<p>Za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama iz svih opština Crne Gore i ove godine će biti obezbijeđen školski pribor u toku humanitarne akcije<i> </i>"Podijelimo, jer zajedno možemo više", koju udruženje Roditelji organizuje 15. put.</p>
<p>Partner Udruženju u realizaciji akcije i ove godine je Fondacija "Čini dobro", koja će donirati novac za školarce, ali i pomoći u prikupljanju donacija aktiviranjem <a href="https://share.google/T9Ox0LLTOBKxPZNC0">ONLAJN PLATFORME</a> putem koje svi zainteresovani mogu donirati novac u samo nekoliko klikova.</p>
<p>U saradnji sa centrima za socijalni rad biće prepoznati najugroženije porodice kojima je ova vrsta podrške najpotrebnija. Akcija počinje u utorak, 1. jula, a trajaće do nedelje, 31. avgusta.</p>
<p>Udruženje Roditelji pozvalo je sve građane, kompanije i organizacije da nam se pridruže kako bismo opremili što veći broj djece za novu školsku godinu. Podsjećaju da je tokom prošlogodišnje akcije 1.522 djece iz cijele Crne Gore spremno dočekalo novu školsku godinu.</p>
<p>- Naša želja je da svako dijete u Crnoj Gori ima priliku da dostojanstveno krene u školu, s osjećajem pripadnosti i sigurnosti. Vjerujemo d svaka sveska i olovka koju zajedno obezbijedimo, nisu samo materijalna podrška, već i poruka toj djeci da nisu zaboravljena – da smo tu, jedni za druge. Zajedno možemo promijeniti njihove školske dane, a možda i živote - poručila je <b>Katarina Čarapić </b>iz Udruženja Roditelji.</p>
<p>U pitanju su porodice koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja i osnovnih životnih potreba, a koje<b> </b>žive na rubu egzistencije, većina su korisnici socijalne pomoći, u kojima djeca često odrastaju samo sa jedim roditeljem, pojedini i u hraniteljskim porodicama… Nerijetko su diskriminisana u školi od vršnjaka, veliki broj živi u neuslovnim barakama, bez struje i kupatila, jedan broj se hrani u narodnim kuhinjama.&nbsp;</p>
<p>Zainteresovani pojedinci i kompanije koji su u mogućnosti da podrže akciju, i pruže direktan doprinos humanom cilju - da svako dijete u Crnoj Gori ima jednake šanse za obrazovanje, mogu kontatirati Udruženje Roditelji za dodatne informacije na broj telefona 020 511 983, kao i putem mejl adrese <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com">udruzenje.roditelji@gmail.com</a>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Humanitarna akcija: Besplatni školski pribor za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama

<p>Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.</p>
<p>Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.</p>
<p>Izvršna direktorica udruženja Roditelji<b> Kristina Mihailović</b> ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.</p>
<p>Ministar pravde <b>Bojan Božović</b> istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.</p>
<p>On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.</p>
<p>- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.</p>
<p>Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.</p>
<p>- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.</p>
<p>Autorke analize, pravnice <b>Ksenija Jovićević Korać</b> i<b> Bojana Bandović</b> ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.</p>
<p>Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.</p>
<p>- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.</p>
<p>Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr<b> Andrea Mićanović</b>, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.</p>
<p>Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.</p>

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

<p>Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja.<br/>
<br/>
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan.<br/>
<br/>
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece.<br/>
<br/>
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.</p>

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

<p>Udruženje Roditelji organizuje u petak, 13. juna, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici, nastavak najvećeg porodičnog događaja u zemlji, festivala roditeljstva Porodica Fest.&nbsp;</p>
<p>Program mini izdanja festivala, kako je saopšteno iz Udruženja, trajaće nešto duže od tri sata, a počeće u 18 sati.</p>
<p>Program će posjetioci moći da prate ispred Dvorca Petrovića, u Mtel atrijumu i u dvije tematske zone u parku. Biće organizovan i porodični sajam.</p>
<p>U okviru glavnog programa nastupiće Škola folklora OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, NU CEMOI će odigrati predstavu „Energija i ja”, biće održan mini koncert plesnog kluba Akademija plesa, dok će JU „Dječji savez Podgorica” predstaviti pobjednike Gradskog maskenbala „Svijet dječije maske“. Plesni klub Sonrisa će održati javni čas plesa „Porodica pleše sa Sonrisom“, a na kraju programa će Šou animatori izvesti predstavu „Magični pijesak“.</p>
<p>U kreativno-zabavnoj zoni će biti organizovano šest zanimljivih aktivnosti. HAPPYMAGICFACE će mališane obradovati oslikavanjem lica, dok će JUMBO održati radionicu Paint with JUMBO. Wonder Corner će organizovati edukativno-kreativne radionice Wonderland, Marina Bokan radionicu Od figurice do pričice, a PetVet Centar Kreativni kutak. Čim padne mrak Šou Animatori će održati interaktivnu radionicu Pješčana predstava.</p>
<p>U sportskoj zoni su planirane aktivnosti: Fudbal u parku-Ženski fudbalski klub „Akademija fudbala CITY“, Fizička aktivnost za najmlađe kroz poligone i igrice, Dječji fitnes centar Smart Gym i Rukomet u parku, Ženski rukometni klub „Podgorica 2013”.</p>
<p>U okviru porodičnog sajma predstaviće se: Barber Miloš, MontVet, Bokica Alojica Forever, Atelje Manufaktura, JUMBO, International school and kindergarten Maša, Wonderland Studio Edukativno-kreativni centar, Ellina Maštalica, Rukotvorje, Bojana Uskoković, Expo Commerce i Centar za mame.</p>
<p>- Nastavljamo tamo gdje nas je kiša zaustavila 17. maja. Pozivamo roditelje da ponovo dođu u najljepšu podgoričku oazu, da nastavimo u istom ritmu, sa istom onom energijom po kojoj je Porodica Fest sada već dobro poznat. Na radost svih članova porodice, a ponajviše mališana, u petak SVI U PARK! - poručuju iz udruženja Roditelji.</p>
<p>Organizatori Festivala, kako navode, su udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, partner je Glavni grad Podgorica, zlatni sponzor je M:tel, srebrni sponzori su Aroma i City marketi, a broznani sponzor je šoping centar Kamelija Kotor. Ovogodišnje izdanje Festivala roditeljstva podržali su i: Turistička organizacija Podgorice, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, BIG Fashion Podgorica, The Capital Plaza, Zelenilo DOO, Čistoća DOO, Služba zaštite i spasavanja Glavnog grada i CEDIS.</p>

Udruženje Roditelji: U petak nastavak najvećeg porodičnog festivala "Porodica Fest"

<p>Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je <b>Kristina Mihailović</b> iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.</p>
<p>- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.</p>
<p>Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.</p>
<p>- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.</p>
<p>Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.</p>
<p>- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.</p>
<p>Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.</p>
<p>- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.</p>
<p>Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:</p>
<p>- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.</p>

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

<p>Institucionalna podrška djeci žrtvama seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja i njihovim porodicama u Crnoj Gori redovno izostaje, tako da su djeca i njihove familije, prepušteni sebi da se nose sa posljedicama preživljenih trauma, ali i sa dodatnim stresom izazavnim sudskim presudama koje su blage, a nerijetko i oslobađajuće, što žrtve dodatno stugmatizuje.</p>
<p>Ovih dana u žiži je slučaj starca koji danas ima 83 godine i koji je prije tri godine seksualno zlostavljao tada sedmogodišnju djevojčicu, s čijom porodicom je u rođačkim vezama, a i prvi im je komšija. Viši sud u Bijelom Polju, sudija Dragan Mrdak u dva navrata ga je u prethodnih tri godine oslobađao optužbe za nedozvoljene polne radnje, pa je Apelacioni sud treći put sam presudio i osudio ga na pet godina zatvora.</p>
<p>Postupak ni ovom presudom nije pravosnažno okončan, tako da djevojčicu i njenu porodicu čeka još neizvjesnosti, a u procesu suočavanja sa traumom su, kako je Portalu ETV juče rekla njena majka, bukvalno sami, bez institucionalne podrške. Kazala je da su uz njih prethodne tri godine jedino bili predstavnici Udruženja Roditelji.</p>
<p>- Više puta smo tražili od nadležnih da reaguju donošenjem jedinstvenog obavezujućeg uputstva za postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, koje bi primjenjivali svi nadležni u tom lancu - od policije, do tužilaštava, sudija, stručnih radnika... To se za sada nije desilo i oni ni ne vide potrebu za tim. Suština svega je da nam u ovoj oblasti treba hitna promjena u senzibilisanosti mnogih koji postupaju u ovim slučajevina kako bi počeli da primjenjuju i propise i zakone koji nijesu apsolutno loši, već ih ne implementiramo – istakla je za Portal ETV direktorica Udruženja Roditelji <b>Kristina Mihailović.</b></p>
<p>Kaže da se na osnovu svjedočenja roditelja čija su djeca prošla kroz seksualno zlostavljanje može zaključiti da je situacija slična u cijeloj Crnoj Gori i da se nemamo čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci.</p>
<p>- Pri tom mislimo na izostanak prvenstveno psihološke podrške djeci žrtvama, ali i njihovim porodicama koje prolaze kroz mučne postupke. To je posebno izraženo u manjim sredinama, na sjeveru naše države, gdje su ove usluge i inače dostupne u manjoj mjeri, a slučajeva seksualnog zlostavljanja nema manje nego u drugim krajevima Crne Gore. Česti su slučajevi da porodice nijesu u mogućnosti da same finansiraju pomoć psihologa, niti usluge advokata. Podrška centara za socijalni rad u ovakvim slučajevima, iako jasno definisana, veoma rijetko stigne do porodice – upozorava Mihailović.</p>
<p>Podsjeća da su roditelji tada sedmogodišnje djevojčice nakon što su prije tri godine prijavile starca, koji im je komšija i rođak i koji je dvije godine zlostavljao njihovu kćer, dobili samo jedan poziv od zapošljenih u lokalnom Centru za socijalno staranje i pitanje: „Kako ste?“.</p>
<p>- Kada prijave sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta roditelji često ostaju uskraćeni za osnovne informacije - koja su njihova prava i kakvi su protokoli o postupanju. Prepušteni su sami sebi, često i obeshrabreni, uz opaske da uzalud podnose prijave. Posljednjim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, usvojenim krajem prošle godine, predviđeno je da ovo pravo mogu ostvariti i žrtve krivičnih djela protiv polne slobode. Međutim, rostielji često ostaju uskraćeni za tu informaciju – kaže Mihailović.</p>
<p>U Udruženju su dolazili i do saznanja da službenici policije nijesu nekada roditelje upućivali da se mora odraditi obavezan ginekološki pregled djeteta, iako se radilo o nedozvoljenim polnim radnjama i obljubi.</p>
<p>- Bilo je situacija u kojima se djeca ispituju mimo svih procedura, više puta, bez prisustva stručnih radnika, da se žrtva srijeće sa osumnjičenim u hodniku policijske stanice, da se kasnije u sudskim postupcima djeca žrtve, uprkos mišljenju Stručne službe Tužilaštva, opet pozivaju da daju izjave… Mnogo je propusta u istražnim radnjama i mnogo oslanjanja na neadekvatnu sudsku praksu, a najmanje izgleda brige o interesima djece – upozorava sagovornica Portala ETV.</p>
<p>Objašnjava da osim problema na koje nailaze u institucijama, djeca žrtve seksualnog zlostavljanja i njihove porodice imaju dodatno teška iskustva kada su osumnjičeni počinioci osobe iz najbližeg okruženja - članovi porodice, komšije, osobe u koje su ta djeca nekada imali povjerenje…</p>
<p>- Nastavak života u istom okruženju nerijetko dovodi do sekundarne viktimizacije djeteta, a posebno su izraženi pritisci okoline koje oni osjećaju svakodnevno. Umjesto da budu zaštićena, djeca žrtve seksualnog nasilja bivaju dodatno obilježena – zaključila je Mihailović.</p>
<p>Majka djevojčice koja je bila žrtva svog rođaka ispričala je juče za Portal ETV da je njeno dijete čak pet puta saslušavano.</p>
<p>- Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – kazala je ona.</p>
<p>Kako smo objavili, ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena.</p>
<p>- Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kazala je naša sagovornica.</p>

Kaćuša Krsmanović

Mihailović: Nemamo se čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci

<p>Sedmo izdanje najvećeg događaja za djecu i roditelje na otvorenom u našoj zemlji, Festivala roditeljstva Porodica Fest, biće organizovano u subotu 17. maja, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici - najavljuju iz Udruženja Roditelji.&nbsp;</p>
<p>Festivalom organizator i socijalno preduzeće Kreativa Lab proslavljaju Međunarodni dan porodice koji se širom svijeta obilježava 15. maja.</p>
<p>- Program Festivala će trajati od 11 do 21 sat. Tokom dana će se smjenjivati brojni sadržaji na centralnoj bini, u m:tel atrijumu i u 11 tematskih zona širom najljepšeg podgoričkog parka. Na Festival stižu brojni gosti među kojima su mađioničar, animatori, biciklisti, vatrogasci, glumci, plesači, mažoretke, performeri i zabavljači. U zonama u parku mališani će imati priliku da učestvuju u preko 50 kreativnih, edukativnih, umjetničkih, naučnih, čitalačkih i sportskih radionica i u različitim zabavnim aktivnostima - ističu iz Udruženja Roditelji.</p>
<p>Dodaju da je subota dan za porodicu.</p>
<p>- Slavićemo je okupljeni u najljepšoj podgoričkoj zelenoj oazi i zajednički pokušati da skrenemo pažnju na važnost onoga što u svakom društvu mora biti najbitnije. Da bi društvo bilo zdravo, njegova osnovna ćelija mora biti zdrava, a okupljanja poput festivala roditeljstva Porodica Fest prilika su da se ukaže na to koliko je važno da članovi porodice budu zajedno, da uživaju u kvalitetnim sadržajima, ali i da budu podržani od društva. Zaboravimo na tren probleme i izazove, proslavimo zajedno porodicu na najljepši način. U subotu svi u park - poručuju iz udruženja Roditelji.</p>
<p>Tokom festivala biće održan i porodični sajam u okviru koga će se predstaviti najveći broj izlagača do sada: Erste banka, Jumbo, VODAVODA Vodica, Sova kids, Asocijacija Eko vrtića, Expo Commerce, CKB, S Press +, Pufies-Calgo MN, Glosarij, Osmi Red D, Nelt MNE, 4U Pharma, Meditas, Bar Kod, Imlek, Dodo Sandwich, Frizerski salon Grašak, Helen Doron English Montenegro, Mortimer English Club Podgorica, L’École Française Européenne de Podgorica, International school and kindergarten „Maša“, Barber Miloš, MontVet, Duga Duga, Angie&amp;Me, Bokica Alojica Forever, Atelje Manufaktura, Nađa Art, Voli, Sofi Sova, Lovćen banka, Leader Kides, Unija slobodnih sindikata, Institut za javno zdravlje Crne Gore, Unicef i Centar za mame.</p>
<p>Program Festivala je dostupan na zvaničnom Instagram profilu @porodicafest kao i portalu Roditelji.me i njegovim kanalima na društvenim mrežama.</p>

Međunarodni dan porodice Podgorica obiljžava velikim festivalom: U subotu "Porodica fest"

<p>Udruženje Roditelji pozvalo je nadležne institucije- Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija, Fond za zdravstveno osiguranje i Stomatološku komoru da, nakon jučerašnje najave iz Stomatološke komore da će građani zbog nesporazuma sa FZO ostati bez besplatne stomatološke zaštite, &nbsp;hitno javno odgovore kada će djeca, trudnice, osobe sa invaliditetom, moći da &nbsp;ponovo odu kod zubara i dobiju besplatnu stomatološku zaštitu.</p>
<p>- Ujedno ih obavještavamo da roditelje i djecu ne treba da interesuju njihova međusobna prepucavanja i sukobi, već žele da znaju kada i gdje mogu da dobiju besplatne stolomatološke usluge na koje imaju zakonsko pravo i na to ne mogu da čekaju ni do kraja ove ni do kraja bilo koje druge sedmice- navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz Udruženja roditelja ne sumnjaju da je teško pronaći zajednički jezik i zadovoljiti interese obje strane kada je ova tematika u pitanju, jer je opšte poznato koliko je problema u oblasti stomatološke zaštite za ranjive kategorije stanovništva, koji se godinama ne rešavaju i koji direktno utiču i na kvalitet usluge. To svakako nije opravdanje za prekide u pružanju besplatnih stomatoloških usluga.</p>
<p>- Podsjećamo i da je nedavno dolazilo do prekida u pružanju ovih usluga za dio građana dok je bila u toku neka vrsta bojkota stomatolokih ordinacija koje imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje. U tom periodu su nas roditelji obavještavali da su stomatolozi vraćali njhovu djecu uz obrazloženje da je štrajk u toku. I tada je izostalo zvanično obavještenje nadležnih institucija- poručili su iz Udruženja roditelji.</p>
<p>Iz ovog udruženja naglasili su da je prethodnih godina više puta, pa čak i iz instititucija sistema, javnosti ukazivano da je oralno zdravlje naše djece na izuzetno lošem nivou i da se pod hitno nešto mora promijeniti posebno kada je riječ o preventivi.</p>
<p>- Molimo vas da ovaj apel shvatite ozbiljno i već danas obavijestite građane na koji način mogu da ostvare besplatnu stomatološku zaštitu u ovoj zemlji- zaključuje se u saopštenju.</p>

Udruženje roditelji: Saopštite gdje i kada građani mogu dobiti besplatne stomatološke usluge

<p>Da Vlada Crne Gore ne brine dovoljno o bezbjednosti djece pokazuje i činjenica da je od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, kojim se strože kažnjavaju pedofili, prošlo više od tri godine, ali da je u međuvremenu malo što učinjeno, piše Pobjeda.</p>
<p>Zasad je sve ostalo samo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo… Definisano je i da takve osobe prođu odgovarajuće psihoterapeutske tretmane, ali ne i koje ustanove to treba da rade i kome i kako oni moraju da se javljaju.</p>
<p>Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi <b>Danilo Šaranović</b> i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr <b>Vojislavom Šimunom</b> urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici <b>Filip Adžić</b> i <b>Dragoslav Šćekić</b> nijesu smatrali da je ovo gorući problem.</p>
<h2>Bez odgovora</h2>
<p>Već tri godine od izmjene KZ ta ministarstva nijesu učinila ništa iz svog domena obaveza, a trenutna situacija je takva da ne odgovaraju ni Ministarstvu pravde, ali ni na novinarska pitanja.</p>
<p>Pobjeda je početkom prošle sedmice uputila pitanja MUP-u i Ministarstvu zdravlja da li rade na tim podzakonskim aktima, te kada se očekuje da mogu biti završena. Odgovori nijesu stigli.</p>
<p>Odgovorili su iz Ministarstva pravde, da su u kontinuiranoj komunikaciji s nadležnim institucijama po ovom, ali i drugim pitanjima.</p>
<p>- Nakon što smo prethodno tražili informacije pisanim putem, dodatno smo ih zatražili i usmeno, pri čemu smo dobili uvjeravanja da će relevantni podzakonski akti biti doneseni tokom 2025. godine. Za precizne i ažurirane informacije preporučujemo da se direktno obratite nadležnim ministarstvima – kazali su Pobjedi iz tog ministarstva.</p>
<p>Precizne i ažurirane informacije nijesmo dobili.</p>
<h2>Tražiće se odgovornost&nbsp;</h2>
<p>Izvršna direktorica NVO Roditelji Kristina Mihailović, Pobjedi je kazala da, ukoliko budemo i dalje išli ovakvim tempom, nećemo skoro stići ni do minimuma zaštite djece.</p>
<p>- Vrlo interesantno je i da Ministarstvo pravde zvanično saopštava da im niko ništa ne odgovara nego da ih ignorišu duže vrijeme, tako da ne možemo očekivati da će ti resori postupati po prijedlozima drugih strana, kada unutar vlade ministarstva ne komuniciraju – kaže Mihailović.</p>
<p>Ona je najavila da će taj problem istaći na prvoj narednoj sjednici Savjeta za prava djeteta, u čijem su sastavu gotovo sva ministarstva, kako bi se potencirala odgovornost MUP-a i Ministarstva zdravlja i vidjelo što su uradili po tom pitanju i zašto neće da pripreme ta podzakonska akta da bi zakon počeo da se primjenjuje kako treba.</p>
<h2>Zaduženja resora</h2>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova bi trebalo da uradi podzakonska akta koja se odnose na nadzor počinilaca.</p>
<p>Zakonom je predviđeno obavezno javljanje nadležnoj organizacionoj jedinici policije; zabrana posjećivanja mjesta na kojima se okupljaju djeca, naročito vrtića, škola i dvorišta ovih ustanova, igrališta i slično; obavezno obavještavanje o promjeni prebivališta, boravišta ili radnog mjesta; obavezno obavještavanje o putovanju u inostranstvo.</p>
<p>Ministarstvo zdravlja je trebalo da uradi svoj dio posla koji se tiče odrednice iz KZ - obavezno posjećivanje profesionalnih savjetovališta i ustanova.</p>
<p>Nakon donošenja tih podzakonskih akata, pedofili će morati da potraže profesionalnu pomoć, i neće se prebacivati na njihovu ličnu odgovornost i želju za tim, koju, prema podacima Klinike za psihijatriju očigledno i nemaju.</p>
<p>Pobjedi je iz Klinike za psihijatriju rečeno da nemaju podatak da su psihoterapeuti, psiholozi ili psihijatri ikada radili sa počiniocima ovakvih djela.</p>
<p>Ostalo je na onome što je uradilo Ministarstvo pravde, nakon insistiranja tadašnjeg ministra Andreja Milovića, a onda i urgencija Bojana Božovića koji ga je zamijenio na toj funkciji – formiran je Registar u kome sada ima 103 imena. Na dan kada je pokrenut bilo je 98.</p>
<p>Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode učinjenih na štetu maloljetnika, poznatiji kao Registar pedofila, oformljen je 13. avgusta prošle godine i u njemu se nalaze 103 imena. I sam Registar je uspostavljen sa velikim zakašnjenjem od 15 godina, kada se država obavezala potpisom Konvencije Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja.</p>
<h2>Djeca nijesu prioritet</h2>
<p>Mihailović, izvršna direktorica NVO Roditelji je na pitanje Pobjede da prokomentariše ćutnju resornog ministarstva koji bi trebalo da sprovodi nadzor, kazala da je očigledno da MUP ne procjenjuje da je to važno.</p>
<p>Ona je podsjetila da je zakon usvojen u decembru 2021. godine, da je njegova primjena počela 8. januara 2022, te da je sada već 2025. godina i da oni od tada ne uspijevaju da definišu podzakonski akt koji treba da usaglase sa Ministarstvom pravde.</p>
<p>- Ministarstvo pravde je više puta saopštavalo da im je upućivalo zahtjeve, da su dali obećanje da će to odraditi, ali to ne rade jer oni imaju druge prioritete – kaže Mihailović.</p>
<p>Ističe da je po hiljaditi put potvrđeno i dokazano da ih taj dio priče ne interesuje i da se ne trude da na makar srednji nivo dovedu zaštitu djece od počinilaca tih krivičnih djela.</p>
<p>- Ono što smo shvatili prije nekih dvadesetak dana na osnovu informacija iz Ministarstva pravde jeste da su izmijenjene i dodatno urađene izmjene Zakona o krivičnom postupku. Radi se o tome da sada sudovi mogu da narede da se počinioci ne mogu kretati na mjestima gdje djeca borave, što je i sada u KZ. To je izmjena koja je uvedena, ali se regulisanje nadzora i dalje čeka – kazala je Mihailović.</p>
<p>Ona je, kada je o ćutanju Ministarstva zdravlja riječ, kazala da se čekaju i te odrednice, ali da je udruženju koje predstavlja bilo prioritetno da se odredi nadzor i kontrola pedofila kako bi se znalo kuda se kreću, gdje žive i da postoji određena vrsta pritiska da se redovno javljaju policiji.</p>
<p>- Ali naravno da je važno da postoje sistemi rada sa njima, liječenja ili tretmana, koji bi mogli da smanje na minimum buduća dešavanja – kazala je Mihailović.</p>
<h2><i><b>Ko kontroliše klubove ili igraonice?</b></i></h2>
<p>Još jedan problem koji pokazuje da institucije sistema ne funkcionišu jeste i činjenica da se ne zna o kontroliše ustanove, javne i privatne koje se bave vaspitanjem ili obrazovanjem djece.</p>
<p>Iz Ministarstva pravde su Pobjedi kazali da su svi državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa djecom dužni da zatraže podatak da li je lice koje treba da zasnuje radni odnos kod njih, odnosno obavlja poslove sa djecom, upisano u posebnu evidenciju. Tražile su samo pojedine škole, ali nijedan upit nije došao iz sportskih klubova, igraonica, školica...</p>
<p>Ovo potvrđuje i mišljenje ombudsmana koji je upozorio da nad radom organizacija koje se bave pružanjem različitih vrsta usluga djeci (igraonice, dnevni boravci i sl.), nije regulisan, nije uopšte definisan ili nije jasno definisan.</p>
<p>Ni slučaj koji je prošle godine uznemirio Crnu Goru, kada je otkriveno da je I. K. koji je radio sa djecom u KK „Kotor“ uhapšen i osumnjičen za više krivičnih djela nad tri djeteta i to silovanje, obljuba nad djetetom, nedozvoljene polne radnje i iskorišćavanje djece za pornografiju – očigledno nije alarmirao sve one koji se bave ili rade sa djecom.</p>
<p>Iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda je upozoreno da postoji veliki broj nejasnoća u vezi sa bezbjednošću djece koja se bave pojedinim sportskim aktivnostima, a koje nijesu precizno regulisane. Data je preporuka Ministarstvu sporta i mladih da analizira važeće propise, kako bi se jasno definisale norme kojima će se garantovati bezbjednost djece i njihova zaštita od svih oblika seksualnog uznemiravanja, te bilo koje vrste iskorišćavanja.</p>
<p>O slučaju u KK „Kotor“ Ministarstvo sporta i mladih nije bilo ni upoznato, do trenutka kada je ombudsman tražio izjašnjenje.</p>
<h2><i><b>Registar da bude javan</b></i></h2>
<p>Crna Gora je svoj registar uspostavila 13. avgusta i nije javan, kao ni u Bosni i Hercegovini, koja ga je dobila krajem prošle godine. Javan je zasad samo u Sjevernoj Makedoniji, gdje su podaci dostupni svim zainteresovanim licima.</p>
<p>Na pitanje da li se razmatra mogućnost da Registar postane javan, kao što je tražio dio javnosti, iz Ministarstva pravde je nakon što je formiran, odgovoreno da su otvoreni za razmatranje.</p>
<p>- Međutim, pomenuto pitanje je vrlo osjetljivo, kako zbog resocijalizacije osuđenih lica, tako i zbog različitih okolnosti koje dovode do izvršenja krivičnih djela protiv polne slobode nad djecom, pa je za donošenje odluke o ovom pitanju potrebna detaljna analiza koja bi uključila kako državne organe, tako i nevladine organizacije i druga lica koja mogu uzeti značajnu ulogu – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pravde.</p>
<p>Da Registar pedofila bude javan, tražili su iz Udruženja Roditelji, ali i predsjednik Savjeta za prava djeteta i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić.</p>
<p>- Na taj način znaćemo kome povjeravamo svoju djecu – u školama, vrtićima, sportskim društvima, umjetničkim udruženjima i sl. i u kakvom okruženju se kreću i borave djeca. Sve ovo iz razloga što su određena istraživanja pokazala da lica koja su počinila krivično djelo protiv polne slobode imaju veći strah od javne osude nego od zatvorske kazne - kazao je Šćekić u avgustu.</p>
<p>Zasad, podaci o osobama koje su seksualno zlostavljale ili uznemiravale djecu mogu se dati sudu, državnom tužilaštvu i policiji u vezi sa krivičnim postupkom koji se vodi protiv lica o kome se vodi posebna evidencija, kada je to potrebno za vršenje poslova iz njene nadležnosti.</p>
<p>Podaci iz posebne evidencije mogu se, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu, privrednom društvu, drugoj organizaciji ili preduzetniku, ako još traju pravne posljedice osude.</p>
<p>Podaci iz posebne evidencije mogu se dati i inostranim državnim organima, u skladu sa međunarodnim sporazumom.</p>
<p>Registar sadrži ime i prezime osuđenika; jedinstveni matični broj; adresu prebivališta i boravišta; podatke o zaposlenju; podatke o osobenim znacima; podatke o krivičnom djelu i krivičnoj sankciji koja mu je izrečena; podatke o pravnim posljedicama osude.</p>
<h2><i><b>Što bi se spriječilo?</b></i></h2>
<p>Podaci iz posebne evidencije vode se trajno i ne mogu se brisati.</p>
<p>Da je Registar pedofila uspostavljen prije 15 godina, kada je i trebalo, ne bi se dogodila situacija da već osuđivani napasnik ponovo počini djelo, i nakon toga pobjegne.</p>
<p>Već više od mjesec dana policija bezuspješno traga za A. K. koji je silovao svoju maloljetnu kćerku, a 2013. godine je osuđen za silovanja trinaestogodišnje djevojčice, inače njegove rođake, i tada je osuđen na pet godina zatvora. On je i prošle godine bio optužen za silovanje, ali je na sudu nedostajalo dokaza, i da se na vrijeme postupalo kako treba, ovo krivično djelo se ne bi desilo.</p>
<p>Da su sudije ili tužilaštva imali uvid u registar, opreznije bi postupali u ovim slučajevima, a nedostatak dokaza bi se vjerovatno mogao dosljednije provjeriti. Njegov dosje nije smio da bude zanemaren i to što je uspio da još jednom izmakne policiji svjedoči o tome da je bezbjednosni sektor narušen.</p>
<p>I Mihailovć je ranije Pobjedi kazala da postoje problemi u pravosuđu, i podsjetila na slučaj osuđenika koji je bio nekoliko godina u zatvoru zato što je napao i seksualno uznemiravao djevojčicu od 10 godina i koji je nakon izlaska iz zatvora pokušavao da ponovi slična djela sa čime je javnost bila upoznata.</p>
<p>- Međutim, desilo se to da kada su ga priveli, sud i tužilaštvo su ocijenili da treba prekršajno da odgovara. Objašnjenje je bilo da je to zato što ti organi nijesu bili upoznati sa činjenicom da je već pomenuto lice bilo osuđivano za ovo krivično djelo. Takve situacije će se u narednom periodu spriječiti – kazala je Mihailović nakon što je Registar stavljen u funkciju.</p>

Šaranović i Šimun opstruiraju nadzor i liječenje pedofila

<p>Modrice, opekotine od cigareta, zaključavanje u ostavu, bacanje na pod i šutiranje nakon što ružno sanjam ili se pomokrim u krevetu pa je probudim – bile su stvari moje svakodnevice.</p>
<p>Ovim riječima se 37-godišnja <b>Žaklina </b>iz Bara "vraća" u, kako kaže, najmračniji period djetinjstva i odnosa majke prema njoj.</p>
<p>- Jednom mi je, kad sam dobila vaške, sipala razrjeđivač na glavu. Imala sam rane i opekotine sedmicama. 'Ja sam te rodila i ja ću te ubiti' bila je njena omiljena rečenica. I vjerovala sam da će jednog dana to uraditi - priča Žaklina.</p>
<p>To se, kaže, zamalo desilo kada je napunila deset godina. "Sledećeg jutra sam pobjegla kod oca".</p>
<p>Žaklina je dijete razvedenih roditelja. Do 11. godine je živjela s majkom.</p>
<p>- Fizičko nasilje, nesigurnosti i strah su obilježili moje djetinjstvo. Odrasla sam ranih devedesetih kad je 'batina je iz raja izašla' bila mantra mnogih roditelja - navodi ona.</p>
<p>Zato je, kaže, dugo mislila da je normalno ono što joj se dešava.</p>
<h2>Duboko ukorijenjen problem i rastući izazov</h2>
<p>Nažalost, Žaklinina priča, iako ekstremna, nije izolovana.</p>
<p>Da nasilje nad djecom u porodici nije stvar prošlosti, već problem u porastu, pokazuje Vladina strategija za prevenciju nasilja nad djecom (2025 – 2029.).</p>
<p>Njome se upozorava da su roditeljske prakse i dalje duboko ukorijenjene u crnogorskom društvu.</p>
<p>Ne postoje precizni podaci u kolikom je porastu nasilje. A da je i prije sedam godina gotovo 69 odsto djece u Crnoj Gori bilo izloženo emocionalnom ili fizičkom nasilju u porodici pokazuje istraživanje UNICEF-a.</p>
<p>U skoro polovini crnogorskih opština postoje programi podrške roditeljstvu koji su, kako se navodi u Strategiji, imali pozitivne efekte na odnose roditelja i djeteta bez nasilnog disciplinovanja.</p>
<h2>Relativizacija nasilja</h2>
<p>Iako se slučajevi nasilja nad djecom rijetko prijavljuju, jedan od najnovijih procesuiran je u Beranama.</p>
<p>Naime, jedna majka je optužena da je povrijedila sina udarajući ga plastičnom drškom muvalice. Povrede su opisane kao dvije poprečne hemoragične linije, od deset centimetara čime je izvršila krivično djelo nasilje u porodici, navelo je Tužilaštvo.</p>
<p>Ovu informaciju su na društvenim mrežama i portalima pratili su komentari koji incident relativizuju, ismijavaju ali i glorifikuju ovu vrstu "vaspitavanja".</p>
<p>"Mene je bila majka znala ošamarit kad sam imao 30 god", "Moja bi trebala da robija 40 godina", "Zna li se kako je taj mali?", "E sine, ja bih te tek prebila kad se doma vratim", "Mene je majka tukla drškom od usisivača i zahvalan sam joj na tome".</p>
<h2>Duboki emocionalni ožiljci kao posljedice nasilja</h2>
<p>Ukorijenjena ideja o opravdanosti nasilja je duboko problematična, navodi za RSE <b>Katarina Čarapić</b>, socijalna radnica iz Udruženja Roditelji, koja se bavi edukacijom roditelja.</p>
<p>- Normalizacija nasilja često proizilazi iz kulturnog obrasca u kojem se ono koristi kao sredstvo kontrole i vaspitanja, uz narative poput: "Mene su tukli i ništa mi ne fali" - ističe Čarapić.</p>
<p>Međutim, dodaje da nasilje ostavlja duboke tragove na emocionalnom i socijalnom razvoju djeteta.</p>
<p>Uz to, kako kaže, dijete koje odrasta u okruženju koje fizičko kažnjavanje koristi kao glavni oblik discipline, nauči da se problemi rješavaju nasilno.</p>
<p>Kod mlađe djece, ističe, nasilje šalje poruku da nisu dovoljno dobra, da su njihovi stavovi nevažni a njihove potrebe zanemarene.</p>
<p>Posljedice toga, naglašava, mogu biti smanjeno samopouzdanje, emocionalna nestabilnost, anksioznost i nesposobnost za građenje zdravih odnosa.</p>
<p>- Kada dijete ispoljava neprihvatljivo ponašanje, to je često signal problema unutar porodice ili okruženja. Umjesto kažnjavanja i etiketiranja, potrebno je sagledati širu sliku i razumjeti šta dijete time poručuje - navodi Čarapić.</p>
<p>Kako dodaje, javnost koja opravdava nasilje treba da se zapita u kakvom društvu želi da odgaja djecu – onom koje koristi silu za uspostavljanje discipline ili koje gradi odnose zasnovane na empatiji i poštovanju.</p>
<p>S druge strane, upozorava i na opasnost prezaštićivanja, koje može biti gotovo jednako štetno kao i grubi odgojni pristupi.</p>
<h2>I roditelji ponekad '"na ivici"</h2>
<p><b>Ivana</b> iz Podgorice, majka dva dječaka, kaže za RSE da ne primjenjuje nasilno vaspitavanje ali da bude trenutaka kada je "na ivici izazova".</p>
<p>Smatra da bi svi roditelji trebalo da prođu edukacije o štetnosti nasilja. I sama je prošla kroz desetomjesečnu školu roditeljstva.</p>
<p>- Moramo prekinuti taj teški obrazac koji smo naslijedili od naših roditelja i prethodnih generacija. To se postiže kroz edukaciju, razvijanje vještina samokontrole u trenucima kad se dijete ne ponaša na željeni način. A to nije lako - kaže Ivana.</p>
<p>S druge strane, njena sugrađanka <b>Marina</b> kaže da "u prutiću" ne vidi ništa loše.</p>
<p>- Naravno, nisam da se djeca ubijaju od batina ali ne škodi malo ove discipline. Meni se čini da je danas veći problem što su djeca previše puštena i raspuštena i samim tim nesposobna za život - navodi Marina.</p>
<p>Iako je nasilje nad Žaklinom s početka naše priče prestalo kada je prešla da živi kod oca, psihički ožiljci ostali su duboko ukorijenjeni.</p>
<p>Danas je majka dvije djevojčice.</p>
<p>- Sada kad sam i sama roditelj, jako mi je teško da razumijem sve što mi se dešavalo… Nasilje ne može biti rješenje, pogotovo ne kad je agresor nadmoćan u svakoj kategoriji - kaže Žaklina.</p>
<h2>I Evropa konstatovala zabrinjavajući trend u Crnoj Gori</h2>
<p>Izvještaj o napretku Evropske komisije za Crnu Goru za 2022. godinu konstatuje da zakonodavstvo protiv nasilja u porodici nad djecom ne nudi potrebnu zaštitu.</p>
<p>Izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika iz decembra 2023. godine pooštrene su kazne za nasilje u porodici.</p>
<p>Za fizičko ili psihičko nasilje kazne se kreću od novčanih do kazni zatvora od dvije do pet godina, zavisno od težine nasilja.</p>
<p>Smrt žrtve može rezultirati zatvorom do dvanaest godina.</p>

Porast nasilja nad djecom u Crnoj Gori: Onda kada dom postane mjesto straha i bola

<p>U roku od dva dana institucijama u Bijelom Polju upućene su dvije inicijative za oduzimanje književne nagrade "Risto Ratković" osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, koja mu je dodijeljena 1993. godine.</p>
<p>Karadžić - ratni predsjednik bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska i vrhovni komandant vojske tog entiteta - odlukom Haškog tribunala 2019. je osuđen na <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/radovan-karadzic-drugostepena-presuda/29830087.html" target="_blank">doživotnu kaznu zatvora za genocid</a> i zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini 90-ih godina.</p>
<p>Inicijativu za oduzimanje nagrade je 26. juna uputila grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivista Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju, koja dodjeljuje nagradu.</p>
<p>Dan kasnije sličnu inicijativu lokalnoj skupštini dostavio je i opštinski odbor Bošnjačke stranke (BS). Ova stranka dio je vlasti u Crnoj Gori.</p>
<p>Nagrada je dodijeljena u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića, koja je kasnije jasno osudila Karadžićevu genocidnu politiku.</p>
<p>Avgusta 2020. <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-blog-uzivo/30811223.html" target="_blank">Đukanovićeva partija je izgubila izbore</a>, a na vlast je došla koalicija partija predvođena prosrpskim Demokratskim frontom, koji je podržavao Karadžića.</p>
<h2>Simbolički značaj oduzimanja nagrade</h2>
<p>Jasna Tatar Anđelić, profesorica francuskog jezika i književnosti na Univerzitetu Crne Gore, smatra da, iako je dodijeljena prije tri decenije, inicijativa za oduzimanje nagrade u ovom trenutku u Crnoj Gori ima dodatni simbolički značaj:</p>
<p>"Jer mi od 2020. živimo jednu nacional - klerikalizaciju koja u potpunost podsjeća, a možda je čak i identična politici koja je sprovođena 90-ih godina", kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).</p>
<p>Dodaje da se velikosrpska politika vratila u Crnu Goru "na velika vrata" kroz litije Srpske pravoslavne crkve i političke promjene nametnute tim pokretom 2020.godine.</p>
<p>"Oduzimanje nagrade osuđenom ratnom zločincu bi moglo značiti da je Crna Gora i dalje antifašistička, na pravoj strani istorije, te da na neki način ispravlja greške koje su pogrešne politike svima donijele."</p>
<p>Avgusta 2020. na talasu antivladinih litija SPC na vlast je došla koalicija dominantno prosrpskih stranaka predvođena Demokratskim frontom, bliska SPC.</p>
<p>Dio stranka koje su na vlasti u Crnoj Gori, kao ni SPC, nikada nijesu osudile politiku Radovana Karadžića, niti priznale da je u Srebrenici počinjen genocid.</p>
<p>U napadu na Srebrenicu jula 1995. snage Vojske RS ubile su više od 8.000 muškarca i dječaka, te protjerale više od 25.000 žena, djece i starijih osoba.</p>
<h2><b>Što piše u inicijativi nevladinih organizacija</b></h2>
<p>U inicijativi civilnog sektora za oduzimanje nagrade Karadžiću se navodi da književnik Risto Ratković - čije ime nagrada nosi, Bijelo Polje i Crna Gora ne treba da nose teret zlodjela jednog čovjeka.</p>
<p>Bio bi to važan korak ka simboličkoj i moralnoj distanci od zločina, ali i poruka da Crna Gora bira stranu pravde, piše u inicijativi.</p>
<p>Apeluju i da se odluka o povlačenju nagrade donese najkasnije do 11. jula, Dana sjećanja na žrtve Srebrenice.</p>
<p>Dodaju da je Rezoluciju UN, kojom se 11.jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, prošle godine podržala i Crna Gora.</p>
<p>Inicijativu je podnijelo pet nevladinih organizacija koje se bore za ljudska prava i troje građanskih aktivista Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Edin Smailović.</p>
<p>Uputili su je Javnoj ustanovi "Ratkovićeve večeri poezije" u Bijelom Polju.</p>
<h2>Nejasna procedura oduzimanja nagrade</h2>
<p>No, da Savjet i rukovodstvo Javne ustanove "Ratkovićeve večeri poezije" nemaju ovlašćenje da retroaktivno oduzmu nagradu koju formalno nijesu ni uručili, jer ustanova u to vrijeme nije ni postojala, za RSE je saopštio njen direktor Kemal Musić.</p>
<p>Kako je objasnio, incijativu su proslijedili Opštini Bijelo Polje i lokalnom parlamentu s obzirom da su oni 1973. ustanovili nagradu "Risto Ratković". Uz to bili su i osnivači Centra za kulturu, nadležnog za manifestaciju "Ratkovićeve večeri poezije" do 2012.</p>
<p>Inicijativu su proslijedili i Ministarstvu kulture i medija, kako bi dobili pravno mišljenje o mogućim daljim koracima.</p>
<p>Na upit RSE o proceduri u ovom slučaju, te da li će to podržati inicijativu o oduzimanju nagrade Karadžiću, iz Ministarstva na čelu sa Tamarom Vujović nisu odgovorili.</p>
<h2>I Bošnjačka stranka za oduzimanje nagrade</h2>
<p>Dan nakon podnošenja inicijative civilnog sektora, sličnu je podnio bjelopoljski odbor Bošnjačke stranke (BS) lokalnoj skupštini.</p>
<p>Naveli su da je nagrada presuđenom zločincu za genocid Karadžiću dodijeljena iz političkih razloga, a ne zbog njegove poezije, te da je time nanijeta trajna mrlja Bijelom Polju.</p>
<p>I dok je Bošnjačka stranka na državnom nivou u koaliciji sa strankama koje nikad nijesu priznale da se u Srebrnici dogodio genocid, u Bijelom Polju lokalnu vlast vrše sa DPS i dvije socijaldemokratske partije koje osuđuju Karadžićevu politiku.</p>
<p>"Skupština opštine ne dodjeljuje nagradu, tako da bi bila upitna procedura koja bi se eventualno sprovela u skupštini", kaže za RSE Elvin Zvrko, predsjednik bjelopoljskog DPS-a.</p>
<p>Dodaje da DPS nema dilemu da nagradu Karadžiću treba oduzeti, ali da to treba sprovesti u JU "Ratkovićeve večeri poezije" kroz proceduru koja sada ne postoji.</p>
<p>Zvrko smatra da bi Savjet ustanove mogao u pravilnik dodati član o oduzimanju nagrada u određenim slučajevima, za što treba saglasnost i Ministarstva kulture:</p>
<p>"Onda bi Savjet imao pravo da donese odluku kakvu i očekujemo - da se nagrada Karadžiću iz 1993 oduzme".</p>
<h2>I neke aktuelne nagrade sporne</h2>
<p>Iako je u Crnoj Gori bilo spornih slučajeva sa dodjelama nagrada koje je javnost oštro kritikovala, nije bilo slučajeva njihovog oduzimanja.</p>
<p>Najnoviji je vezan za ovogodišnju Trinaestojulsku nagradu, među čijim laureatima je i pisac Bećir Vuković, poznat po negiranju države Crne Gore i izjavama poput one da je "crnogorska nacija komunistička izmišljotina".</p>
<p>Trinaestojulska nagrada je najveće državno priznanje u Crnoj Gori.</p>
<p>Prethodno je, 2021. godine, jedna od pet državnih nagrada- Miroslavljevo jevanđelje dodijeljena Milutinu Mićoviću, koji takođe negira crnogorsku naciju, Crnogorce i autohtonost nacionalnih manjina.</p>
<p>Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija.</p>
<p>Jasna Tatar Anđelić smatra da je dodjela nagrade Vukoviću skandalozna:</p>
<p>"Dodijeliti Trinaestojulsku nagradu, oslonjenu na crnogorski antifašizam, nekome kao što je Vuković, koji slavi četnički pokret, je politički revizionizam."</p>
<p>Trinaesti jul je dan ustanka crnogorskog naroda protiv fašizma u Drugom svjetskom ratu.</p>
<p>Kako kaže Tatar Anđelić, dodjela nagrade Vukoviću je slika kulturne politike u Crnoj Gori koja "miriše" na devedesete.</p>
<p>Ona podsjeća da je tada državna Njegoševa nagrada dodijeljena <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/politicka-zaostavstina-dobrice-cosica/25391798.html" target="_blank">Dobrici Ćosiću</a> i Matiji Bećkoviću "kao ideolozima politike krvi i tla, i negiranja Crne Gore".</p>
<p>Tatar Anđelić smatra i da je to jedna od odluka koje treba revidirati, jednako kao onu o dodjeli nagrade presuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.</p>
<p>Karadžić je rođen 1945. u blizini Šavnika, na sjeveru Crne Gore.</p>
<p>Nakon završene osnovne škole preselio se u Sarajevo, gdje je ostao do kraja rata u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Kaznu doživotnog zatvora služi u Velikoj Britaniji.</p>

U Crnoj Gori se traži oduzimanje nagrade Radovanu Karadžiću iz 1993.

<p>U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 30 saobraćajnih nezgoda, u kojima je šest osoba povrijeđeno lakše.</p>
<p>Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da je u Podgorici evidentirano 13 saobraćajnih nezgoda, Budvi šest, Kotoru pet, Bijelom Polju tri, Žabljaku dvije i u Baru jedna nezgoda.</p>
<p>Izdato je 490 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 59 prekršajnih prijava.</p>
<p>Policija je oduzela sedam para registarskih tablica.</p>

Za 24 sata 30 saobraćajnih nezgoda

<p>Oko 500 ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a više od 200 stanova je uništeno, na sreću bez žrtava ili teže povrijeđenih, u sinoćnjem velikom požaru u mjestu Zombki kraj Varšave, kada je u jednom od blokova novogradnje izbio požar na krovu velike stambene zgrade.</p>
<p>- Požar je izbio na krovu oko 19 sati, izgoreo je cio krov, požar se proširio na sve stanove na četvrtom spratu. I na nižim spratovima neki su djelimično uništeni zbog čađi i vode prilikom gašenja požara. Evakuisano je oko 500 ljudi, a šteta je u 220 stanova - kazao je na konferenciji za novinare glavni komandant Državne vatrogasne straže<b> Vojćeh Kruček.</b></p>
<p>Do ponoći je 60 ekipa sa 250 vatrogasaca ugasilo požar, a do jutra su provjerili sve stanove i nisu u njima nikoga našli, dok je u požaru troje ljudi zadobilo samo lake povrede, a jedan vatrogasac uganuo skočni zglob.</p>
<p>Policija i tužilaštvo poveli su istragu, a portparol Ministarstva unutrašnjih poslova <b>Jacek Dobžinjski</b> apelovao je da se ljudi uzdrže od nagađanja i raznih teorija o uzrocima požara i dezinformacija i lažnih vijesti koje se već šire na društvenim mrežama.</p>
<p>Eksperti upozoravaju da Poljsku jeste zahvatila posljednjih godinu i po crna serija požara, uglavnom privrednih objekata od kojih su neki dokazano podmetnuti, a tragovi, prema poljskim zvaničnicima, vode do ruskih službi kao dio hibridnih napada iz Rusije, ali da je u ovom konkretnom slučaju to malo vjerovatno.</p>
<p>- Istraga uzroka požara može da potraje i tri nedjelje- kazao je bivši glavni komandant poljske vatrogasne straže Pavel Frontčak.</p>
<p>Tako brzom širenju požara doprinijele su najvjerovatnije vrućine bez padavina i drveni djelovi u konstrukciji krova, javljaju poljski mediji.</p>
<p>Ni stanari te tri spojene zgrade, spojene u jednu veliku, ne mogu da se nadaju skorom povratku u stanove, jer prvo mora da se procijeni da li je narušena statika zgrade i razmjere štete, kazao je predsjednik Mazovjeckog regiona Marijuš Frankovski.</p>
<p>Frankovski je medijima rekao da stanari, evakuisani u lokalnu školu, mogu da računaju na prvu pomoć od 1.900 evra, a kada se procijene štete i na dalju pomoć od države.</p>

Varšava: Više od 200 stanova uništeno u požaru, stotine ljudi ostalo bez krova nad glavom

<p>Poreska inspekcija je od 1. maja do 30. juna sprovela intenzivne kontrole poreskih obveznika na teritoriji cijele države i tokom tog perioda izvršene su 734 kontrole usmjerene na provjeru zakonitosti poslovanja, poštovanja fiskalne discipline i suzbijanje sive ekonomije, saopšteno je iz Poreske uprave.</p>
<p>Kako su naveli, u okviru kontrola identifikovane su 123 nepravilnosti pri čemu su najčešće bile neevidentiranje prometa roba i usluga, neuplaćivanje pazara, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanje djelatnosti bez opšte poreske registracije.</p>
<p>- Po tom osnovu, uručeno je 186 prekršajnih naloga i izrečeno 651.400 eura novčanih kazni. Zaduženje po osnovu izdatih prekršajnih naloga iznosi 317.914 eura, od čega je naplaćeno 203.229 eura, odnosno 64 odsto. Naplata novčanih kazni odnosi se na one poreske obveznika koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima) - kazali su iz Poreske uprave.</p>
<p>Koristeći analizu rizika, poreski inspektori vrše ciljane kontrole poreskih obveznika kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji ili za koje je poreski organ u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga.</p>
<p>- Cilj PU je unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza. Apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke. Građani sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran' - zaključuju u saopštenju.</p>

Poreska inspekcija za dva mjeseca izvršila 734 kontrole, izrečeno 651.400 eura novčanih kazni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: udruzenje-roditelji