<p>Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).</p>
<p>Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.</p>
<p>- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.</p>
<p>EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.</p>
<p>EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.</p>
<p>- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.</p>
<p>- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.</p>
<p>U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.</p>
<p>- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.</p>
<p>- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

<p>Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).</p> <p>Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. </p> <p>- Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u.</p> <p>Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  <p>Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona. </p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  <p>Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.</p>

1084x550

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

<p>Igor Baćović danas je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću kazao da je za prevoz cigareta dobio 100 eura ali nije znao da navede ime čovjeka koji ga je angažovao za taj posao. Nije vidio ni koliko je cigareta je utovareno u kamion, jer ga to nije interesovalo. Njegova pretpostavka je da je manje od pola kamiona bilo utovareno.</p>
<p>Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 112.500 eura kada je tražio da propuste tovar cigareta bez potrebne dokumentacije.</p>
<p>Baćović je danas ispričao da je 2018. godine kamionom prevozio pivo iz Nikšića za jednu prodavnicu iz Zete.</p>
<p>Nakon završenog posla, kako je naveo, sjeo je sa prijateljem da popije piće na benzinskoj pumpi u Zeti.</p>
<p>- Dok sam sjedio došao je jedan čovjek i pitao me da mu prevezem neku robu iz Zete za Zlaticu. Pitao sam ga o čemu se radi, saopštio mi je da treba da prevezem cigarete. Na moje pitanje rekao mi je i da ima svu potrebnu dokumentaciju - kazao je Baćović.</p>
<p>Pristao je da preveze cigarete i za vrijeme utovaranja bio je, kako kaže, u kabini i igrao igricu i nije obraćao pažnju.</p>
<p>Nakon dvadesetak minuta su došli policajci koji su ga, kako je ispričao, izveli iz kamiona, legitimisali i oduzeli telefon.</p>
<p>Tada je, kako navodi, primijetio da je čovjek koji je utovaro cigarete bukvalno "ispario" jer je sigurno primijetio policiju.</p>
<p>Prema riječima Baćović, policajci su ga pitali čije su cigarete i za koga radi. Prilikom kontrole bilo je dvadesetak policajca.</p>
<p>-Rekli su mi da kamionom krenem za njima i stigli smo do &nbsp;mjesta gdje se nalazi Novi Duvanski kombinat. Saopštili su mi da sačekam, a oni su otišli. Nakon petnaestak minuta do mene je došao policajac u civilu i kazao mi da nastavim vožnju. Te cigarete sam prevezao do jedne privatne garaže na Zlatici - ispričao je Baćović.</p>
<p>U međuvremenu se, kako kaže, čuo sa čovjekom za kojeg je prevozio cigarete i on mu je objasnio gdje da ih istovari.</p>
<p>Na Zlatici ga je sačekao čovjek čije ime ne zna i platio mu 100 eura za " turu".</p>
<p>On je na pitanje sudije Igora Đuričkovića rekao da niko od policaja nije ulazio u utovarni dio kamiona.</p>
<p>Na pitanje sudije, svjedok je rekao i da se protiv njega vodi postupak pred Osnovnim državnim tužilaštvo za krivično djelo nedozvoljena trgovina.</p>
<p>Danas je svjedočio i policajac Luka Radović koji je ispričao da je sa kolegama iz Interventne upućen u Zetu, jer je patrola zaustavili kamion sa cigaretama.</p>
<p>-Zatekli smo vozača Baćovića u kamionu su bili paketi sa oznakom FM i ambalaže praznog piva - rekao je Radović.</p>
<p>Nakon toga njegove kolege su pošle sa Baćovićem.</p>
<p>Suđenje se nastavlja 25. decembra kada će se sud izjasniti o prijedlozima odbrane za saslušanje svjedoka - policajaca Luke Stojovića, &nbsp;Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.</p>

Baćović: Ne znam ime čovjeka koji me angažovao za prevoz cigareta, on je ispario kad je stigla policija

<p>Crna Gora je u procesu sprovođenja ključnih reformi i djeca treba da budu u centru svih relevantnih politika i investicija, poručeno je sa konferencije koju je organizovao UNICEF povodom 35. godišnjice Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) o pravima djeteta.<br/>
 <br/>
 Iz UNICEF-a u Crnoj Gori saopštili su da je na konferenciji - Prava djeteta u srcu procesa pristupanja EU i Agende 2030 - istaknuto da prava djeteta moraju biti u centru svakog reformskog procesa i temelj za dostizanje održivog razvoja.<br/>
 <br/>
 Kako su naveli, konferencija je rezultirala objavljivanjem - Poziva na akciju - koji uključuje konkretne akcije za unapređenje zaštite i promocije prava djeteta u zemlji.<br/>
 <br/>
 - Među njima su integrisanje prava djeteta u sve vladine strategije, politike, reforme i akcije koje se odnose na program pristupanja EU i realizaciju Agende 2030 i prepoznavanje djece i mladih kao nosilaca prava i ključnih aktera promjena i uspostavljanje mehanizama za njihovo redovno angažovanje - kaže se u saopštenju.<br/>
 <br/>
 Navodi se da - Poziv na akciju“ uključuje konkretne akcije koje se odnose na osmišljavanje, sprovođenje i sufinansiranje Istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece u zemlji naredne godine, kako bi se dobili novi, pouzdani podaci o stanju prava djece i žena i objavljivanje dostupnih podataka o djeci na veb-stranici Savjeta za prava djeteta.<br/>
 <br/>
 - Poziv na akciju - kako su rekli iz UNICEF-a, uključuje akcije koje se odnose na ulaganje u prava djeteta u najvećem mogućem obimu raspoloživih resursa i implementiranje budžetiranja za prava djeteta kako bi se osiguralo da ona budu adekvatno prepoznata u državnom budžetu.<br/>
 <br/>
 Oni su kazali da to uključuje razvijanje i sprovođenje programa za pristup sredstvima EU Garancije za djecu koja se mogu koristiti za rješavanje izazova, kao što su siromaštvo i nejednakost.<br/>
 <br/>
 Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei je, na otvaranju događaja, rekao da je neophodno blisko sarađivati s Vladom kako bi djeca bila prioritet i kako bi se se sredstva iz državnog budžeta adekvatno ulagala u kvalitetne usluge za djecu.<br/>
 <br/>
 - Prije svega, potrebni su nam novi podaci koje je moguće dobiti kroz novu analizu stanja prava djece i žena (MICS istraživanje) - naveo je Servadei.<br/>
 <br/>
 Na taj način će se, kako je kazao, omogućiti bolje usmjeravanje podrške ka najugroženijima i dobijanje pouzdanih podataka o djeci sa smetnjama u razvoju, o nasilju.<br/>
 <br/>
 - Izdvajanje dovoljnih sredstava iz državnog budžeta za to istraživanje u narednoj godini od najvećeg je značaja - istakao je Servadei.<br/>
 <br/>
 UNICEF je, kako je poručio, spreman da podrži razvoj efektnih programa i pruži tehničku pomoć u vezi s pristupanjem novim instrumentima pomoći EU, kao što su EU Garancija za djecu i Plan rasta.<br/>
 <br/>
 - To će omogućiti Crnoj Gori da ubrza reforme za djecu u ključnim sektorima - kazao je Servadei.<br/>
 <br/>
 Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da je Unija stavila prava djeteta u središte svojih vrijednosti i ambicija, kao i da je preuzela konkretne mjere da taj princip pretoči u realnost.<br/>
 <br/>
 - Da bismo to postigli, radimo na dva glavna fronta. Prvi je zaštita djece od nasilja, zlostavljanja i eksploatacije, uključujući i online, u okviru Strategije EU o pravima djeteta - kazao je Satler.<br/>
 <br/>
 Kako je naveo, drugi je obezbjeđivanje besplatnog pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, kvalitetnim obrocima i adekvatnom smještaju za svu djecu koja su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u Evropi.<br/>
 <br/>
 On je dodao da taj mehanizam zovu Evropska garancija za djecu.<br/>
 <br/>
 Satler je naglasio da je ulaganje u djecu jedna je od najpametnijih stvari koje država može učiniti kako bi eliminisala ekstremno siromaštvo i stvorila potencijal potreban za prosperitet društva i rast ekonomije.<br/>
 <br/>
 - Zato EU podržava prava djece – kako u EU, tako i u Crnoj Gori - zaključio je Satler.<br/>
 <br/>
 Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da je Vlada Crne Gore snažno opredijeljena da nastavi da se intenzivno i kontinuirano zalaže za promociju prava djeteta.<br/>
 <br/>
 - Cijenim da je jako važno ojačati i njegovati saradnju između svih država, kao i sa međunarodnim organizacijama i privatnim sektorom kako bi se zajednički definisali programi koji će pomoći u suočavanju sa ovim važnim izazovom, ali i istovremeno osigurati ostvarivanje prava za svako dijete - naveo je Gutić.<br/>
 <br/>
 Prema njegovim riječima, pristupanje EU i implementacija Agende 2030 su komplementarni procesi koji mogu ubrzati napredak u ostvarivanju dječjih prava.<br/>
 <br/>
 Kako je kazao Gutić, EU kroz svoje fondove i podršku pomaže zemljama kandidatima u ispunjavanju ciljeva koji se odnose na djecu i osigurava kontinuirano praćenje i evaluaciju postignutih rezultata.<br/>
 <br/>
 Konferenciju su otvorila djeca i mladi iz Crne Gore, koji su, kako je saopšteno, iskoristili prvi panel kako bi podijelili stavove o ključnim pitanjima koja se tiču prava djeteta i postavili pitanja Vladi i UNICEF-u.<br/>
 <br/>
 Sofija Ivanović kazala je da im je važno da konačno postanu subjekti prava, čije poštovanje nalaže i sama Konvencija.<br/>
 <br/>
 - Mi nijesmo dekoracija i želimo da aktivno učestvujemo u donošenju za nas važnih odluka, pa vas zato molimo da zajedno radimo na stvaranju zdravog i stimulativnog okruženja za svako dijete - poručila je Ivanović.</p>

Prava djeteta da budu u centru svakog reformskog procesa

<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, su nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti, danas podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv pravnog lica d.o.o &nbsp;“Alumontaža - Company” Podgorica i ovlašćenog lica u tom pravnom licu, državljanina Bosne i Hercegovine M.B. (63), zbog sumnje da su izvšili krivična djela utaja poreza i doprinosa, čime su, kako se sumnja, ostvarili protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od preko 140.975,19 €, a na direktnu štetu Budžeta Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>"U postupku do podnošenja krivične prijave je utvrđeno da su prijavljeni M.B, osnivač i izvršni direktor d.o.o “Alumontaža - Company” Podgorica i predmetno pravno lice, krivična djela počinili na način što su u periodu poslovne 2020. i 2023. godine, po osnovu materijalnih troškova podizali sa poslovnog računa novčana sredstva u ukupnom iznosu od 1.566.391,00€, bez relevantne poslovne dokumentacije, kojom bi se isti opravdali, a u namjeri da potpuno ili djelimično izbjegnu plaćanje poreza.</p>
<p>Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala i sprovođenja finansijskih istraga, kroz multisektorsku saradnju i nacionalni projekat trajnog karaktera, kodnog naziva “Evazija”, nastavljaju sa prioritetnim i intezivnim policijsko-tužilačkim mjerama i radnjama, na otkrivanju i procesuiranju odgovornih lica u privrednim aktivnostima čije kriminalne radnje podrivaju ekonomski sistem, a sve u cilju zaštite građana i Budžeta Države Crne Gore", piše u saopštenju Uprave policije.&nbsp;</p>

Sumnja se da je budžet oštećen za preko 140 hiljada eura

<p>U institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i koji od žrtve traže da im da razlog zašto je &nbsp;dobila batine, i takve ljude društvo njeguje i taj narativ usvaja. Mjere se &nbsp;batine, aršini,žrtva se provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik, &nbsp;negdje abolirao - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, <b>Rebeka Čilović</b> iz nevladine organizacije Poligon za žensku izuzetnost Sofija.</p>
<p>Po procjeni UNDP- ja &nbsp;svaka treća žena u Crnoj Gori je doživjela neki oblik nasilja tokom svog života, a u posljednjih pet godina je bilo sedamnaest žrtava femicida.&nbsp;</p>
<p>Nedavno ubistvo Gorice &nbsp;Medojević je četvrto ubistvo žene u ovoj godini, podsjeća Čilović,tako da je Crna Gora visoko rangirana zemlja, kako kaže, kad je u pitanju femicid.</p>
<p>- Svi znamo šta je femicid, i ga zakon izgleda ne prepoznaje. Da nije Centra za ljudska prava i nevladinih organizacija, mi ne bismo imali statistiku o tome koliko žena na godišnjem nivou, ili u nekoj deceniji, dekadi, strada usljed ovakvog načina ophođenja njihovih najčešće partnera, srodnika, i na kraju mi dobijamo rezultat da mi ne znamo, zapravo, koliko je žena stradalo zbog femicida, to jest koliki je žrtava samog femicida, jer država ne vodi, &nbsp;čak, &nbsp;ni statistiku. Mislim da je to dovoljno za početak reći. Način na koji se država ophodi prema nasilju u porodici, ne zaboravimo da ne smijemo tretirati samo nasilje koje se u porodici dešava kao neku privatnu stvar, jer ženska prava su par excellence politička prava. Sva naša potreba da jasno pokažemo naš stav da se nasilje ne smije tolerisati, kako od samih počinioca, koji nažalost, iz godine u godinu, zahvaljujući neujednačenim kaznama, bivaju na neki način ohrabreni da počine svoja zlodjela, i na kraju da negdje budu inspiracija za druge nasilnike, nas će koštati toga da brojimo žene, i na kraju se postavlja pitanje da li nevladin sektor može sve iznijeti, pa naravno da ne. Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju - rekla je Čilović.</p>
<p>Crnogorsko društvo je na početnoj tački, objašnjava Čilović, te stalno dobija inpute od evropskih partnera da mora mnogo više, ističe ona, ne samo deklarativno, nego i u praksi sprovesti ono što se, kako kaže, usvaja.</p>
<p>- &nbsp;Izgleda da su naši zakoni samo puko slovo na papiru, i da su našim političarima i ljudima koji rade u samim institucijama, mnogo važnije neke druge, dnevnopolitičke teme, nego zaista one krucijalne. Koje su to krucijalne teme? Pa ne može biti da je jedna takva većina, kakvu čine žene u Crnoj Gori, ovoliko u jednom decenijskom problemu i da se zaista niko na pravi način, osim nevladinog sektora i par pojedinaca iz institucija, (pojavi se neko tokom godina ko je zaista zainteresovan), ne nalazi neka jaka sprega između ove tri instance, koja će zaista stati na kraj ovoj &nbsp;društvenoj pandemiji, mogu slobodno da kažem kad je riječ o nasilju nad ženama - istakla je Čilović.</p>
<p>Sagovornica Budilnika ističe činjenicu da u institucijama rade ljudi koji nijesu senzibilisani da rade sa žrtvama, i, dodaje ona, koji od žrtve traže da im da razlog zašto je, kako kaže, dobila batine, i takve ljude, ističe ona, društvo njeguje i taj narativ usvaja.</p>
<p>- Kada čujete ,,pa nije baš da je pretukao mnogo”, to &nbsp;vama jasno &nbsp;daje do znanja da ti naši svakodnevni kontakti, komunikacije, taj narativ, koji je duboko ukorijenjen u nasem patrijarhalnom, i zaista mogu reći šovinističkom i mizoginom društvu, koji se odnosi prema ženi na takav način. Da se mjere batine, aršini, da se žrtva provjerava koliko je zapravo žrtva i sve to u cilju da bi se počinilac, to jest nasilnik negdje abolirao. I kada promijenimo tu matricu, &nbsp;i zaista jeste važna i sama edukacija, i zaposlenih unutar onih osjetljivih jedinica koje se bave i koje su u kontaktu sa žrtvama, ali i od škole, vrtića, mi moramo naučiti da su žene jednako vrijedne i da nijesu ničija prćija. Ova Crna Gora, ova naša zajednička zemlja mora shvatiti da mora pronaći mehanizam, institucionalni, ali i moralni kapacitet da se izbori sa ovim, zaista, pandemijskim nasrtajem na žene, konstantno, i to poprima, vidimo kakve oblike u samoj konačnici - naglasila je Čilović.</p>
<p>Jedno savjetovalište u sjevernoj regiji Crne Gore, kaže Čimović, koja je sama po sebi specifična, dodaje ona,ne može da bude od koristi velike, zato što je to samo, kako kaže, savjetovalište.</p>
<p>- Mi pružamo usluge savjetovališta psihološke podrške, pravne, besplatne pravne pomoći i, naravno, tu je socijalna radnica. Ali, kad dođe do onog trenutka da morate prijaviti nasilnika, da morate kontaktirati službe za socijalni rad i ostalo, naravno da će žrtva da bude negdje iznenađena zašto nema veću podršku. Nijesmo mi ti, iz nevladinog sektora, koji moraju izvesti proces do kraja. Mi moramo imati partnere u ovim institucijama, koje su, nažalost, sav teret prebacile na nas. A vi znate i sami kako to izgleda kada se finansirate od sredstava koja nijesu trajna. Savjetovalište može mnogo da učini, i čini mnogo, mi smo ponosni na činjenicu da jedine ovdje bijemo te bitke, ali, nažalost, ne može mnogo. Tu smo za sve naše sugrađanke, za sve žene sa sjevera, ali i kao i druga savjetovališta koja funkcionišu po Crnoj Gori, vjerujem. Moramo se unutar sebe udruživati i svakoj ženi pojedinačno moramo biti pravi vjetar u leđa - zaključila je Čilović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Čilović: Institucije su te koje iz dana u dan zakazuju

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>