Roditelji se u prethodnih nekoliko godina sve češće žale zbog toga što većina škola ne nudi mogućnost produženog boravka, a i u onima koje to imaju problematično je što rade samo do 14 sati - rekla je Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Sagovornica Budilnika kaže da se stiče utisak da je ove godine nikad manje škola organizovalo takvu vrstu boravka u školama. Podsjeća da škole fizički ne mogu organizovati produženi boravak jer prostora nema zbog prebukiranosti, međutim, ističe ona, nema ga ni u onim školama u kojima ima prostornih mogućnosti.
- Primijetili smo da se u prethodnih nekoliko godina roditelji mnogo više žale na trajanje boravka, jer škole čak i kad uspostave produženi boravak on funkcioniše do nekih 14 sati, što je naravno za roditelje koji rade do 15 ili 17 sati nemoguća misija da se organizuje i da dođe po dijete…Činjenica je da većina škola nema produžene boravke i da u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka iako se kaže da će se raditi na tome u skladu sa potrebama - navela je ona.
Važno je to, cijeni Mihailović, podcrtati ovom rukovodstvu Ministarstva prosvjete.
- Ali ne samo njima, nego i prethodnima, da moraju da znaju jednu važnu informaciju i činjenicu koja im je i sada vrlo jasno - nijesu roditelji ti koji su odlučivali, niti ih je iko pitao kako će funkcionisati sistem obrazovanja u Crnoj Gori, nijesu odlučili da se uvede devetogodišnji sistem obrazovanja, već su morali da se prilagode onome što je država odlučila kada je odlučila prije više decenija - navela je Mihailović.
Redakcija Budilnika uputila je resornom Ministarstvu pitanja o tome u koliko je škola organizovan produženi boravak i iz kojih razloga nije u svakoj.
Oni su kazali da je tokom prošle školske godine 51 škola imala organizovan produženi boravak za djecu, dok se za ovu školsku godinu podaci još unose u Informacioni sistem obrazovanja (MEIS).
- Produženi boravak koji se, u skladu sa Zakonom o osnovnom obrazovanju, organizuje u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama za učenike prvog, a izuzetno za učenike drugog razreda. U okviru boravka učenicima se obezbjeđuje čuvanje u toku kojeg se odvijaju različite sportske i kulturno-umjetničke aktivnosti, učenje, izrada domaćih zadataka i izvršavanje drugih obaveza, u skladu sa pravilima škole - naveli su oni.
Organizacija produženog boravka u javnim obrazovno-vaspitnim ustanovama zavisi, kažu, od iskazanog interesovanja roditelja i mogućnosti škola.
- Dakle, organizovanje produženog boravka je u nadležnosti škole, a broj učenika, broj smjena, prostorni uslovi, utiču na mogućnosti škola da organizuju produžene boravke. Napominjemo da su novi statuti škola u procesu usvajanja. Zakonom je propisano da dio sedmične norme časova vaspitači ostvaruju u produženom boravku, dok je izmjenama statuta osnovnih škola utvrđeno da nastavnici, u okviru radnog vremena, po jedan čas sedmično rade u produženom boravku - istakli su oni.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, poručuju oni, posvećeno radi na razvoju školske infrastrukture.
- Te će se kroz izgradnju novih i proširenje kapaciteta postojećih objekata vremenom povećavati mogućnosti organizovanja produženih boravaka u školama u kojima postoji interesovanje - naveli su u MPNI.
Mihailović se osvrnula i na činjenicu da je vikend protekao u znaku još jednog slučaja vršnjačkog nasilja u kojem su vršnjaci pretukli maloljetnog državljanina Bosne i Hercegovine, te naglasila da država ne radi ništa po tom pitanju.
- Zaista je više sramota šta smo dopustili, gdje smo došli, jer situacije koje su se samo u posljednjih mjesec dana desile, za koje javnost zna, a mnogo situacije nijesu doprle do javnosti, nam pokazuju gdje smo i u kakvim smo sve problemima - rekla je Mihailović.
Podsjeća da konstantno - već deset godina od nadležnih dobijaju iste odgovore.
&nbsp;- Da je nasilja uvijek bilo i da će ga uvijek biti, da je percepcija kriva i da se stiče da je nasilja mnogo više. Krive sve, pa i medije, samo odrasli i nadležni traže izgovore u krivici druge strane, bez sopstvene odgovornosti - navela je ona.
Sramota je, podvlači ona, da uopšte o ovome govorimo na ovaj način kada se sve ovo dešava i kada ne želimo da se pozabavimo ovim problemom.
- Nijesmo mi mimo svijeta, pa nije valjda moguće da Crna Gora ne može da nađe model da prvo shvati u čemu je problem a onda nakon toga da se ovim pozabavi - istakla je Mihailović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DkbezscE6MZk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Mihailović: Činjenica je da je u većini škola postoji potreba za organizacijom produženih boravaka

Obezbijeđen je školski pribor za 1.484 djece iz 25 crnogorskih škola u okviru humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više" - saopšteno je iz nevladine organizacije Udruženje Roditelji.
Ova akcije je završena ove sedmice, nešto kasnije nego uobičajeno, a sa ciljem obuhvatanja što većeg broja djece kojoj je ovaj vid podrške potreban.&nbsp;
- Akciju je realizovalo Udruženje Roditelji 15. put, a i ove godine, kao i prethodne tri, partner je bila Fondacija „Čini dobro”, koja je aktivirala aplikaciju putem koje su kompanije i firme donirali novac za kupovinu pribora. Putem te aplikacije uplaćeno je više od 11.000 eura. Još toliko donirano je direktno uplatama na računima knjižare Tagor i Udruženja - istaknuto je u saopštenju.
Saradnja sa centrima za socijalni rad obezbijedila je prepoznavanje najugroženijih porodica, odnosno djece kojima je ovakva vrsta podrške najpotrebnija. Stručni radnici centara definisali su spiskove porodica koje se suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja osnovnih životnih potreba, i koje žive na rubu egzistencije.
Tanja Ašanin iz Udruženja Roditelji kazala je da su srećni jer su obuhvatili dio najugroženijih u cijeloj Crnoj Gori, ali i potišteni jer nijesu uspjeli sve da obraduju.&nbsp;
- Nažalost, preveliki je broj djece koja žive u siromaštvu u našoj zemlji, i ovaj problem mora da počne da se rješava kako na nacionalnm tako i na lokalnim nivoima, uz uključivanje loklanih samouprava, kako su to neke i počele da rade - poručila je Ašanin.
Akcija je, prema njenim riječima, pokrenula lavina empatije i humanosti i poruka djeci da nijesu sami.
Udruženje Roditelji se zahvaljuje upravama i zaposlenima u oko 40 firmi i građanima koji su podržali humanitarnu akciju i omogućili da 1.484 djece dobije kompletan školski pribor potreban za praćenje nastave.
- Još jednom smo pokazali da su humanost, solidarnost i empatija vrijednosti koje krase crnogorsko društvo, jer zajedno, ujedinjeni, možemo činiti dobro i velike stvari - kazala je direktorica Fondacije “Čini dobro” Marija Manja Jovović.
Kako je istakla, Fondacija iskrenu zahvalnost duguje Đini Jauković, Dubravki Drakić, Zorici Kostić Vučićević, Savi Kovačeviću, Marku Prentiću, Milošu Vujoviću, Slavku Kaleziću i Danijelu Alibabiću na njihovom nesebičnom doprinosu u činjenju ove akcije uspješnom video porukama koje su podstakle mnoge da se uključe.
Knjižara Tagor je obezbijedila popust na kupovinu kompletnog materijala, distribuirala pribora centrima za socijalni rad u svim opštinama.

500x500

Školski pribor za oko hiljadu i po djece iz svih crnogorskih opština

Nevladine organizacije Udruženje Roditelji, Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje uputile su danas dopis Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija sa zahtjevom da se javnosti hitno saopšti da li je planiran nastavak angažovanja zaštitara u osnovnim i srednjim školama tokom školske 2025/2026. godine.
- Ova mjera, sprovedena u periodu od februara do juna 2025. godine, nije bila samo tehnička mjera zaštite, već i simbolički čin koji je ulio osjećaj sigurnosti i povjerenja u školski prostor, koji bi morao biti zaštićen od vandalizma, fizičkih sukoba i svih oblika ugrožavanja bezbjednosti- navode ove NVO u zajedničkom saopštenju.
Međutim, s početkom nove školske godine mjera, ističu, nije produžena, iako sistemsko rješenje još nije usvojeno.&nbsp;
- Prethodna najava uvođenja novog zvanja „pozornik“ kao potencijalnog odgovora na potrebe zajednice je daleko od usvajanja. To znači da trenutno ne postoji ni trajno ni privremeno rješenje, a učenici i zaposleni su ponovo bez institucionalne podrške u domenu fizičke bezbjednosti. Prema javno dostupnim podacima, u školskoj 2024/2025. godini zabilježeno je najmanje 115 slučajeva vršnjačkog nasilja, što dodatno potvrđuje ozbiljnost problema i potrebu za hitnim djelovanjem- navodi se u saopštenju.
Oni pozivaju Ministarstvo da javnosti saopšti rezultate evaluacije efekata koje je prisustvo zaštitara imalo tokom njihovog prethodnog angažmana i objavi šta je odlučilo o nastavku angažovanja zaštitara kao privremene mjere, do usvajanja sistemskih i dugoročnih rješenja u oblasti bezbjednosti u školama.&nbsp;
- Takođe, ako je proces odlučivanja već u toku, molimo da javnost bude blagovremeno informisana o planiranom vremenskom okviru i konkretnim koracima koji se preduzimaju.Bezbjednost ne smije biti predmet odlaganja niti kompromisa. Očekujemo brzu i odgovornu reakciju nadležnih, u interesu svih učenika, roditelja i zaposlenih u obrazovnom sistemu Crne Gore- zaključuju u saopštenju.

Udruženje Roditelji, HRA i CGO: Zaštitare odmah vratiti u škole, bezbjednost djece nije tema za čekanje

Kaznena politika za seksualno zlostavljanje djece je toliko slaba da se više vodi o pravima predatora, nego o zaštiti djece - upozorila je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Podaci iz analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024. godine pokazuju poraznu stvarnost - u proteklih pet godina donešena je 51 presuda za seksualno zlostavljanje djece, ali je maksimalna kazna izrečena samo jednom. Više od polovine kazni bilo je ispod godine zatvora, dok žrtve nerijetko čekaju i po nekoliko godina na prvo ročište.
Kada se bude radila sljedeća analiza, kaže Mihailović, brojka će biti mnogo veća u odnosu na broj pravosnažnih presuda i djela kojih je sve više i više.
- Kroz ovu analizu se potvrdilo sve ono na šta smo ukazivali i zbog čega smo insistirali sve ove godine da se mijenja regulativa, ali što je mnogo važnije - da počne primjena svega onoga što smo mijenjali i da se to mora mnogo brže sprovoditi nego što je to bio slučaj do sada. Upravo su podaci prilično poražavajući, naročito kada govorimo o kaznenoj politici, jer se i dalje nastavlja sa tim trendom da idemo mnogo više ka zakonskim minimumu, nego ka zakonskom maksimumu, a jedan slučaj koji je bio zakonski maksimum se nije ni desio, odnosno ta kazna na kraju nije ni bila tolika, ako se sjetite da je prije godinu i po Apelacioni sud odlučio da je smanji, kada smo organizovali proteste sa drugim organizacijama zbog takve odluke - rekla je Mihailović.
Šalje se poruka, prema njenim riječima, da djeca nijesu zaštićena od predatora i pedofila.
- Potvrđuje se, nažalost, na osnovu svega onoga što se dešava da je takvih slučajeva sve više. To je poruka da svi oni koji se odluče na takvo nešto neće adekvatno biti kažnjeni, neće kazne biti toliko velike, odnosno da će se očigledno mnogo više voditi računa o njihovim pravima, nego o tome da zaštitimo djecu - zaključila je Mihailović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DWx3bR5gAykg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mihailović o kaznenoj politici za seksualno zlostavljanje djece: Šalje se poruka da djeca nijesu zaštićena od predatora

Za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama iz svih opština Crne Gore i ove godine će biti obezbijeđen školski pribor u toku humanitarne akcije "Podijelimo, jer zajedno možemo više", koju udruženje Roditelji organizuje 15. put.
Partner Udruženju u realizaciji akcije i ove godine je Fondacija "Čini dobro", koja će donirati novac za školarce, ali i pomoći u prikupljanju donacija aktiviranjem <a href="https://share.google/T9Ox0LLTOBKxPZNC0">ONLAJN PLATFORME</a> putem koje svi zainteresovani mogu donirati novac u samo nekoliko klikova.
U saradnji sa centrima za socijalni rad biće prepoznati najugroženije porodice kojima je ova vrsta podrške najpotrebnija. Akcija počinje u utorak, 1. jula, a trajaće do nedelje, 31. avgusta.
Udruženje Roditelji pozvalo je sve građane, kompanije i organizacije da nam se pridruže kako bismo opremili što veći broj djece za novu školsku godinu. Podsjećaju da je tokom prošlogodišnje akcije 1.522 djece iz cijele Crne Gore spremno dočekalo novu školsku godinu.
- Naša želja je da svako dijete u Crnoj Gori ima priliku da dostojanstveno krene u školu, s osjećajem pripadnosti i sigurnosti. Vjerujemo d svaka sveska i olovka koju zajedno obezbijedimo, nisu samo materijalna podrška, već i poruka toj djeci da nisu zaboravljena – da smo tu, jedni za druge. Zajedno možemo promijeniti njihove školske dane, a možda i živote - poručila je Katarina Čarapić iz Udruženja Roditelji.
U pitanju su porodice koje se svakodnevno suočavaju sa izazovima obezbjeđivanja i osnovnih životnih potreba, a koje žive na rubu egzistencije, većina su korisnici socijalne pomoći, u kojima djeca često odrastaju samo sa jedim roditeljem, pojedini i u hraniteljskim porodicama… Nerijetko su diskriminisana u školi od vršnjaka, veliki broj živi u neuslovnim barakama, bez struje i kupatila, jedan broj se hrani u narodnim kuhinjama.&nbsp;
Zainteresovani pojedinci i kompanije koji su u mogućnosti da podrže akciju, i pruže direktan doprinos humanom cilju - da svako dijete u Crnoj Gori ima jednake šanse za obrazovanje, mogu kontatirati Udruženje Roditelji za dodatne informacije na broj telefona 020 511 983, kao i putem mejl adrese <a href="mailto:udruzenje.roditelji@gmail.com">udruzenje.roditelji@gmail.com</a>.

1250x600

1084x550

Humanitarna akcija: Besplatni školski pribor za djecu koja žive u socijano ugroženim porodicama

Kazne zatvora, izrečene u prethodnih pet godina, u predmetima seksualnog zlostavljanja maloljetnika, koje su bile u nadležnosti osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, bile su blizu zakonskog minimuma. To je jedan od zaključaka analize kaznene politike crnogorskih sudova za period od 2019. do 2024, u predmetima za krivična djela protiv polne slobode maloljetnika, koju je izradilo udruženje Roditelji u saradnji sa Vrhovnim sudom Crne Gore.&nbsp;
Taj dokument je, kako se dodaje u saopštenju, uz studiju tri konkretna slučaja u kojima su žrtve predatora bila djeca, predstavljen danas na okruglom stolu “Glas za bezbjedno dijete”.
Analiza pravosnažnih presuda obuhvatila je ukupno 51 predmet u radu osnovnih i viših sudova u Crnoj Gori, u kojima je donijeta 51 pravosnažna presuda protiv 54 lica.
Izvršna direktorica udruženja Roditelji Kristina Mihailović ukazala je na to da je Crna Gora i dalje negativan primjer kada je riječ o zaštiti djece od seksualnih predatora, na šta nas upozoravaju svake godine iz Evropske unije u godišnjim izvještajima o zemlji, ali i GREVIO, grupa eksperata Savjeta Evrope.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je dosadašnji doprinos udruženja Roditelji koja je proaktivnim djelovanjem budila svijest i kod institucija da neke stvari moramo zajedno mijenjati.
On je ocijenio da su kazne za krivična djela protiv polne slobode stroge, dodatno kada je riječ o djeci.
- Pored toga propisane su i mjere posebnog nadzora prema počiniocima ovih djela, uključujući i zabranu posjećivanja mjesta na kojima se djeca okupljaju, te obavezno javljanje policiji i prijavljivanje promjene mjesta prebivališta, boravišta, radog mjesta ili putovanja u inostranstvo. Te mjere se sprovode 20 godina nakon izdržane kazne. Posebno nas raduje činjenica da su nadležni resori počeli sa izradom potrebnih podzakonskih akata, kako bi njihova implementacija doživjela punu primjenu - rekao je Božović.
Istakao je da je Ministarstvo pravde pripremilo izmjene Krivičnog zakonika koje su upućene na mišljenje Evropskoj komisiji, kojima se, između ostalog, propisuje nezastarijevanje krivičnog gonjenja za djela protiv polne slobode učinjena na štetu djeteta.
- Ova mjera šalje jasnu poruku da takva djela ne smiju biti zaboravljena, ali ni oproštena vremenom u krivično pravnom smislu. Nažalost, život uvijek ide iza i ispred prava, pa ne možemo pravnim normama zaštiti svako lice. Pogotovo ne možemo zaštititi najranjivije kategorije, našu djecu u punom opsegu i punom smislu. To ne smije da nas obeshrabri, već da nas dodatno obaveže da zajedno svi segmenti ovog društva rade na dodatnoj zaštiti - istakao je ministar Božović.
Autorke analize, pravnice Ksenija Jovićević Korać i Bojana Bandović ukazale su da su u gotovo svim analiziranim pravosnažnim presudama primjenjivane odredbe Krivičnog zakonika prije izmjena iz 2022. godine, pa su i kazne u skladu sa tada propisanim zakonskim normama.
Navele su, između ostalog, da se na osnovu analize može zaključiti da sudije i dalje u velikoj mjeri cijene olakšavajuće okolnosti za okrivljene u ovim predmetima.
- U strukturi pravosnažnih presuda, dominantno mjesto zauzimaju osuđujuće presude - 48 (94,1 odsto), dok su oslobađajuće presude donijete u tri predmeta (5,9 odsto), zbog krivičnog djela nedozvoljene polne radnje iz čl. 208 KZ CG. U ukupnoj strukturi izrečenih krivičnih sankcija, dominantno mjesto zauzimaju kazne zatvora, odnosno 86,2 odsto, dok su mjere upozorenja, odnosno uslovne osude izrečene u ukupno 3,9 odsto predmeta - neki su od zaključaka iz analize.
Za razliku od analize pravosnažnih presuda, studija tri konkretna slučaja. seksualnog zlostavljanja djece, čiji je autor pravna ekspertkinja mr Andrea Mićanović, ukazala je na ozbiljan raskorak između zakonskih garancija i njihove praktične primjene.
Mićanović je ukazala da, iako ima primjera pozitivne prakse, i dalje su česti zabrinjujući nedostaci - nedosljedna primjena zakonom propisanih zaštitnih mjera, poput saslušanja djece žrtava u posebnim uslovima i drugih mjera zaštite od sekundarne viktimizacije, te nedovoljna informisanost žrtava i njihovih porodica o pravima i toku postupka.

Kazne za seksualno zlostavljanje djece i dalje blizu zakonskog minimuma

Udruženje Roditelji organizovaće sjutra u Podgorici okrugli sto pod nazivom Glas za bezbjedno djetinjstvo, sa ciljem da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja. 
 
Iz Udruženja Roditelji su saopštili da okrugli sto organizuju uz podršku projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan. 
 
- Udruženje Roditelji je, u saradnji sa pravnim ekspertima, kroz taj projekat izradilo analizu kaznene politike i studiju slučaja krivičnih djela protiv polne slobode na štetu maloljetnika u Crnoj Gori - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da će okrugli sto biti prilika da se javno predstave ključni nalazi te analize i otvori dijalog o unapređenju institucionalnog odgovora i mehanizama zaštite djece. 
 
- Događaj će okupiti predstavnike pravosuđa, domaćih i međunarodnih institucija i organizacija civilnog društva, a cilj je da se kroz razmjenu mišljenja i iskustava doprinese izgradnji efikasnijeg i osjetljivijeg sistema zaštite djece od seksualnog nasilja - rekli su iz Udruženja Roditelji.

Sjutra okrugli sto o zaštiti djece od seksualnog nasilja: Glas za bezbjedno djetinjstvo

Udruženje Roditelji organizuje u petak, 13. juna, u parku ispred Dvorca Petrovića na Kruševcu u Podgorici, nastavak najvećeg porodičnog događaja u zemlji, festivala roditeljstva Porodica Fest.&nbsp;
Program mini izdanja festivala, kako je saopšteno iz Udruženja, trajaće nešto duže od tri sata, a počeće u 18 sati.
Program će posjetioci moći da prate ispred Dvorca Petrovića, u Mtel atrijumu i u dvije tematske zone u parku. Biće organizovan i porodični sajam.
U okviru glavnog programa nastupiće Škola folklora OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, NU CEMOI će odigrati predstavu „Energija i ja”, biće održan mini koncert plesnog kluba Akademija plesa, dok će JU „Dječji savez Podgorica” predstaviti pobjednike Gradskog maskenbala „Svijet dječije maske“. Plesni klub Sonrisa će održati javni čas plesa „Porodica pleše sa Sonrisom“, a na kraju programa će Šou animatori izvesti predstavu „Magični pijesak“.
U kreativno-zabavnoj zoni će biti organizovano šest zanimljivih aktivnosti. HAPPYMAGICFACE će mališane obradovati oslikavanjem lica, dok će JUMBO održati radionicu Paint with JUMBO. Wonder Corner će organizovati edukativno-kreativne radionice Wonderland, Marina Bokan radionicu Od figurice do pričice, a PetVet Centar Kreativni kutak. Čim padne mrak Šou Animatori će održati interaktivnu radionicu Pješčana predstava.
U sportskoj zoni su planirane aktivnosti: Fudbal u parku-Ženski fudbalski klub „Akademija fudbala CITY“, Fizička aktivnost za najmlađe kroz poligone i igrice, Dječji fitnes centar Smart Gym i Rukomet u parku, Ženski rukometni klub „Podgorica 2013”.
U okviru porodičnog sajma predstaviće se: Barber Miloš, MontVet, Bokica Alojica Forever, Atelje Manufaktura, JUMBO, International school and kindergarten Maša, Wonderland Studio Edukativno-kreativni centar, Ellina Maštalica, Rukotvorje, Bojana Uskoković, Expo Commerce i Centar za mame.
- Nastavljamo tamo gdje nas je kiša zaustavila 17. maja. Pozivamo roditelje da ponovo dođu u najljepšu podgoričku oazu, da nastavimo u istom ritmu, sa istom onom energijom po kojoj je Porodica Fest sada već dobro poznat. Na radost svih članova porodice, a ponajviše mališana, u petak SVI U PARK! - poručuju iz udruženja Roditelji.
Organizatori Festivala, kako navode, su udruženje Roditelji i njegovo socijalno preduzeće Kreativa Lab, partner je Glavni grad Podgorica, zlatni sponzor je M:tel, srebrni sponzori su Aroma i City marketi, a broznani sponzor je šoping centar Kamelija Kotor. Ovogodišnje izdanje Festivala roditeljstva podržali su i: Turistička organizacija Podgorice, Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, BIG Fashion Podgorica, The Capital Plaza, Zelenilo DOO, Čistoća DOO, Služba zaštite i spasavanja Glavnog grada i CEDIS.

Udruženje Roditelji: U petak nastavak najvećeg porodičnog festivala "Porodica Fest"

Iako se sve češće suočavamo sa različitim oblicima nasilja među mladima, sistem i dalje ne nudi dovoljno rješenja, a odgovornost izostaje i kada postoje zakonski mehanizmi, upozorila je Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
- Mi nemamo sisteme podrške porodicama, nemamo mehanizme kako da, kada se unutar jedne porodice nešto dešava što za posljedicu ima neprimjereno ponašanje djeteta, pomognemo toj porodici. A još manje imamo načine kako da ih pozovemo na odgovornost, ukoliko uz sve što pokušamo – odbiju da se bave time. Nemamo kako da ih natjeramo na to - poručila je Mihailović.
Prema njenim riječima, nasilja je sve više, ne samo među vršnjacima, ali izostaju konkretni odgovori nadležnih.
- Bile su neke promjene, mijenjali su se propisi, usklađivali sa stvarnim potrebama – oni su i dalje na snazi, ali se ne primjenjuju. I dalje se razmišlja o tome ko je kriv, umjesto da se problemi rješavaju. Nema povezanosti između institucija sistema i porodice. Situacije se ne rješavaju dok se nešto ne desi, a kad se desi – sve traje dan, dva, pa opet po starom - kazala je Mihailović.
Ističe da odrasli često pružaju djeci loš primjer, svojim ponašanjem i tolerisanjem nasilja.
- Djeca uče od odraslih. Kada posmatraju nasilje i ne prijavljuju ga, rade to jer vide da je to odraslima normalno. Čak i kada znamo da se nasilje dešava, nerijetko ga ne prijavljujemo. U porodici se nasilje relativizuje, govori se da to nije strašno, da je normalno, da smo uvijek takvi bili. Djeca samo kopiraju ono što vide kod nas. I biće tako sve dok mi ne prestanemo da to smatramo normalnim- navodi Mihailović.
Ona je posebno naglasila važnost djelovanja nadležnih institucija, pored edukativnog pristupa.
- Dešava se da odrasla osoba prođe pored mladih u sukobu, izbjegne da reaguje jer misli da bi i sama mogla biti ugrožena. Upravo zato edukacija jeste važna, ali mora da postoji i institucionalno djelovanje. Institucije sistema koje su zadužene za primjenu zakona i zaštitu građana od nasilja moraju reagovati i pozivati na odgovornost - naglasila je Mihailović.
Na kraju, ponovo je ukazala na nedostatak sistemske podrške:
- Mi nemamo mehanizme kako da pomognemo porodicama koje se suočavaju sa problemima, niti kako da ih pozovemo na odgovornost kad odbijaju da se time bave. I to je suštinski problem - &nbsp;zaključila je Mihailović.

Mihailović: Djeca uče iz loših primjera – sistem mora reagovati, ne samo edukovati

Institucionalna podrška djeci žrtvama seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja i njihovim porodicama u Crnoj Gori redovno izostaje, tako da su djeca i njihove familije, prepušteni sebi da se nose sa posljedicama preživljenih trauma, ali i sa dodatnim stresom izazavnim sudskim presudama koje su blage, a nerijetko i oslobađajuće, što žrtve dodatno stugmatizuje.
Ovih dana u žiži je slučaj starca koji danas ima 83 godine i koji je prije tri godine seksualno zlostavljao tada sedmogodišnju djevojčicu, s čijom porodicom je u rođačkim vezama, a i prvi im je komšija. Viši sud u Bijelom Polju, sudija Dragan Mrdak u dva navrata ga je u prethodnih tri godine oslobađao optužbe za nedozvoljene polne radnje, pa je Apelacioni sud treći put sam presudio i osudio ga na pet godina zatvora.
Postupak ni ovom presudom nije pravosnažno okončan, tako da djevojčicu i njenu porodicu čeka još neizvjesnosti, a u procesu suočavanja sa traumom su, kako je Portalu ETV juče rekla njena majka, bukvalno sami, bez institucionalne podrške. Kazala je da su uz njih prethodne tri godine jedino bili predstavnici Udruženja Roditelji.
- Više puta smo tražili od nadležnih da reaguju donošenjem jedinstvenog obavezujućeg uputstva za postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, koje bi primjenjivali svi nadležni u tom lancu - od policije, do tužilaštava, sudija, stručnih radnika... To se za sada nije desilo i oni ni ne vide potrebu za tim. Suština svega je da nam u ovoj oblasti treba hitna promjena u senzibilisanosti mnogih koji postupaju u ovim slučajevina kako bi počeli da primjenjuju i propise i zakone koji nijesu apsolutno loši, već ih ne implementiramo – istakla je za Portal ETV direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović.
Kaže da se na osnovu svjedočenja roditelja čija su djeca prošla kroz seksualno zlostavljanje može zaključiti da je situacija slična u cijeloj Crnoj Gori i da se nemamo čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci.
- Pri tom mislimo na izostanak prvenstveno psihološke podrške djeci žrtvama, ali i njihovim porodicama koje prolaze kroz mučne postupke. To je posebno izraženo u manjim sredinama, na sjeveru naše države, gdje su ove usluge i inače dostupne u manjoj mjeri, a slučajeva seksualnog zlostavljanja nema manje nego u drugim krajevima Crne Gore. Česti su slučajevi da porodice nijesu u mogućnosti da same finansiraju pomoć psihologa, niti usluge advokata. Podrška centara za socijalni rad u ovakvim slučajevima, iako jasno definisana, veoma rijetko stigne do porodice – upozorava Mihailović.
Podsjeća da su roditelji tada sedmogodišnje djevojčice nakon što su prije tri godine prijavile starca, koji im je komšija i rođak i koji je dvije godine zlostavljao njihovu kćer, dobili samo jedan poziv od zapošljenih u lokalnom Centru za socijalno staranje i pitanje: „Kako ste?“.
- Kada prijave sumnje na seksualno zlostavljanje djeteta roditelji često ostaju uskraćeni za osnovne informacije - koja su njihova prava i kakvi su protokoli o postupanju. Prepušteni su sami sebi, često i obeshrabreni, uz opaske da uzalud podnose prijave. Posljednjim izmjenama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, usvojenim krajem prošle godine, predviđeno je da ovo pravo mogu ostvariti i žrtve krivičnih djela protiv polne slobode. Međutim, rostielji često ostaju uskraćeni za tu informaciju – kaže Mihailović.
U Udruženju su dolazili i do saznanja da službenici policije nijesu nekada roditelje upućivali da se mora odraditi obavezan ginekološki pregled djeteta, iako se radilo o nedozvoljenim polnim radnjama i obljubi.
- Bilo je situacija u kojima se djeca ispituju mimo svih procedura, više puta, bez prisustva stručnih radnika, da se žrtva srijeće sa osumnjičenim u hodniku policijske stanice, da se kasnije u sudskim postupcima djeca žrtve, uprkos mišljenju Stručne službe Tužilaštva, opet pozivaju da daju izjave… Mnogo je propusta u istražnim radnjama i mnogo oslanjanja na neadekvatnu sudsku praksu, a najmanje izgleda brige o interesima djece – upozorava sagovornica Portala ETV.
Objašnjava da osim problema na koje nailaze u institucijama, djeca žrtve seksualnog zlostavljanja i njihove porodice imaju dodatno teška iskustva kada su osumnjičeni počinioci osobe iz najbližeg okruženja - članovi porodice, komšije, osobe u koje su ta djeca nekada imali povjerenje…
- Nastavak života u istom okruženju nerijetko dovodi do sekundarne viktimizacije djeteta, a posebno su izraženi pritisci okoline koje oni osjećaju svakodnevno. Umjesto da budu zaštićena, djeca žrtve seksualnog nasilja bivaju dodatno obilježena – zaključila je Mihailović.
Majka djevojčice koja je bila žrtva svog rođaka ispričala je juče za Portal ETV da je njeno dijete čak pet puta saslušavano.
- Morala je pet puta da daje izjave i prolazi kroz stres. Prvi put je saslušavana u policiji, gdje, inače radi sin ovoga čovjeka, pa je saslušavala sudska vještakinja, pa dva psihologa i na kraju je morala da svjedoči na sudu, kada je odbila da odgovara na pitanja. Strašno. Užasan stres i za nju i za nas – kazala je ona.
Kako smo objavili, ogorčena je na postupanje Višeg suda u Bijelom Polju i sudije Mrdaka i vjeruje da će presuda Apelacionog suda biti konačna i potvrđena.
- Kao porodica nijesmo imali nikakvu institucionalnu podršku, niti naša djevojčica. Uz nas su sve vrijeme jedino bili predstavnici Udruženja „Roditelji“ na čemu smo im zahvalni – kazala je naša sagovornica.

Kaćuša Krsmanović

Mihailović: Nemamo se čime pohvaliti kada je riječ o institucionalnoj podršci

Protiv dvije sedamnaestogodišnjakinje iz Tivta podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da su sa skrivenog broja telefona pozvale vršnjakinju i rekle da će u javnost pustiti snimak eksplicitne sadržine na kojem se nalazi ako im ne da novac.
One se terete za krivično djelo iznuda u pokušaju.
- Policija preduzela intenzivne aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju utvrđivanja identiteta ovih lica i došla do saznanja da je riječ o dvije maloljetnice stare 17 godina iz Tivta. Od njih su u prisustvu roditelja prikupljena obavještenja na zapisnik nakon čega je sa cjelokupnim događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo iznuda u pokušaju - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv dvije osumnjičene maloljetnice krivična prijava je podnijeta u redovnom postupku.

Sedamnaestogodišnjakinjama krivična prijava zbog sumnje da su vršnjakinji rekle da će objaviti eksplicitni snimak ako im ne da novac

Stanovnici Omerbožovića koji više od dva mjeseca protestuju zbog izgradnje pete sanitarne kade na Deponiji, došli su danas u Botun kako bi podržali mještane ovog kraja u borbi protiv izgradnje kolektora, piše Dan.
Predstavnik Omerbožovića Đeljoš Gorvokaj poručio je da će Botunjani sigurno pobijediti, dok je Vukašin Sojanović, ispred stanovnika Botuna, kazao da je dva mjesta zadesila ista muka.
- Uvijek smo živjeli u miru, slozi i razumijevanju, pa i u ovim teškim trenucima drago mi je što smo zajedno - kazao je Stojanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMfcg0otwTFU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Jedan od mještana Botuna Slavko Vukčević kazao je da su dobili podršku stanovnika opštine Tuzi jer i oni imaju slične probleme.
- Ti problemi posljedica su od ranijih godina kada smo bile bratske opštine. Stanovnicima Tuzi je problem sanitarna kada. Oni su dobili sanitarne kade, a mi bazene i planirana postrojenja. Aktuelna vlast u Podgorici uvijek bira… Imamo obavezu da branimo ovu lokaciju od tih postrojenja - rekao je Vukčević.
Poručio je da će Botunjani uzvratiti posjetu Tuzanima te da će termin posjete naknadno dogovoriti.
Stanovnik Omerbožovića Sandro Paljušaj kaže da Podgorica kolektor može graditi na drugim lokacijama, a ne u Botunu. Poručio je da neće odustati od protesta protiv gradnje sanitarne kade.
- Nećemo odustati dok ne dođemo do konačnog rješenja - poručio je Paljušaj. &nbsp;&nbsp;

(VIDEO) Tuzani došli da podrže Botunjane: Ista nas je muka zadesila

Predstava „Ljubaf” nastala u produkciji Yugoarta iz Beograda biće izvedena u okviru desete Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja - MAKADO u nedjelju, 23. novembra, u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović”, od 20 sati.
U predstavi igraju Elizabeta Đorevska, Branislav Zeremski i Dubravko Jovanović.
Predstava govori o ljudskim odnosima i pokreće niz pitanja o životu: Šta je ljubav? Kako je naći? I kad je nađemo, kako je održati u životu, u ovom svijetu koji ponekad izgleda potpuno okrenut naopačke? Dvojica školskih prijatelja ponovo se susrijeću i tada jedan spriječi ovog drugog u pokušaju da skoči u rijeku. Obojica pronalaze način da riješe vlastiti problem, tako što jedan drugoga ponovo vraćaju u život.
Ulaznice su rasprodate.

Predstava „Ljubaf” sjutra u KIC-u

Samo integrisanim pristupom, zasnovanim na zajedničkom razumijevanju kriminalnih ekosistema, Crna Gora i njeni partneri mogu efikasno pratiti, razbijati i onesposobljavati transnacionalne mreže koje prijete ekonomskim, bezbjednosnim i institucionalnim strukturama regiona, kazao je pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za borbu protiv kriminala Velimir Furtula.
Furtula i policijski službenik ovog Sektora Serđo Elezović prisustvovali su sastanku visokih predstavnika država članica EU, Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC) i Zapadnog Balkana, koji je održan 20. novembra u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
- Na osnovu uočenih trendova jasno je da budući odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan. Rastuća međuregionalna mreža između Latinske Amerike, Evrope i Zapadnog Balkana zahtijeva jačanje analitičkih kapaciteta, proaktivnu razmjenu obavještajnih podataka i sve čvršću operativnu saradnju između partnerskih zemalja - rekao je Furtula.
Govoreći o rezultatima koje je crnogorska policija ostvarila u borbi protiv organizovanog kriminala, pomoćnik direktora policije je izdvojio akcije na suzbijanju krijumčarenja narkotika koje se sprovode u ekviru EMPACT platforme, u saradnji sa EUROPOLOM i drugim partnerskim službama, te iskazao spremnost za dalje jačanje bileteralne policijske saradnje kako sa partnerima iz regiona Zapadnog Balkana, državama članicama EU tako i sa zemljama Latinske Amerike, u cilju razbijanja kriminalnih mreža i presjecanja krijumčarskih ruta.
Sastanku eksperata na temu saradnje Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana o trendovima u vezi sa zloupotrebom i trgovinom narkoticima, prisustvovao je policijski službenik u Odsjeku za borbu protiv droga Serđo Elezović.
U kontekstu evrointegracione agende i ispunjavanja završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 24, Elezović je naglasio da je policijska saradnja sa evropskim službama za sprovođenje zakona u oblasti droga strateški prioritet, afirmišući saradnju sa Europolom i EU Agencijom za droge (EUDA).&nbsp;
On je ispred Uprave policije potvrdio spremnost pružanju punog doprinosa u borbi protiv krijumčarenja narkotika, mapiranju novih kriminalnih grupa, kao i otkrivanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Furtula: Odgovor na organizovani kriminal mora biti regionalno usklađen i globalno povezan

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: udruzenje-roditelji