<p>Tužilaštvo i policija identifikovali 13 stradalih u nesreći na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, još jedna osoba nije identifikovana, izjavio je ministar unutrašnjih poslova Srbije<b> Ivica Dačić</b>.</p>
<p>Kako je dodao 20-ak ljudi će već danas biti saslušano povodom nesreće na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, počev od ljudi iz nadležnog Ministarstva.</p>
<p>- Javljeno mi je iz policije Novog Sada da su krenuli ka Beogradu da izuzmu dokumentaciju iz nadležnog Ministarstva saobraćaja i građevinarstva, ministar će dati izjavu u policiji, daće izjavu direktorka Željeznice i svi ostali, rekli su mi da im je tužilastvo dalo spisak od 20 lica koja treba da daju izjavu - rekao je Dačić, prenosi Tanjug.</p>
<p>- Tužilaštvo i policija je identifikovalo 13 osoba. Nastadale su i dvije djevojčice, 2014. i 2018. godište i njihov djeda iz Kovilja... Imate jedan fudbalski klub koje je danas dao saopštenje da su momak i djevojka poginuli, fudbaler 2003. i njegova devojka 2004. godine, takođe 2007. godište jedan dečak i 2008. godište - rekao je Dačić za TV Prva.</p>
<p>On je naveo da još nemaju tačnu identifikaciju za jedno lice, za državljanina Sjeverne Makedonije i da je obavijestio kolegu iz te zemlje.</p>
<p>Dačić je naveo da su od samog starta prognoze bile pesmistične zbog težine konstrukcije koja se obrušila i da su odmah ekipe izašle na teren, da je bilo 15 ekipa hitne pomoći i 77 spasilaca, ali da su uglavnom mogli na konstatuju smrt.</p>
<p>Dodao je da su tri osobe prevezene u Urgentni centar i da je jedna osoba izvučena odmah, a da se za dvije vodila teška bora koja je trajala satima.</p>
<p>- Jedna ženska osoba je 2001. godište, druga 2008. godište koje su preživjele i dječak 2006. godište, kod koga je došlo do amputacije noge - dodao je Dačić.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Nakon nesreće u Novom Sadu: Dvadeset ljudi ide na saslušanje, izuzima se dokumentacija

<p>U četiri kancelarije, u prostoru od 89 kvadrata, u istoj zgradi sa Osnovnim sudom u Starom gradu, zbili su se troje državnih tužilaca i službenici, ukupno 11 zaposlenih. Rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva, <b>Ristu Stijoviću</b>, i portparolu, državniom tužiocu, <b>Nikoli Samardžiću</b>, tek nedavno se priključila mlada državna tužiteljka<b> Đurđina Bulut</b>. Prethodno je hercegnovsko Tužilaštvo pune tri godine radilo sa dvoje tužilaca, iako je predmeta sve više.</p>
<p>To je saopštio novinarima rukovodilac Risto Stijović povodom Dana otvorenih vrata, u susret Danu državnih tužilaca Crne Gore, 1. novembra, prenosi Novski portal.</p>
<p>- Ove godine primljen je 591 predmet, od toga 311 protiv poznatih učinilaca krivičnih djela, 192 su razni krivični predmeti gdje se provjerava da li je izvršeno krivično djelo, 11 je protiv pravnih lica. Otvoreno je 12 istraga, a protiv nepoznatih počinilaca krivičnih djela bilo je 40 predmeta. Pristiglo je i 15 prijava za krivična djela protiv maloljetnika, a 10 su prekršaji - kazao je Stijović.</p>
<p>Evidentan je porast krivičnih djela. Već sada je prekoračen uveliko njihov u odnosu na prošlu godinu kada su novski državni tužioci primili 528 predmeta.</p>
<h2>Zatrpani i novim predmeteima nakon promjene zakona</h2>
<p>Stijović smatra da je to posljedica izmjene zakonskih propisa i izmjene Krivičnog zakonika iz 2023 godine.</p>
<p>- Uvedeno nam je čak 16 novih krivičnih djela, a prošireno je krivično djelo nasilje u porodici i zajednici, jer obuhvata ono što je ranije bio prekršaj. Neka krivična djela su prenesena i u nadležnost ovog Tužilaštva koje je dobilo 11 predmeta SDT-a na dalje postupanje - kazao je on.</p>
<p>Prilaz zgradi, u kojoj Tužilaštvo ima samo 89 kvadrata, ne odgovara njegovim odgovornim i zahtjevnim poslovima. Dolazi se samo stepenicama, invalidi nemaju pristup, otežano i stariji…</p>
<p>Stijović navodi da su pored skučenog radnog prostora tri godine radili bez dva tužioca. Ljetos su uspjeli da dobiju samo jednog. Po sistematizaciji fali još jedan, ali i pet radnih mjesta je slobodno za službenike. Ne mogu da ih popune jer nema prostora. Takođe, zbog nedostatka sudija u Osnovnom sudu u Herceg Novom rastei broj neriješenih predmeta, a dio je delegiran Sudovima u Kotoru i na Cetinju.</p>
<p>- Evidentan je porast krivičnih djela nasilja u porodičnoj zajednici, kao i protiv bezbjednosti javnog saobraćaja. Vjerovatno je to uslovljeno povećanim gužvama u saobraćaju posebno tokom ljeta. Krivičnih djela protiv falsifikovanja isprave ima puno, jer je blizu granica. Jedina smo opština u Crnoj Gori koja se graniči sa EU i veliki je trazit putnika i onih koji ilegalno pokušavaju da užu u zemlje EU - naglašava Stijović.</p>
<h2>Fale i prevodioci i sudski tumači</h2>
<p>Portparol, državni tužilac, Nikola Samardžić, ukazao je i na veliki problem zbog nedostatka prevodilaca, jer sudski tumači nisu zainterseovani da dolaze i prevode.</p>
<p>- Kod notara odmah dobiju novac, a kod nas se čeka nekoliko mjeseci. Tarifa je 35 eura po stau. Kod nas je sve centarlizovano, pa I računovodstvo. Da ne pričam koliko imamo problema sa strancima koji govore samo svoj jezik, portugalski, persijski, finski… - istakao je on.</p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, Stijović je rekao da su prioriteti u rješavanju pritvorski predmeti, jer su hitne prirode, kao i oni koji se odnose na nasilje u porodici.</p>
<p>- Za Tužilaštvo je predmet završen onog momenta kada donese tužilačku odluku, optužnicu, optužni predlog, rješenje o odbacivanju krivične prijave… Potom ide faza suđenja ako je riječ o optužnici ili optužnom predlogu i onda se on vodi kao nezavršen kod Suda, ali i kod nas, jer nije zapravo dobio sudski epilog, odluku - saopštio je on.</p>

610x380

500x500

Herceg Novi: Sve više predmeta i istraga, malo tužilaca i prostora za rad

<p>Ukrajinski glavni tužilac <b>Andrej Kostin</b> podnio je ostavku usred istraga u kojima je utvrđeno da su desetine vladinih službenika izbjegavali služenje vojnog roka tražeći invalidninu.</p>
<p>Mobilizacija je vrlo osjetljivo pitanje u Ukrajini, čiji je broj vojnika iscrpljen nakon više od dvije i po godine borbe protiv ruske invazije.</p>
<p>Kostin je svoju ostavku najavio 22. oktobra na Telegramu nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost Ukrajine kojem je prisustvovao predsjednik Volodimir Zelenskiy, koji je rekao da Kostin "treba preuzeti političku odgovornost" za situaciju.</p>
<p>- Smatram da je stav predsjednika Zelenskog apsolutno ispravan.... Mislim da je (takođe) korektno da objavim ostavku na mjesto glavnog tužioca - rekao je<b> </b>Kostin na Telegramu.</p>
<p>Ranije ovog mjeseca, istražitelji su otkrili da je jedan broj javnih tužilaca u zapadnoj regiji Hmeljnicki lažno dobio invalidske dozvole i da su primali posebne beneficije.</p>
<p>Istrage o ovom pitanju su u toku u drugim djelovima Ukrajine.</p>

Ukrajinski glavni tužilac podnio ostavku zbog istrage o korupciji

<p>Crna Gora je i 2022. imala najveći broj sudija na 100.000 stanovnika na nivou država Savjeta Evrope - 42,4, iako je to smanjenje u odnosu na 2020. i 2018. godinu kada ih je bilo 49,8, odnosno 50 – pokazuje najnoviji izvještaj o evropskim pravosudnim sistema <b>Komisije za efikasnost pravosuđa </b>za ciklus za 2024. godinu.</p> <p>U ovoj dokumentu, koji je objavljen danas, a obrađuje podatke iz 44 države Savjeta Evrope iz 2022. godine, ističe se da je ovo i prvo izdanje izvještaja u kom su upotrijebljeni podaci nakon pandemije koronavirusa koja je, kako navode, uticala i na funkcionisanje pravosuđa u Evropi.</p> <p>U Evropi je 2022. prosjek sudija na 100.000 stanovnika bio 22, tužilaca 12 i 180 advokata.</p> <p>U Engleskoj i Velsu je zabilježen najmanji broj sudija na 100.000 stanovnika – troje, dok je u Crnoj Gori i Hrvatskoj zabilježen najveći broj – 42,4.</p> <p>- Crna Gora, država na Zapadnom Balkanu, tradicionalno ima jedan od najvećih omjera pravnih stručnjaka u Evropi – navodi se u analizi.</p> <p>Zapaža se da je zabilježeno smanjenje broja sudija na 100.000 stanovnika u odnosu na prethodne godine, kao i smanjenje broja tužilaca – sa 20,16 na 16,16 do 2022.</p> <p><b>Budžet</b></p> <p>Crna Gora je za pravosudni sistem 2022. izdvojila 37.507.828 eura, odnosno 60,5 eura po glavni stanovnika, što je ispod prosjeka Savjeta Evrope. Ovaj budžet, pak, čini 0,76 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je najveći udio u Evropi.</p> <p>Prosječan realizovani budžet na nivou 44 države Savjeta Evrope, kako je precizirano, iznosi 0,31 odsto, dok je medijan 0,28 odsto.</p> <p>- Ovo odražava posvećenost manje bogatih zemalja da podrže pravosudni sistem kao osnovni stub vladavine prava. Na primjer, Bosna i Hercegovina (0,64 odsto), Crna Gora (0,76 odsto) i Ukrajina (0,68 odsto) i Bugarska (0,55 odsto) pokazuju značajno veće investicije u odnosu na BDP od Azerbejdžana (0,24 odsto) i Gruzije (0,23 odsto) – navodi se u dokumentu, uz objašnjenje da su ovo države koje spadaju u grupu koje izdvajaju manje od 10.000 eura.</p> <p>Budžet sudova u Crnoj Gori po stanovniku je 2022. iznosio 44,6 eura, u odnosu na 48,5 eura u 2020. godini, zbog smanjenja broja sudija, a samim tim i izdvajanja plata – navodi se u analizi.</p> <p>- Zemlje sa nižim BDP-om po stanovniku troše veći procenat BDP-a na budžete, iako su apsolutne cifre izvršenih budžeta sudova po stanovniku niže (na primjer Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) – navodi se u analizi.</p> <p>Konstatuje se i kako je Crna Gora, u odnosu na 2020, imala pad budžeta koji se izdvaja za sudove od osam odsto.</p> <p>- Od 2020. do 2022. opšti trend je povećanje budžeta koji se izdvaja za sudove. Najveći rast zabilježen je u Jermeniji (+51 odsto), Azerbejdžanu (+74 odsto) i Gruziji (+85 odsto). Samo šest zemalja smanjilo je svoj sudski budžet u eurima – Crna Gora, Hrvatska, Norveška, Slovačka, Švedska i Ukrajina – istaknuto je u dokumentu Savjeta Evrope.</p> <p>Crna Gora troši 15,7 eura po glavi stanovnika za tužilaštvo, odnosno 0,20 odsto BDP-a i 26 odsto od budžeta za implementaciju sudskog sistema.</p> <p>- U 2022. godini države i entiteti su u prosjeku trošili 18,6 eura po stanovniku na usluge tužilaštva, što odgovara 0,09 odsto BDP-a. Prosječan trošak po stanovniku u 2022. godini bio je za 18,75 odsto veći u odnosu na 2020. godinu (16 eura) – precizirano je u analizi.</p> <p><b>Efikasnost</b></p> <p>U Crnoj Gori, kako je konstatovano, sudovi ostaju najefikasniji u drugom stepenu i u domenu krivičnih predmeta, u skladu sa prošlim ciklusom evaluacije.&nbsp;</p> <blockquote>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta. Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“</blockquote> <p>- Najkraće vrijeme rješavanja je prijavljeno u trećem stepenu krivičnih predmeta. Povećanje vremena rješavanja prijavljeno je u prvostepenim upravnim predmetima, kao i u građanskim i privrednim parnicama, uključujući i najvišu instancu građanskih i privrednih sporova zbog nedostatka sudija u Vrhovnom sudu – navodi se u dokumentu.&nbsp;</p> <p>Značajan porast zahtjeva u vezi sa zakonom o slobodnom pristupu informacijama, kako se ističe, dramatično je povećao broj administrativnih novih predmeta, nadmašujući kapacitete suda.&nbsp;</p> <p>- Ovo je rezultiralo velikim zaostatkom i pretjerano dugim vremenom rješavanja predmeta – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa.</p> <p>Pokazatelji učinka u prvostepenim građanskim i privrednim parnicama, kako je precizirano, pokazuju zabrinjavajuću situaciju u Crnoj Gori, gdje je vrijeme rješavanja poraslo za 136 dana, što je povećanje od skoro 50 odsto, dok je zabilježen pad od 21 odsto u pogledu stope rješavanja slučajeva.</p> <p>- Crnogorski sudovi su zabilježili i pad riješenih predmeta uz porast neriješenih predmeta na kraju 2022. Ovo je prvi put u proteklih šest ciklusa evaluacije da je vrijeme rješavanja premašilo 300 dana u građanskim i privrednim sporovima – istakli su u dokumentu.</p> <p>U domenu stope efikasnosti u upravnim predmeta, kako se dodaje, Crna Gora je zabilježila najznačajniji pad stope rješavanja slučajeva i to za 89 odsto, a to je praćeno povećanjem od 739 dana za vrijeme rješavanja predmeta.</p> <p>Razlog je, kako se navodi, značajno povećanja pristiglih predmeta u Upravnom sudu, koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, ocjenjujući da je „problem eskalirao u Crnoj Gori 2022. godine“.</p> <p>Pokazatelji učinka u prvostepenim krivičnim predmetima ukazuju, na nivou 44 članica Savjeta Evrope, da tri četvrtine spada u kategoriju „standardne“ efikasnosti, što znači da se njihov stopa rješavanja predmeta kreće od 95 odsto do 200 odsto, dok njihovo vrijeme rješavanja ne prelazi dvostruku vrednost medijane od 133 dana.</p> <p>- Kipar i Crna Gora su stavljeni u kategoriju „upozorenja“ zbog velikog porasta pristiglih predmeta koji nisu praćeni povećanjem broja rješavanja, dok je Malta prijavila veoma visok period rješavanja predmeta od 527 dana jer je njen broj na čekanju i dalje značajno veći od riješenih predmeta – istaknuto je u dokumentu.</p> <p>U kategoriji nerešijenih drugostepenih predmeta koji su stariji od dvije godine navodi se kako su Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina, Italija, Malta i Srbija bile države sa najvećim udjelom ovakvih predmeta.</p> <p>Pokazatelji rada u sudovima najviše instance, kako se dodaju, pokazuju da je Crna Gora, u domenu krivičnih predmeta imala najmanje vrijeme rješavanja – 12 dana, dok je u Albaniji zabilježeno najduže vrijeme rješavanja – 902 dana.</p> <p>- Uprkos nekim izuzecima, kao što je povećanje vremena rješavanja za građanske i privredne parnice u Crnoj Gori za 463 dana zbog značajnog smanjenja broja sudija Vrhovnog suda (2021. godine mandat sadašnjeg predsjednika i pet sudija Vrhovni sud je ukinut odlukom Sudskog savjeta), smanjenja su bila značajnija od povećanja – navodi se u analizi.&nbsp;</p> <p>U pogledu neriješenih predmeta najviše instance koji su stariji od dvije godine, kako je precizirano, tri države članice su prijavile posebno visok udio zaostalih građanskih i privrednih sporova u najvišoj instanci – Crna Gora (93 odsto), Italija (51 odsto) i Hrvatska (42 odsto).</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241016091016_fceb62fb30e515c239ab2096c6fe7e901367e1722950f5dba22e9e8acc1af907" data-rendition-name="original" width="1112" height="717" loading="lazy" alt="Iz izvještaja Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope"> </figure>  <p><b>Pravna pomoć</b></p> <p>Crna Gora je zabilježila pad od 26 odsto u budžetu za pravnu pomoć.</p> <p>- Od 2020. do 2022. budžet za pravnu pomoć je doživeo porast u 27 država i entiteta, uključujući jednu državu posmatrača, dok je smanjen u devet zemalja i jednoj državi posmatraču. Značajan porast je zabilježen u Albaniji, Azerbejdžanu, Bugarskoj, Malti, Republici Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Nasuprot tome, Crna Gora, Austrija, Grčka, Letonija i Švedska doživjele su najznačajnija smanjenja – ističe se u dokumentu.</p> <p>Smanjenje budžeta Crne Gore može se, kako dodaju, objasniti time što budžet za 2022. integriše pravnu pomoć za sudove u odjeljak za advokatske usluge, umjesto da je navodi zasebno.</p> <p>Crna Gora, kako se dodaju, ima i obaveznu medijaciju prije odlaska na sud i informativne sesije sa medijatorom.&nbsp;</p> <p>- Do 2022. broj medijatora se udvostručio na 32,4 na 100.000 stanovnika sa 15,8 u 2018. godini, a broj predmeta koji su obrađeni kroz sudski postupak medijacije povećan je na 3.074, u poređenju sa 708 četiri godine ranije – ističe se u analizi.</p> <p><b>Rodna ravnopravnost</b></p> <p>U Evropi ima više sutkinja i tužiteljki nego sudija i tužilaca (57 odsto profesionalnih sudija i 54 odsto tužilaca su žene), a procenat novoprimljenih sutkinja veći je od postojećeg u 24 od 32 zemlje (u 17 od 27 zemalja za tužiteljke).&nbsp;</p> <p>- Međutim, „stakleni plafon“ je i dalje realnost, čak i ako se čini da je počeo da "puca", a udio žena na najvišim pozicijama nastavlja da raste – ocijenili su iz Komisije za efikasnost pravosuđa Savjeta Evrope.</p> <p>Što je viši hijerarhijski nivo, manji je udio žena u pravosuđu, uključujući sudije i javne tužioce, a duži je spisak zemalja u kojima ovaj procenat ostaje ispod 50 odsto.&nbsp;</p> <p>- Ovo zapažanje koje je napravljeno 2012. godine, kada je „stakleni plafon“ preveden u brojke, važi i za 2022. godinu – istaknuto je u dokumentu kao i da se manje više isti trendovi mogu opaziti i u tužilaštvu.</p> <p>Kako je precizirano, u 2022. godini postoji devet zemalja u kojima udio žena na čelu javnih tužilaštava prelazi 50 odsto: Crna Gora, Hrvatska, Kipar, Estonija, Island, Irska, Malta, Portugal i Slovenija.</p> <p>- U 2012. godini bile su četiri zemlje – navodi se u analizi.</p> <p><b>Informacije</b></p> <p>Iako postoje veb resursi širom Evrope, države i entiteti takođe pružaju informacije na druge načine – lično, putem telefona ili interaktivnog ćaskanja.</p> <p>- Među rastućim primjerima višekanalnih pristupa koje primjenjuju države i entiteti, Gruzija vodi telefonske linije na kojima ljudi mogu da pristupe informacijama o svom neriješenom slučaju ili svojim pravima ili tražiti uputstva u pitanjima koja se tiču djece. U Crnoj Gori i Poljskoj takođe postoji 24-satna telefonska linija koja je posebno dostupna u vezi sa djecom – navodi se u dokumentu.</p>

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Crna Gora i 2022. imala najveći broj sudija na nivou država Savjeta Evrope

<p><b>Milan Vujotić</b>, jedan od visokopozicioniranih pripadnika organizovane kriminalne grupe „Kavač“, početkom marta 2021. godine razgovarao je u SKY ECC aplikaciji sa bivšim policajcem <b>Goranom Stojanovićem</b>, kojeg Specijalno državno tužilaštvo tereti za saradnju upravo sa „kavčanima“, o tome kako da njihov zajednički prijatelj iz podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva može da im pomogne da Vujotićevom bratu Nikoli bude izrečena oslobađajuća presuda za nedozvoljeno držanje oružja.</p> <p>Prvi dio komunikacija braće Vujotić i Stojanovića M portal je objavio juče.</p> <p>Razgovori koje danas objavljujemo vođeni su u SKY ECC komunikaciji 5. marta 2021. godine između Milana Vujotića (šifra DCSLKQ) i Gorana Stojanovića (šifra 289E27), a kopije njihovih čatova Milan u 20 sati i 44 minuta prosljeđuje svom bratu Nikoli (šifra K417D9), kako bi ga upoznao sa detaljima dogovora sa tužiocem.</p> <p>Na samom početku Stojanović piše Milanu Vujotiću da je bio kod „tužioca“ kući, da je „tužioc“ pogledao spise predmeta i napisao sugestije za Vujotiće, te potom detaljno objašnjava Milanu kako je do tog trenutka tekao slučaj njegovog brata Nikole, što su sve informacije poznate javnosti preko medijskog izvještavanja o slučaju: on je prvobitno bio optužen zajedno sa Milošem Vidmarom pred Osnovnim sudom u Podgorici, predmet je vodila tužiteljka <b>Ana Radović</b>, a sudija je bio <b>Rade Ćetković</b>, koji je tražio razdvajanje predmeta Vidmara i Vujotića, Vidmar je osuđen, a tužiteljka se žalila na odluku o razdvajanju predmeta. S ozbirom na to da je neposredno nakon toga Radović napredovala i prešla u Više državno tužilaštvo, Vujotićev predmet je ostao u „fazi mirovanja“ i do tog trenutka ga niko ne zadužio.</p> <p>Milan Vujotić potom saopštava Stojanoviću da to sve zna i razgovor se nastavlja o tome kakve je instrukcije „tužioc“ dao za advokata <b>Nikole Vujotića</b>.</p> <p>Stojanović: "Ima li on advokata?"</p> <p>Vujotić: "Sto kaze on? kako sad ? Moze li on zaduziti predmet. Ima advokata"</p> <p>Stojanović: "Kojeg?"</p> <p>Vujotić: "Sto treba advokat sa uradi? Mislim da je Korac, sad cu da pitam. Advokat je trazio vec da se to resava. Ali nije niko zaduzio predmet“</p> <p>Stojanović: "Aj bas pitaj da bih mu to sjutra javio i sad ti pisem sto dalje. On predlaze da ode kod tog sudije i pita ga oce opet bit oslobadjujuca za Nikolu. Ali da je najbolje da se njegov advokat obrati na mail osnovnog suda i tuzilastva. Sto se desava sa predmetom Nikolinim“</p> <p>Vujotić: "Zoran Mijovic je advokat. On je predao predlog tuzilastvu za sporazum i trazio od sudije da zakaze pripremno rociste"</p> <p>Stojanović: "I da posalje na mail tuzioca V Radonjica posto je on PR tuzilastva isto zahtjev"</p> <p>Vujotić: "Poslace sve sto treba advokat"</p> <p>Stojanović: "To nije stiglo izgleda u tuzilastvo pa neka posalje mail na PR tuzilastva V radonjica. Onda ce on moc kod Nikole Boricica (tadašnjeg rukovodioca ODT Podgorica, prim.aut) da trazi da zaduzi predmet i nece bit sumnjivo nista nikome. I sa sudijom koji mu je drug moci ce da zakaze sudjenje u odsustvu. I to nece trajat dugo mozda jedno rociste ili dva“</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015091032_23b3194381cfbb6354cef9b060940be28d87725a55e48bfc2a64827ec8b83f93" data-rendition-name="original" width="359" height="593" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  <p>U ovom dijelu razgovora braća Vujotić igraju malu igru sa Stojanovićem. Naime, dok se bivši policajac trudi da detaljno prenese sve što mu je „tužioc“ rekao i napisao, Vujotići se u drugom čatu dogovaraju da li da mu kažu da poznaju sudiju i da mogu da se dogovore sa njim. Na kraju se ipak odlučuju da to preskoče i da Milan Vujotić saopšti Stojanoviću da nemaju nikakve konekcije.</p> <p>Ključnu poruku Nikoli Vujotiću poslaće brat Milan u 20 sati i 55 minuta:</p> <p>„Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću. I onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži“.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015091032_fec78d2a4e892f0dfe6807aa0776dc64b0b86e7e7732238c0c477728f0047ee5" data-rendition-name="original" width="553" height="500" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  <p>Potom na kriptovani telefon Nikole Vujotića stiže nova kopija razgovora njegovog brata Milana sa policajcem Stojanovićem, kojom potvrđuje da je Stojanoviću o sudiji rekao ono što su dogovorili – da ga ne poznaju.</p> <p>Vujotić: "Sudija ovaj ce zakazati sudjenje on j oce da se to resava. Nismo mi dobri sa sudijom nista nego sudija upire da se zavrsi. On kaze nema dokaza nizasta a smeta mu nerijeseni predmet"</p> <p>Stojanović: "Ali ovako je i mislim najpametnije da posalje mail direktno njemu advokat posto je on PR i moci ce zaduzit predmet i dalje ce sve lagano ic"</p> <p>Vujotić: "Poslace mail. I ovaj sudija ce ga osuditi za municiju ovo sto je lezao vec u spaniju 6 ipo mjeseci. A za exploziv nema nikakvih dokaza"</p> <p>Stojanović: "Jeste tako mi je i on reka. Posto su te promjene u tuzilastvo zato niko to ne zaduzuje. Ovako mail direktno njemu i on ce imat osnova da trazi predmet itd"</p> <p>Vujotić: "Sudija bas trazi da se rijesi predmet jer oce da skida predmete i da napreduje . Pa da pomognemo sudiji da napreduje :)"</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015091032_bb5940d6e3bd4017102efd096af3c7e903175c30f5b32d8801b9be40b9feb7b9" data-rendition-name="original" width="362" height="523" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241015091032_5467c6674e4122c6fd1803cb88184aa20d4b0dd955d0e5146aa25094fb8f955f" data-rendition-name="original" width="356" height="388" loading="lazy" alt="skaj prepiska"> </figure>  <p>Milan Vujotić je visokopozicionirani pripadnik kavačke kriminalne grupe i blizak prijatelj vođe „kavčana“ Radoja Zvicera. Oni su zajedno bili na Jahorini samo mjesec dana prije nego što su ovi razgovori vođeni, o čemu je javnost upoznata početkom februara 2021. godine, kada je u Bosni i Hercegovini uhapšena i protjerana grupa pripadnika OKG „Škaljari“ koja je, prema tadašnjim sumnjama policije, planirala da u elitnom hotelu na Jahorini ubije Zvicera i Vujotića.</p> <p>Milan Vujotić je uhapšen u Turskoj nakon ubistva vođe „škaljaraca“ Jovana Vukotića u septembru 2022. godine, pod sumnjom da je jedan od organizatora te likvidacije, a prije godinu dana je pušten da se brani sa slobode uz mjere nadzora u toj državi.&nbsp;</p>

Milan Vujotić: Obavezno direktno mejl Vukasu Radonjiću i onda će on poći da uzme predmet da traži da ga zaduži

<p>Biznismenu <b>Zoranu Bećiroviću</b>, njegovim tjelohraniteljima<b> Mladenu Mijatoviću</b>, inače službeniku Ministarstva unutrašnjih poslova, i <b>Ljubu Dukiću </b>određen je pritvor do 30 dana zbog brutalnog napada na novinarku Pobjede<b> Anu Raičković</b> i članove njene porodice 9. novembra ispred jednog ugostiteljskog objekta u Podgorici.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DU0Obf7OdwRw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Bećirović je večeras nešto prije 21 sat doveden u Osnovni sud na saslušanje kod sudije za istrage. Nakon dvoiposatnog saslušanja njemu, Mijatoviću i Dukiću je određen pritvor.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dsx60zacBCUM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Osnovano se sumnja da su osumnjičeni kritičnom prilikom u alkoholisanom stanju Ani Raičković uputili veći broj grubih uvreda i ozbiljnih prijetnji, prepoznajući je kao novinarku koja je u više navrata u svojim tekstovima u okviru crne hronike pisala o pojedinim osumnjičenim licima, pa izrevoltirani njenim objavljivanjem, kako to državna tužiteljka navodi u svom prijeflogu za određivanje pritvora, osumnjičeni Bećirović i Mijatović su istu fizički napali na način što su je uhvatili rukama za kosu i vukli je, uslijed čega je glavom udarala po unutrašnjosti svog vozila u kojem se nalazila, dok joj je osumnjičeni Mijatović istovremeno držao za vrat i stiskao, a nakon čega su polomili staklo na zadnjem vjetrobranskom staklu njenog vozila - navedeno je u rješenju Suda u koje je Portal ETV imao uvid.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241113201156_aa351598983347097b1add77e7701e3e4d9ece7eeead4923469559fa6e3c57fc" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića<span>(Photo: Marija Žižić/ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>U rješenju se dodaje da se njih trojica sumnjiče da su fizički nasrnuli na<b> U.G</b>, sina Raičković i njenog vjerenika<b> T.A.</b> isključivo zato što su uvidjeli da se radi o licima bliskim novinarki.</p> <p>- U.G. su zadali više udaraca pesnicama i nogama u predjelu glave i tijela, dok su T.A. pokušali nasilno izvući iz vozila, kada je imao namjeru da se udalji sa lica mjesta. Ovom prilikom sva oštećena lica su zadobila povrede u predjelu glave i tijela - navedeno je u dokumentu.</p> <p>Objašnjeno je da je pritvor Mijatoviću i Dukiću određen zbog opasnosti od ponavljanja djela, budući da su ranije osuđivani zbog krivičnog djela sa elementima nasilja. Bećiroviću je pritvor određen zbog opasnosti da će učiniti krivično djelo kojim prijeti, imajući u vidu činjenicu da je osnovano sumnjiv da je kritičnom prilikom uputio prijetnje Raičković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241113201156_e1ca1b407b9d4d08aa78233b455d356474f1be360acb410fb288731b5aa2ef70" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Privođenje Bećirovića"> <figcaption>Privođenje Bećirovića<span>(Photo: Marija Žižić/ETV)</span></figcaption> </figure>  <p>- Obzirom da je u daljem toku postupka potrebno saslušati dva svjedoka koja osumnjičeni poznaju bar iz viđenja, dok sva trojica negiraju izvršenje krivičnog djela stavljenog im na teret, određen im je pritvor i zbog opasnosti od uticaja na te svjedoke - pojasnili su iz Osnovnog suda.</p> <p>Prethodno je tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu <b>Romina Vlahović</b> predložila Osnovnom sudu određivanje pritvora za Bećirovića i njegove tjelohranitelje.</p> <p>Vlahović je prije dva dana odredila zadržavanje i Bećirovićevom sinu Luki, ali za njega nije tražila pritvor.</p> <p>Novinarka Ana Raičković dala je juče izjavu u Osnovnom sudu u Podgorici povodom napada na nju.</p> <p>Ona je i za Pobjedu ispričala šta se sve dogodilo u noći 9. novembra. Kazala je da su je trojica muškarci vrijeđali i psovali, da bi verbalni napad prerastao u fizički prema njoj i članovima njene porodice.</p> <p>Raičković je navela da je sve počelo oko 21 sat, da ničim nije davala povod za takav brutalan napad, te da je u jednom momentu, nakon salvi prijetnji, dobacivanja, psovki, prijavila policiji da je otvoreno maltretira grupa muškaraca.</p> <p>Nakon što im je saopštila da će zvati policiju, osumnjičeni Mijatović je pokušao da joj uzme mobilni telefon. Kako je navela, potom su se Mijatović i Bećirović fizički sukobili i sa njenim sinom i vjerenikom, koji su u međuvremenu stigli i pokušali da je odbrane.</p> <p>Kako je opisala, dok je bila u kolima Mijatović je držao za vrat dok joj je Bećirović lupao glavu o vrata vozila držeći je za kosu. Novinarki Raičković demoliran je automobil – polomljeno je zadnje vjetrobransko staklo.&nbsp;</p> <p>Raičković je, nakon odlaska u policiju, pregledana u Urgentnom centru gdje su joj konstatovane povrede na vratu, podlivi od davljenja, razderotine na glavi, ali je prošla bez preloma.</p> <p>U nastavku istrage povodom brutalnog napada juče je priveden i Ljubo Dukić, još jedan čovjek iz obezbjeđenja Zorana Ćoća Bećirovića i njemu je, nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, određeno zadržavanje do 72 sata.</p> <p>Portal ETV juče je objavio da je obezbjeđenje Zorana Bećirovića bilo naoružano, a jedan od svjedoka vidio je pištolj kod muškarca koji je ušao u crni džip, tokom incidenta u nedjelju veče ispred restorana brze hrane u Bloku V.&nbsp;</p> <p>Prema saznanjima našeg portala, Raičković je u jučerašnjem iskazu u Osnovnom sudu navela da ona nije vidjela pištolj, već da je ta saznanja dobila od svjedoka čije ime nije željela da saopšti.&nbsp;</p> <p>Prema tvrdnji svjedoka, pištolj je imao muškarac koji je ušao u crni džip, kojim je Bećirović došao do resorana brze hrane.&nbsp;</p> <p>Ministar unutrašnjih poslova<b> Danilo Šaranović</b> saopptio je juče da će pokrenuće disciplinski postupak protiv policajca Mladena Mijatovića, koji više godina angažovan i kao obezbjeđenje Bećirovića.</p> <p>- Imajući u vidu da je jedan od osumnjičenih u ovom slučaju službenik Avio helikopterske jedinice MUP-a, u najkraćem roku ću kao starješina organa pokrenuti disciplinski postupak, jer ovakvi slučajevi zaslužuju najtežu krivično-pravnu sankciju i otkaz – kazao je Šaranović u saopštenju dostavljenom medijima iz MUP-a.</p> <p>Napad na Raičković osudili su najviši državni funkcioneri, političke partije, medijske asocijacije i nevladine organizacije zahtijevajući od pravosudnih institucija adekvatne kazne.</p> <p>Oglasio se i ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori<b> Johan Satler </b>koji je poručio da Crna Gora kao kandidat za članstvo u EU, mora voditi politiku nulte tolerancije prema nasilju, pritiscima ili uznemiravanja novinara.</p>

VIDEO i FOTO: Bećiroviću, Mijatoviću i Dukiću određen pritvor do 30 dana zbog napada na Raičković

<p>Košarkaši Budućnost Volija poraženi su večeras u Badaloni od Huventuda 78:72, u utakmici osmog kola Eurokupa.</p>
<p>To je peti poraz podgoričkog tima ove sezone, u kojoj ima i tri trijumfa.</p>
<p>Loš finiš meča i dva i po minuta bez postignutog poena koštali su Budućnost povoljnijeg rezultata u Badaloni.</p>
<p>Domaćin je u tom periodu napravio seriju od 8:0 i upisao treći trijumf.</p>
<p>Budućnost je, nakon serije od pet vezanih poena, dva i po minuta prije kraja meča povela 72:70.</p>
<p>Ostatak meča pripao je domaćinu, koji se bolje snašao i imao više snage i koncentracije.</p>
<p>Najefikasniji u pobjendičkom timu bio je<b> Devon Dotson</b> sa 26 poena.</p>
<p>U ekipi Budućnosti dvocifreni su bili samo <b>Mekinli Rajt</b> i <b>Rašid Salajmon</b>.</p>
<p>Budućnost će u narednom kolu, 29. novembra, ugostiti litvanski Viljnus.</p>

Budućnost pala u Badaloni

<p>Aerodrom Tivat je u oktobru opslužio 96.997 putnika, što je daleko više nego prošle godine kada je ostvario tek 59.998 putnika, piše portal Zamaaero.</p>
<p>Ovo je treći mjesec ove godine da je Tivat imao više putnika nego 2019, s obzirom na to da je imao 115,8 odsto putnika iz istog mjeseca 2019. (83.773). </p>
<p>Aerodrom je ostvario 1.029 operacija, te 0,3 tone karga.</p>
<p>Tivat je od početka godine opslužio 1.086.262 putnika, imao 12.113 operacija i 17,2 tone karga. </p>
<p>- Tivat će evidentno ove godine imati više od 1,1 milion putnika. Aerodromi Crne Gore su u prvih deset mjeseci ostvarili 2.652.953 putnika (2.283.305 u 2023), što je 108,1 odsto putnika iz 2019. godine (2.452.050), te postoji šansa da do kraja godine imaju i više od 2,9 miliona putnika ili će imati vrlo blizu tom broju - prenosi Zamaaero.</p>

Kroz tivatski aerodrom u oktobru prošlo 96.997 putnika

<p>Skandal oko engleskog sudije <b>Dejvida Kuta</b> se nastavlja, nakon što su tamošnji mediji objavili šokantan video snimak na kojem se vidi kako koristi bijeli prah dok je bio na zadatku kao VAR sudija na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu.</p>
<p>Britanski The Sun navodi da taj bijeli prah djeluje kao kokain, a video snimak traje osam sekundi. Na njemu se vidi kako koristio urolane američke dolare da ušmrče linije bijelog praha.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPL_Match_Centre%2Fstatus%2F1856782035492233713%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1856782035492233713%7Ctwgr%5E575037e563e77f1bf630605c3d643ea3518e26a8%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Video je snimljen 6. jula, dan nakon četvrtfinala između Španije i Njemačke na Euro 2024, u kojem je Kut bio pomoćni VAR sudija.</p>
<p>Pored bijelog praha na stolu se vide razbacani paketi lijekova na recept, kreditna kartica i knjiga. Kut je video poslao prijatelju, a vjeruje se da je snimak napravljen u hotelu koji je UEFA osigurala za sudije tokom turnira.</p>
<p>Kut je nedavno suspendovan od strane Premijer lige jer se pojavio snimak na kojem se vidi kako psuje i vrijeđa<b> Jirgena Klopa</b>.</p>

Novi skandal engleskog sudije: Pojavio se snimak kako šmrče bijeli prah

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tag: tuzilastvo