero Waste MNE
14. Marica Stijepović, NVO Mirta
15. Ranko Dacić, Crnogorska mreža za smanjenje štete, Link
16. Ana Dedivanović, Udruženje LBTQ žena “Stana”
17. Maja Raičević, Centar za ženska prava
18. Aida Petrović, Crnogorski ženski lobi
19. Marina Vujačić, Udruženje mladih sa hendikepom
20. Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore
21. Budislavka Mira Saveljić, Sigurna ženska kuća
22. dr Milena Popović Samardžić, NVO Ipso facto
23. Kristina Mihailović, Udruženje roditelji
24. Zorana Marković, CRNVO
25. Zenepa Lika, MSJA
26. Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava
27. Nevenka Vuksanović, CEDEM
28. Darko Ivanovic - NVO 35mm
29. Aleksandra Radoman, Centar za obuku i obrazovanje
30. Adnan Čirgić, Crnogorski PEN centar
31. Aleksandar Radoman, Fakultet za crnogorski jezik i književnost
32. Sabina Talović, Bona Fide Pljevlja
33. Lidija Guberinić, Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
34. Filip Kuzman, Antifašisti Cetinja
35. Almedina Dodić, Eduko Plus
36. Maja Bogojević, Agora Femina
37. Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
38. Jovana Marović, građanska aktivistkinja
39. dr Tea Dakić, Psihijatrica i aktivistkinja za ljudska prava
40. Srđan Vukčević, ekonomista i poslovni konsultant
41. Paula Petričević, građanska aktivistkinja
42. Goran Đurović, građanski aktivista
43. Tamara Milaš, građanska aktivistkinja
44. Dragana Tripković, dramaturškinja
45. Balša Dragojević, aktivista
46. Tijana Dragojević, aktivistkinja
47. Jelena Čolaković, aktivistkinja
48. Aleksandra Vujačić, aktivistkinja
49. Marija Radović, aktivistkinja
50. Marija Mijović, aktivistkinja
51. Marija Ružić Stajović, aktivistkinja
52. Andrijana Radulović, aktivistkinja
53. Stefan Đukanović, aktivista
54. Jovan Bojović, aktivista
55. Marija Jovanović, aktivistkinja
56. Milva Milić, aktivistkinja
57. Marko Vukčević, aktivista
58. Iskra Đurišić, aktivista
59. Danijela Nikić, aktivistkinja
60. Aleksandra Kraljević, aktivistkinja
61. Aleksa Radonjić, aktivista
62. Itana Kovačević, psihološkinja
63. Marko Dragićević, aktivista
64. Ana Jaredić, aktivistkinja
65. Jelena Nenezić, glumica
66. Jelena Martinović, novinarka i književnica
67. dr Maida Burdzovic, psihijatrica
68. dr Slaven Jovanovic, specijalizant psihijatrije
69. dr Zlata Kovacevic, internista-endokrinolog
70. Ivana Stanić, slikarka
71. Adrijana Gvozdenovic, umjetnica
72. Julija Milačić Petrović Njegoš, glumica
73. dr sci Tijana Todorovic, vizualna umjetnica
74. Radoje Cerovic, psiholog i biznis konsultant
75. dr Boris Ćorić, psihijatar
76. dr Ljiljana Radulović, neurološkinja
77. Kristina Gvozdenović, dr političkih nauka
78. Elvis Beriša, građanski aktivista
79. dr Sandra Vujović, neurolog
80. Vesna Rajković Nenadić, novinarka
81. Mila Radulović, novinarka
82. Sanja Jovanović, filmska producentkinka
83. Tanja Šuković, novinarka
84. Ana Milović Jasikovac, omladinska radnica
85. Martina Markolović, aktivistkinja
86. Elizabeta Mrnjačević, aktivistkinja
87. Tanja Pavićević, novinarka
88. Amra Bajrović, aktivistkinja
89. Bojana Malović, aktivistkinja
90. dr Boban Batrićević, univerzitetski profesor i civilni aktivista
91. Milena Bešić, kao građanska aktivistkinja
92. Sanja Orlandić, filološkinja
93. Jelena Nikolić, diplomirani matematičar
94. mr Emir Pilav - politikolog i građanski aktivista
95. Nikoleta Đukanović, građanska aktivistkinja
96. Veselin Radulović, advokat
97. Anđela Milović, novinarka
98. Bojan Zvicer, građanski aktivista
99. Miloš Vukanović, istoričar
100. Olivera Komar, politikološkinja
101. Marija Perović, rediteljka
102. Violeta Senić, građanska aktivistikinja
103. Žarko Begović, građanski aktivista
104. Jasna Tatar Anđelić, profesorica UCG
105. Žarko Božović, grđanski aktivista
106. Mila Lekić Pejović, građanska aktivistinja

Grupa intelektualaca: Državno tužilaštvo i policija moraju djelovati bez odlaganja - identifikovati, privesti i sudski goniti sve počinioce nasilja

Vaterpolisti Budućnosti One poraženi su večeras u Podgorici od Panatinaikosa 14:9, u utakmici četvrtog kola C grupe Eurokupa.
Podgorički tim upisao je četvrti poraz i bez pobjede je u debitantskoj sezoni na evropskoj sceni.
Budućnost je odigrala najbolji meč ove sezone, ali to nije bilo dovoljno da se priredi iznenađenje.
Panatinaikos, koji je dobio i prvi međusobni duel, dvadesetak minuta je &nbsp;dominiraom vodio je 8:1, pa 10:3.
Od sredine treće četvrtine Budućnost je zaigrala bolje i uspjela da ublaži poraz.
U ekipi Panatinaikosa, čiju kapicu nosi crnogorski reprezentativac Dušan Banićević, najefikasniji su bili Nikolas Kopeliadis i Aristeidis Kalivolopulos sa po četiri gola.
Isti učinak u domaćem sastavu imao je Darko Brguljan, tri je postigao Petar Brnović, a po jedan Marko Bošković i Nikola Petrović.
Budućnost će u narednom kolu, 4. decembra, biti gost Vuljagmenij.

Panatinaikos pobijedio Budućnost One

Jedna osoba povrijeđena je u padu lifta u zgradi u centru Podgorice.
To je Portalu ETV potvrdio šef Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović.
- Povrijeđeni je izvučen iz lifta i prebačen vozilom hitne pomoći radi pružanja medicinske pomoći - kazao nam je Bojanović.
Uzrok pada lifta još nije poznat.

Jedna osoba povrijeđena u padu lifta u centru Podgorice

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Nakon što je na društvenim mrežama objavljen video-snimak tuče dvije ženske osobe, podgorička policija ih je identifikovala i privela aktere na informativni razgovor u stanicu policije u Podgorici.
- Svi akteri su identifikovani i privedeni i u toku je njihovo ispitivanje - rečeno je Pobjedi nezvanično iz Uprave policije.
Pozvan je tužilac i čeka se klasifikacija djela.

Policija privela dvije maloljetnice na informativni razgovor zbog tuče

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Nikakvog incidenta 8. avgusta nije bilo u Gornjem Zaostru – tvrdnja je svjedoka koji su juče saslušani u Osnovnom sudu u Beranama na suđenju Danku Femiću iz Podgorice optuženom za dva krivična djela prinude, odnosno da je prisilio fotoreportere Vijesti i Pobjede – Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića da mu predaju fotoaparate, ljut što su fotografisali akciju uklanjanja statue četničkog zlikovca Pavla Đurišića, koja je potom sklonjena u obližnju crkvu kojom gazduje Crkva Srbije. Vjernici Crkve Srbije toga dana skinuli su Đurišićevu statuu sa postamenta, postavljenu dan ranije, kako bi spriječili da je ukloni policija i preda tužilaštvu kao dokaz u predmetu koji je formiran zbog podizanja spomenika četničkom vođi, zločincu koji je tokom Drugog svjetskog rata pobio hiljade nedužnih ljidi, listom Muslimana u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u okviru monstruoznog plana stvaranja etnički čiste takozvane velike Srbije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112007118_8838f2ad2f7f9f691e0a2bfe7b9de1f14c744887b15ea218df2ae0d43d8a6fda" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="femić"><figcaption>OTEO FOTOAPARATE: Danko Femićetv</figcaption></figure>  Svjedoci Drago Labović, Dragoljub Šćekić, Radovan Obradović, Milić Ralević i Vojislav Rmuš, osim tvrdnji da fotoreporteri nijesu bili meta bilo kakvog napada, požalili su se juče sudu i kako niko nije ni znao da su oni novinari, jer nijesu imali „nikakva obilježja“. Rekli su i da je lokalni svještenik Milenko Ralević zabranio snimanje uklanjanja statue sa postamenta, što fotoreporteri nijesu poštovali. Kazali su i da su na skupu bila dvojica policajaca u civilu, te da bi oni sigurno reagovali da se dogodio bilo kakav incident. Insistirali su i na tome da se skup odvijao na privatnom imanju. <h2>SVJEDOČENJA</h2> Svjedok Labović je, kako piše u zapisniku sa jučerašnjeg ročišta, vidio Femića, Vasiljevića „i još jednog momka“ kojeg ne zna, kako razgovaraju kod crkve u Gornjem Zaostru. - ...držali su fotoaparate u rukama i čuo je kada ih je Femić zamolio da izbrišu fotografije koje su napravili prilikom uklanjanja spomenika, nakon čega mislim da je oštećeni Stevo Vasiljević to i uradio, te mu je optuženi Femić predao opremu - fotoaparat, nakon čega su se pozdravili i u prijateljskom raspoloženju rastali maltene samo što se nijesu poljubili i nije bilo nikakvog incidenta tu – piše u zapsiniku. Rekao je i da se ne razumije u novinarstvo, ali da mu „neka logika kaže da su isti trebali da imaju neki prsluk, na kojem bi pisalo da se radi o novinarima ili neki bedž“. Novinarskim obilježjima pozabavio se i svjedok Šćekić koji je kazao kako su „svi prisutni na navedenom skupu bili ugošćeni i počašćeni, pa i ovdje prisutni oštećeni Stevo Vasiljević sa dvojicom svojih kolega, koji nijesu imali obilježja da bi znao da se radi o novinarima“. Kako piše u zapisniku, ovaj svjedok je rekao i da je „svještenik Milenko Ralević sa razglasa tri-četiri puta zamolio građane i novinare da ne fotografišu i snimaju uklanjanje spomenika, te da sjednu pod šator dok se spomenik ne ukloni“. Ustvrdio je i da bi on, jer je bio na dizalici, najbolje mogao da čuje i vidi da je bilo „kakvo guranje, ili kakvu galamu, prijetnje, psovanje i slično“. - Skup je mirno završen bez bilo kakvih tenzija, a bila je prisutna i policija – kazao je ovaj svjedok. Svjedok Obradović je posebno naglasio, kako proizilazi iz zapisnika, da je svještenik Ralević ponovio „četiri-pet puta“ da se ne snima uklanjanje spomenika i ne objavljuje na društvenim mrežama. Svjedok Ralević je kazao da je svještenik Ralević „tri puta pozvao i zamolio na ozvučenje da niko od prisutnih ne fotografiše i ne snima demontažu spomenika“. On je ispričao i da je kada je statua unijeta u crkvu, nekoliko minuta kasnije vido Femića kako prilazi „i ima dva fotoaparata oko vrata“. - ...tada su nam prišli ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i Boris Pejović, koji su nam tom prilikom rekli da su novinari i zamolili oca Milenka da posreduje da im se vrati oprema. Otac Milenko je tada kazao da ne može da posreduje, da ne zna ljude i da ga ne zanima ono što se dešava van crkve – rekao je on. Poslije toga su, kako je ispričao, zamolili njega da pita Femića da im vrati opremu, što je ovaaj i učinio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112007118_316a1b85e60bdec2450ff58e9d0b98200a325ed0e6fbfd11e942654c7c95e9a6" data-rendition-name="original" width="892" height="527" loading="lazy" alt="vasiljević"><figcaption>RULJA GA MALTRETIRALA SAT VREMENA: Stevo Vasiljevićetv</figcaption></figure>  - Imao je dva fotoaparata, izvadio je dvije baterije i kartice iz džepa i sve stavio na haubu od vozila i oni su uzeli svako svoj aparat i njegove sastavne djelove i tada su nam se još jednom izvinili i pokazali da su izbrisali fotografije – rekao je on. Ralević je ispričao i da je zamolio fotoreportere „da idu kako ne bi došlo do eskalacije sukoba, jer nijesu ispoštovali blagoslov sveštenika“. Svjedok Rmuš je ispričao da je svještenik pozvao da se ne fotografiše, „bukvalno molio kako ne bi došlo do provokacija ili bilo kakvih drugih incidenata što je trajalo nekih 15 minuta“. - Nakon čega su ovdje oštećeni Stevo Vasiljević i sa njim još dvoje ljudi, od kojih je jedan bio mlad, počeli da fotografišu što je izazvalo reakciju kod okupljenih, što su shvatili kao prvokaciju – piše u zapisniku njegovog svjedočenja. Rekao je i da ih „niko pipnuo prstom nije, niti im je šta drugo uradio“. Sljedeće ročište zakazano je za 24. decembar. Proces vodi sudija Tomo Zečević. <h2>STRATEGIJA</h2> Upoređujući jučerašnja svjedočenja sa izjavom episkopa Metodija Ostojića koji je u avgustu saslušavan zbog događaja u Gornjem Zaostru, proizilazi da je strategija odbrane Femića da niko nije znao da su oni novinari, jer nijesu imali obilježja, da su snimali na privatnom posjedu, da su oni ti koji su izazvali incident, da se niko nije nad njima iživljavao. Ostojić je rekao kako novinari Pobjede i Vijesti nijesu imali akreditacije i „press“ prsluke.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112007118_f1221ba0763c02ff9829e261147035c23e0ac6bd598201c784c7fe346f9742ad" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODT Beraane"><figcaption>NAPADAČI NIJESU PROCESUIRANI: Osnovno državno tužilaštvo BeraneODT</figcaption></figure>  - Od ostalih su se razlikovali samo po tome što su nosili fotoaparate. ...Stoga, pod punom moralnom i krivičnom odgovornošću izjavljujem da sve dok sam bio prisutan u hramu i kasnije na imanju porodice Dobrašinović, nijesam vidio i koliko je meni poznato nije bilo nikakvih incidenata, niti verbalnog i fizičkog nasilja prema bilo kom prisutnom licu. ...Sveštenik je zamolio da se uklanjanje spomenika ne snima iz namjere da se ko ne sladi fotografijama velikog vojvode Pavla Đurišića dok ga skidaju sa postamenta. Lično je bio prisutan sve vrijeme i nadgledao kada su civilnim vozilom pristigli novinari, prošli na vrh puta, ušunjali se i odmah počeli da snimaju. To je izazvalo izmučeni narod i prema riječima prisutnih došlo je do komešanja. Niko nikog nije udario – ispričao je tada Ostojić. Tužilaštvo do danas nije identifikovalo napadače i pokrenulo postupak protiv aktera jednog od najbrutalnijih napada na novinare ikada zabilježen u Crnoj Gori i to naočigled dvojice službenika policije koji nijesu reagovali?! Novinar Vijesti Balša Rudović i fotoreporter Pejović ispričali su nakon događaja da ih je „bijesna masa pijanih ljudi“ sat i po psihički maltretirala i prijetila im smrću, a da je Vasiljevića tuklo više desetina osoba, da su svještenici sve posmatrali, ne reagujući na njihov poziv da im pomognu. Vasiljevića je rulja maltretirala skoro sat. Jedan od napadača, kako je ispričao, prijetio mu je nožem, jedan mu je lomio opremu, udarali su ga... Iz te rulje izvukao ga je jedan prisebni mještanin.

Femićevi svjedoci kao i episkop Metodije Ostojić – napad je najbolja odbrana

&nbsp;Komunalna inspektorka iz Tivta Nataša Samardžić koja je na divlje u tivatskom naselju Seljanovo dogradila na prizemnoj kući sprat i visoko potkrovlje, iako je gradilište ljetos pečatirano, bez ikakvih problema završila je planirani posao, a sada je u fazi unutrašnjih radova. I niko je ne zaustavlja.
- Mašine su tu, nesmetano rade. Institucije ne reaguju. Ovo je strašno. Nevjerovatna bahatost. I ona sjutra treba nekome da izda nalog o zabrani bilo kakve gradnje. Osjećamo se nemoćno i bijesno – požalili su se mještani Portalu ETV. &nbsp;&nbsp;
Dostavili su nam i snimak sa radilišta, uz konstataciju – što bi bilo da neko od njih počne da gradi bez dozvola.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FGYeQxM0QV_g%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Komunalna inspektorka iz Tivta uređuje unutrašnjost kuće koju je dogradila „na divlje“
Portal ETV o ovom slučaju izvještava mjesecima.
Ko i zašto štiti komunalnu inspektorku Samardžić nema informacija.&nbsp;
Portal ETV obratio se Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru 2. novembra, ali do danas nijesu odgovorili na naša pitanja, pored ostalih, u kojoj fazi je postupak u slučaju komunalne inspektorke Samardžić.
- Ima ona veze svuda. Niko joj ništa ne može – konstatuju mještani koji su nam se obratili.
Komunalna inspektorka Samardžić zaprijetila je ljetos i našoj redakciji da će nas tužiti ako budemo pisali o njenom slučaju, odbijajući da odgovori na pitanja.
I dok se neki izvode pred sud zbog divlje gradnje, neki drugi, poput inspektorke Samardžić su zaštićeni i mogu da čine što hoće, bez bilo kakve sankcije.

Tag: tuzilastvo