Glavni grad je u testnoj fazi aplikacije koja će u sklopu kadrovske evidencije imati i evidenciju ugovora o djelu, a čija se primjena očekuje u narednih nekoliko nedjelja, najavila je Slađana Anđušić, sekretarka za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom, gostujući u podkastu "#ReForma" Instituta alternativa.
Anđušić je, komentarišući primjenu Zakona o lokalnoj samoupravi u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje lokalnih službenika i namještenika, istakla da šesnaest članova koji se u dijelu službeničkih odnosa pozivaju na shodnu primjenu Zakona o državnim službenicima i namještenicima unose brojne dileme u praksi. Glavni grad je, kako je istakla, dao brojne primjedbe i sugestije na novi Zakon o lokalnoj samoupravi, kao i na nacrt zakona o lokalnim službenicima i namještenicima, čija izrada je pokrenuta upravo sa ciljem da se bliže definiši postupci zapošljavanja i službenički odnosi na lokalnom nivou.
<h2>Evidentiraće i ugovore o djelu</h2>
Objašnjavajući postupak sprovođenja javnih konkursa, testiranja i ocjenjivanja kandidata i kandidatkinja, Anđušić je navela da Glavni grad posjeduje poseban softver sa preko 5.000 pitanja, kategorisanih po težini, koja se metodom slučajnog izbora dodjeljuju kandidatima.&nbsp;
- U prošlosti smo vidjeli da je sistem bio kompromitovan, da je preko 12 ili 13 ljudi iz različitih sektora i službi imalo pristup samom sistemu za testiranje. To smo po mom dolasku odmah onemogućili i sada samo jedna osoba može izvršiti izmjenu pitanja, dok još šefica Odjeljenja za testiranje može da struktuira test. Proces je u potpunosti automatizovan i niko ne može da zna koja će biti pitanja - poručila je Anđušić i istakla da se za svaki sprovedeni intervju sa kandidatima i kandidatkinjama sačinjava zapisnik.
Kao problem sa kojim se suočava u praksi, Anđušić navodi potvrde o volonterskom iskustvu koje kandidati prilažu kroz konkursnu dokumentaciju, pa smatra da to treba bolje definisati zakonskim izmjenama.
- Naš prijedlog je bio da se volonterski staž uzima kao relevantan za početne pozicije. Trebalo bi mijenjati i Zakon o volontiranju, jer na volonterskoj knjižici nemate datum izdavanja. Mi smo se trudili da pored potvrde pogledamo i knjižicu ali što se nas tiče ona može biti juče izdata, a upisan višegodišnji staž - poručila je, dodajući da su u slučajevima kada posumnjaju na vjerodostojnost slali zahtjev Zavodu za zapošljavanje kako bi provjerili da li je volontiranje evidentirano.
Anđušić je najavila da je Glavni grad u testnoj fazi nove aplikacije, koja će podrazumijevati elektronsku kadrovsku evidenciju u koju po prvi put će se čuvati i podaci o ugovorima o djelu i dužini bolovanja.&nbsp;
- Ono što je mene tištilo je da nikada nismo imali pouzdan podatak o dužinama bolovanja, u kom periodu se to ponavlja, koliki je broj zaposlenih u isto vrijeme na bolovanju… Sada nemamo uvid u ugovore o djelu ali će za par nedjelja zaživjeti ovaj sistem - poručila je ona, dodajući da će Glavni grad biti prva lokalna samouprava koja će izraditi strategiju upravljanja ljudskim resursima.
Ona je navela da novoformirani sistem ne podrazumijeva duple unose, da je integrisan sa sistemom zarada, te da se jednom unijeti podaci čuvaju i prenose za sve potrebe.
<h2>Inspekcijska kontrola traje od 2023.</h2>
Na pitanje da li u pravnom okviru postoje dovoljno jake garancije za sprječavanje neprimjerenih (političkih) uticaja i da li je inspekcijski nadzor dovoljno jak u ovoj oblasti, Anđušić je navela da Upravna inspekcija od jula 2023. godine vrši inspekcijski nadzor u Glavnom gradu i da se taj nadzor još uvijek nije završio.
Kako je istakla, nadzor još uvijek nije gotov u dvijema najvećim službama, odnosno Službi zaštite i spasavanja i Službi za zajedničke poslove Glavnoga grada. Inspekcijski nadzor se odnosio na period od 2015. godine do datuma početka nadzora, u julu 2023. godine. Kako je navela, najveći broj nepravilnosti se odnosio na neraspisivanje javnih konkursa, da radno mjesto nije predviđeno kadrovskim planom, da kandidat koji je zasnovao radni odnos nije imao dovoljno radnog iskustva…
- Mi smo skenirali preko 20 hiljada stranica i to je bio ogroman posao, naknadno smo skenirali još četiri, pet hiljada i stalno odgovarali na zahtjev inspektora u pogledu dopune dokumentacije. Taj nadzor još uvijek traje, kolege starješine su davale primjedbe negdje gdje smo zaista našli da nije bilo nepravilnosti i ukazivali smo inspektorima na to kroz dokumentaciju koja je naknadno pronađena - zaključila je Anđušić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Anđušić: Uskoro aplikacija sa evidencijom ugovora o djelu u Glavnom gradu

Glavni grad Podgorica je tokom 2024. godine potrošio gotovo pola miliona eura više za ugovore o djelu nego što je bilo planirano budžetom.&nbsp;
Ovu informaciju iznio je juče šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, Andrija Klikovac.&nbsp;
Prema budžetskoj dokumentaciji, u koju je Portal ETV imao uvid, za angažmane u 2024. godini po osnovu ugovora o djelu bilo je planirano 992.000 eura. Međutim, na kraju godine, ta stavka dostigla je gotovo 1.422.000 eura. Pojedine gradske službe i sekretarijati višestruko su premašili projekciju troškova, pokazujući ozbiljan raskorak između finansijskog plana i izvršenja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fklikovac-glavni-grad-2024-utrosio-50-000-eura-vise-za-ugovore-o-djelu-nego-sto-je-predvideno-dostavicemo-dokumentaciju-sdt-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Između plana i stvarnosti</h2>
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac, na primjer, potrošila je 77.000 eura za ugovore o djelu, iako je planirano 32.000, što predstavlja više nego dvostruko povećanje.&nbsp;
Sličan obrazac zabilježen je i u Službi za građane, kojom rukovodi Vladislav Dajković iz Slobodne Crne Gore – planirano je 15.000 eura, a utrošeno četiri puta više, ukupno 60.000 eura. Služba glavnog gradskog arhitekte takođe je premašila plan, potrošivši 45.000 eura umjesto predviđenih 8.000.
Sekretarijat za finansijske poslove i analizu budžeta, kojim rukovodi Balša Špadijer iz Pokreta za Podgoricu, umjesto 15.000, utrošio je skoro 57.000 eura. Sekretarijat za kulturu je takođe bio izdašan – od planiranih 150.000 eura potrošeno je skoro 226.220, dok je Sekretarijat za sport planiranu sumu od 50.000 premašio za više od 9.000 eura.
Znatnije odstupanje bilježi se u Sekretarijatu za komunalne poslove, na čijem je čelu Andrija Babović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“. Umjesto 5.000 eura, koliko je bilo planirano, ova služba je potrošila 47.600 eura za ugovore o djelu. I Sekretarijat za saobraćaj, koji vodi Ninoslav Kaluđerović, trošio je više od planiranog u 2024: predviđenih 15.000 eura pretvorilo se u nešto više od 26.000 eura.
Uprava za inspekcijske poslove potrošila je 37.420 eura, iako je planirano da po osnovu isplate ugovora o djelu bude izdvojeno 5.000. Služba Komunalne policije, kojom rukovodi Radenko Radenović iz koalicije „Za budućnost Podgorice“, umjesto 3.000 eura potrošila je 17.500. Služba za zajedničke poslove utrošila je 26.000 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na planiranih 10.000.
Služba za informacioni sistem planirala je da u ove svrhe izdvoji 10.000 eura, ali je taj iznos gotovo udvostručen na kraju godine.
<h2>Prekoračenja i balans</h2>
Prekomjernu potrošnju bilježe i ustanove iz oblasti kulture. Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, na čijem je čelu Slavica Ilinčić, potrošila je 71.476 eura, iako je planom bilo predviđeno da se izdvoji 40.000 eura na ugovore o djelu.&nbsp;
Gradsko pozorište je umjesto planiranih 300.000 eura potrošilo 346.000. S druge strane, Muzeji i galerije Glavnog grada su se držali blizu plana – od planiranih 70.000, potrošili su nešto više od 65.000 eura. Kulturno-informativni centar „Budo Tomović“ je takođe potrošio manje od planiranog – od predviđenih 110.000, utrošili su 102.370 eura na ugovore o djelu.
Jedna od rijetkih službi koja je potrošila manje od planiranog je i Služba zaštite i spašavanja – od predviđenih 2.000, potrošeno je svega 946 eura.
Direkcija za imovinu i Uprava za zaštitu imovinsko-pravnih interesa Glavnog grada ostali su u okviru planiranog i i na ugovore o djelu potrošili 11.000, odnosno 5.000 eura.
Ovakvi podaci pokreću brojna pitanja o budžetskoj disciplini i kontroli troškova u gradskoj upravi. Zbog toga će opozicini DPS dostaviti dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) na dalje postupanje, poručujući iz te partije da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.

Tamara Klikovac

1250x600

1084x550

Od plana do prekoračenja: Služba Olivere Injac potrošila duplo više na ugovore o djelu, Dajkovićeva četvorostruko, nije štedjela ni kultura...

Glavni grad je u 2024. godini utrošio gotovo 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno odlukom o budžetu za tu godinu.
To je saopštio šef kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) u Glavnom gradu Andrija Klikovac.
Služba bivše gradonačelnice Olivere Injac je, kako je precizirao u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter), umjesto planiranih 32.000 potrošila 77.000 eura - više nego duplo.
- Klub odbornika DPS dostaviće dokumentaciju Specijalnom državnom tužilaštvu na dalje postupanje - poručio je Klikovac.
Dodao je da će zaštititi budžet Podgorice od bahatosti i javašluka trenutne lokalne vlasti.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1940307409375043896&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Glavni grad 2024. utrošio 500.000 eura više za ugovore o djelu nego što je predviđeno, dostavićemo dokumentaciju SDT-u

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede potpisaće sjutra ugovore sa 67 poljoprivrednika, potencijalnih korisnika podrške IPARD III programa.
Ministarstvo će tim povodom organizovati konferenciju za medije u podgoričkom hotelu Ramada, na kojoj će biti potpisani ugovori sa potencijalnim korisnicima podrške IPARD III programa, koji su aplicirali na prvi IPARD javni pozivi namijenjen za podršku investicijama za razvoj ruralnog turizma.
Iz tog Vladinog resora su objasnili da investicije koje se podržavaju kroz podmjeru 7.1 - Podrška investicijama za razvoj ruralnog turizma u okviru IPARD III programa imaju koncept diverzifikovanja u oblasti poljoprivrede i predstavljaju posebnu razvojnu šansu, naročito u sjevernom dijelu Crne Gore.
- Ovo je ujedno jedna od najatraktivnijih mjera IPARD programa za koji je šira javnost iskazala veliko interesovanje, gdje ukupna vrijednost prihvatljivih troškova iznosi od deset hiljada do 200 hiljada eura - navodi se u saopštenju.
Potencijalni korisnici mogli su da apliciraju za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje komplementarnih ugostiteljskih objekata za pružanje usluga smještaja, objekata za pripremanje hrane i pića, kao i uređenje turističke infrastrukture.
Na konferenciji će, pored ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića, govoriti i ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler.

Sjutra potpisivanje ugovora: 67 poljoprivrednika potencijalni korisnici IPARD III programa

Iz Kabineta premijera Milojka Spajića poručili su da će broj potpisanih ugovora o djelu biti umanjen 20 odsto do kraja godine.
- Imajući u vidu potrebu optimizacije javne uprave uz istovremeno dodatno smanjivanje budžetskih rashoda za potrebe državne administracije na inicijativu šefa Kabineta predsjednika Vlade Branka Krvavca Vlada će razmatrati Informaciju o potrebi smanjenja broja angažovanja po ugovoru o djelu kod potrošačkih jedinica koje se finansiraju iz Budžeta Crne Gore. Cilj ove mjere je da do kraja godine broj ovih ugovora bude smanjen za 20 odsto - kazali su iz Spajićevog kabineta.
Na toj liniji, a radi potrebe zaključivanja eventualnih novih ugovora o djelu, Vladi će biti predloženo formiranje petočlane komisije u kojoj će između ostalih biti resorni ministar javne uprave, kao i ministri finansija i pravde.
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, za izradu i vođenje registra ugovora o djelu biće zadužen Kabinet predsjednika Vlade.
- Riječ je o prvoj od brojnih mjera koje će uslijediti, a koje imaju za cilju racionalizaciju potrošnje i optimizaciju javne uprave - poručeno je u saopštenju.
&nbsp;

Spajićev kabinet: Do kraja godine 20 odsto manje ugovora o djelu

Šef Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac kazao je da će dostaviti Glavnom gradu sporne ugovore o djelu u DOO Vodovod i kanalizacija.
Klikovac je to naveo odgovarajući na poziv gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da to učini, očećavajući da će svaki ugovor lično ispitati.
- Radujemo se ispitivanju spornih ugovora, a iste ćemo dostaviti sa zanimljivim informacijama - naveo je Klikovac na mreži X.
On je pozvao Mujovića da za druga preduzeća i službe Glavnog grada zatraži isplatne liste za posljednja mjeseca 2024. godine i na osnovu toga zatraži ugovore o djelu.&nbsp;
- Biće posla. Eto da budete efikasni - poručio je Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fandrijaklikovac%2Fstatus%2F1879240992039240041%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac odgovorio Mujoviću: Dostavićemo sporne ugovore u Vodovodu sa zanimljivim informacijama

Elektroprivreda (EPCG) procjenjuje da će za pet godina za zarade zaposlenih izdvojiti 165,3 miliona eura, odnosno prosječno godišnje oko 33 miliona eura, saopšteno je iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
Iz ASP-a se navodi da je u to uračunat i trošak osoba angažovanih po ugovorima o djelu, dok bi otkup radnih mjesta iznosio dodatnih 3,1 milion.
- U ovoj godini je EPCG projektovala zaposlenje 40 novih osoba, a do kraja godine prosječan broj zaposlenih predviđa na 1,29 hiljada, uključujući i 70 angažovanih po ugovorima o djelu, za šta će biti izdvojeno oko 33,3 miliona eura. To su projekcije iz prvog dijela ove godine“ - navodi se u saopštenju.
EPCG tokom petogodišnjeg perioda od ove do 2028. godine planira prirodni odliv 92 zaposlena zbog odlaska u penziju, kao i otkup 105 radnih mjesta, sa prosječnim neto troškom otpremnine od 30 hiljada EUR, dok je planirani broj angažovanih po ugovorima o djelu svake godine po 70 osoba.
EPCG godinama ima izuzetno visoke zarade zaposlenih, imajući u vidu ostatak države, koja slovi za prilično siromašnu, a u prilog visokim zaradama pokazuju podaci u posjedu Akcije za socijalnu pravdu, koja će navesti samo nekoliko primjera.
- Sredinom ove godine je osnovica za obračun poreza i doprinosa za predsjednika Borda direktora Milutina Đukanovića iznosila bezmalo sedam hiljada eura, a za izvršnog direktora Ivana Bulatovića je osnovica za obračun bila nepunih šest hiljada eura - dodaje se u saopštenju.
U menadžerskom timu deset rukovodilaca ima sredinom godine osnovicu za obračun između pet i pet i po hiljada eura, jednom je osnovica četiri i po hiljade, a jednom tri hiljade EUR. U isto vrijeme, ostali članovi Odbora direktora imaju osnovicu za obračun od hiljadu i po eura do tri i po hiljade eura.
- Shodno poslovnim projekcijama EPCG, a računajući odlive, na kraju naredne godine bi u energetskoj kompaniji prosječno bilo 1,27 hiljada zaposlenih, na kraju 2026. bilo bi 1,26 hiljada zaposlenih, godinu kasnije 1,25 hiljada uposlenih, a na kraju 2028. godine bi bilo 1,22 hiljade zaposlenih - rekli su iz ASP-a.
U naredne tri godine bi trošak za zarade i ugovore o djelu iznosio oko 33 miliona eura godišnje, a u 2028. godini bi bio 32,7 miliona eura. Državna energetska kompanija planira prosječno uvećanje zarada na godišnjem nivou od 0,75 odsto, a zbog uvećanja radnog staža.
- U pogledu otkupa radnih mjesta, EPCG projektuje da ove godine otkupi 25 radnih mjesta, što će koštati 750 hiljada eura, a u naredne četiri godine po 20 radnih mjesta godišnje, za šta će biti izdvojeno po 600 hiljada na godišnjem nivou, pa je ukupni trošak 3,1 milion eura - navodi se u saopštenju.
Iz ASP-a su rekli da je nejasno da li će zakon o državnim preduzećima, koji se najavljuje, onemogućiti angažovanje zaposlenih po ugovorima o djelu posredstvom agencija za zapošljavanje, što je do sada u velikoj mjeri korišteno od državnih kompanija.
- Time se direktno omogućavala zarada agencijama za zapošljavanje, a sa druge strane izbjegavao transparentan način angažovanja radne snage i prikazivao manji broj uposlenih od stvarnog - zaključuje se u saopštenju.

ASK: EPCG godišnje angažuje 70 osoba po ugovoru o djelu

Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. - Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u. Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

U solarnim i vjetroelektranama je u prvoj polovini ove godine u svijetu prvi put proizvedeno više struje nego u termoelektranama na ugalj, saopštio je danas istraživački centar Ember.
Analiza Embera je pokazala da je rast obnovljivih izvora, prije svega solarne energije, više nego zadovoljio rast potražnje za električnom energijom i time smanjio udio fosilnih goriva u globalnom energetskom miksu.
- Snažan porast solarne energije i u manjoj mjeri energije vjetra, doveo je do toga da su obnovljivi izvori energije prvi put u istoriji pretekli proizvodnju iz uglja u prvoj polovini 2025. godine- saopštio je Ember.
Proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije je u prvih šest mjeseci povećana na više od 5.000 teravat-časova, dok je proizvodnja iz uglja pala na manje od 4.900 teravat-časova.
Time je udio obnovljivih izvora energije u globalnoj električnoj energiji porastao sa 32,7 na 34,3 odsto, dok je udio uglja smanjen sa 34,2 na 33,1 odsto.
U izvještaju se navodi da je povećanje proizvodnje iz energije vjetra i sunca u prvoj polovini godine premašilo rast globalne potražnje za energijom, što je za rezultat imalo manji pad proizvodnje iz uglja i gasa i što je spriječilo dalji rast emisije ugljen-dioksida u energetskom sektoru.
Iz solarne energije proizvedeno je 31 odsto (306 TWh) više struje nego u prvoj polovini 2024, a iz energije vjetra za 7,7 odsto više (97 TWh). Istovremeno je zabilježen rast globalne potražnje za električnom energijom za 2,6 odsto (369 TWh), pri čemu je samo solarna energije pokrila 83 odsto rasta.
Proizvodnja iz hidroenergije je značajno pala, dok je u nuklearnim elektranama umjereno povećana proizvodnja. Ukupna proizvodnja iz fosilnih goriva je neznatno smanjena, za 0,3 odsto.
Analitičarka Embera i autorka izvještaja Malgožata Vjatros-Motika izjavila je da su ovo prvi znaci ključne prekretnice.
- Solarna i energija vjetra sada rastu dovoljno brzo da zadovolje rastuću svjetsku potražnju za električnom energijom. Ovo označava početak promjene u kojoj čista energija prati rast potražnje- rekla je ona.
Analizom Embera je obuhvaćeno 88 zemalja koje predstavljaju 93 odsto svjetske potražnje za električnom energijom.
Kada je u pitanju solarna energija, njen udio u globalnom energetskom miksu je povećan sa 6,9 na 8,8 odsto.
Za više od polovine globalnog rasta proizvodnje solarne energije zaslužna je Kina, a iza nje su SAD (14 odsto), EU (12), Indija (5,6) i Brazil (3,2).
Ember navodi i da su četiri zemlje proizvele više od četvrtine svoje električne energije iz solarne energije, a da je broj zemalja koje su proizvele više od 10 odsto povećan na 29, sa 11 koliko ih je bilo 2021.
Dok je u Kini i Indiji smanjena proizvodnja iz fosilnih goriva, u SAD obnovljivi izvori nisu pratili rast potražnje, pa je proizvodnja iz uglja i gasa povećana.
U EU, proizvodnja iz uglja i gasa je blago porasla zbog manje proizvodnje iz energije vetra, hidroenergije i bioenergije.

Iz energije vjetra i sunca prvi put proizvedeno više struje u svijetu nego iz uglja

Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema Evropskoj uniji? Što je za građane bilo najvažnije kada je EU u pitanju prije 22 godine?&nbsp;
Koliko smo naučili o institucijama EU i ko bi trebalo da nam pruži dodatne informacije? Koje benefite donosi EU ali i koje obaveze?&nbsp;
O svemu tome razgovaramo u novom izdanju emisije EHO, sa Vukom Čađenovićem izvršnim direktorom Damara i glavnim pregovaračem Crne Gore i EU Predragom Zenovićem.
EHO je na programu Televizije E utorkom u 18 sati i u repriznom terminu od 22 sata.

EHO sa Vukom Čađenovićem i Predragom Zenovićem: Što nas čeka do kraja ispunjenja obaveza prema EU

Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Tužilački savjet je na današnjoj sjednici donio odluku da se viša državna tužiteljka Andrijana Nastić privremeno udalji sa dužnosti.
To je odlučeno, kako se navodi u saopštenju Tužilačkog savjeta, jer je protiv nje „pokrenut krivični postupak za djelo koje je čini nedostojnom za vršenje tužilačke funkcije“.
Ona je procesuirana u sklopu akcije Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fkolumne%2Fakcija-sdt-i-spo-progon-po-modelu-causeskua-ili-pinocea&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Viši sud u Podgorici odredio je biznismenu Aleksandru Mijajloviću i bivšem šefu kontraobavještajne službe Dragu Spičanoviću pritvor do 30 dana, a njoj su oduzete putne isprave i naloženo da se javlja policiji.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3688%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fkrsmanovic-udruzena-zlocinacka-akcija-vijesti-sdt-i-spo-potpomognuta-demokratama-to-je-opasna-konstrukcija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nekadašnjem načelniku Centra bezbjednosti Podgorica Milovanu Pavićeviću i bivšem visokom policijskom funkcioneru Vladanu Lazoviću određena je mjera kućnog pritvora.
Odluku je donio sudija za istragu Goran Šćepanović koji ih je saslušavao.

Nastić privremeno udaljena sa dužnosti

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: ugovori-o-djelu