Rosalia Bolen, nizozemska stručnjakinja za komunikacije pri UNICEF-u, provela je šest mjeseci u ratom pogođenoj Gazi - od oktobra 2024. do kraja marta 2025. godine. Tamo je svjedočila svakodnevnom hororu, dubokoj ljudskoj patnji i snazi nade koju i dalje nose oni najmanji: djeca, piše Slobodna Dalmacija. Bolen je jedna od rijetkih međunarodnih humanitaraca koji su boravili u Gazi u ovom najdužem i najdestruktivnijem sukobu u novijoj istoriji Pojasa Gaze, koji traje neprekidno od 7. oktobra 2023. godine. Toga dana militantna skupina Hamas izvršila je iznenadni napad na Izrael, ubivši oko 1.200 ljudi i uzimajući više od 250 talaca. Izraelski odgovor bio je trenutna i masovna vojna operacija u Gazi, koja se pretvorila u jednu od najtežih humanitarnih katastrofa savremenog doba. U tom je razdoblju ubijeno više od 38.000 ljudi, prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze, a više od dva miliona ljudi - gotovo cjelokupno stanovništvo prisiljeno je na raseljenje. Više od 70 odsto poginulih čine žene i djeca, a stotine hiljada ljudi žive bez osnovnih uslova za život. Već na samom početku svog boravka, Rosalia je upoznala slijepog dječaka koji je u naletu granate izgubio cijelu svoju porodicu. Dječak, iako ne vidi, crtao je ono što je zapamtio iz svog doma prije nego što je srušen - krevetić, igračke, balkon s kojeg je slušao zvukove grada.&nbsp; - To dijete mi je slomilo srce. On ne vidi, ali osjeća da mu je djetinjstvo uzeto - rekla je Bolen ranije u jednom intervjuu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250730100740_8098e1d08eab228073b50a34c0a2b59ba70714575d980ccc64189dae3d73bd3f" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima"> <figcaption>Rosalia Bolen na terenu - najteže joj padaju priče o prekinutim djetinjstvima(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Krajnje nehumani uslovi&nbsp;</h2> Trenutno se nalazi u svojoj domovini, Nizozemskoj, i čeka priliku za povratak.&nbsp; - Da, planiram se vratiti u Gazu - kaže Bolen za Slobodnu Dalmaciju. UNICEF-ova misija za nju nije samo profesionalna dužnost već duboka lična obaveza. Prije rada u Gazi, djelovala je i u kriznim žarištima poput Afganistana, Jemena i Haitija. Ima više od 15 godina iskustva u humanitarnim krizama, a njen rad karakteriše snažan fokus na pričanje priča iz perspektive djece. - Ulazak u Gazu nije jednostavan. Krenemo iz Amana, glavnoga grada Jordana, autobusom zajedno s drugim humanitarnim radnicima iz UN-a, međunarodnih organizacija i Crvenog krsta. Putujemo preko Alenbi mosta - granice između Jordana i Izraela - gdje nas prvo pregledavaju jordanske, a zatim izraelske vlasti. Nakon toga nastavljamo prema prelazu Kerem Šalom, između Izraela i Gaze, gdje ponovno prolazimo kontrole - opisuje Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250730100744_3be049a873d6118adedf0618c16463d6c42f0797fa1c19d7d96d712e98b6c35f" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Stotine raseljenih porodica izgradile su improvizovana skloništa u morskoj luci Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Iako je udaljenost između Amana i Gaze oko 150 kilometara, put često traje i do 14 sati.&nbsp; - Krećemo ujutro, a stižemo u naše smještaje u Gazi tek naveče - dodaje Bolen. Život u Gazi je svakodnevna borba za preživljavanje. Bombardovanja su stalna, čak i u područjima u koja su ljudi upućeni da se presele.&nbsp; - Osnovne stvari za preživljavanje ne postoje. Ljudi nemaju dovoljno hrane, teško pronalaze čistu vodu. Žive u vrlo trošnim, improvizovanim šatorima, bez struje, bez tekuće vode. Život je izuzetno težak, a ono što ti ljudi proživljavaju gotovo je nezamislivo. Već 20 mjeseci žive u krajnje nehumanim uslovima - upozorava Bolen. Bolnice, kako ističe, jedva da više i izgledaju kao bolnice. - I one su bile bombardovane. Kad uđete u bolnicu, na zidovima se vide tragovi gelera, meci, ponekad i ogromne pukotine. Često su prozori razneseni, pa zapravo ni nema pravih prozora. Unutra ulaze insekti i razne druge životinje. Bolnice su jako pretrpane. U jednoj sobi namijenjenoj za dva pacijenta, vidite njih osam ili devet. Mnogi spavaju na podu - navela je Bolen.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250730100748_04538660fec4ea2e9e27b5127b3e7238b7df8a6362850ec35f8de722207e6219" data-rendition-name="original" width="1920" height="3413" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Kenan (4) je teško povrijeđen na početku rata kada je vazduši napad pogodio njegovu kuću. Pretrpio je teška oštećenja disajnih puteva i trenutno diše kroz cijev u grlu. Doktori kažu da mu je potrebna hitna evakuacija kako bi ga se spasilo(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  U šest mjeseci boravka Bolen je razgovarala s desecima djece, roditelja i učitelja.&nbsp; - Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu, zašto im je rođendan opet tokom rata. Što se tiče priča koje su me posebno pogodile - ima ih jednostavno previše. Mnoge koje mi sada ne izlaze iz glave su zapravo intervjui koje sam vodila s trudnicama. Posebno u martu, tada sam razgovarala s tri trudne žene. Bile su u tom trenutku trudne četiri, pet i sedam mjeseci. Ne mogu a da se ne pitam kako su te žene danas. Moraće roditi u vrlo nehigijenskim, rekla bih i okrutnim uslovima. Jako sam zabrinuta za te žene. Teško je ne misliti na njih - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1.webp" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250730100744_8c7acc1184b29c9aff3464d564acdc4062a8233fd9a7c841f7dc2d4347ef9be1" data-rendition-name="original" width="1280" height="838" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Petogodišnji Ajman Abu Hujair doveden je u bolnicu Al-Avda u kampu Nuseirat nakon vazdušnog napada na školu Al-Hasajneh, kojom upravlja UNRWA, a u kojoj žive raseljeni Palestinci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Lišeni domova, ali i dostojanstva</h2> Roditelji osjećaju napuštenost svih na svijetu.&nbsp; - Tražili su me pomoć u obrazovanju. Iako nemaju ni hrane ni ljekova, mole da njihova djeca ponovno počnu učiti, igrati se, biti djeca - priča Bolen. Neki su je molili da pomogne organizovati rođendansku proslavu za njihovu djecu.&nbsp; - Kažu mi: "Sljedeće sedmice je rođendan moje kćerke. To je druga godina zaredom da joj rođendan pada usred rata. Nikad nisam mislila da će rat toliko dugo trajati. Stvarno joj želim prirediti pravi rođendan. Nemam ništa za napraviti tortu. Nemam ništa što joj mogu pokloniti. Možeš li mi pomoći?". Roditelji su zaista usmjereni na to da svojoj djeci vrate barem neku rutinu, stabilnost i osjećaj normalnog života - naglasila je ova humanitarka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250730100744_c74a03415462330ce98f485189360dc5a7ceb72e7cda2fae12216a992b68a2c5" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Rosalia Bolen: Djeca su me pitala zašto još traje rat, ko ga može zaustaviti, kada će završiti. Ne razumiju zašto moraju živjeti u šatorima, zašto nemaju vodu i ne mogu slaviti rođendane(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Prema UNICEF-u, gotovo milion djece u Gazi već je dvije godine izvan škole koje su srušene, a mnoge pretvorene u skloništa. Gotovo 90 odsto obrazovnih objekata je djelimično ili potpuno uništeno. - U Gazi vidite patnju gdje god pogledate. Ne morate je tražiti. Kad god se vozite okolo, svuda vidite duboku ljudsku patnju i potpunu oskudicu. Ljudi su lišeni svega - svojih domova, električne energije, tekuće vode, ljudskog dostojanstva… Patnja nisu samo ljudi ranjeni u bombardovanjima, već i djeca koja hodaju ulicama s kantama vode koje moraju nositi natrag u svoj šator. To su djeca koja stoje ispred pučke kuhinje ili pekare, nadajući se da će uspjeti dobiti nešto hrane. To su žene koje moraju rađati u neljudskim uslovima - ispričala je Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846.webp" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250730100744_859b232cfdf84f6edba4fd876d4c6272947eec65691c2af153a2413390c69846" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Basma ima četvero djece - Sara ima osam godina, Ajman sedam, Nafed četiri, a mali Ibrahim samo osam mjeseci(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Na pitanje kako se osjećaju djeca kojima je ukradeno djetinjstvo odgoara da je to mješavina, te da mališani ne razumiju rat. - Pitaju se zašto žive u šatoru, zašto im nedostaje njihova soba, igračke, igralište ispred kuće. Osjećaju duboku tugu, bol, tjeskobu, ali još imaju nadu. Žele postati doktori, učitelji, novinari, umjetnici. To je čudna kombinacija velike tuge i nepokolebljive nade - ističe Bolen. Infrastruktura je potpuno uništena. Ljudi žive u improvizovanim šatorima, u ruševinama bivših domova, ili u školama i bolnicama, često po 25 ljudi u jednoj učionici. - To je prizor na koji se nisam mogla naviknuti ni nakon šest mjeseci. Nivo razaranja je jednostavno nezamisliv. Uslovi su vrlo teški, nedostaje osnovna higijena, nekoliko toaleta koristi stotine ljudi. Neki ljudi spavaju i po hodnicima i podovima bolnica, vjerujući da su tamo sigurniji. Osjećate sve - strah, frustraciju, nemoć… A ta djeca trebaju sve. Kada uspijemo postaviti inkubator ili organizovati privremeni prostor za učenje, pa se sljedeći dan vratimo i vidimo bebe u inkubatoru, djecu u tom prostoru za učenje, tada shvatite da sve to ipak nije bilo uzalud - kaže Bolen. UNICEF pruža i psihološku pomoć - individualno i grupno. Kroz umjetnost, muziku i fotografiju pomažu djeci da izraze svoje osjećaje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb.webp" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250730100748_097786095a706deda1f42b9284cb1a3c6e49c0c9bc8ddac4cfaa42ab1f45b8eb" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Ranjiva djeca primaju prehrambenu podršku u centru za probir i liječenje pothranjenosti koji podržava UNICEF u Kan Junisu, na jugu Pojasa Gaze(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  <h2>Najveći otvoreni zatvor na svijetu</h2> - Dajemo im siguran prostor za izražavanje i procesuiranje trauma koje su doživjeli. Djeca crtaju, pjevaju, sviraju - kroz te aktivnosti otvaraju se. Ali mnoga djeca se toliko prestraše da prestanu govoriti, prestanu spavati, prestanu se igrati - progone ih ružna sjećanja i misli. Neka djeca počnu nanositi štetu sama sebi, a mnoga druga, i to u vrlo ranoj dobi, govore o tome kako žele umrijeti. Kažu da žele umrijeti kako više ne bi osjećali bol, strah ili glad i kako bi ponovno vidjeli svoju mamu i tatu. Zato sarađujemo s psiholozima kako bismo im pomogli nositi se s nekim od tih simptoma traumatskog stresa. Potrebno je puno truda za sprovođenje takvog programa, a odrasli koji nam pomažu u tim sesijama - psiholozi - i sami su duboko pogođeni gubitkom i tugom. I oni su traumatizovani. Takođe, teško je sprovoditi te programe dok bombardovanja traju. Ali to je, nažalost, stvarnost u kojoj živimo - ističe Bolen. Ona i njene kolege spavali su u UNICEF-ovu domu za međunarodno osoblje u Rafah Mavasiju.&nbsp; - Bilo me strah. Čujete eksplozije, vriske… Pokušavate to ignorisati, ali tijelo zna da nešto nije u redu. Uvijek ste na ivici - rekla je Bolen. Njen radni dan počinjao je u 6 ujutro. Odlazila bi s kolegama na teren, s inženjerima koji postavljaju vodovod, pedijatrima koji pomažu bolnicama... - Dokumentovala sam sve i pitala ljude za njihove priče. Oni žele pričati, žele da svijet zna - ističe Bolen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8.webp" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250730100748_5fcf94cec7a254689328f5acd2837fb7f21df9105dcba9cc2c9a7d08bd2af1c8" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Abdul Karim ima samo devet mjeseci, na slici je s majkom Enan(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>  Što Gaza danas najviše treba? - Prvo i najvažnije: hitan, trajan prekid vatre. Bombardovanja moraju prestati. Potrebno je osigurati bezuslovno oslobađanje talaca, ali i omogućiti masovan i kontinuiran protok humanitarne i komercijalne pomoći kroz sve granične prijelaze - navela je Bolen. Upozorava da je više od dva miliona ljudi gladno, a pola miliona doslovno gladuje.&nbsp; - Ali to nije sve - Gaza ne može preživjeti ako ostane zatvorena. Potrebno je trajno ukinuti sve zabrane na slobodno kretanje ljudi. Ljudi moraju moći putovati, tražiti liječenje, školovati se, ponovno spojiti sa svojom porodicama. Gaza ne smije ostati najveći otvoreni zatvor na svijetu - poručila je Bolen, hrabra humanitarka velikog srca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268.webp" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250730100748_7a6c342eac6860fc2bb6ec3f256c58852d357ad3c5dbb427a79461c960fbe268" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Gaza, Palestina"> <figcaption>Mazen pati od ozbiljnog gubitka težine i pothranjenosti(Photo: UNICEF)</figcaption> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Potresna ispovijest humanitarke o paklu života u Gazi: "Nema ništa gore nego kad vam djeca kažu da žele umrijeti"

Gaza se suočava s ljudski izazvanom sušom nakon kolapsa vodovodnog sistema, saopštila je Agencija Ujedinjenih naroda za djecu, UNICEF, 20. juna.
- Djeca će početi umirati od žeđi... Samo 40 odsto postrojenja za proizvodnju vode je funkcionalno - rekao je portparol UNICEF-a Džejms Elder novinarima u Ženevi.
Dodaje da smo daleko ispod hitnih standarda za pitku vodu za ljude u Gazi.
UNICEF je takođe izvijestio o povećanju od 50 odsto djece od šest mjeseci do pet godina koja su hospitalizovana zbog pothranjenosti tokom aprila i maja u Gazi, kao i o pola miliona ljudi koji pate od gladi.
Ova agencija je rekla da sistem distribucije pomoći koji vodi Humanitarna fondacija za Gazu (GHF) – podržana od Izraela i Sjedinjenih Država – "čini očajnu situaciju još gorom".
Dana 20. juna, najmanje 25 osoba koje su čekale kamione s pomoći ubijeno je izraelskom vatrom u Netzarimu, prema zdravstvenim vlastima u Pojasu Gaze. Dan ranije, najmanje 51 osoba je ubijena u izraelskim napadima, uključujući 12 koji su pokušavali prići centru kojim upravlja GHF u centralnom dijelu Gaze.
U izraelskim napadima u petak, još 12 osoba je ubijeno tokom vazdušnog napada koji je pogodio kuću jedne porodice u Deir al-Balahu, čime je broj žrtava tog dana porastao na 37.
Od početka izraelske vojne kampanje u oktobru 2023. ubijeno je više od 55.300 Palestinaca, od kojih je više od polovine žena i djece, navodi Ministarstvo zdravstva Gaze.
Izrael je ofanzivu pokrenuo nakon napada Hamasa 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, a 251 osoba oteta. Prema izraelskim podacima, 53 taoca su još uvijek u Gazi.
Rat je izazvao velika razaranja na palestinskoj teritoriji, dok je UN rekao da je gotovo cijela populacija Gaze na rubu gladi.

UNICEF upozorava na kolaps vodovodnog sistema u Gazi

Društvo defektologa Crne Gore duboko je zabrinuto i nezadovoljstvo zbog, kako navode, kontinuiranog ignorisanja defektološke struke u obrazovnim reformama koje se sprovode pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i UNICEF-a Crna Gora i njenog izostavljanja iz nove Strategije obrazovanja Crne Gore za narednih deset godina
Kako navode u saopštenju, iako nova strategija, objavljena na Instagram profile UNICF Montenegro, donosi niz važnih promjena, uključujući inkluzivnije i modernije škole, veću podršku nastavnicima i saradnju sa psiholozima, pedagozima i socijalnim radnicima, u čitavom dokumentu – kao ni u javnim objavama – defektolozi se ne pominju ni u jednoj tački.&nbsp;
- To nije slučajni propust, već nastavak dugogodišnje institucionalne prakse ignorisanja struke koja je obrazovana, osposobljena i jedina specijalizovana za rad sa djecom sa razvojnim smetnjama, teškoćama u učenju, poremećajima u ponašanju i drugim oblicima smetnji I teškoća koji zahtijevaju podršku - saopštilo je Društvo, dodajući da bez defektologa nema istinske inkluzije u obrazovnom sistemu.
Iz ovog udruženja poručuju da učestvovanje defektologa u strateškim dokumentima ne može i ne smije biti stvar dobre volje, već zakonska i profesionalna obaveza svih koji odlučuju o obrazovanju djece sa smetnjama.

Defektolozi zabrinuti zbog izostavljanja njihove struke iz Strategije obrazovanja

Povodom Međunarodnog dana porodice, UNICEF u Crnoj Gori objavljuje video anketu mladih reportera koji od svojih vršnjaka traže odgovore na jednostavno, ali važno pitanje: Da li djevojke i momci imaju jednaka prava i obaveze u porodici i kako bi ti to organizovao/la? Iako se stavovi razlikuju, većina anketiranih naglašava da kućni poslovi ne treba da se dijele po rodu, već po dogovoru i solidarnosti, navode iz UNICEF-a.
Odgovori koje daju mladi sagovornici oslanjaju se na lična iskustva i vrijednosti koje svakodnevno žive, a najviše se ističe poruka da ravnopravnost počinje dijalogom i dogovorom.
- Za sve članove porodice treba da važe ista pravila i ista prava - kaže jedna učesnica, dok druga kaže da brat i ona dijele neke obaveze – on usisava, a ona za to vrijeme sređuje mašinu i sudove.&nbsp;
Iako se stavovi razlikuju, većina anketiranih naglašava da kućni poslovi ne treba da se dijele po rodu, već po dogovoru i solidarnosti.
- Smatram da poslovi ne treba da se dijele na muške i ženske, već da se međusobno pomažemo - jedan je od odgovora, dok drugi kaže: "Smatram da je ključna stvar pri donošenju odluka u porodici – razgovor. Potrebno je uzeti u obzir želje i potrebe svih.“
Istraživanje koje je Ipsos sproveo krajem 2024. godine uz podršku UNICEF-a i UN Fonda za izgradnju mira pokazuje da 87 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da su oba roditelja jednako važna u vaspitavanju djece, ali samo 51 odsto vjeruje da porodične obaveze treba da se ravnopravno dijele.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, ističe da djeca i mladi najvažnije životne vrijednosti uče upravo u porodici.
- Ako djeca nauče da slušaju, dijele odgovornost bez razmišljanja o tome šta su "muški" a šta "ženski" poslovi, i poštuju razlike kod kuće – te će vrijednosti nositi sa sobom i u školu, na posao i u društvo. Ravnopravnost počinje u porodici - poručio je Servadei.
UNICEF podsjeća da Međunarodni dan porodice, koji se širom svijeta obilježava 15. maja, predstavlja priliku da se osvrnemo na svakodnevne porodične odnose i prepoznamo njihovu važnost za izgradnju pravednijeg i empatičnijeg društva – u kojem je učešće, dijalog i poštovanje temelj zdravih zajednica.
Video anketu možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwatch%2F%3Fv%3D2162792304206533&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

UNICEF objavljuje glasove mladih – dijalog, poštovanje i zajedništvo kao osnova zdravih odnosa

Djeca sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori se još suočavaju sa sistemskim preprekama, jer u čak devet opština nedostaju usluge i stručna podrška koja im je svakodnevno potrebna, ocijenjeno je na konferenciji predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Sa konferencije je poručeno da je u ostalim opštinama neophodno unaprijediti te usluge kako bi se poboljšao njihov kvalitet i kako bi one postale dostupne svakoj porodici sa djecom sa smetnjama u razvoju.
Kako su saopštili iz predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, u tom cilju su Ženski parlamentarni klub, Međunarodni ženski klub i Fondacija HEMIIAS prošle godine zajednički organizovali donatorsku akciju.
Oni su kazali da je prikupljeno više od 167 hiljada eura, zahvaljujući kojim je UNICEF obezbijedio potrebnu opremu i didaktičke materijale za 17 dnevnih centara za djecu sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori.
Iz UNICEF-a su rekli da više od 400 djece i mladih sa smetnjama u razvoju koriste usluge dnevnih centara.
- Danas im je, zahvaljujući donacijama obezbijeđenim kroz javno-privatno partnerstvo, na raspolaganju nova, raznovrsna oprema – asistivna tehnologija i IT oprema, uređaji i materijali za senzornu stimulaciju, oprema za fizioterapiju i rehabilitaciju, kao i didaktički i edukativni materijali prilagođeni individualnim potrebama djece - navodi se u saopštenju.
Jelena Kovačević, majka djevojčice Nikoline, korisnice bjelopoljskog Dnevnog centra „Tisa“, potvrdila je da podrška koju dnevni centri pružaju djeci sa smetnjama u razvoju ima ogroman značaj za porodice.
U saopštenju se navodi da je bjelopoljski dnevni centar prvi u Crnoj Gori otvoren prije 21 godinu, uz podršku UNICEF-a, kao dio reforme sistema socijalne i dječje zaštite.
Kovačević je rekla da roditelj ne može sve sam i da je njena ćerka u Dnevnom centru naučila da vjeruje u sebe.
- Tu koriste asistivnu tehnologiju, Montessori materijale, terapijski bazen, senzornu sobu, ali ono što najviše znači je to što je gledaju očima koje vide vrijednost, a ne prepreku - navela je Kovačević.
Ona je zahvalila svima koji su vjerovali da takvo mjesto treba da postoji i istakla da svako dijete zaslužuje šansu.
Kako se navodi u saopštenju, da bi usluge bile dostupnije, potrebno je više ulaganja, kao i planski razvoj ljudskih resursa – specijalizovanih stručnjaka u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei naglasio je da je donatorska inicijativa dobar primjer kako se zajedničkim naporima institucija, privatnog sektora i međunarodnih partnera mogu unaprijediti prava djece, posebno najranjivije grupe, među kojima su svakako djeca sa smetnjama u razvoju.
- Potreban nam je nastavak i kontinuitet ulaganja, jer u devet opština u Crnoj Gori još ne postoji usluga dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju i njihove porodice - istakao je Servadei.
Kako je poručio, da bi postigli jednaka prava i mogućnosti djece sa smetnjama u razvoju potrebna im je podrška cijelog društva – Vlade, Skupštine, lokalnih samouprava i privatnog sektora.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić poručio je da svako dijete treba da odrasta u porodici i bude dio zajednice koja toj porodici pruža podršku.
- Da bi to bilo moguće, važno je da svi akteri – od lokalnih samouprava do državnih institucija, preuzmu odgovornost za obezbjeđivanje neophodnih usluga - rekao je Gutić.
Prema njegovim riječima, Vlada treba da obezbijedi da sektori zdravstva, socijalne zaštite, obrazovanja i finansija rade usklađeno i pravovremeno planiraju sredstva.
- Jer je samo koordinisanom akcijom moguće obezbijediti da djeca i njihove porodice dobiju podršku u okviru zajednice kojoj pripadaju i onda kad im je najpotrebnija - istakao je Gutić.
Osnivačica i članica Borda Međunarodnog kluba žena Crne Gore Zorica Mišković Pavićević smatra da je donatorskom akcijom poslata jasna poruka – da ne zaboravljaju najranjivije.
- Snaga društva ne leži samo u ekonomiji i institucijama, već i u tome kako tretiramo one koji su drugačiji, ali jednako vrijedni. Vjerujem da je ovo početak još dublje saradnje i inspiracija da ne stanemo, jer svako dijete zaslužuje priliku, podršku i osmijeh - poručila je ona.
U saopštenju se navodi da dnevni boravci omogućavaju djeci da ostanu u svom porodičnom okruženju i istovremeno imaju pristup kvalitetnim uslugama.
- Zato je važno stvarati uslove da u svakoj opštini svaka porodica koja odgaja djecu sa smetnjama u razvoju dobije potrebnu podršku - ističe se u saopštenju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Skupštine Zdenka Popović rekla je da donatorska inicijativa ima duboko značenje, jer je posvećena djeci sa smetnjama u razvoju, koja često ostaju nevidljiva u crnogorskom društvu.
Ona je navela da su, kroz zajedničke napore, uspjeli da osiguraju sredstva i obezbijede neophodnu opremu dnevnim centrima širom Crne Gore.
Time su, kako je dodala Popović, unaprijedili kvalitet rada tih centara pružajući djeci sa smetnjama u razvoju šansu da se razvijaju, napreduju i budu ravnopravni članovi crnogorskog društva.
- Danas zajedno slavimo razumijevanje, solidarnost i odgovornost prema našoj djeci - rekla je Popović.

Usluge dnevnog boravka za djecu sa smetnjama u razvoju nema devet opština

Nakon ove naše analize Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je potpisalo Memorandum sa Institutom za javno zdravlje koji je na nacionalnom nivou zadužen za sprovođenje programa monitoringa vode za piće, i u sklopu tog monitoringa, Memoranduma saradnje, dogovoreno je da što više mjesta na kojima se sprovodi monitoring i uzimaju uzorci upravo bude iz obrazovnih ustanova - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnik UNICEF-a dr Senad Begić.
Pravo na pitku vodu je jedno osnovnih ljudskih prava zagarantovano Konvencijom o ljudskim pravima, a gotovo petina crnogorskih škola prema istraživanju koje je tokom 2022. i 2023.godine sproveo Institut za javno zdravlje uz podršku UNICEF-a ndma pitku vodu.
Postoje dvije kategorije škola i školskih objekata, kaže Begić, prvoj kategoriji pripadaju škole i školski objekti prikopčani na javne sisteme vodosnabdijevanja i druge koje nijesu priključene na sisteme javnog vodosnabdijevanja.
- Četiri posto uzoraka iz prve grupe je ipak tokom analize pokazala neusklađenost sa pravilnicima, drugim riječima nije bila mikrobiološki ispravna. Zbog čega je to tako više je razloga, a prvi i osnovni se svodi na proces kontaminacije vode najčešće &nbsp;u procesu distribucije, što je prouzrokovano različitim faktorima, neki su ljudskog porijekla ( neadekvatno planiranje vodovodne mreže, još neadekvatnije planiranje kanalizacionih mreža), tako da može doći do kontaminacije u procesu distribucije. Isto tako drugi niz faktora obuhvata i neke faktore za ljudsko postupanje, konkretno, neuspješnu dezinfekciju vode, probleme na vodoizvorištima i jednu kompletnu dotrajalost infrastrukture koja sama po sebi nosi rizik od biološke kontaminacije - rekao je Begić.
Veoma visok je procenat uzoraka neispravnosti vode uzet je, kako navodi, u područnim odjeljenjima i objektima koji nijesu na mreži javnog vodosnabdijevanja.
- &nbsp;To je bilo donekle i očekivati, ali ne u ovoliko visokom procentu. Problem je izražen svuda, a moram samo napomenuti da je broj đaka koji pohađaju te objekte i te ustanove znatno manji od škola koje su prikopcane na javne vodovode, ali znate da politika UNICEF-a za svako dijete, i mi nećemo stati dok svako dijete u Crnoj Gori ne bude imalo adekvatan pristup higijenski ispravnoj i &nbsp;zdravoj vodi za piće. Prvo i osnovno rješenje problema je povezati te objekte i škole na sisteme javnog vodosnabdijevanja, tamo gdje je to moguće, a čini nam se, u dobroj mjeri, da je u mnogim selima zaista to moguće, a tamo gdje to moguće, nažalost, na osnovu iskustva koje imamo iz zemalja u razvoju i nedovoljno razvijenih zemalja, moraju se tražiti alternativni izvori vodosnabdijevanja, koji u krajnjem podrazumijevaju obezbjeđivanje flaširane vode djeci koja pohađaju te objekte. Ključno u ovoj priči je angazovanost zajednice, milion puta smo vidjeli u Crnoj Gori, regionu, i svuda u svijetu gdje UNICEF radi, da kada se zajednica složi i udruži oko nekih stvari koje su njima bitne, a edukacija je definitivno jedan od visokih prioriteta lokalnih zajednica, stvari mogu uspješno da se riješe. Pored tog angažovanja lokalne zajednice, čitav je niz drugih procedura koje je moguće sprovesti, prije svega unaprijediti monitoring vode u tim objektima, vršiti češće uzorkovanja, češće analize, osnažiti lokalne higijensko epidemiološke službe da na licu mjesta mogu vršiti uzorkovanja i analize, bez potrebe nošenja uzoraka u neku od centralnih laboratorija i to je jedna stvar koji će UNICEF uz podršku vlade Republike Koreje u ovoj godini raditi - istakao je Begić.
Analize se odnose na momenat uzorkovanja, te veliku ulogu ima hidrometeorološka situacija, jer ako su prisutne velike padavine dolazi do zamućenja vodoizvorišta i vode.
- Svaka mutna voda podrazumijeva opadanje uspješnosti dezinfekcionog procesa, tako da zbog mutnoće, zbog suspendovanih čestica, prosto hlor i sam tehnički proces obrade vode da bi ona bila zdravstveno ispravna nije toliko učinkovit. Nijesmo identifikovali da postoje problemi u određenoj školi prikopčano na vodoizvoriste, za identifikaciju kritičnih mjesta potreban je uspješan i dugoročan program monitoringa vode za piće. Nakon ove naše analize Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je potpisalo Memorandum sa Institutom za javno zdravlje koji je na nacionalnom nivou zadužen za sprovođenje programa monitoringa vode za piće, i u sklopu tog monitoringa, Memoranduma saradnje, dogovoreno je da što više mjesta na kojima se sprovodi monitoring i uzimaju uzorci upravo bude iz obrazovnih ustanova - zaključio je Begić.

Begić: Nećemo stati dok svako dijete u Crnoj Gori ne bude imalo pristup higijensko ispravnoj i zdravoj vodi

Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta, upozorili su iz UNICEF-a i pozvali kreatore politika, prosvjetne radnike i lokalne zajednice da preduzmu snažnije mjere za okončanje tih brakova i osiguranje kvalitetnog obrazovanja za sve djevojčice.
Iz UNICEF-a su, povodom Međunarodnog dana žena, kazali da svako dijete ima pravo da raste bezbjedno, bude obrazovano i da slobodno bira svoju budućnost.
- Dječji brakovi predstavljaju ozbiljno kršenje prava djeteta. Radi se o i ozbiljnom problemu koji nesrazmjerno pogađa djevojčice iz romske i egipćanske zajednice u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.
Navodi se da prema nalazima istraživanja višestrukih pokazatelja stanja prava žena i djece (MICS), koje su sproveli MONSTAT i UNICEF, iz 2018. godine, više od trećine romskih i egipćanskih djevojaka u dobi od 15 do 19 godina već je u braku ili živi s partnerom.
- Istraživanja vjerodostojno pokazuju da je obrazovanje jedan od najmoćnijih alata za sprečavanje dječjih brakova - navodi se u saopštenju.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Mikele Servadei kazao je da je zadržavanje djevojčica u školama ključno za okončanje dječjih brakova.
- Svakom dodatnom godinom obrazovanja značajno se smanjuje rizik od ranog braka, a djevojčicama se pruža budućnost koja donosi izbore i mogućnosti - rekao je Servadei.
Iz UNICEF-a su rekli da to potvrđuju i podaci.
- Prije 18 godine udaje se 59 odsto Romkinja i Egipćanki s niskim obrazovanjem ili bez ikakvog formalnog obrazovanja. Međutim, među onima koje završe srednju školu taj broj pada na 25 odsto - rekli su iz UNICEF-a.
Kako bi se borio protiv dječjih brakova, UNICEF, kako se dodaje, jača sisteme podrške u zajednicama i školama.
- Uz pomoć UNICEF-a, razvijen je modul u okviru obrazovnog informacionog sistema koji pomaže da se identifikuju djeca koja su u riziku od napuštanja školovanja i koji omogućava hitnu reakciju nastavnika i uprave škole - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, UNICEF i Evropska unija trenutno podržavaju obuku prosvjetnih radnika u 11 opština s velikim brojem učenika iz romske i egipćanske zajednice kako bi efikasno koristili taj sistem.
- Neophodno je proširiti ulogu romskih medijatora u obrazovanju - ocijenili su iz UNICEF-a.
Dodaje se da će izmjene zakonske regulative omogućiti angažman većeg broja romskih medijatora u osnovnom i predškolskom obrazovanju, čime će se osigurati bolja komunikacija između porodica i škola i smanjiti stopa napuštanja školovanja.
Iz UNICEF-a su rekli da okončanje dječjih brakova nalaže multisektorski pristup koji se bavi osnovnim uzrocima, među kojima je i siromaštvo djece.
- Proširenje mjera socijalne zaštite, podrške roditeljstvu i programa rada na terenu suštinski je važno za pružanje pomoći romskim i egipćanskim porodicama, kao i za smanjenje finansijskih pritisaka koji doprinose ranim brakovima - navodi se u saopštenju.
Iz UNICEF-a poručuju da neophodna i jača pravna zaštita.
- Uprkos preporukama Ujedinjenih nacija i naporima Ženskog kluba Skupštine, tek predstoji rad na podizanju minimalne zakonske dobi za sklapanje braka na 18 godina - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je usklađivanje nacionalnih zakona s međunarodnim standardima u oblasti dječjih prava presudno za zaštitu sve djece od ranih i prisilnih brakova.

UNICEF: Nadležni da preduzmu snažnije mjere za okončanje dječjih brakova

Naoružani muškarci u Sudanu silovali su u toku prošle godine više od 220 djece, uključujući i dječake, i djecu koja imaju manje od pet godina, saopštio je danas UNICEF.
Izvršna direktorka UNICEF-a Ketrin Rasel navela je u izjveštaju da se seksualno nasilje, uključujući silovanje, „koristi kao taktika rata“ kršeći međunarodno pravo i zakone koji štite djecu.
Rat u Sudanu izbio je u aprilu 2023. između vojske i njenih rivalskih paravojnih Snaga za brzu podršku. Od tada je ubijeno najmanje 20.000 ljudi, mada je broj vjerovatno daleko veći. Raseljeno je više od 14 miliona ljudi, a u pojedinim djelovima zemlje zavladala je glad.
Zagovaračke grupe za ljudska prava navode da su zločine, uključujući seksualno nasilje i prisilne dječije brakove, počinile obje strane.
Procjenjuje se da je oko 61.800 djece interno raseljeno od početka rata, saopštio je UNICEF prošlog mjeseca.
Više od 30 odsto djece žrtava silovanja bili su dječaci, saopštio je UNICEF.
Među žrtvama je 16 djece mlađe od pet godina i četiri bebe. Slučajevi su prijavljeni u saveznim državama Gedaref, Kasala, Gezeira, Kartum, Rijeka Nil, Severna Država, Južni Kordofan, Sjeverni Darfur i Zapadni Darfur.
Od 221 silovane djece, 73 slučaja su bila vezana za rat, a 71 ne, dok su ostali neidentifikovani, izjavila je za Asošijeted pres portparolka UNICEF-a Tes Ingram.
- U kulturi zaista ozbiljne društvene stigme i u vrijeme kada je pristup uslugama ozbiljno otežan, činjenica da se ova grupa javila govori nam da je to samo mali uzorak. To je samo vrh ledenog brijega, nesumnjivo je da je još stotine djece silovano - rekla je ona.
Preživjeli često nerado prijavljuju da su bili izloženi seksualnom nasilju zbog društvene stigme i straha od odmazde od strane oružanih grupa i odbacivanja od porodice.
Ingram, koja je boravila u Sudanu u decembru, rekla je da se susrela sa žrtvama koje su „pretrpjele strahote koje niko ne bi želio da doživi tokom svog života, a nakon tih užasa, njihova patnja ne prestaje“.
Rekla je da se mnogi nose sa ozbiljnim fizičkim i psihičkim ranama, te da su zbog traume neki priznali da su pokušali da izvrše samoubistvo.
Jedna djevojka je, u audio svjedočenju koje su čuli novinari AP-a, rekla da se više puta selila tražeći sklonište jer su je neki centri za raseljene odbijali nakon što su saznali da je ostala trudna nakon silovanja.
Bilo je još svjedočenja o strašnim torturama, premlaćivanjima, kidnapovanjima, silovanjima mladih djevojaka.
Neke od njih nakon što su bile kidnapovane bile su primorane da služe otimačima.

UNICEF: Tokom prošle godine više od 220 djece žrtve seksualnog nasilja u ratu u Sudanu

Dok su mnogi novogodišnje praznike proveli u krugu porodice, okruženi toplinom i radošću, u našoj zemlji postoje djeca koja nisu u svojim porodicama već u ustanovi za djecu bez roditeljskog staranja, daleko od osjećaja sigurnosti i pripadnosti koje pruža porodica. Njihova novogodišnja noć podsjetnik je svima da pravo svakog djeteta da raste u porodici nije samo ideal, već i obaveza društva.
Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, nedavno je posjetio Dječji dom „Mladost” u Bijeloj, u kojem boravi blizu 70 djece bez roditeljskog staranja.
- Puno sam djece danas sreo. Skoro pola njih ima smetnje u razvoju i mnoga su djeca pripadnici manjina, poput Roma i Egipćana. Čak 90 odsto njih ima roditelje. Čuo sam puno individualnih komplikovanih priča o krizama u porodici i napuštanjima. Međutim, uvijek postoje rješenja. Smještanje djece u instituciju treba da bude posljednje rješenje i to vrlo privremeno. Mnoga djeca koju sam sreo borave ovdje mnogo godina. To je neprihvatljivo - kazao je Servadei.
UNICEF zagovara tri ključne stvari kako bi svako dijete u Crnoj Gori raslo u toplom porodičnom okruženju.
- Jedna je da postavimo deinstitucionalizaciju kao najvažniji politički prioritet. Za to su potrebne strategije koje treba podržati, kao i budžeti za njihovo sprovođenje. Druga stvar je da osiguramo da su socijalni radnici bliži porodicama u vrijeme kriza, kako bi mogli da spriječe odvajanje djece od porodice. Treća stvar je da obezbijedimo hraniteljstvo kroz centre za hraniteljstvo ili usvajanje djeteta kada nije u najboljem interesu djeteta da ostane u porodici ili kod rođaka - poručio je Servadei.
Marela Savić, direktorica Dječjeg doma „Mladost” u Bijeloj, prepoznaje nedostatak ljudskih resursa kao ključni izazov za kompletan sistem socijalne i dječje zaštite, kao i nedostatak usluga podrške porodicama u lokalnoj zajednici, naročito kada su u pitanju djeca sa smetnjama u razvoju. Povećanje broja ove djece, ali i djece koja su doživjela nasilje u porodici i one s problemima iz domena mentalnog zdravlja, koje se posljednjih godina bilježi u ovoj instituciji, jasno ukazuje da je neophodno više ulagati u ljudske resurse, prije svega socijalne radnike, i u adekvatne servise podrške djeci, mladima i porodicama širom zemlje.
- Prije svega, treba poraditi na razvijanju hraniteljstva, što se i radi upravo planovima za otvaranje centra za hraniteljstvo. Mislim da će taj centar veoma doprinijeti sprečavanju institucionalizacije djece i, naravno, rad s biološkim porodicama, pružanje podrške porodici - objašnjava direktorica Savić.
Njena glavna preporuka je da se pod hitno poveća broja socijalnih radnika i uopšte stručnjaka za rad s djecom i porodicama u krizi.
- Šta bi bile preporuke, ali opet pod uslovom da i centri imaju dovoljno ljudskih resursa, da te promjene staratelja, odnosno voditelja slučaja, budu rjeđe, jer se djeca vezuju za ljude. Njima je bitno da osoba koja je bila prethodno njihov staratelj, to bude ponovo. Dakle, ja znam da kolege iz centara to ne mogu uvijek da sprovedu zbog različitih razloga, prije svega zbog nedostatka stručnih kadrova. To je ono što muči sve nas u sistemu - ističe Marela Savić.
Ona apeluje na bolju saradnju između sistema dječje i socijalne zaštite, obrazovanja, zdravlja i pravosuđa.
- Smatram da je za svako dijete koje uđe u ovu instituciju evidentno da roditelj ne može o njemu da brine, da njegovi roditeljski kapaciteti nisu na očekivanom i potrebnom nivou i da bi negdje kroz sistem to moralo da se identifikuje, barem ograničenjem roditeljskog prava. To ograničenje ima svoj rok trajanja i, naravno, može da prestane. Dakle, kao sistem, mislim da moramo biti tu ažurniji, a kad kažem sistem, mislim i na pravosudni sistem, jer znamo da ti postupci poprilično dugo traju - kazala je Savić.
Kada je u pitanju zdravstveni sistem, direktorica Dječjeg doma ukazuje na urgentnu potrebu podrške klinike za djecu s problemima iz domena mentalnog zdravlja koja je nedavno otvorena u Podgorici, ali još nije počela s radom.
- Klinika je otvorena, ali prema informacijama s kojima raspolažemo, još uvijek nije primila prve pacijente i bilo bi veoma značajno da kolege iz zdravstvenog sistema nađu način da to odjeljenje počne da prima pacijente zbog toga što su potrebe poprilično velike. Ne mislim samo na djecu koja borave u ovoj instituciji, mislim uopšte na društvo u Crnoj Gori, jer smo svjedoci sve većih problema s mentalnim zdravljem kod najmlađih. Dakle, to nas negdje sve poziva da učinimo više i bolje - poručuje Savić.
Dok se slavi Nova godina i otvaraju vrata novim počecima, iz UNICEF-a podsjećaju na one kojima je podrška najpotrebnija – djecu koja praznike dočekuju bez porodice.&nbsp;
UNICEF i Dječji dom „Mladost” u Bijeloj uputili su poziv građanima, institucijama i organizacijama da zajedničkim djelovanjem doprinesu razvoju hraniteljstva, s ciljem da svako dijete osjeti toplinu i sigurnost porodičnog doma.&nbsp;
- Neka 2025. godina postane godina pozitivnih promjena za svako dijete u Crnoj Gori - poručuju iz UNICEF-a.

U Domu "Mladost" blizu 70 djece bez roditeljskog staranja; UNICEF: Nova godina - vrijeme za porodicu za svako dijete

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Predstavništvo UNICEF-a u Crnoj Gori, uz podršku Delegacije Evropske unije, predstavili su nacrt Strategije za reformu obrazovanja (2025–2035), ključnog dokumenta koji definiše pravce razvoja obrazovnog sistema Crne Gore za narednih deset godina, saopšteno je iz MPNI.
Na događaju koji je održan u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici, govorili su ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za saradnju Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, i Mikele Servadei, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Nacrt Strategije za reformu obrazovanja predstavila je Marija Gošović, generalna direktorica Direktorata za gimnazijsko i stručno obrazovanje u MPNI, koja je ovom prilikom istakla da strategija obuhvata ključne pravce razvoja obrazovnog sistema, uključujući ravnomjernu dostupnost obrazovanja, smanjenje socijalnih i regionalnih razlika, te osposobljavanje djece i mladih za život u savremenom društvu kroz razvoj relevantnih vještina i kompetencija.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, posebno je istakla značaj ovakvih inicijativa za budućnost države.
- Ova strategija je obećanje da ćemo svakom djetetu omogućiti kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje koje ga priprema za život. Naš cilj je da osiguramo da svako dijete u Crnoj Gori ima pristup obrazovanju koje ga priprema za izazove savremenog svijeta, kroz sticanje relevantnih znanja i vještina. Posebnu pažnju posvetićemo osnaživanju nastavnika i vaspitača, kako bi pružili adekvatnu podršku djeci iz osjetljivih grupa i njihovim porodicama, stvarajući inkluzivno i podsticajno školsko okruženje. Na taj način radimo na prevenciji ranog napuštanja škole i omogućavamo djeci da ostvare svoj puni potencijal- kazala je ministarka.
Iz MPNI saopštili su četiri ključna strateška cilja koje obuhvata Strategija za reform obrazovanja:
Strategija za reformu obrazovanja obuhvata četiri ključna strateška cilja:
Strateški cilj 1: Obrazovni sistem pruža visokokvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.
Strateški cilj 2: Svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu i mlade.
Strateški cilj 3: Unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće u procesu donošenja odluka.
Strateški cilj 4: Obrazovna infrastruktura i nastavna sredstva podržavaju savremene metode i tehnike rada i obezbjeđuju visokokvalitetan, dostupan i inkluzivan ambijent za realizaciju nastavne prakse.
U svom govoru, Liselotte Isaksson, zamjenica šefa Sektora za sarandju Delegacije EU u Crnoj Gori, posebno je naglasila suštinsku važnost ove Strategije ne samo za Vladu, već I za svakog učenika, nastavnika, roditelja i građanina, na koje će uticati ova reforma.
- Zadovoljni smo što su resursi EU omogućili sprovođenje intenzivnog procesa konsultacija, tokom kojih se čuo glas svakog relevantnog aktera. Međutim, koliko god konsultacije bile važne, implementacija je ono što će na kraju odrediti uspjeh strategije. Zato sada treba osigurati njenu efikasnu i održivu realizaciju, uz mjerljive rezultate, a prvi korak je donošenje Akcionog plana- izjavila je Isaksson.
- Strategija se temelji na ključnim preporukama Analize sektora obrazovanja i u skladu je s nacionalnim i međunarodnim strateškim okvirima i standardima. Što je još važnije, ova strategija u potpunosti uključuje preporuke onih kojih se najviše tiče: djece i adolescenata, njihovih roditelja i staratelja i nastavnika, jer oni najbolje znaju s kojim se izazovima suočavaju, kao i koji su najbolji načini da se oni riješe. Sada je trenutak kada imamo priliku da investiramo u djecu od njihovog ranog razvoja do adolescencije, i tu priliku moramo iskoristiti. Ulaganje u ljudski kapital Crne Gore ključno je za pristupanje EU i istovremeno je i put razvoja za cijelu zemlju- pojasnio je Mikele Servadei, šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori.
Iz MPNI su poručili da je cilj događaja u Naučno-tehnološkom parku bio da se pokrene konstruktivna diskusija sa ključnim akterima u obrazovnom sektoru i da se pruži prilika za razmjenu mišljenja koja će unaprijediti finalnu verziju Strategije.

Predstavljen nacrt Strategije za reformu obrazovanja 2025-2035

Službenici granične policije danas su na Graničnom prelazu Božaj kontrolisali i uhapsili državljanina Republike Albanije I.D. (48), koji je upravljao vozilom marke „Mercedes“, albanskih registarskih oznaka, saopšteno je iz Uprave policije.
- Detaljnim provjerama u odnosu na ovo lice policijski službenici su utvrdili da se ovo lice potražuje na međunarodnom nivou od strane NCB Interpol-a Rim zbog izdržavanja kazne zatvora u trajanju od osam godina na koju je osuđen presudom Suda u mjestu Lucca u Republici Italiji, zbog izvršenih krivičnih djela teška krađa u produženom trajanju i teška krađa u saučesništvu- navodi se u saopštenju.
Kako iz policije ističu, lice je lišeno slobode i privedeno sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici koji mu je odredio ekstradicioni pritvor.

Na GP Božaj uhapšen Albanac sa Interpolove potjernice

U Podgorici je prethodne nedjelje &nbsp;završeno snimanje dugometražnog igranog filma „Sobe“, reditelja Pavla Simonovića, po scenariju Ilije Đurovića, saopšteno je iz Filmskog centra Crne Gore.
- Radnja filma se odvija tokom jednog vrelog ljetnjeg dana i noći. U centru priče su Kolje i Vorda, mladići čiji ponovni susret nakon godina razdvojenosti budi stare emocije, ali ih i vraća u opasni svijet uličnog kriminala. Kroz atmosferu vrelog grada, Sobe istražuju granice prijateljstva, ljubav, izdaju i potragu za identitetom, prateći likove na ivici društva koje ih gura u začarani krug pogrešnih odluka i iznuđenih poteza- navodi se u saopštenju.
Glavne uloge u filmu igraju Pavle Prelević i Aleksandar Gavranić, a osim njih glumačku podjelu čine Kristijan Blečić, Anja Vujković, Stevan Vuković, Slaviša Grubiša, Petar Novaković, Sanja Vujisić, Stefan Strugar, Zorica Lakić, Hermina Greguss Erdélyi, Predrag Kalezić i drugi.
Direktor fotografije je Dušan Grubin, scenograf Ognjen Smolović, kostimografkinja Lina Leković, snimatelj zvuka Ivan Mihoci, šminkerka i maskerka Matea Katunar. Producenti filma su Miljan Vučelić, Mirko Radonjić, Rea Rajčić i Tina Tišljar.
- Film nastaje u koprodukciji Protos Filma iz Podgorice i Eclectice iz Zagreba a podržan je od strane Filmskog centra Crne Gore, Hrvatskog audiovizualnog centra, Sekretarijata za kulturu Podgorica i Filmske mreže Jugoistočne Europe- kazali su iz Filmskog centra.

Završeno snimanje filma ''Soba'': Priča o ljubavi, izdaji i izazovima mladosti

Svjetski dan prevencije samoubistava, koji se obilježava svake godine 10. septembra, prilika je da podsjetimo na ozbiljnost ovog javnozdravstvenog izazova, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine više od 727 000 osoba širom svijeta život završi suicidom, što znači da svakih 40 sekundi jedna osoba realizuje suicid.
- Svaki izgubljeni život je jedan više nego što kao društvo možemo da priuštimo. Podaci nam, ipak, govore da se većina suicida može spriječiti, zato je važno da ulažemo više napora u prevenciju i zajednički gradimo kulturu razumijevanja i podrške- navode iz KCCG.
Ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih nacija predviđali su smanjenje broja smrtnih slučajeva od suicida za 33 odsto do 2030. godine, ali napredak do danas iznosi svega 12 odsto. Očigledno je da živimo u vremenu krize mentalnog zdravlja, i moramo djelovati hitno, saosjećajno i uz znatno veća ulaganja u prevenciju suicida i mentalno zdravlje uopšte, napominje se u saoptenju.
- Iako je tokom protekle godine zabilježen manji broj suicida od ranijeg prosjeka, Crna Gora se i dalje nalazi u vrhu evropske ljestvice po stopi suicida, gotovo dvostruko iznad prosjeka, što jasno ukazuje da se ovom problemu i dalje ne posvećuje dovoljno pažnje na nivou zdravstvenih i socijalnih politika, pa tako i dalje nemamo strategiju za prevenciju suicida. Ako znamo da svako samoubistvo ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice i duboko pogađa kako pojedince i tako i njihove porodice, zajednice i cjelokupno društvo, onda moramo znati i da je krajnje vrijeme da se ovom temom moramo ozbiljnije baviti- ističu iz KCCG.
Tema obilježavanja za period 2024–2026. godine je „Promijenimo narativ o samoubistvu“, a ovogodišnji slogan „Započnimo razgovor“ naglašava važnost trenutka da iz kulture ćutanja, stigme i nerazumijevanja pređemo u kulturu otvorenosti i empatije, napominje se u saopštenju.
Kako ističu iz KCCG, promjena narativa znači podsticanje pojedinaca, zajednica, organizacija i institucija da otvore iskrene razgovore o suicidu i mentalnom zdravlju – jer samo razgovorom možemo rušiti barijere i graditi društvo zasnovano na razumijevanju i solidarnosti.
- Promjena narativa o suicidu znači da moramo konačno preduzeti značajne korake da iz kulture ćutanja i stigme pređemo u kulturu otvorenosti, empatije i podrške. To podrazumijeva i sistemske promjene – politike koje prioritizuju mentalno zdravlje, veći pristup kvalitetnijim uslugama i ulaganje u istraživanja i intervencije zasnovane na dokazima. Promjena narativa znači i njegovanje saosjećanja prema onima koji žive i bore se sa suicidalnim mislima i osjećanjima. Ona nijesu znak slabosti, već velike patnje i bola, a razgovor o njima ne povećava rizik, već naprotiv, otvara prostor za adekvatnu podršku i može biti put ka oporavku. Suština je u aktivnom slušanju bez osuđivanja, pokazivanju razumijevanja i usmjeravanju na dostupne izvore pomoći i podrške- kaže se u saopštenju.
Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore podsjeća građane da je dostupna linija 1555 za psihološku podršku, koja svakome nudi priliku da potraži pomoć u kriznim trenucima.
- Dodatno, sa zadovoljstvom najavljujemo da će u oktobru Klinički centar Crne Gore, u saradnji sa kompanijom CrossMedia, pokrenuti nacionalnu inicijativu „Hajde da pričamo“. Ova inicijativa će građanima pružiti jedinstveni servis sa korisnim informacijama, savjetima, edukativnim sadržajima i kontaktima za psihološku pomoć, na jednom mjestu. Ovom inicijativom želimo da podstaknemo otvoren razgovor o mentalnom zdravlju, osnažimo građane da potraže podršku kada im je potrebna i doprinesemo prevenciji suicida u Crnoj Gori- navodi se u saopštenju.
Zajedničkim snagama možemo graditi razumijevanje, otvoriti razgovor i učiniti podršku dostupnijom svima, zaključuju iz KCCG.

KCCG: Prošle godine zabilježen manji broj suicida, ali i dalje smo u vrhu evropske ljestvice

Na debati o Srbiji u Evropskom parlamentu poslanici Srbije su ispostavili jasni zahtjeve Evropskoj uniji. Borko Stefanović ispred Stranke slobode i pravde (SSP) je kazao da Evropska komisija polako shvata šta je problem, a da je to Aleksandar Vučić. Pomenuo je i pritiske predsjednika na slobodne medije, prenosi N1.
- Imamo nervozne reakcije našeg režima, spirala nasilja se širi u društvu. Vučić je spreman da dovede zemlju na rub pomora. EK kreće da shvata problem koji postoji u Srbiji, a to je što imamo Vučićev režim koji se ulaguje vašim institucijama a koji nema namjeru da Srbiju uvede u EU jer bi to bilo propast njegovog režima i njega. To je pozivanje na odgovornost, borba protiv korupcije, slobodni mediji, za razliku od danas kada pokušava da zatvori televizije N1 i Novu- kazao je on u obraćanju poslanicima EP.
<h3>"Sloboda je naša, a EU je tu da nam pomogne"</h3>
On se posebno osvrnuo na potrebu za organizovanjem prijevremenih izbora, a Biljana Đorđević ispred Zeleno-lijevog fronta ispostavila je i u druge zahtjeve. Među njima su i sankcije Aleksandru Vučiću, Ani Brnabić, Ivici Dačiću i Đuri Macutu.
- Favorizovanjem stabilnosti u odnosu na demokratiju, EU omogućava SNS da napravi autoritarnu državu u Srbiji, prikazujući EU kao antisrpsku i slabu. To je dovelo do najnižeg stepena podrške EU od strane srpskih građana… Tražimo jasnu osudu policijske brutalnosti, da se izvrši pritisak na režim u Srbiji, želimo sankcije, zabranu putovanja, zamrzavanje imovine ključnih aktera režima - Brnabić, Vučića, Macuta, Dačića, od policajaca do službenika koji su vršili torturu, istražiti da li se novac evropskih poreskih obveznika koristi za korupciju režima, pritisak na režim da prihvate izbore kao rješenje za krizu- navela je ona tokom svog obraćanja poslanicima.
Stefanović je naveo da moraju da imaju prijevremene izbore i predlažu izbore na svim nivoima.&nbsp;
- Moramo na njih da idemo jedinstveni, u koordinaciji sa svim akterima, uključujući i studente. Želimo izbore, uz pritisak na režim da ih spriječimo da kradu glasove i prebijaju ljude. Morate da razumijete da je naša sloboda naša, a EU je tu da nam pomogne, a posebna poruka je za EPP - to je šarada jer je Vučić klevetao poslanike EP, sramota je da je Vučić član Vaše porodice- kazao je.
Pavle Grbović ispred Pokreta slobodnih građana je istakao da riječi od strane EU više nijesu dovoljne.
- Riječi nijesu dovoljne. EK i države članice moraju da prozovu nazadovanje demokratije. Nemojte da kažnjavate Srbiju i građane, meta kritika i mera moraju biti oni koji su stvarno odgovorni za kolaps demokratije- naveo je on.
Zdravko Ponoš ispred SRCE govorio je o zvučnom topu, rastućem nasilju i brutalnosti policije i režima.
- Nemojte biti razočarani Srbijom jer nema razloga, budite razočarani Vučićem- poručio je on.
<h3>"Gledaju nas na TV u Srbiji, vrijeme je da pošaljemo poruku"</h3>
I poslanici EP su govorili o situaciji u Srbiji.
- EP je uvijek bio jasan i glasan o situaciji u Srbiji. Osudili smo nazadovanje demokratije, pritiske na medije i slabljenje vladavine prava. Osudili smo i šokantnu eskalaciju nasilja nad građanima od policije. Mirni protesti nijesu zločin i oni su temelj demokratije. Pozdravljam i mladost Srbije, sjećamo se vožnje bicikla do Strazbura i trčanja do Brisela - nosili su poruku odlučnosti da žive u demokratskoj i evropskoj Srbiji- naveo je poslanik Zelenih Vladimir Prebilič.
Dodao je da ih danas gledaju na TV u Srbiji i da je ovo prilika da se pošalje poruka da je svijet primijetio, da Evropa sluša, da vas EU vidi i da smo uz vas.
Pričao je i poslanik EP Helmut Brandstater.
- Divim vam se. Sjajan ste primjer i za nas, u našim demokratijama (studentima). Što se medija tiče, želim da kažem srpskim medijima da nijeste političari, već mediji i treba da izvještavate. Od EK očekujem snažnu podršku. Srbija mora da bude dio EU, ali ne može da postane dio sa Vučićevim režimom- poručio je poslanik.

Srpska opozicija od EU zatražila sankcije za Vučića, Macuta, Dačića i Brnabić

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

(VIDEO/FOTO) "Cetinje pamti 5.9.2021.“ Pajović-Musić: Samo zajedno možemo pobijediti fašističko zlo koje nas je snašlo

Dok se nekim - politički podobnim - policijskim službenicima izmišljaju greške da bi bili suspendovani, drugima se sakrivaju opasne veze sa kriminalom da bi, kao poslušnici, opstali na funkcijama. &nbsp; Teško je drugačije razumjeti – osim kao udruženi plan zataškavanja – podatak koji otkriva Televizija E. Iako je prije osam dana zapaljeno porodično vozilo ispred porodične kuće načelnika Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodraga Kneževića, informacija o incidentu – brižljivo je skrivana. &nbsp; Nije bilo policijskog saopštenja, nije bilo informacije o otvaranju istrage. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025090820090_f5716ee7d10f54884b6643af22f8b515f5f7c6654ce384ab267aceb2a9fa878f" data-rendition-name="original" width="4083" height="2173" loading="lazy" alt="ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom "> <figcaption>ŽESTOKA OPOMENA: Zaplajeni automobil u Herceg Novom(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  TAJNA ZAPALJENOG AUTOMOBILA &nbsp; Prema informacijama naše medijske kuće, načelnik Knežević je izričito zahtijevao da sve ostane tajna. &nbsp;&nbsp; Paljenje automobila je krivično djelo, pa je izvjesno da je taj čin i svojevrsna poruka Miodragu Kneževiću. &nbsp;Ipak, šef tivatske policije nije ispitivao - ili nije želio da bilo ko ispita - motive nepoznatog počinioca, kao da je htio da i sebe ili nekog sebi bliskog zaštiti od daljeg policijskog propitivanja. &nbsp; -U noći između 31. avgusta i 1. septembra zapaljen u rejonu je automobil marke ,,alfa romeo” koji često koristi kao porodičnu imovinu Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat – kazao je za Televiziju E i Portal ETV sagovornik iz hercegnovske policije. &nbsp; Iako je bilo u pitanju krivično djelo, nije zvanično otvarana istraga, premda je očito da nije došlo do samozapaljenja automobilaa. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025090820090_94bdc80157b826b8bdc8b2b119a5213c0a707608c520695af90bd86f1f866792" data-rendition-name="original" width="424" height="375" loading="lazy" alt="NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević "> <figcaption>NAČELNIKOVA SE (NE) PORIČE: Miodrag Knežević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KAD KNEŽEVIĆ PROGANJA &nbsp; Činjenica da je načelnik Odjeljenja bezbjednosti uspio da sakrije informaciju o paljenju vlastitog vozila, govori da Knežević ima dobre veze u vrhu policije. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Miodrag Knežević je dobro zadužio misistra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; Prije svega vlastitim doprinosom u vetingu, odnosno akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih službenika. &nbsp; Televizija E je u dva navrata detaljno izvijestila o slučaju suspenzije i otkaza za Marka Šarovića, policijskog službenika sa 25 godina radnog staža u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090820094_3000ea4f72759b941b7044fca888cf4975bf03b7eb9d7e0cdb2b4217df98e63e" data-rendition-name="original" width="324" height="155" loading="lazy" alt="TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović"> <figcaption>TVRDI DA GA KNEŽEVIĆ PROGANJA: Marko Šarović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U razgovoru za Televiziju E &nbsp;Šarović je tvrdio da je dodjela otkaza samo finalni čin dugotrajnog procesa, ne samo progona, već i namještanja dokaza, koji mu je pripremio načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat Miodrag Knežević, skupa sa dijelom podređenih policijskih službenika. O tome je 9. jula Šarović sačinio i podnio službenu zabilješku regionalnom policijskom centru ,,Jug”. &nbsp; Uzaludna žalba: protiv njega je, kako je ustvrdio za Televiziju E, spremana nezakonita akcija podmetanja kesice kokaina u stanu, sa ciljem njegove kompromitacije i odstranjivanja iz policijskih redova. &nbsp; -Podnio sam više krivičnih prijava protiv službenika OB Tivta, a konkretno protiv načelnika Kneževića koji je sa pet-šest službenika 12. avgusta prošle godine uveče boravili u stanu moje majke koja je meni privremeno ustupila stan. Sve je zabilježeno video nadzorom: čitavu noć su držali otvoreni stan i stajali u stanu. Da bi ujutru 13. vršili pretresom i policajac Petrović Danilo, koji je uveče boravio u stanu, ujutro u pretresu našao kesicu 0,9 grama, za koji su rekli da je kokain. I tu se pretres završava, ne daju mi svjedoka ni advokata da obezbijedim. Načelnik kriminalistike Tijanić ne dozvoljava, tvrdnjom da je načelnik Knežević to tražio – kazao je 15. jla Šarović u izjavi za Televiziju E. &nbsp;&nbsp; ,,NAČELNIKOVA NAMJEŠTALJKA” Na komandu načelnika Kneževića, odmah je kesica sa sumnjivimm materijama – koje su pronađene u stanu Marka Šarovića - proslijeđena višoj državnoj tužiteljki Jeleni Protić koja je naložila pokretanje postupka protiv policajca Šarovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025090820094_f5b8206a2a51df550235de84c86db3db3b5543b7fcb3c8b2c9bdf377010ae3fd" data-rendition-name="original" width="900" height="799" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Dopis branioca Marka Šarovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iako policajcu Marku Šaroviću niko nije vjerovao, ispostaviće se da je govorio istinu o podetnutoj kesici kokaina u njegovom stanu. &nbsp; Na sudskom pretresu 25. avgusta ove godine njegova supruga je priznala da je jednom policajcu, čije ime za sada redakcije Televizije E neće otkrivati, kazala gdje se nalazi kesica sa sumnjivim materijalom. &nbsp; &nbsp;-Drugom policijskom službaniku koji je pretresao stan sam dala informaciju gdje se nalazi kesica sa nedozvoljenom materijom. Inspektorki Nataši Vuković sam rekla da se u plakaru nalazi neka materija i ja tada nijesam znala šta je to – tako je svjedočila supruga Marka Šarovića koja ga je svojevremeno i prijavila tivatskoj policiji zbog navodnog nasilja u prorodici. Uzulud je ta naknadna istina: policajac Milan Šarović je – po izričitoj komandi načelnika Kneževića, a nakon odborenja iz vrha policije – dobio otkaz. Sada je u procesu traganja za pravdom i riješio je da tuži načelnika Kneževića ali i još neke policijske službenike. &nbsp; HOĆE LI SE SAZNATI ISTINA? &nbsp; U međuvremenu, šef policije Tivta uživa naklonost i Šaranovića i Šćepanovića i osjeća se vrlo sigurno u fotelji ančelnika. I još daje izjave kako policija u gradu funkcioniše besprekorno. &nbsp; &nbsp;,,Uzimajući u obzir broj ljudi u gradu i raspoložive kapacitete, bezbjednosna situacija je stabilna”. Tako je, prije četrdesetak dana, &nbsp;25. jula za Radio Tivat, ocijenio Miodrag Knežević, načelnik Odjeljenja bezbjednosti. &nbsp; Mjesec dana kasnije o zapaljenom automobilu porodice načelnika Kneževića nije se smjelo ni zucnuti. Da se ne bi otkrilo da situacija i niej tako stabilna kao što načelnik tvrdi. &nbsp; Da li će se konačno javnosti javiti o paljenju vozila načelnika tivatske policije– nije poznato. Mada će sve teže biti prikrivati istinu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: unicef