Opština Tivat još 2023. godine raspisala je tender za asfaltiranje puta za Grabovac koji, između ostalog, vodi i do nelegalno izgrađenog konaka Srpske pravoslavne crkve (SPC) na državnoj zemlji i iste te godine potpisala ugovor za izvođenje radova sa kompanijom „Asfalt-beton“ iz Podgorice, saznaje Portal ETV. U tivatskoj upravi zvanično su potvrdili informacije Portala ETV da je Crkva Srbije ilegalno podigla konak na državnoj zemlji, bez bilo kakve građevinske dozvole i legalizacije, ali istovremeno i tvrdili da ,,nije evidentirano da postoji put“ koji vodi do te lokacije?! <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fsveti-zidovi-mimo-zakona-spc-u-tivtu-podigla-konak-na-drzavnoj-zemlji-bez-gradevinske-dozvole-i-legalizacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Uvidom u dokumentaciju Sekretarijata za uređenje prostora Opštine Tivat, nije evidentirano postojanje puta do kat.parc.br.1973/89 i 1957 sve KO Đuraševići - kazali su Portalu ETV u Opštini Tivat 9. juna uz napomenu da im je iz opštinske Direkcije za investicije potvrđeno da nije bilo opštinskih ulaganja na ovoj dionici. <h2>UGOVOR</h2> Ipak, na sajtu Portala javnih nabavki jasno se vidi da je Opština Tivat 31. oktobra 2023. raspisala tender za radove na asfaltiranju puta za Grabovac, te da je na ugovor o ovom poslu potpis stavio predsjednik Opštine Željko Komnenović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250704020728_8c392c3dcc6cb15f6adc984b950d56806b0b0a064fdc17e0e791081fc0e3d060" data-rendition-name="original" width="1170" height="2157" loading="lazy" alt="Tender"> </figure>  Ugovor o izvođenju radova, u koji je Portal ETV imao uvid, potpisan je 29. novembra iste godine između Opštine Tivat i firme „Asfalt-beton gradnja“ sa sjedištem u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250704020728_026197dd5c4dfafbbe009d41e326381ef617bac3a6ec76375157ca316cb6ddde" data-rendition-name="original" width="1170" height="1999" loading="lazy" alt="Ugovor"> </figure>  - Naručilac ustupa, a izvođač se obavezuje da za račun Naručioca izvrši izvođenje radova na asfaltiranju puta za Grabovac u skladu sa ugovornim dokumentima i svemu prema ponudi ESJN br. 92164 od 7.11.2023, koja je sastavni dio ovog ugovora - piše u članu 1 predmeta nabavke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250704020728_ef411f0069a2bc14ec11a45d82f0ad50a3db6fd96ea8e41c76c98c49a758a049" data-rendition-name="original" width="1170" height="1609" loading="lazy" alt="Ugovor 2"> </figure>  Ukupna cijena izvođenja ovih radova, kako piše u ugovoru, sa uračunatim PDV-om iznosila je 48.097,5 eura. Izvori Portala ETV kažu da su ovi radovi obuhvatili i asfaltiranje puta do konaka. <h2>BEZ ODGOVORA</h2> U Opštini Tivat do objavljivanja ovog teksta nijesu precizno odgovorili na zahtjev Portala ETV da zvanično saopšte koliko se asfaltiranih puteva, koji su na dijelu teritorije Opštine Tivat, nalazi u zelenoj zoni Grabovac, te &nbsp;preko kojih tačno parcela prelazi put za čije su asfaltiranje raspisali tender 2023, i iste godine potpisali ugovor o izvođenju radova. Iako se jasno vidi da je Komnenović potpisao ugovor, u opštini su ostali pri tome da informacije nemaju, te dostavili obavještenje da su ovim povodom uputili zahtjev Direkciji za investicije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250704020736_8676ce267cbe51cfaf632883af1118cfc28988d78db797f02ee15fefe097df3b" data-rendition-name="original" width="942" height="800" loading="lazy" alt="Odgovor"> </figure>  Naglasili su da je, u skladu sa članom 20 stav 4 Zakona o slobodnom pristupu informacijama propisano da, ukoliko organ vlasti nije u posjedu tražene informacije, dužan da bez odlaganja - ukoliko zna koji je organ nadležan za postupanje po zahtjevu - uputi zahtjev tom nadležnom organu i o tome obavijesti podnosioca. <h2>IMA JOŠ POSLA</h2> Portal ETV obišao je teren na kojem su „sveti zidovi“ nikli bez papira, tj. odobrenja lokalne uprave. Ovaj objekat isprva smo uočili iz daljine - sa vidikovca na brdu Grabovac, odakle se silueta nove građevine jasno ocrtala u prostranom zelenom pejzažu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250704020736_db77cdc3beb202444af6f8297bd2fd93c1d305444f5789fb0e0eccb8ef7587c4" data-rendition-name="original" width="1759" height="2573" loading="lazy" alt="Pejzaž"> </figure>  Do ove lokacije došli smo upravo putem za koji smo kasnije saznali da je asfaltirala Opština - iako iz lokalne uprave tvrde da ne znaju za postojanje puta. Kako smo se približavali lokaciji, uvjerili smo se da radovi još nijesu konačni: na to je prvo ukazala velika gomila građevinskog šuta, kamenja i zemlje nasložena pred sami konak. Iza svega toga nazirala se nedovršena fasada na prizemlju: cigla još vidljiva, spratovi u gruboj fazi, ali sa postavljenim prozorima i krovom na kojem su montirani dimnjaci. Na terenu nije bilo table o gradilištu, investitoru ni broju građevinske dozvole - što je, inače, zakonska obaveza svakog legalnog gradilišta. <h2>TRANSPARENTNO NELEGALNO</h2> Ovaj crkveni smještaj se, inače, nalazi na državnoj parceli (broj:1973/89), u katastarskoj opštini „Đuraševići“- tik uz parcelu koja se zaista vodi na Mitropoliju crnogorsko-primorsku (broj:1957) gdje je ranije regularno napravljena crkva. Za izgradnju ovog konaka na državnoj parceli, kako je Portal ETV ranije objavio, a što nam je potvrđeno i iz same Opštine Tivat, nije izdata građevinska dozvola, rješenje, niti pokrenut postupak legalizacije. - Shodno podacima iz katastarske evidencije, izvršili smo pretragu službene evidencije izdatih građevinskih dozvola, koja se pred Sekretarijatom za uređenje prostora vodi od 1959. godine, na osnovu čega je utvrđeno da u istoj ne egzistira odobrenje za izgradnju objekta na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići - kazali su ranije u Opštini Tivat odgovarajući na pitanja Portala ETV. Decidni su i da je pretragom službene evidencije utvrđeno da za ovu parcelu nije ni pokrenut postupak legalizacije. - Izvršena je pretraga Liste bespravnih objekata, koja je za potrebe ovog organa sačinjena kao grafički sistem, na osnovu čega je utvrđeno da su objekti na kat.par.br. 1973/89 KO Đuraševići evidentirani na grafičkoj podlozi, odnosno da su vidljivi na orto foto snimku, ali da isti nijesu označeni kao objekti koji su evidentirani u katastarskom operatu, niti kao objekti za koje je izdata građevinska dozvola ili rješenje o legalizaciji, niti da je za iste pokrenut postupak legalizacije - jasni su u Opštini Tivat. <h2>UZURPACIJA</h2> Ova parcela, inače, ulazi u sastav površine koja je važećim Prostorno-urbanističkim planom predviđena za - „šume sa posebnom namjenom“. To dodatno otvara pitanje odgovornosti za gradnju bez dozvole, ali i mimo planske dokumentacije pošto su „šume sa posebom namjenom“ u Zakonu o šumama definisane kao: urbane šume; za očuvanje i korišćenje genofonda šumskih vrsta drveća; za očuvanje biodiverziteta gena, vrsta, ekosistema i predjela; šume značajne estetske vrijednosti; od značaja za zdravlje ljudi i rekreaciju; za obrazovanje... To su i šume od značaja za naučno-istraživačku djelatnost; kulturno-istorijskog značaja; šume za potrebe odbrane zemlje i za posebne potrebe državnih organa i druge specifične potrebe. Jasno je: zgradnja konaka ne spada ni u jednu od ponuđenih kategorija, a kako sada izgleda, tih projektovanih šuma neće biti, ukoliko se SPC - na državom zemljištu - bude pitala. <h2>STARE NAVIKE</h2> No, ovo nije prvi i jedini uzurpatorski podvig i slučaj crkvene divlje gradnje u novijoj istoriji - nego samo jedan u nizu. Jedan od najupečatljivijih bio je svojevrsni desant na Rumiju, kada je u crkveno-vojnoj operaciji jula 2005. godine, na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila limenku na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. Istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual. Drugi primjer je iz 2018. godine - i to upravo u Tivtu, kada je nezakonito sagrađena krstionica SPC na Ostrvu cvijeća u zoni Morskog dobra, preduzeća koje u ime države upravlja obalom. Iako je utvrđeno da ova izgradnja nije bila previđena planskim dokumentima, da je objekat bespravan i nelegalan, krstionica i dan danas stoji na moru kao podsjetnik samovolje Srpske pravoslavne crkve i njenog nastojanja da bude iznad države. Anja IVANOVIĆ

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Opština Tivat 2023. naručila asfaltiranje puta koji obuhvata i prilaz nelegalnom konaku SPC - a tvrde da ne znaju da postoji

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac objavio je fotografiju ugovora kojim je predviđeno da se Aleksandru Vučkoviću nakon razrješenja sa pozicije direktora Sportskih objekata isplati „onoliko bruto zarada koliko bi mu pripalo da je funkciju obavljao do dana prestanka mandata - tj 1.4.2028. godine“.
- Nakon što razriješe direktora Sportskih objekata doo A. Vučkovića građani Podgorice će isplatiti slučajnom direktoru najmanje 50 hiljada eura otpremnine - vjerovatno jer je doveo preduzeće pred stečaj - napisao je Klikovac na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
Ovako se, kako je dodao, direktori čašćavaju za nerad.
- Odlaskom Vučkovića saznaćemo i detalje iz ugovora sa M-tel oko brendiranja Sportskog centra Morača - ne može ugovor biti tajan. Da se sazna ko je dobio povlastice od M tel-a, a sve na račun građana Podgorice - zaključio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1938845578638553307%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938845578638553307%7Ctwgr%5E1f30c12fd2ae7f6d89a4e480bca74aa3a71807c3%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Klikovac objavio fotografiju ugovora: Građani će Vučkoviću nakon razrješenja isplatiti najmanje 50 hiljada eura otpremnine

Delegacija Vlade Republike Hrvatske na čelu sa ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom boraviće u subotu u Crnoj Gori.
Prema informacijama Televizije E, planirano je da crnogorski ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović tokom susreta u Tivtu svečano uruči hrvatskom kolegi na potpisivanje ugovor kojim se, bez ikakvih dodatnih saglasnosti i odobrenja, poklanja Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi.
Prema izvještaju sa današnje sjednice Vlade Crne Gore, nakon što bude upisana kao vlasnik objekta, Vlada Hrvatske se shodno ugovoru obavezuje da će poklonjenu nepokretnost koristiti za okupljanje i promociju kulturnih sadržaja i očuvanja nasljeđa autohtone hrvatske manjine u Crnoj Gori.
Potez Vlade Milojka Spajića je istovremeno i pokušaj da, nakon svega, Hrvatska odblokira zatvaranje Poglavlja 31 - vanjska bezbjednost i odbrambena politika.
Usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, kao i niz nedemokratskih izjava povodom sporenja oko sportskog broda "Jadran", uslovilo je da Republika Hrvatska blokira zatvaranje ovog Poglavlja.
Izvori Televizije E ističu da je ustupanje Doma kulture u Tivtu pozitivan pomak Crne Gore, ali da problem predstavljaju nove, vrlo uredljive poruke iz državnog vrha Crne Gore prema hrvatskim predstavnicima u Evropskom parlamentu, posebno nedavne salve uvreda prema Tomislavu Sokolu.
T.K.

Grlić Radman i Ibrahimović u Tivtu potpisuju ugovor o poklanjanju Doma kulture „Josip Marković“

Violinistkinja Luna Kostadinović nakon osam godina sviranja u Crnogorskom simfonijskom orkestru ostala je bez posla. Odluku o tome da joj ugovor za radno mjesto tutti prva violina ne produže, kako joj je saopšteno iz pravne službe MCCG, donijeli su direktori te ustanove.
- Dan pred istek ugovora i nakon drugog upita pravnoj službi o dokumentaciji potrebnoj za produžavanje radne i boravišne dozvole, dobila sam odgovor od pravnice putem Viber poruke da su direktori odlučili da mi ne produže istu i da se za sve ostale informacije obratim njima - kaže violinistkinja za Portal Analitika.
<h2>Odluka bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta</h2>
Kako dodaje, ova odluka je donesena bez ikakvog prethodnog objašnjenja, upozorenja, disciplinske kazne, poziva na razgovor ili bilo kakve naznake i razloga za ovakav postupak, kao i bez znanja koncert-majstorice i šefa dirigenta.&nbsp;
- Do danas, 20 dana kasnije, nisam dobila zvanično obavještenje o prekidu ugovora, kao ni zvanično ni nezvanično obrazloženje - kaže Kostadinović.
Kolege iz orkestra tvrde da su koncert-majstorica i šef dirigent uvijek navodili da je Kostadinović jedna od najboljih violinistkinja u orkestru i da pruža nemjerljivi doprinos njegovom razvoju.&nbsp;
Sagovornica Analitike navodi da je po važećoj sistematizaciji JU MCCG u sekciji prvih violina predviđeno 14 radnih mjesta, a trenutno je na ovoj poziciji zaposleno svega 10 muzičara.
- Za potrebe koncerata uglavnom se angažuju spoljni saradnici, koji zajedno sa ostalim spoljnim saradnicima na drugim pozicijama u orkestru nisu isplaćeni već mjesecima - tvrdi Kostadinović.
<h2>Bez posla nakon osam godina u orkestru</h2>
U orkestar je, kako kaže, došla 2017. godine na poziv tadašnjeg koncert-majstora s obzirom na deficit obrazovanog kadra u Crnoj Gori.&nbsp;
- Prepoznavši veliki potencijal ovog još uvijek “mladog” ansambla željela sam da svojim prethodnim iskustvom pokušam da doprinesem razvoju orkestra. Bila sam članica Beogradske filharmonije, orkestra Srpskog narodnog pozorišta i Vojvođanskih simfoničara i učesnica mnogih internacionalnih orkestarskih akademija i masterclass-ova na kojima sam sarađivala sa brojnim muzičarima svjetskog renomea - priča Kostadinović.
Nakon osam godina predanog rada u CSO, kaže, ovakva odluka bila je neočekivana uprkos, kako dodaje, prethodnim lošim procjenama i odlukama menadžmenta koje su, tvrdi, evidentno negativno uticale na razvoj orkestra i na opštu atmosferu i raspoloženje zaposlenih.
- Po mom mišljenju, ovo predstavlja poraz profesionalizma i istinskog zalaganja za kolektivni napredak zarad ličnih interesa upravljačke manjine koja nam je kao instituciji nametnuta, a ne odabrana - kaže Kostadinović.
<h2>Podrška kolega – peticijom do novog ugovora za Lunu</h2>
Ovim povodom, radnici su se obratili Savjetu Muzičkog centra tražeći da im obrazlože odluku za koju tvrde da izaziva nesigurnost kod muzičara i doprinosi lošoj atmosferi u samom orkestru. Kolege su pokrenule i peticiju da se Luni Kostadinović ponudi novi ugovor, a peticiju je potpisalo 39 zaposlenih.
- Podrška kolega je najbolji odraz zajedništva i kolektivne želje za neometanim razvojem jedne od krovnih kulturnih institucija države kao i jedinog simfonijskog orkestra u Crnoj Gori. Nakon predate peticije i sastanka sekcije prvih violina sa poslovnom direktoricom, održanog na inicijativu koncert-majstorice, još jednom je izostao bilo kakav odgovor direktora - ističe Kostadinović.
<h2>Ko je sljedeći</h2>
Prema informacijama kojima Analitika raspolaže ovo nije prvi slučaj raskidanja saradnje u ovoj ustanovi, a neki od otpuštenih radnika pravdu su potražili na sudu.
Prema riječima Lune Kostadinović, muzičari već godinama rade u neprijatnoj atmosferi u kojoj preovlađuju strah i nepoverenje prema direkciji, što se, dodaje, negativno odražava i na odnose unutar kolektiva, pa joj je, kaže, razumljivo da određeni broj kolega ne želi da se ističe i na taj način ugrozi svoje radno mjesto.
- Napominjem i da je u CSO trenutno zaposleno 19 muzičara sa istim ugovorom na određeno vrijeme od godinu dana i da se svi s pravom pitaju - ko je sljedeći - zaključuje Kostadinović.
<h2>Iz Muzičkog centra - muk</h2>
Iz Muzičkog centra Crne Gore nijesu odgovorili Portalu Analika ko je i iz kojih razloga donio odluku da se violinistkinji Luni Kostadinović ne produži ugovor. Javnost je ostala bez odgovora i na pitanja da li su tim povodom konsultovani koncert-majstor i šef dirigent, kako će se ova odluka odraziti na funkcionisanje CSO s obzirom na hronični nedostatak školovanih muzičara u Crnoj Gori, kao i hoće li razmotriti peticiju zaposlenih kojom se traži da se Kostadinović ponudi novi ugovor.

Violinistkinji CSO nije produžen ugovor, kolege traže njen povratak; Kostadinović: Poraz profesionalizma zarad ličnih interesa

SAD i Ukrajina će u četvrtak, 24. aprila, potpisati sporazum o mineralima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.
- Imamo sporazum o mineralima - rekao je Tramp.
Američki ministar finansija Skot Besent pojasnio je da će sporazum biti potpisan sljedećeg četvrtka.
Predsjednik SAD insistirao je na sklapanju sporazuma o mineralima sa Ukrajinom radi daljeg pružanja vojne pomoći Kijevu i kao nadoknadu za pomoć koju je Vašington do sada poslao.
Tramp kaže da "nije najveći fan" ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da ga ne krivi za rat iako smatra da "nije obavio najbolji posao", prenosi Srna.

Tramp najavio potpisivanje sporazuma o mineralima sa Ukrajinom

Košarkašica ŽKK Budućnost Bemax Jovana Savković potpisala je novi ugovor sa ovim klubom na još dvije godine.
Savković je već četiri sezone u Budućnosti. Prije dvije godine potpisala je prvi profesionalni ugovor, a danas je potpisala novi na još dvije godine.&nbsp;
Jovana (2005) igrala je za Budućnost WABA ligu do 15 i do 17 godina, a od sezone 2020/2021 je pri prvom timu Budućnosti i za sada je upisala 54 nastupa u regionalnom takmičenju uz ukupno 457 poena.
- Veoma sam srećna što sam danas potpisala novi i ugovor sa klubom u kojem sam napravila veliki igrački iskorak i sigurna sam da ćemo zajedno nastaviti da ostvarujemo vrhunske rezultate. Drago mi je da sam skrenula pažnju na sebe, da sam iako veoma mlada stigla već i do reprezentacije. Imam još snova i želim samo da uživam na terenu, a sigurna sam da će se snovi polako ostvarivati. Hvala ljudima iz kluba koji je prepoznali moj talenat, trud i zalaganje i daću sve od sebe da sa svojim trenerima i saigračicama donesem što više radosti svima koji nas podržavaju - kazala je Savković.&nbsp;
Sa seniorkama Budućnost Bemaxa osvojila je tri titule i četiri Kupa Crne Gore, tri puta bila je vicešampion WABA lige. Osvajala je titule sa kadetkinjama i juniorkama, bila je dio tima koji je osvojio titulu u WABA ligi do 17 godina.
U okviru tek završenog februarskog ciklusa bila je sa seniorskom reprezentacijom, koja je izborila Eurobasket. Bila je ovog ljeta dio mlade reprezentacije, koja je nakon velike borbe izborila opstanak u A diviziji. Nedavno je dobila priznanje za najbolju &nbsp;mladu crnogorsku košarkašicu.
- Sigurni smo da je pred Jovanom svijetla budućnost i da će tek biti naš adut, a da upravo u njoj crnogorska košarka dobija &nbsp;igračicu za velika djela, jer je Evropa već svrstava u najveće talente - naveli su iz ŽKK Budućnost Bemax.

Jovana Savković ostaje vjerna Budućnosti: Nastavljamo da ostvarujemo vrhunske rezultate

Ministarstvo odbrane i Vlada Crne Gore dosljedni su u nezakonitostima - ocijenio je admiral u penziji Dragan Samardžić nakon što je iz Ministarstva odbrane saopšteno da jeu Parizu potpisan Komercijalni ugovor sa privatnom kompanijom Kership za nabavku dva patrolna broda.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpotpisan-komercijalni-ugovor-za-nabavku-dva-patrolna-broda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
To je, kaže Samardžić, najbolji dokaz istinitosti njegovih tvrdnji.
- I ispravnosti dopisa svim poslanicima u Skupštini Crne Gore i predsjedniku Jakovu Milatoviću - dodao je on u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
Tome u prilog, kako je rekao, govore činjenice.
- Komercijalni ugovor su potpisali direktor Direktorata za logistiku MO i direktor privatne firme Kership, koju je MO izabralo bez tendera. Sad je valjda svima jasno da se ne radi o Ugovoru dvije Vlade ( G2G) već komercijalnom - naveo je Samardžić.

Samardžić: Potpis Komercijalnog ugovora sa privatnom kompanijom Kership najbolji dokaz istinitosti mojih tvrdnji

Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) potpisao je ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom Koç Healthcare iz Istanbula, čime se, kako je saopšteno, crnogorskim osiguranicima omogućava pristup visokokvalitetnim uslugama u oblastima neurohirurgije i kardiohirurgije. 
 
Iz FZO su saopštili da će Univerzitetska bolnica Koç Healthcare, poznata po inovativnim pristupima i vrhunskoj stručnosti ljekara, značajno doprinijeti podizanju standarda zdravstvenih usluga za pacijente iz Crne Gore. 
 
- Tokom nedavne posjete bolnici, delegacija koju su činili predstavnici Ministarastva zdravlja, FZO i Kliničkog centra je imala priliku da upozna vrhunski tim ljekara koji na raspolaganju ima savremenu opremu i drži do visokih zdravstvenih standarda po kojima je ta renomirana ustanova prepoznata - navodi se u saopštenju. 
 
Iz FZO su rekli da uvođenjem još jedne ugledne ustanove u mrežu, očekuju dodatno unapređenje zdravstvene zaštite za sve osiguranike.

FZO potpisao ugovor o saradnji sa Univerzitetskom bolnicom iz Istanbula

Iz Vlade Crne Gore saopštili su da nemaju ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz Sjedinjenih Američkih Država.
Oni reagovali na informaciju koja je objavljena u tekstu CNN-a &nbsp;“CNN tried to find the makers of Trumps new “Swiss-made” watches. We ended up at a shopping center in Wyoming” u kome se, između, ostalog pominje lobistička kompanija koja navodno predstavlja i Vladu Crne Gore.
- Takođe, podsjećamo da je 43. Vlada imala Ugovor o lobiranju sa kompanijom Bipartizan Solutions INC. (Adresa: 900 19th Street NW, Washington DC, 20006) koji je u nezakonitoj proceduri zaključio tadašnji premijer Dritan Abazović. <a href="https://www.gov.me/clanak/reagovanje-abazovic-sporazum-vrijedan-350-hiljada-eura-potpisao-bez-ovlascenja-vlade-pa-je-o-tome-upoznao-naredne-godine">Predmetni ugovor</a> je, kao što je javnost upoznata i raskinut po stupanju na dužnost 44. Vlade, a dokumentacija proslijeđena na nadležnost SDT-u - naveli su u Vladi.

Vlada: Nemamo ugovor ni sa jednom lobističkom kompanijom iz SAD, Abazović ga zaključio u nezakonitoj proceduri

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) i opština Andrijevica potpisali su ugovor o realizaciji programa, kojim će biti opredijeljeno 30 hiljada za izgradnju potpornog zida u mjesnoj zajednici Đulići i Info centra. 
 
Iz MERS-a su kazali da će dio novca biti opredijeljen za nabavku rezervoara za vodu i crijeva, u cilju unapređenja vodosnabdijevanja. 
 
Navodi se da su ugovor potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Andrijevica Željko Ćulafić. 
 
Dodaje se da je novac obezbijeđen Zakonom o budžetu Crne Gore za ovu godinu. 
 
Ćulafić je, tokom radnog sastanka, istakao da bez adekvatnog budžeta nema razvoja sjevera. 
 
On je istakao da je fokus Ministarstva na Kapitalnom budžetu, koji predstavlja temelj za ekonomski napredak tog dijela zemlje. 
 
Ćulafić je naglasio da je važno pravovremeno dostavljanje projektne dokumentacije, kako bi projekti bili realizovani na pravi način. 
 
- On je dodao da je saradnja lokalnog i državnog nivoa ključna za njihovu uspješnu realizaciju - kaže se u saopštenju. 
 
Ćulafić je kazao da je zainteresovan za informaciju u kojoj su fazi aktuelni projekti, ističući da je Ministarstvo otvoreno za dalju saradnju i pružanje podrške opštinama u realizaciji njihovih razvojnih ciljeva. 
 
Iz Opštine su kazali da su, kada je u pitanju seoski vodovod Konjuhe, potpisani ugovori sa izvođačem radova i nadzornim organom, izvršena prijava gradnje i da projektant mora da uradi dodatni hidraulički proračun kako bi usaglasili rješenje sa nosiocem koncesije na predmetnom području. 
 
- Oni su dodali da, kada je u pitanju Transfer stanica, očekuju da počne izgradnja trafostanice i dalekovoda od strane CEDISA, kao i da su im uputili i problematiku oko napajanja - navodi se u saopštenju. 
 
Predstavnici Opštine su kazali da su zatražili podršku za adaptaciju putnog pravca Andrijevica - Jošanica u dužini od 12 kilometara, gdje su uradili projektno tehničku dokumentaciju, odnosno elaborat adaptacije. 
 
Prema njihovim riječima, na uvid je dat i projekat adaptacije stadiona malih sportova u Andrijevici, čija je vrijednost 240 hiljada. 
 
U saopštenju se navodi da su tokom sastanka predstavnici MERS-a imali su priliku da se upoznaju sa problemima s kojima se Opština Andrijevica suočava, kao i sa planovima za dalji razvoj. 
 
- Poseban fokus stavljen je na rješavanje problema kanalizacione mreže, unapređenje seoskog vodovoda Božići, gdje će projekat predati do kraja mjeseca, te sanaciju četiri divlje deponije - kaže se u saopštenju. 
 
Ističe se da je sanacija deponija posebno važna, jer se radi o prioritetu koji Crna Gora planira riješiti do 2030. godine, u skladu sa evropskim standardima. 
 
Iz Opštine su kazali da su deponije kandidovane kod Eko fonda, koji će finansirati 80 odsto troškova, dok će preostalih 20 odsto obezbijediti lokalna samouprava. 
 
Ćulafić je apelovao na opštine da uzmu u obzir i pitanja vezana za zaštićena područja, kao i da sagledaju potencijalne zone za Natura 2000 program, kako bi se osigurao integrisani pristup zaštiti životne sredine. 
 
On je istakao da je Ministarstvo svjesno problema s kojima se suočavaju lokalne zajednice i da intenzivno traži modalitete kako bi im olakšalo, uz ispunjavanje obaveza prema Evropskoj uniji. 
 
Kako je naveo Ćulafić, razvoj sjevera je jedan od ključnih ciljeva državne politike i Vlada će nastaviti da pruža podršku tim naporima. 
 
- Ministarstvo stoji na raspolaganju za dalju saradnju kako bi se osigurala uspješna implementacija projekata u skladu s održivim razvojem - poručio je Ćulafić. 
 
On je, tokom posjete, obišao lokaciju transfer stanice u Sućeski i seoski vodovod u selu Trešnjevo. 
 
Iz MERS-a su kazali da prate realizaciju tih projekata i da su, u razgovoru s izvođačima, istakli da je važno ubrzanje dinamike radova kako bi se osigurali dogovoreni rokovi.

Opštini Andrijevica 30.000 eura za izgradnju potpornog zida i Info centra

Iran je nagovijestio da će biti spreman ponovo da pokrene razgovore na tehničkom nivou u vezi sa svojim nuklearnim programom, izjavio je u petak čelnik Agencije UN za nuklearni nadzor Rafael Grosi. Iran mora biti transparentan u vezi sa svojim objektima i aktivnostima, kazao je u Singapuru Rafael Grosi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Zamjenik šefa iranske diplomatije Kazem Garibabadi izjavio je u petak da je Teheran održao niz “ozbiljnih, iskrenih i detaljnih” razgovora sa delegacijom zemalja E3, koju čine Francuska, Njemačka i Velika Britanija, o smanjenju sankcija Iranu i iranskom nuklearnom programu, i da su obje strane predstavile specifične prijedloge, prenosi N1.
Istakao je da je Iran ponovio svoje principijelne pozicije, uključujući mehanizam reagovanja na sankcije, ali i dodao da razgovori na tu temu treba da se nastave.
Delegacije Irana i E3 imale su u petak u Istanbulu prvi sastanak “oči u oči” između dvije strane nakon američkih i izraelskih napada na iranske nuklearne objekte u junu.
Uoči sastanka, iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči rekao je da je stav Irana “čvrst i nepokolebljiv”.
- Naše obogaćivanje uranijuma će se nastaviti; nećemo odustati od ovog prava iranskog naroda - &nbsp;rekao je Arakči u video-poruci koju su objavili lokalni mediji.
Dodao je da su pregovori u Istanbulu nastavak prethodnih dijaloga, ali da svijet mora da zna da je Teheranov stav “jasan i nepromijenjen”.
Grosi je u petak rekao kako je optimističan da će se inspektori moći vratiti u Iran tokom ove godine.
Generalni direktor izjavio je novinarima da je važno započeti razgovore sa Teheranom o modalitetima ponovnog pokretanja posjeta.
- Moramo se dogovoriti gdje ići, kako to učiniti. Moramo slušati Iran u smislu onoga što smatra da bi trebalo preduzeti mjere opreza - rekao je Grosi, prenosi Euronews.
Ovog mjeseca Aragkči je kazao da njegova zemlja planira sarađivati sa nadzornim tijelom za nuklearnu energiju uprkos ograničenjima koja je nametnuo njen parlament, naglasivši da pristup njenim bombardovanim nuklearnim lokacijama predstavlja bezbjednosno pitanje.
Aragkči je tada ponovio da Iran neće pristati ni na jedan nuklearni sporazum koji mu ne dopušta obogaćivanje uranijuma, prenosi Reuters.

Iran otvoren za razgovore o nuklearnom programu

Zamjenik premijera Aleksa Bečić čestitao je građanima „činjenicu da će se objedinjeni generalni lokalni izbori održati zajedno sa redovnim parlamentarnim izborima 13. juna 2027. godine“.&nbsp;
- Dvije godine Crna Gora će biti lišena izbornih procesa, kampanja i konstantnih političkih nestabilnosti - kazao je Bečić.
Dodao je kako sve kapacitete društva usmjeravaju ka „daljem dinamiziranju evropskog puta, borbi protiv kriminala, vetingu i ekonomskom razvoju“.&nbsp;
- Izbori u jednom danu sprečavaju izborni turizam, donose racionalizaciju na mnogim poljima i obezbjeđuju političku stabilnost - istakao je Bečić.
Kazao je da je ponosan što se ideja koju je, kako kaže, predstavio još prije nekoliko godina konačno realizovala i što je odluka u Parlamentu donijeta „jednoglasno istorijskom većinom“.&nbsp;
- Čestitke na odgovornom pristupu poslanicima, a zahvalnost ambasadoru EU gospodinu Satleru koji je dao veliki doprinos u prethodnim nedeljama i mjesecima da dođemo do još jednog velikog istorijskog dostignuća. Nastavljamo dalje partnerski, dinamično i odlučno. Crna Gora 2028. godine kao 28. članica EU naš je zajednički cilj - zaključio je Bečić.&nbsp;

Bečić: Ideja koju sam predstavio još prije nekoliko godina usvojena istorijskom većinom

Pravo na dobru upravu jedno je od ključnih za pravnu sigurnost i ostvarivanje ljudskih prava građana/ki na lokalnom nivou, ocijenjeno je na sastanku ombudsmasna Siniše Bjekovića sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem.
Na sastanku je, kako je saopšteno iz kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, konstatovano da se većina obraćanja građana odnosi na prava iz domena socijalne zaštite i rada.
Navodi se da su u Rožajama održani „Dani Zaštitnika“ i tom prilikom organizovan prijem građana koji smatraju da su im povrijeđena ljudska prava i slobode, a Bjeković je o situaciji u toj oblasti razgovarao i sa Husovićem.
Bjeković je ukazao na to da posljednjih godina nije zabilježen značajan broj obraćanja građana/ki Rožaja, oko 20-ak pritužbi na godišnjem nivou, od kojih se većina odnosila na rad državnih organa, u vezi sa ostvarivanjem prava iz domena socijalne zaštite i prava na rad.
Kako se navodi, većina građana/ki koji su se u četvrtak obratili predstavnicima institucije Zaštitnika imali su pitanja u vezi sa procedurama pri ostvarivanju određenih prava.
- Kao i odugovlačenjem sudskih postupaka pred redovnim i Višim sudom, imovinsko-pravnim odnosima, dugim trajanjem postupaka Uprave za nekretnine Rožaje i pravima iz rada i po osnovu rada - dodaje se u saopštenju.
Husović je istakao otvorenost lokalne administracije za kontakt sa građanima/kama i unaprijeđene procedure u postupanju, navodeći da je potrebno dodatno osnažiti i podržati glas lokalnih samouprava i Zajednice opština.
On je, kako se dodaje, iskazao zainteresovanost za sve pojedinačne primjere kršenja ljudskih prava i sloboda na koje građani Rožaja budu ukazali Zaštitniku kako bi potencijalni problemi bili riječeni na najefikasniji način.
Bjeković je rekao da je lokalna administracija prva na liniji rješavanja problema i unaprjeđenja kvaliteta života svojih građana.
- Zato je potrebno razvijati i unapređivati pristupačnost i transparentnost u radu sa strankama i iskorijeniti primjere ćutanja uprave na obraćanja i neopravdano dugo trajanje postupaka - kazao je Bjeković.
Fokus razgovora, kako se navodi, bio je na pitanjima iz domena ekonomskih i socijalnih prava, a sagovornici su se saglasili da nema održivih modela i priče o socijalnoj politici bez učešća države.
- S tim u vezi, ukazano je na problematiku u vezi sa zakonodavstvom u oblasti socijalnog staranja, kojim se predviđa proširenje obaveza opština u smislu finansiranja servisa i usluga na lokalnom nivou - dodaje se u saopštenju.
Kako se navodi, ukazano je i na neophodnost što skorijeg rješavanja pitanja i konkretnog uključivanja Vlade u vezi sa lokacijom fabrike Gornji Ibar, budući da je to prostor koji će omogućiti višenamjenske oblasti i aktivnosti od značaja za širu zajednicu i grad u cjelini.
Tema sastanka bila su i pitanja nezaposlenosti, neusklađenosti tržišta rada i obrazovanja, kapitalni projekti, poput putnih i infrastrukturnih, koji su ključni za razvoj i održivost sjevera.
Navodi se da su Bjeković i Husović saglasni i da fokus rada lokalnih samouprava treba da bude na strateškom planiranju koje će životne stvari građana vratiti u prvi plan.
Oni su saglasni i da je potrebno čuvati i jačati društvenu koheziju, prvenstveno na lokalnom nivou, što se svakako reflektuje i na širi nacionalni kontekst.
Tokom posjete Rožajama, Bjeković je, kako se navodi, razgovarao i sa predstavnicama nevladine organizacije SOS telefon Rožaje, koji su predstavili aktivnosti u oblasti zaštite od nasilja u porodici
Oni su naveli da su i pored određenog napretka i dalje prisutni stigma i predrasude zajednice u suprostavljanju nasilnicima i prijavljivanju slučajeva nadležnim državnim organima.
U saopštenju se navodi da su realizovani i kontrolni obilazak Odjeljenja bezbjednosti Rožaje i graničnog prelaza Kula, koji su podrazumijevali razgovor sa službenicima i kontrolu postupanja po ranije datim preporukama.

OMBUDSMAN: Pravo na dobru upravu ključno za pravnu sigurnost

Gošće kod Safete i Nenada, u okviru našeg ljetnjeg programa, bile su slikarka Nina i njena ćerka, odbojkašica Dunja. 
 
Dunja je govorila o ljubavi prema sportu i želji da se razvija van zemlje, uz snažnu podršku roditelja, dok je Nina iskreno djelila izazove roditeljstva i lekcije koje je naučila kroz vrijeme.
Dotakle su se i sličnosti između sporta i umjetnosti – discipline, strasti i izražavanja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMiPpnSohes%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Majka slikarka, ćerka odbojkašica: Nina i Dunja o izazovima, snovima i sličnostima između sporta i umjetnosti

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Montirani disciplinski postupak. Dokazi kojima raspolaže Televizija E nedvosmisleno upućuju na zakljuučak da su, u slučaju progona bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića, fabrikovani nalazi o negativnim bezbjednosnim provjerama. I, što je još gore, izmišljene su informacije o navodnoj zloupotrebi službenog položaja i neovlašćenom korišćenju službenog automobila. &nbsp; Televizija E i Portal ETV su u dva navrata izvještavali kako su ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, u sklopu akcije ,,Značka”, targetirali nagrađivanog policijskog funkcionera Milovana Pavićevića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025072319078_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Njega je direktno prozvao i pokrenuo disciplinski postupak načelnik policijskog centra ,,Centar” Goran Jokić, iako nije bio neposredni rukovodilac Pavićeviću, koji je neraspoređen još od 9. aprila 2021. godine. &nbsp; ORGANIZOVANE PODMETAČINE &nbsp;- Do sada nijesam nikada kivično gonjen, krivično kažnjavan, procesuiran, ali sam, nažalost, dočekao da poslije 23 godine rada na svim dužnostima, neko izmišlja i pravi konstrukcije i da u disciplinskom postupku pokušava da mene i moju porodicu targetira i kriminalizuje - kaže Pavićević u razgovoru za Portal ETV. Izvori iz bezbjednosnog sektora ističu da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka prikazane netačne informacije. &nbsp; Prije svega da je Pavićević vlasnik tri stana i da je otuđio i da je, u vrijeme kada je bio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Nikšić, nezakonito koristio, kasnije i otuđio, službeni mercedes tip E 200 CDI. &nbsp; &nbsp;ZLONAMJERNE KONSTRUKCIJE Očito je nekome iz vrha policije bilo veoma stalo, pa čak i po cijenu iznošenja neistina, da Pavićevića prikažu kao korumpiranog policajca koji ima nezakonitu imovinu. &nbsp; No, pretrage u Upravi za imovinu u ASK-u, kao i kod ovlašćenog direktorata Uprave policije, pokazuju da je Milovan Pavićević vlasnik jednog stana, dok su &nbsp;jedan stan &nbsp;posjedovali njegovi roditelji. Nakon prodaje dva stana kupili su treći, u kojem danas živi šira porodica Pavićević. Da su htjeli zaista da tragaju za dokazima, u vrhu policije su mogli da saznaju da je lažna priča o nelegalnom korišćenju službenog automobila. Televizija E posjeduje dokumentaciju koja pokazuje da je Milovan Pavićević bio ovlašćen da, kao šef nikšićke policije, korsiti službeno vozilo. &nbsp; DOKAZI O NAMJEŠTALJCI &nbsp; Koje je dobijeno – kao donacija jedne privatne crnogorske kompanije koju Televizija E sada neće pominjati. Odluku od prihvatanju donacije za OB Nikšić novog putničkog vozila marke mercedes, model 220 2,2 CDI 7G Tronik potpisao je 7. novembra 2014. godine tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250723190716_46a4286395c252e32d5c10b50e622ce0d5fa1beb3a5a8587d735d40b7ad5a9a8" data-rendition-name="original" width="1148" height="1077" loading="lazy" alt="PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju "> <figcaption>PAPIRI NEGIRAJU DISCIPLINSKE TUŽIOCE: Obrazloženje o raspolaganju(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prethodno je, 17. oktobra iste 2014, ministar Konjević potpisao i Ugovor o donaciji sa poznatom crnogorskom kompanijom koja je donirala vše vozila za potrebe države. A 21. novembra je Milovan Pavićević, tadašnji načelnik Centra bezbjednosti Nikšić dobio rješenje za korišćenje vozila. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250723190724_4dc315df86df64efedb1ec73fb5e2971aa35a12a455541916f9d19b4a4e7411b" data-rendition-name="original" width="1200" height="1500" loading="lazy" alt="DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u"> <figcaption>DOKAZ: Ministar Raško Konjević prihvatio velikodušnu donaciju privatne kompanije MUP-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Svi ovi podaci dostupni su bili čelnicima sektora bezbjednosti. Očito je, međutim, da je ekipi oko Demokrata Alekse Bečića bilo jako stalo da oblate van službe ostave van službe nagrađivanog policajca, čovjeka sa 23 godine staža i stručnjaka koji je završio policijsku akademiju u Beogradu. &nbsp; Zato je u operativnom izvještaju, kako kažu izvori iz MUP-a, konstatovano da je Pavićević, kao načelnik CB Nikšić, dobio na poklon vozilo marke mercedes. Očito: to je bila svjesno plasirana, zlonamjerna konstrukcija koja se ne zasniva na činjenicama. &nbsp; REAKCIJE PAVIĆEVIĆA I ADVOKATA - Planiram da samostalno, ili u dogovoru sa kolegama – to je u fazi procjene – da se obratimo relavantnim stranim i domaćim adresama. Ne niko nikoga da brani, nego, jednostavno, da se zainteresuju samo u odnosu na tri stavke: zakonitost postupka, transparentnost postupka i efikasnost postupka- kazao je Pavićević za Portal ETV. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250723190728_cb5193584980363764ea5fc95ee90f2ed30ea65c7eabb1d6d5a63873846344e5" data-rendition-name="original" width="553" height="341" loading="lazy" alt="PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević"> <figcaption>PRIJAVE PROTIV INICIJATORA MOBINGA: Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Priča o disciplinskom postupku protiv Milovana Pavićevića daleko je od završetka. A svakog dana na vidjelo isplivavaju falsifikati i konstrukcije koje su činili čelni ljudi u policiji. &nbsp; (NE)VOLJNI SAUČESNICI Poput Gorana Jokića: osim što je nezakonito predložio pokretanje disciplisnkog postupka, Jokić je bio u obavezi da provjeri činjenice. &nbsp; Biće nadalje zanimljivo sagledati i uloge Velimira Mića Furtule, kao i Ivana Jokića koji su – u ime Sektora za borbu protiv kriminala – pripremili izvještaj i dostavili Komisiji za bezbjendosne provjere. &nbsp; Da li je Komisija povjerovala na riječ, bez provjere, to će se utvrditi saslušavanjem članova Komisije. A sastav je zanimljiv: predsjednik Komisije je bio, sad već smijenjeni, Darko Vujović, dok su članovi Lazar Šćepanović, Đorđije Peković, Ljiljana Zejak i Dejan Filipović. &nbsp; Pavićević u izjavi za Televiziju E ističe da su u njegovom slučaju prekršena tri propisa: Zakon o unutrašnjim poslovima, Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o upravnom postupku. Zato je podnio državnim organima prijavu i tužbu za mobing i taj postupak je u toku. Njegov advokat je već podnio krivične prijave za zloupotrebu službenog položaja u produženom trajanju i falsifikate službene dokumentacije. &nbsp; Sve to ukazuje da će se, kroz sudske postupke, saznati prava pozadina monsztruoznog političkog progona Milovana Pavićevića, ali i kazniti svi oni koji su svoj položaj koristili za uništavanje života svojih kolega. &nbsp; &nbsp;

Tag: ugovor