Udruženje Roditelji zatražilo je od premijera Milojka Spajića i ministarke rada Naide Nišić da hitno povuku predložene izmjene Zakona o radu, kojima se roditeljsko odsustvo za majke skraćuje na deset mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena isključivo očevima i neprenosiva.&nbsp;
&nbsp;Iz tog udruženja su kazali da su povod za zahtjev izuzetno negativne reakcije roditelja.
&nbsp;U dopisu upućenom Vladi Crne Gore i Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, udruženje Roditelji je navelo da ovakav stepen protivljenja javnosti nije zabilježen ni u jednom prethodnom zakonskom predlogu koji se tiče porodične politike.
&nbsp;- Očekivali smo da će Vlada, osluškujući glasove roditelja i konkretne predloge, raditi na unapređenju i produžavanju prava na roditeljsko odsustvo, a ne na njegovom skraćenju- rekli su iz udruđenja Roditelji.
&nbsp;Oni su naglasili da podržavaju veće uključivanje očeva u rani razvoj djeteta i usklađivanje sa Direktivom o usklađivanju porodičnog i poslovnog života roditelja i staratelja.&nbsp;
&nbsp;- Međutim, apsolutno smo protiv toga da se to sprovodi na račun uskraćivanja prava majki- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Ukoliko je namjera uvođenje obavezne kvote za očeve, iz tog udruženja predlažu model koji ne umanjuje postojeći nivo prava: da se uvedu dodatna dva mjeseca isključivo za očeve na postojećih 12 mjeseci i da otac to pravo može iskoristiti do navršene druge godine života djeteta.
&nbsp;- Svako drugo rješenje predstavlja direktno umanjenje stečenih prava majki i pogrešnu poruku porodicama- smatraju u udruženju Roditelji.&nbsp;
&nbsp;Oni su istakli da je predložena odredba formulisana nejasno i nedovoljno precizno.
&nbsp;- Više od godinu smo tražili zvanično pojašnjenje njenog stvarnog značenja, bez konkretnog odgovora. Sada nam je i jasno zašto- istakli su iz udruženja Roditelji.
&nbsp;Oni su upozorili da predloženi model, takođe, ne uzima u obzir ni specifične životne okolnosti – samohrane majke, porodice u kojima otac ne može koristiti pravo, porodice u specifičnim socijalnim ili zdravstvenim situacijam
&nbsp;Iz udruženja Roditelji su kazali da će, ukoliko Vlada ne povuče predloženo rješenje, predati poslaničkim klubovima amandmane kojima će tražiti zaštitu postojećeg trajanja roditeljskog odsustva.&nbsp;
&nbsp;- Uz podršku roditelja koji nam se obraćaju sa zahtjevom da se ovo pitanje hitno zaustavi, iskoristićemo sve demokratske i institucionalne mehanizme kako bismo spriječili umanjenje stečenih prava- poručili su iz udruženja Roditelji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Udruženje Roditelji traži hitno povlačenje predloženog Zakona kojim se skraćuje odsustvo majkama

Nijesam osoba za koju se može reći da je strašljiva. Navikla sam da se bavim problemima, da ih imenujem, da ih ne guram pod tepih i da tražim načine kako da se s njima nosim.
Pa ipak, kada krenem da razmišljam o svemu onome čemu su moja djeca svakodnevno izložena u online svijetu, ne osjećam se sigurno. Ne osjećam se ni mirno, ni samouvjereno, ni spremno koliko bih željela.
I to nije strah od tehnologije. Nije ni nostalgija za „starim vremenima“. To je nelagoda koja dolazi iz spoznaje da živimo u svijetu koji se mijenja brže nego što mi uspijevamo da ga razumijemo – a kamoli da u tom svijetu budemo pouzdani vodiči svojoj djeci.
Razloga za nelagodu ima mnogo. A pitanje jesmo li spremi za sve to. Postoji čitava industrija zloupotrebe djece koja funkcioniše paralelno sa našim svakodnevnim životima.
Postoje platforme koje koristimo kao da su bezazlene, a dokazano je da nijesu. Postoje algoritmi koji ne služe da informišu, već da zadrže pažnju, po svaku cijenu. I postoji sloj interneta koji ne vidimo, ne razumijemo i često potcjenjujemo – dok istovremeno ni ovaj „vidljivi“ ne znamo da koristimo kako treba.
Iskreno, danas često ne umijem da prepoznam da li je neki video stvaran ili je nastao uz pomoć vještačke inteligencije. Nekad se šokiram onim što vidim, nekad se nasmijem, nekad ostanem zbunjena. A onda me sačeka rečenica: „Ada majko, zar ne vidiš da je to AI?“. U tim trenucima shvatim zašto me zovu Facebook majka, koliko se brzo uloge mijenjaju i zašto smo mi odrasli postali oni koji kasne.
I dok se sve to dešava, mi se kao roditelji najčešće samo vrtimo oko istog rješenja: ZABRANI! Gasi internet. Da im uzmemo telefone, da im zabranimo sadržaje, da ih na silu zaštitimo od svijeta koji nam djeluje opasno i nepoznato. Rjeđe razmišljamo o tome da li smo ga mi uopšte pokušali razumjeti, naučiti da ga čitamo, da se za njega pripremimo i da ga pratimo zajedno s djecom. Kao da nam je zabrana prva i jedina linija odbrane, jer je najbrža i jer od nas traži najmanje učenja.
Ipak, vremenom mi se iskristalisala jedna razlika oko koje nemam dilemu. Kada su u pitanju mala djeca, granice ne mogu biti rezultat improvizacije. One moraju biti jasne, unaprijed postavljene i dosljedne.
Kod tinejdžera je već drugačije. Tu više nema iluzije da ćemo „ugasiti internet“. Koliko god ponekad poželjela da mogu jednim klikom da isključim sve i da se ne borim za svaki slobodan minut bez ekrana, znam da to nije realno. To bi bilo jednako moguće kao i to da me u ovom trenu prestanu oslovljavati sa „druže“.
Neke tokove ne možemo da zaustavimo. I možda je najveća greška koju pravimo upravo to što trošimo energiju pokušavajući da zaustavimo ono što je već dio stvarnosti, umjesto da se zapitamo kako da u toj stvarnosti budemo snalažljiviji, prisebniji i iskreniji.
Prije par godina, pokušavajući da riješim problem sa Metom i Facebookom, sat vremena sam razgovarala sa asistentom, ubijeđena da je u pitanju stvarna osoba. Razgovor je bio smislen, tečan, djelovao je „ljudski“. Tek sjutradan, dok sam pokušavala da na internetu pronađem način da ponovo stupim u kontakt, shvatila sam da sam zapravo razgovarala sa vještačkom inteligencijom.
Taj trenutak mi je bio poraz. Ne zato što sam razgovarala sa AI, nego zato što mi dlaka s glave nije posumnjala da jeste. Zato što sam bila ubijeđena da „bih ja to znala“. Taj mali lični šok bio je mnogo jači od bilo koje statistike. Pokazao mi je koliko je lako povjerovati, koliko se lako oslonimo na pretpostavku da smo „dovoljno pametni“ i koliko brzo potcijenimo kompleksnost svijeta u kojem živimo.
To je za mene medijska pismenost.
Medijska pismenost nije predmet. Nije jedno predavanje. Nije kampanja. Nije ni još jedna lijepa fraza koju ćemo ponavljati u strategijama, dokumentima i javnim nastupima.
Medijska pismenost je svakodnevna praksa. To je navika da zastanemo prije nego što povjerujemo. Prije nego što podijelimo. Prije nego što se uplašimo ili zgrozimo.
To je spremnost da se zapitamo: ko stoji iza ove informacije? Zašto mi je baš sada servirana? Šta se od mene očekuje – da kliknem, da se naljutim, da se uplašim, da kupim, da dijelim?
Problem je što mi, roditelji današnje djece, nikada nijesmo učeni kako da to radimo. Odrasli smo u svijetu u kojem su informacije dolazile sporije, kroz ograničen broj kanala. U svijetu jednog televizora u kući, jednog crtanog u 19:15 i relativno jasne razlike između stvarnog i izmišljenog. Danas živimo u svijetu u kojem se sadržaji proizvode brže nego što mi uspijevamo da ih obradimo, a granica između stvarnog i konstruisanog postaje sve tanja.
Zato me plaši što se kod nas medijska pismenost često svodi na pojam, a ne na vještinu.
Kao da je dovoljno reći djeci „ne vjeruj svemu što vidiš“ i time završiti posao. A vještina se ne uči jednom rečenicom. Ona se gradi vremenom, ponavljanjem, greškama i priznanjem da nešto ne znamo. Plaši me i to što naš strah često postaje glasniji od naše radoznalosti. A strah, kada se nekritički dijeli, ne štiti – on se širi. On stvara paniku, teorije zavjere, nepovjerenje prema svemu i svima. I tada postaje problem ne samo za našu djecu, nego i za cijelo društvo.Ako želimo da djeca odrastaju u svijetu u kojem razlikuju činjenice od manipulacije, moramo prvo priznati da tu razliku često ne pravimo mi. Da i mi klikćemo, dijelimo, vjerujemo i reagujemo impulsivno. Da i mi nekad prihvatamo problematične, lažne ili plasirane sadržaje zdravo za gotovo.
I možda je upravo to prvi i najvažniji korak medijske pismenosti: da se odrasli usude da kažu – ne znam. Ali želim da naučim. I spremna sam da učim zajedno sa svojom djecom. Ne kao autoritet koji sve zna, nego kao roditelj koji je svjestan da je odrastanje danas proces u kojem se i odrasli stalno iznova obrazuju. Jer djeca ne uče najviše iz onoga što im govorimo, nego iz onoga što vide da mi radimo.
Medijska pismenost, na kraju, nije pitanje tehnologije. To je pitanje odnosa prema svijetu. I odgovornosti da priznamo da više nijesmo sigurni vodiči po defaultu – ali možemo to postati, ako prestanemo da se pravimo da znamo sve.

Priznanje koje dugujemo sebi i djeci

Zajednička odgovornost roditelja, institucija i stručnjaka je da djeci obezbijede sigurno, podržavajuće i podsticajno okruženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada - poručeno je sa konferencije „Klik sa djecom 2.0“, koja se u organizaciji Crnogorskog Telekoma i Udruženja Roditelji, održava danas u Naučno tehnološkom parku u Podgorici.&nbsp;
Tema drugog izdanja najveće konferencije posvećene roditeljstvu je „Digitalno djetinjstvo: granice i sloboda“, a roditelji su od eminentnih stručnjaka iz regiona i Crne Gore imali priliku da saznaju sve što ih zanima o ranom razvoju, emocionalnom zdravlju i digitalnom odrastanju.&nbsp;
Ministar socijalnog staranja, brige o djeci i demografije Damir Gutić podsjetio je da današnja djeca žive u svijetu u kojem se prijateljstva stvaraju jednim klikom, ali se isto tako jednim klikom mogu otvoriti vrata nasilju, manipulaciji, komercijalizaciji djetinjstva i narušavanju privatnosti.
- Upravo zato odgovornost svih nas roditelja, nastavnika, stručnjaka, institucija i države nikad nije bila veća. Digitalno djetinjstvo nije stvar budućnosti, nego sadašnjosti. Zbog toga Vlada Crne Gore i Ministarstvo kojim upravljam posvećuju posebnu pažnju bezbjednosti i dobrobiti djece u online prostoru. Naša je dužnost da djeca digitalne tehnologije koriste za učenje, kreativnost i razvoj, ali i da budu zaštićena od svake vrste digitalnog nasilja, eksploatacije i zloupotrebe - istakao je Gutić.
Ukazao je na to da država radi na jačanju multisektorskog sistema zaštite djece od digitalnog nasilja, posebno kroz saradnju centara za socijalni rad, škola, policije i pravosuđa, programe podrške roditeljima, izradu smjernica za bezbjedno korišćenje interneta za djecu mlađeg uzrasta i edukaciju za profesionalce koji rade sa najmlađima.&nbsp;
Važno je, smatra i uključivanje djece i mladih u kreiranje politika digitalne bezbjednosti jer digitalni svijet pripada njima i oni su njegovi najbolji poznavaoci.&nbsp;
- Samo zajedno možemo da iscrtamo granice koje nijesu prepreke, već sigurne linije u kojima se djeca mogu kretati. Da im damo slobodu koja nije opasnost nego temelj zdravog odrastanja. Ova konferencija još jednom pokazuje da je Crna Gora spremna da bude društvo koje ulaže u djecu, štiti ih i pruža im ono najbolje što imamo, a to su podrška i bezbjedno okruženje - zaključio je Gutić.&nbsp;
Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović istakla je da je zajednički zadatak svih da digitalni svijet učinimo bezbjednim za djecu.
- Digitalni svijet djeci otvara mogućnosti kakve nijedna generacija prije njih nije imala: prostor da uče, istražuju, stvaraju, da razvijaju svoje talente i da se povezuju sa vršnjacima. Uz sve te prednosti, digitalni prostor nosi i rizike - od prekomjernog korišćenja do izloženosti neprimjerenim sadržajima, online nasilju, zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Zato je naš zadatak da da ih naučimo kako da prepoznaju rizične situacije, kome da se obrate, i kako da zaštite svoje podatke - kazala je Borovinić Bojović.
Istakla je da je neophodno roditeljima pružiti podršku da razumiju šta njihova djeca istražuju u digitalnom prostoru, da nauče kako da ih prate, a ne da ih kontrolišu - kako bi zajedno postavili pravila koja čuvaju njihovo mentalno zdravlje, emocije i osjećaj sigurnosti.
- Glavni grad će i dalje pružati punu podršku svim inicijativama koje jačaju roditelje, djecu i stručnjake, i koje doprinose stvaranju bezbjednog i podsticajnog digitalnog okruženja za svako dijete - istakla je Borovinić Bojović.
Državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan podsjetila je da digitalna pismenost nije rezervisana samo za učenike, već je ključna i za roditelje i nastavnike.
- Zato pozdravljam poseban fokus konferencije na medijsku pismenost roditelja i odgovorno korišćenje online materijala. Moramo osnažiti one koji su najbliži djeci - stručnjake, roditelje i prosvjetne radnike - da budu navigacioni sistemi u ovom kompleksnom digitalnom okeanu. Nijedno ministarstvo, nijedna institucija, niti jedan roditelj ne može samostalno riješiti sve izazove digitalnog djetinjstva. Potrebna nam je sinergija - rekla je ona.&nbsp;
MPNI će, kako je istakla, nastaviti sa implementacijom inovativnih programa i jačanjem digitalne infrastrukture u školama.&nbsp;
- Škole i nastavnici moraju biti centri za podučavanje o etici i sigurnosti na internetu. Roditelji moraju biti partneri u praćenju i usmjeravanju. Stručnjaci nam moraju dati smjernice zasnovane na nauci i praksi - smatra Ćalasan.
Rukovoditeljka Sektora finansija u Crnogorskom Telekomu Gordana Blagojević istakla je, u ime organizatora, značaj ovog događaja ne samo iz razloga što okuplja stručnjake i roditelje, već i zato što privlači pažnju čitave zajednice oko pitanja koje je jedno od najosjetljivijih i najodgovornijih u savremenom društvu - kako djeci omogućiti sigurno i zdravo odrastanje u digitalnom okruženju koje je postalo neraskidiv dio njihove svakodnevice.
- U Crnogorskom Telekomu svakodnevno svjedočimo koliko se način komunikacije, učenja i povezivanja promijenio u vrlo kratkom vremenu. Vidimo kako digitalni prostor postaje mjesto gdje djeca istražuju, postavljaju prva pitanja, formiraju svoje interesovanje i identitet - ali i mjesto gdje se mogu susresti sa onim što ih može zbuniti, uplašiti ili povrijediti. Kao kompanija u samom centru digitalne transformacije društva, svjesni smo da naša uloga nije samo da gradimo mreže i tehnologije. Naša uloga je i da doprinesemo stvaranju prostora u kojem se tehnologija koristi promišljeno, odgovorno i u službi ljudskog razvoja - kazala je Blagojević.
Podsjetila je da nam tehnologija svakodnevno olakšava život i podržava nas u brzom tempu savremenog doba, ali jednako tako - upravo zahvaljujući njoj - imamo moć da digitalni prostor učinimo boljim.
- Da ga oblikujemo tako da njeguje, štiti i osnažuje. Da postane mjesto koje je, bez obzira na sve izazove, zdravo i sigurno, posebno za naše najmlađe. Zato su ovakvi skupovi izuzetno važni - poručila je Blagojević.
Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na važnost podrške koja je potrebna roditeljima.
- Nemamo priručnik za roditeljstvo. Nemamo školu u koju možemo da odemo i naučimo kako da budemo spremni za sve što nas čeka. Ali zato redovno čujemo da je porodica kriva za sve što u društvu ne valja. Ako već ne postoji sistem koji će roditeljima dati jasne modele i alate, onda je na nama da pravimo mjesta poput ovog - gdje se ne dijele kritike nego znanje, iskustvo i podrška. Zato je Klik sa djecom 2.0 važan - istakla je izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Prema njenim riječima, zato u vrijeme kada se sve mijenja nevjerovatnom brzinom, moramo zastati, čuti struku i razumjeti šta danas znači biti roditelj, šta znači biti dijete, i kako izgleda odrastanje između ekrana, očekivanja i stvarnog života.&nbsp;
- Ova konferencija je prostor da zajedno razjasnimo ono što se roditelji najviše boje da pitaju, a najviše im treba da znaju. Da naučimo kako da zaštitimo djecu bez stvaranja panike. Kako da uspostavimo granice bez potpune zabrane. Kako da njegujemo slobodu bez zanemarivanja odgovornosti - kazala je Mihailović.
Prvi panel konferencije bio je posvećen temi „Onlajn nasilje i govor mržnje među djecom i mladima“, a o trenutnom stanju, izazovima i preporukama za roditelje govorili su mr Jakša Backović, magistar forenzičkog računarstva i istrage o sajber kriminalu, Balša Savić, sudski vještak za informacione tehnologije i Brahim Kajević, omladinski radnik i psiholog.
Pored podataka poput onog da u svijetu u svakom trenutku postoji oko 900 hiljada seksualnih predatora koji vrebaju djecu, roditelji su imali priliku da se upoznaju sa mogućim rizicima i mjerama zaštite, ali i podacima o nedovoljno zastupljenoj sistemskoj podršci kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih.&nbsp;
O balkanskom roditeljstvu i promjenama ako je nosi digitalno dobar govorila je Danijela Ostojić, klinička psihološkionja i kognitivno-bihejvioralna terapeutkinja iz BiH, koja je istakla da rješenje nije zabrana tehnologije, već emocionalna pismenost i učenje kako biti povezan sa djecom.
Djeci je, kako je poručila roditljima, potrebno iskustvo bezuslovnog prihvatanja - da ne moraju zarađivati ljubav kroz uspjeh ili ponašanje, sigurna privrženost - da smiju pogriješiti, izraziti tugu, reći “ne”, ali i model autentičnog roditelja koji koji priznaje i vlastite granice, ranjivost, nesavršenost.&nbsp;
- Na Balkanu smo odgajali djecu da budu poslušna, jer smo vjerovali da će tako biti sigurna. Danas znamo da sigurnost ne dolazi iz poslušnosti, već iz autentičnog kontakta i emocionalne povezanosti - rekla je Ostojić.
Sistemska porodična psihoterapeutkinja i edukatorka Familylab-a Srbija Ivana Muškinja osvrnula se na to što se zapravo događa sa partnerskim odnosom kada u porodicu stigne beba.&nbsp;
Muškinja je ukazala na to da svaki roditelj sa sobom donosi svoje porodično nasleđe i nevidljive vaspitne skripte koje se aktiviraju upravo onda kada smo najumorniji, zabrinuti ili preplavljeni. “U tom smislu, različitost među partnerima nije prepreka već potencijal ali samo ako postoji sposobnost da se te razlike prepoznaju, prevedu u jezik potreba i pregovaraju bez poništavanja drugog, što potvrđuju relacione teorije i nalazi iz istraživanja afektivne vezanosti”, istakla je Muškinja.&nbsp;
U nastavku konferencije roditelji su imali priliku da prisustvuju predavanjima Marije Sazdeve, magistarke psiholoških nauka, edukatorke i osnivačice Zlatne Akademije iz Sjeverne Makedonije. Učesnici konferencije su i Glorija Peranić, magistarka edukacijske rehabilitacije, vaspitačica ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja te edukantkinja dječije i adolescentne integrativne psihoterapije, kao i Tomislav Kuljiš, osnivač IPD Centra i Integralne tjelesne psihoterapije iz Hrvatske, jedan od najuvaženijih regionalnih stručnjaka za roditeljstvo i tjelesnu psihoterapiju.&nbsp;
U okviru panela učesnici su bili i Filip Jovanovski, doktorand komunikologije i Marjan Popović, stručnjak za multimedijalne sadržaje i razvoj digitalnih proizvoda u kompaniji Crnogorski Telekom.

1250x600

1084x550

„Klik sa djecom 2.0“: Zajednički gradimo granice i slobodu za bezbjedno digitalno odrastanje

Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Obezbijeđen je školski pribor za 1.484 djece iz 25 crnogorskih škola u okviru humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više" - saopšteno je iz nevladine organizacije Udruženje Roditelji.
Ova akcije je završena ove sedmice, nešto kasnije nego uobičajeno, a sa ciljem obuhvatanja što većeg broja djece kojoj je ovaj vid podrške potreban.&nbsp;
- Akciju je realizovalo Udruženje Roditelji 15. put, a i ove godine, kao i prethodne tri, partner je bila Fondacija „Čini dobro”, koja je aktivirala aplikaciju putem koje su kompanije i firme donirali novac za kupovinu pribora. Putem te aplikacije uplaćeno je više od 11.000 eura. Još toliko donirano je direktno uplatama na računima knjižare Tagor i Udruženja - istaknuto je u saopštenju.
Saradnja sa centrima za socijalni rad obezbijedila je prepoznavanje najugroženijih porodica, odnosno djece kojima je ovakva vrsta podrške najpotrebnija. Stručni radnici centara definisali su spiskove porodica koje se suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja osnovnih životnih potreba, i koje žive na rubu egzistencije.
Tanja Ašanin iz Udruženja Roditelji kazala je da su srećni jer su obuhvatili dio najugroženijih u cijeloj Crnoj Gori, ali i potišteni jer nijesu uspjeli sve da obraduju.&nbsp;
- Nažalost, preveliki je broj djece koja žive u siromaštvu u našoj zemlji, i ovaj problem mora da počne da se rješava kako na nacionalnm tako i na lokalnim nivoima, uz uključivanje loklanih samouprava, kako su to neke i počele da rade - poručila je Ašanin.
Akcija je, prema njenim riječima, pokrenula lavina empatije i humanosti i poruka djeci da nijesu sami.
Udruženje Roditelji se zahvaljuje upravama i zaposlenima u oko 40 firmi i građanima koji su podržali humanitarnu akciju i omogućili da 1.484 djece dobije kompletan školski pribor potreban za praćenje nastave.
- Još jednom smo pokazali da su humanost, solidarnost i empatija vrijednosti koje krase crnogorsko društvo, jer zajedno, ujedinjeni, možemo činiti dobro i velike stvari - kazala je direktorica Fondacije “Čini dobro” Marija Manja Jovović.
Kako je istakla, Fondacija iskrenu zahvalnost duguje Đini Jauković, Dubravki Drakić, Zorici Kostić Vučićević, Savi Kovačeviću, Marku Prentiću, Milošu Vujoviću, Slavku Kaleziću i Danijelu Alibabiću na njihovom nesebičnom doprinosu u činjenju ove akcije uspješnom video porukama koje su podstakle mnoge da se uključe.
Knjižara Tagor je obezbijedila popust na kupovinu kompletnog materijala, distribuirala pribora centrima za socijalni rad u svim opštinama.

Školski pribor za oko hiljadu i po djece iz svih crnogorskih opština

Nevladine organizacije Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje uputile su danas dopis Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa zahtjevom da se javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom školske 2025/2026. godine.
- Ova mjera, sprovedena u periodu od februara do juna 2025. godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti- navode ove NVO u zajedničkom saopštenju.
Međutim, s početkom nove školske godine mjera, ističu, nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.&nbsp;
- Prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“ kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice je daleko od usvajanja. To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti. Prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno je najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem- navodi se u saopštenju.
Oni pozivaju Ministarstvo da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.&nbsp;
- Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju.Bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja niti kompromisa. Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore- zaključuju u saopštenju.

Udruženje Roditelji, HRA i CGO: Zaštitare odmah vratiti u škole, bezbjednost djece nije tema za čekanje

Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece je toliko slaba da se više vodi o pravima predatora, nego o zaštiti djece - upozorila je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Podaci iz analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine pokazuju poraznu stvarnost - u proteklih pet godina donešena je 51 presuda za seksualno zlostavljanje djece, ali je maksimalna kazna izrečena samo jednom. Više od polovine kazni bilo je ispod godine zatvora, dok žrtve nerijetko čekaju i po nekoliko godina na prvo ročište.
Kada se bude radila sljedeća analiza, kaže Mihailović, brojka će biti mnogo veća u odnosu na broj pravosnažnih presuda i djela kojih je sve više i više.
- Kroz ovu analizu se potvrdilo sve ono na šta smo ukazivali i zbog čega smo insistirali sve ove godine da se mijenja regulativa, ali što je mnogo važnije - da počne primjena svega onoga što smo mijenjali i da se to mora mnogo brže sprovoditi nego što je to bio slučaj do sada. Upravo su podaci prilično poražavajući, naročito kada govorimo o kaznenoj politici, jer se i dalje nastavlja sa tim trendom da idemo mnogo više ka zakonskim minimumu, nego ka zakonskom maksimumu, a jedan slučaj koji je bio zakonski maksimum se nije ni desio, odnosno ta kazna na kraju nije ni bila tolika, ako se sjetite da je prije godinu i po Apelacioni sud odlučio da je smanji, kada smo organizovali proteste sa drugim organizacijama zbog takve odluke - rekla je Mihailović.
Šalje se poruka, prema njenim riječima, da djeca nijesu zaštićena od predatora i pedofila.
- Potvrđuje se, nažalost, na osnovu svega onoga što se dešava da je takvih slučajeva sve više. To je poruka da svi oni koji se odluče na takvo nešto neće adekvatno biti kažnjeni, neće kazne biti toliko velike, odnosno da će se očigledno mnogo više voditi računa o njihovim pravima, nego o tome da zaštitimo djecu - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWx3bR5gAykg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović o kaznenoj politici za seksualno zlostavljanje djece: Šalje se poruka da djeca nijesu zaštićena od predatora

Za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama iz svih opština Crne Gore i ove godine će biti obezbijeđen školski pribor u toku humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više", koju udruženje Roditelji organizuje 15. put.
Partner Udruženju u realizaciji akcije i ove godine je Fondacija "Čini dobro", koja će donirati novac za školarce, ali i pomoći u prikupljanju donacija aktiviranjem <a href="https://share.google/T9Ox0LLTOBKxPZNC0">ONLAJN PLATFORME</a> putem koje svi zainteresovani mogu donirati novac u samo nekoliko klikova.
U saradnji sa centrima za socijalni rad biće prepoznati najugroženije porodice kojima je ova vrsta podrške najpotrebnija. Akcija počinje u utorak, 1. jula, a trajaće do nedelje, 31. avgusta.
Udruženje Roditelji pozvalo je sve građane, kompanije i organizacije da nam se pridruže kako bismo opremili što veći broj djece za novu školsku godinu. Podsjećaju da je tokom prošlogodišnje akcije 1.522 djece iz cijele Crne Gore spremno dočekalo novu školsku godinu.
- Naša želja je da svako dijete u Crnoj Gori ima priliku da dostojanstveno krene u školu, s osjećajem pripadnosti i sigurnosti. Vjerujemo d svaka sveska i olovka koju zajedno obezbijedimo, nisu samo materijalna podrška, već i poruka toj djeci da nisu zaboravljena – da smo tu, jedni za druge. Zajedno možemo promijeniti njihove školske dane, a možda i živote - poručila je Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji.
U pitanju su porodice koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja i osnovnih životnih potreba, a koje žive na rubu egzistencije, većina su korisnici socijalne pomoći, u kojima djeca često odrastaju samo sa jedim roditeljem, pojedini i u hraniteljskim porodicama… Nerijetko su diskriminisana u školi od vršnjaka, veliki broj živi u neuslovnim barakama, bez struje i kupatila, jedan broj se hrani u narodnim kuhinjama.&nbsp;
Zainteresovani pojedinci i kompanije koji su u mogućnosti da podrže akciju, i pruže direktan doprinos humanom cilju - da svako dijete u Crnoj Gori ima jednake šanse za obrazovanje, mogu kontatirati Udruženje Roditelji za dodatne informacije na broj telefona 020 511 983, kao i putem mejl adrese <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com">udruzenje.roditelji@gmail.com</a>.

Humanitarna akcija: Besplatni školski pribor za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama

Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;
Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Premijer Hrvatske Andrej Plenković je izjavio da saradnja vojne industrije nije u nadležnosti predsjednika države Zorana Milanovića koji je ranije danas oštro odbacio mogućnost bilo kakve saradnje hrvatske vojske sa Izraelom i pozvao Vladu da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Predsjednik nema ovlašćenja da Vladi govori gde će ići ministri ili predsjednik Vlade - rekao je danas Plenković novinarima u Zagrebu, prenosi N1.
Milanovićeva izjava došla je u vrijeme zvanične posjete potpredsjednika Vlade i ministra odbrane Ivana Anušića Izraelu tokom koje će se sastati i s predstavnicima kompanija izraelske odbrambene industrije i predstavnicima Uprave za međunarodnu vojno-tehničku saradnju.
Plenković je rekao da saradnja u području odbrambene industrije nije u nadležnosti predsjednika.
- Stvar je u jačanju hrvatske vojske, uspostavljanje saradnje s nama bitnim zemljama, a ova Anušićeva posjeta je u tom kontekstu - rekao je Plenković i dodao da ni Vlada nije pitala predsjednika koje zemlje posjećuje.
Ministarstvo odbrane Hrvatske saopštilo je danas da je ministar odbrane Ivan Anušić predstavio u Izraelu potencijal hrvatske odbrambene industrije i da je poručio da će nastaviti da razvija saradnju sa tom zemljom "u korist hrvatskih Oružanih snaga".
Povod za današnji bilateralni sastanak s izraelskim ministrom odbrane Israelom Katzom je "osnaživanje saradnje hrvatske i izraelske odbrambene industrije, kao i razmjena iskustava na području naprednih izraelskih odbrambenih tehnologija, posebno o sistemu aktivne samozaštite Trophy izraelske kompanije Rafael", piše u saopštenju.
Anušić je rekao da želi "snažniju bilateralnu odbrambenu saradnju s Izraelom na nivou ministarstava odbrane, ali i saradnju hrvatskih i izraelskih odbrambenih kompanija".
- Predstavnici Oružanih snaga Hrvatske nisu s nama u poseti Izraelu, niti su učesnici ovih sastanaka. Vlada i ja kao ministar odbrane nećemo zanemariti, nego ćemo razvijati saradnju s Državom Izrael u korist naših Oružanih snaga - &nbsp;rekao je Anušić u izjavi koju je prenelo njegovo ministarstvo.
On je rekao i da je "Hrvatska dosljedno podržavala Izrael u njegovom pravu na samoodbranu i da je osudila djelovanje Hamasa i Irana".
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović izjavio je danas da pripadnici hrvatske vojske ni na koji način neće sarađivati s izraelskom vojskom i vojnom industrijom i pozvao vladu premijera Andreja Plenkovića da obustavi sve planirane dogovore ili sporazume.
- Zbog neprihvatljivog postupanja izraelske vojske i neviđenog gaženja svih normi međunarodnog humanitarnog prava, još u maju prošle godine zapovijedio sam prekid svake saradnje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH) s izraelskom vojskom, a koja se odnosi na sve pripadnike Hrvatske vojske. Istovremeno sam pozvao Vladu Hrvatske da prekine svaki oblik trgovine oružjem i vojnom opremom s Izraelom - navodi se u pisanoj izjavi predsjednika države.
On je naglasio da kao vrhovni komandat ističe da hrvatsla vojska neće ni na koji način sarađivati s izraelskom vojskom.
- Kako bi se sprečila svaka šteta za Republiku Hrvatsku, važno je istaći: Pripadnici OSRH neće učestvivati ni na koji način u sprovođenju bilo kojeg dogovora, ugovora ili sporazuma s izraelskom vojskom ili izraelskom vojnom industrijom - upozorio je Milanović.
On je ocijenio da bi takav dogovor, ugovor ili sporazum bio "neprovjediv i štetan za Hrvatsku".
Milanović koji je dva puta pobijedio na predsjedničkim izborima kao kandidat opozicione Socijaldemokratske partije (SDP), pozvao je Vladu koja je nadležna i odgovorna za nabavku vojne opreme i oružja, da obustavi sve planirane dogovore, ugovore ili sporazume koji bi uključivali kupovinu oružja i vojne opreme iz Izraela.
Milanović i Plenković dolaze iz različitih političkih opcija i imaju izrazito narušene međusobne odnose, pa se ne mogu dogovoriti gotovo ni o jednom pitanju.
Po Ustavu Hrvatske, predsjednik i premijer su kokreatori spoljne i bezbjednosne politike s tim da je predsjednik vrhovni komandat oružanih snaga.

Plenković povodom izjave Milanovića o Izraelu: Saradnja vojne industrije nije nadležnost predsjednika

Potpredsjednik i poslanik Demokratske partije socijalista Abaz Dizdarević ocijenio je da Bošnjačka stranka nema ekskluzivno pravo da govori u ime svih Bošnjaka u Crnoj Gori, poručujući da je jedina matica Bošnjaka – Crna Gora.
Reagujući na izjavu poslanice Bošnjačke stranke Kenane Strujić Harbić da Bošnjaci Bosnu i Hercegovinu vide kao svoju matičnu državu, Dizdarević je naveo da se takav stav, čak i kada je dat kao lični osvrt utemeljen u porodičnom diskursu, suštinski suprotstavlja građanskom uređenju Crne Gore.
Kako je istakao, takve izjave legitimišu hegemonističke ideje nacionalističkih politika koje bi, kako tvrdi, za početak željele da Crna Gora bude država srpskog i crnogorskog naroda „i svih ostalih“, što bi u narednoj fazi vodilo njenoj dezintegraciji.
Dizdarević smatra da nerazumijevanje koncepta građanske države od strane visokih funkcionera Bošnjačke stranke, kao i, kako navodi, djelovanje u pravcu konfederacije nacionalnih zajednica, ukazuje na prihvatanje narativa koalicionog partnera Andrije Mandića o etnofederalizaciji Crne Gore.
– Kao što Srbi iz Crne Gore predstavljaju autohtoni narod koji vjekovima živi na ovim prostorima, a koje Mandić želi okarakterisati srpskom dijasporom, tako su i Bošnjaci u Crnoj Gori svoji na svome, bez rezervne domovine – naveo je Dizdarević.
On je istakao da su istorijski procesi i savremene granice Crne Gore oblikovali prostor koji je, kako tvrdi, vjekovno ognjište najvećeg broja Bošnjaka, te da su Bošnjaci svoju autohtonost, kulturnu i tradicionalnu posebnost ugradili u temelje crnogorske države.
Podsjetio je i da Islamska zajednica Crne Gore, kao duhovni centar Bošnjaka, ima sjedište u Podgorici, što, prema njegovim riječima, jasno govori o tome gdje je matica Bošnjaka u Crnoj Gori.
– Strujić Harbić i njeni istomišljenici iz Bošnjačke stranke mogu ovakve izjave davati u svoje ime i u ime partije kojoj pripadaju, ali nemaju ekskluzivno pravo da govore u ime svih Bošnjaka i Bošnjakinja, kojima je Crna Gora i majka i matica, i koji ne pristaju na status dijaspore u vlastitoj državi – poručio je Dizdarević.

Dizdarević: Bošnjačka stranka nema pravo da govori u ime svih Bošnjaka, jedina matica nam je Crna Gora

Emisija „Srećan dan“ na Televiziji E donosi razgovor o festivalskom životu u Crnoj Gori i ulozi koju muzički festivali imaju za izvođače i publiku. Koliko scena znači umjetnicima, a koliko emocija uživo publici – govori muzičar Bojan Delić, koji će podijeliti iskustva sa nastupa i izazove savremene muzičke scene.
U drugom dijelu emisije biće riječi o važnosti znakovnog jezika u umjetnosti i dostupnosti kulturnih sadržaja osobama sa oštećenjem sluha. O značaju inkluzije, prevoda i prisutnosti znakovnog jezika na kulturnim događajima govori Tijana Mijušković, prevoditeljka na znakovni jezik i programska koordinatorka Saveza gluvih i nagluvih Crne Gore.
U rubrici „SrećniAI“ analiziramo trend sve kraćih muzičkih numera – zašto pjesme danas traju kraće nego ikad i da li su za to odgovorni algoritmi, promjene u pažnji publike ili ubrzani tempo savremenog života.
Emisiju „Srećan dan“ gledajte od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan": Od festivalske bine do inkluzivne kulture

Predsjednik Demokratske partije socijalista Danijel Živković ocijenio je tokom posjete Herceg Novom da Crna Gora prolazi kroz „šestogodišnju agoniju“ izazvanu političkom i institucionalnom nestabilnošću, te poručio da je neophodno formiranje odgovorne i državotvorne vlasti koja će stabilizovati prilike i pokrenuti ekonomski razvoj. On je danas boravio u radnoj posjeti Herceg Novom, gdje je sa građanima, članovima partije i lokalnim funkcionerima razgovarao o aktuelnoj političkoj i društvenoj situaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260223200232_bd641b7ffd3e39e5c71685d5be901c23df0536f88fdfbdc26dd3a784c1f2016f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  Tom prilikom poručio je da je vrijeme da se okonča, kako je naveo, šestogodišnja agonija kroz koju Crna Gora prolazi, naglašavajući da produžena institucionalna nestabilnost usporava napredak društva i dodatno opterećuje svakodnevni život građana. – Crnoj Gori su danas, više nego ikada, potrebni odgovornost, ozbiljnost i odlučnost u vođenju državne politike. Povratak društvene i političke stabilnosti mora biti prioritet svih političkih aktera, jer bez stabilnih institucija nema ni sigurnog ambijenta za investicije, ni otvaranja novih radnih mjesta, ni unapređenja životnog standarda – istakao je Živković. On je ukazao na potrebu ubrzanog ekonomskog razvoja, jačanja domaće privrede i stvaranja preduslova za nova ulaganja, posebno u primorskim opštinama poput Herceg Novog.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260223200232_b5d9dffcc5aef74094b2389e0b2e1735afd1eb2ae034a0a32ab725596d41d737" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="sastanak"> </figure>  – Za takve politike potrebno je formiranje državotvorne i odgovorne vlasti koja će znati da se uhvati u koštac sa nagomilanim problemima i urušenim državnim sistemom koji ostaje iza ove vlasti, koja je poput elementarne nepogode uništila Crnu Goru od 2020. godine do danas. Takva vlast mora biti posvećena konsolidaciji političkih prilika, evropskim integracijama, vladavini prava, jačanju institucija sistema, ali prije svega povratku ozbiljnosti u državnu politiku – poručio je Živković. Zaključujući posjetu, naveo je da je, kako je kazao, vrijeme aktuelne vlasti prošlo, te da slijedi talas političkih promjena predvođen Demokratskom partijom socijalista, uz nastavak razgovora sa građanima širom Crne Gore.

Tag: udruzenje-roditelji