Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zarazna bolest bruceloza otkrivena na farmi ovaca na Bioču, prešla i na čovjeka

Vlada Crne Gore, na predlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, usvojila je na današnjoj sjednici Agrobudžet za 2025. godinu čija su sredstva opredijeljena u ukupnom iznosu od &nbsp;77.063.945,35 eura.
- I to: Ministarstvu i Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove u budžetu Crne Gore za 2025. godinu u ukupnom iznosu 56.541.305,35 eura, iz donacija u iznosu od 11.022.640,00 eura i iz kreditnih sredstava u iznosu od 9.500.000,00 eura - saopšteno je resora kojim rukovodi Vladimir Joković.
Sredstva za taj resor i Upravu za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su opredijeljena za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj, ribarstvo, sprovođenje mjera bezbijednost hrane, sprovođenje mjera zdrvstvene zaštite životinja i sprovođenje fitosanitarnih mjera u skladu sa zakonom.
- Donošenjem Agrobužeta osigurava se realizacija mjera agrarne politike u cilju sprovođenja kontinuiniranog razvoja sektora poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva u Crnoj Gori, takođe kako bi se omogućilo korišćenje opredijeljenih budžetskih sredstava u svrhu sprovođenja mjera agrarne politike - poručili su u MPŠV.
Cilj realizacije mjera agrarne politike je, kažu, pružanje podrške poljoprivrednim proizvođačima, odnosno poljoprivrednim gazdinstvima (fizičkim i pravnim licima) kako bi se obezbjedili što bolji uslovi privređivanja a što ima pozitivan efekat na ekonomski rast crnogorskog društvenog proizvoda i veći standard stanovništva koje živi i radi i ruralnim područjima.

1250x600

1084x550

Vlada usvojila Agrobudžet od 77 miliona eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović pozvao je Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju i saopšte ima li na crnogorskom tržištu kukuruznog brašna iz Srbije koje je prije par dana Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina - koje prekoračuju dozvoljene vrijednosti.
Ta informacija objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
- Obzirom da su crnogorski potrošači najčešće opredijeljeni na kupovinu brašna porijeklom iz Srbije i da najveće učešće na crnogorskom tržištu čine različite vrste brašna od proizvođača iz Srbije neophodno je hitno saopštiti da li se na našem tržištu nalazi povučena vrsta brašna - konstatovao je Rabrenović uz poziv Upravi da izvrši kontrolu tržišta i o rezultatima sprovedene kontrole obavijesti javnost.
<h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2>
U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu.
- U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je Rabrenović.
Ovo, ukazuje, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim.
- Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović.
Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća.
- Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović.
<h2>Problem i krastavci i cimet</h2>
On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan.
- Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović.
Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kaže, još iz februara, odnosno marta ove godine.
- I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović.
<h2>Neophodna komunikacija</h2>
Evidentno je, ističe, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore.&nbsp;
- Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača.

Uprava za bezbjednost hrane da saopšti ima li na crnogorskom tržištu kukuruznog brašna iz Srbije sa visokom koncentracijom aflatoksina

Kju groznica je u Crnoj Gori utvrđena kod devet grla stoke, saopštili su iz Uprave za bezbjednot hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Iz Uprave su kazali da će, s obzirom da su dobili mnogo pitanja od medija i jedne političke organizacije, redovno i najmanje jednom sedmično, obavještavati javnost o situaciji vezanoj za pojavu i suzbijanje kju groznice na farmama, ali i o nekim naučnim činjenicama. 
 
U saopštenju se ističe da Uprava sprovodi sve propisane mjere shodno Zakonu o veterinarstvu. 
 
- Uprava je u cilju borbe protiv ove bolesti i u cilju sprečavanja širenja iste formirala Stručni tim, koji je izradio „Naredbu za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorenjivanje zarazne bolesti kju groznice kod goveda“, a koju je usvojilo resorno Ministarstvo i stupila je na snagu 17. avgusta - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Uprave su kazali da je od 1. juna do danas testirano 785 grla na osam farmi koje se bave proizvodnjom mlijeka, na kojima je registrovano deset gazdinstava. 
 
- Trenutni serološki nalazi potvrđuju da kod 203 grla postoji sumnja na prisustvo bolesti (pozitivan serološki nalaz, odnosno prisustvo antitijela) dok je kod njih devet PCR testom u mlijeku, drugim izlučevinama ili analizom tkiva utvrđeno da infekcija postoji - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je do sada eutanazirano 59 grla sa pozitivnim PCR nalazom ili izraženim kliničkim simptomima. 
 
- Eutanaziju čeka još sedam grla i ona će biti sprovedena odmah po dobijanju informacije od opština Nikšić i Danilovgrad o obezbijeđenoj lokaciji za neškodljivo uklanjanje - kaže se u saopštenju. 
 
Iz Uprave su rekli da su svjesni štete koju trpe proizvođači, ali i prerađivači mlijeka. 
 
- Zbog toga se trudimo da svoj posao uradimo što je moguće bolje, kao i da svaka odluka bude donešena u skladu sa zakonom uz puno poštovanje stručnih i naučnih saznanja iz ove oblasti - kazali su iz Uprave. 
 
Oni su poručili da će, uz zalaganje resornog Ministarstva i punu podršku Vlade, farmeri biti obeštećeni za svako eutanazirano ili uginulo grlo, a u skladu sa zakonom iz budžeta Crne Gore koji je opredijeljen za te namjene. 
 
- Ne sumnjamo da će i Ministarstvo, ali i lokalne uprave u narednom periodu pomoći farmerima kako bi šteta koju su pretrpjeli bila nadoknađena - istakli su iz Uprave. 
 
Oni su kazali da, što se tiče sira, ni na jednom gazdinstvu koje ima registrovan objekat za proizvodnju sira do sada nije zabilježen nijedan slučaj pojave kju groznice. 
 
Kako su rekli iz Uprave, brojni naučni radovi, kao i tvrdnje organizacija koje se bave bezbjednošću hrane, mogućnost zaraze tim mikroorganizmom konzumacijom sira dovode na zanemarljiv nivo, tvrdnjom da sam tehnološki postupak proizvodnje sira uništava te mikroorganizme. 
 
- Ipak, ukoliko bismo zabilježili i jedan slučaj zaraze na bilo kom gazdinstvu sva dalja proizvodnja biće zabranjena do prestanka zaraze na tom gazdinstvu, a svi proizvodi, kao i mlijeko biće neškodljivo uklonjeni - naveli su iz Uprave. 
 
Oni su apelovali na proizvođače sira da se pridržavaju svih preporučenih procedura u skladu sa Priručnikom o higijenskim zahtjevima za proizvođače primarnih proizvoda na gazdinstvima, koji je dostupan na sajtu Uprave. 
 
U saopštenju se navodi da tu bolest nije moguće iskorijeniti sa teritorije Crne Gore, već je neophodno sprovoditi mjere za kontrolu bolesti. 
 
- Prije svega preventivne mjere na gazdinstvima sa životinjama koje treba da sprovode držaoci životinja, a koje uključuju biosigurnosne mjere na gazdinstvu: održavanje dobre higijene na farmi, redovno čišćenje, pranje i dezinfekciju i dezinsekciju objekata, pravilno odlaganje stajnjaka - dodaje se u saopštenju. 
 
Iz Uprave su zamolili javnost da ne reaguje na, kako su naveli, laičke objave pojedinih medija i istupe pojedinaca u medijima, koji nemaju nikakvu stručnu i naučnu težinu, a protiv kojih će zbog iznošenja netačnih tvrdnji preduzeti određene mjere u skladu sa zakonom. 
 
Oni su, povodom tekstova u pojedinim medijima o uginuću ovaca na jednom gazdinstvu u Nikšiću, rekli da je iz laboratorije potvrđeno da su svi uzorci ovaca negativni na kju groznicu i da je uzrok uginuća vjerovatno posljedica nekih drugih infekcija. 
 
- Pozivamo sve držaoce životinja da svaku promjenu zdravstvenog stanja prijave nadležnoj veterinarskoj ambulanti koja će izaći na teren i izvršiti uzorkovanje i druge potrebne mjere, a sve troškove ovog nadzora snosiće Uprava što znači da držaocima usluge uzorkovanja i laboratorijskih ispitivanja biti besplatne - navodi se u saopštenju.

Kju groznica potvrđena kod devet grla

Crna Gora, prije 19 godina počela je krčiti put ka demokratskom sazrijevanju i društvenoj emancipaciji, saopštila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević povodom Dana nezavisnosti.
Kako napominje, referendum održan 21. maja 2006. služi kao primjer dostojanstvenog i demokratskog puta ka obnovi samostalnosti u savremenoj političkoj istoriji svijeta.
- Nezavisna Crna Gora ostvarila je mnogo u prethodne, gotovo, dvije decenije integrišući se u društvo slobodnih naroda, dok najbolje tek predstoji, jer evropska budućnost je nikada bliža. Već izvjesno punopravno članstvo u Evropskoj uniji dodatno će zaokružiti i trajno oivičiti crnogorsku državnost u okvir koji niko ne može osporiti. Danas budimo dostojni onih koji su životom, riječju i prkosom vjekovima čuvali i branili crnogorske posebnosti, iščekujući dan kada će njihovo pregnuće postati temelj samostalne Crne Gore - navodi Gorčević.
Istiće da je neophodno zajedno doći do cilja.
- U njihovu čast i za dobro budućih crnogorskih pokoljenja, zajednički doprinesimo sigurnoj, slobodnoj i evropskoj budućnosti naše Crne Gore - poručuje Gorčević.

Gorčević: Punopravno članstvo u EU dodatno će zaokružiti i trajno oivičiti crnogorsku državnost

Crna Gora slavi Dan nezavisnosti. Tim povodom čestitke su uputili zvaničnici iz političkog i društvenog života:
Vuksanović: Dan nezavisnosti ostaje trajna inspiracija
Povodom 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore, u ime Hrvatske građanske inicijative i u svoje osobno, upućujem srdačne čestitke svim građankama i građanima Crne Gore, saopštio je Adrijan Vuksanović, predsjednik HGI.
- Na ovaj dan prisjećamo se historijskog referenduma iz 2006. godine, kada su građani, u ozračju demokratske zrelosti i odgovornosti, odlučili obnoviti državnu nezavisnost. Posebno ističemo doprinos suverenističkih snaga toga doba – političkih stranaka, nevladinih udruga, intelektualaca i predstavnika manjinskih naroda – koji su, vođeni idejom slobodne, svoje i međunarodno priznate Crne Gore, pokazali viziju, mudrost i političku hrabrost. Ideja nezavisnosti Crne Gore nije bila samo politički cilj – bila je izraz plemenite težnje ka slobodi, ravnopravnosti i samosvjesnom upravljanju vlastitom sudbinom. Ona je simbol univerzalne borbe za dostojanstvo i potvrda snage mirnog i demokratskog izbora nad svakim oblikom podređenosti i zavisnosti - &nbsp;ističe Vuksanović.
Kako zaključuje, Dan nezavisnosti ostaje trajna inspiracija za izgradnju pravednog, demokratskog i građanskog društva, u kojem se poštuju razlike, njeguje zajedništvo i čuva ideja suverenosti kao temelj državnog dostojanstva.
Preokret: Potrebno je da pokažemo strpljenje, povjerenje i hrabrost da se suočimo sa vlastitim propustima
Preokret upućuje iskrene čestitke građankama i građanima Crne Gore povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.
- Ovaj dan potvrđuje našu vjeru u sposobnost društva da samostalno i solidarno donosi odluke i gradi pravednu budućnost zajednice. On nas podsjeća na trajnu obavezu da budemo odgovorni jedni prema drugima i da se suočavamo sa izazovima – zajedno. U vremenu kada se mnoge vrijednosti dovode u pitanje, Dan nezavisnosti nas podsjeća da je pravo dostignuće jednog društva njegova sposobnost da kroz istorijsko trajanje čuva i njeguje ideju zajedništva – poštujući i nadograđujući nasljeđe prethodnih generacija, gradeći mostove ka budućnosti - rekli su u saopštenju.
Na tom putu potrebni su nam, ističu, više sluha nego glasa, više spremnosti na dijalog nego na optuživanje.
- Potrebno je da pokažemo strpljenje, povjerenje i hrabrost da se suočimo sa vlastitim propustima, uz odlučnost da napredujemo – tako ćemo ulivati novi smisao u svaki naredni Dan nezavisnosti - zaključuju iz Preokreta.
Lideri Evropskog saveza: Dan nezavisnosti ne može biti samo datum koji slavimo – to mora biti načelo koje živimo
Lideri Evropskog saveza Damir Šehović (SD), Ivan Vujović (SDP) i Vatroslav Belan (LP) čestitali su svim građankama i građanima 21. maj, Dan nezavisnosti Crne Gore.
- Drage građanke i građani Crne Gore, dvadeset i prvi maj nije samo dan kada smo obnovili nezavisnost – to je prilika da se podsjetimo šta znači biti slobodan narod i koliko je važno tu slobodu svakodnevno potvrđivati – odgovornošću, dostojanstvom i nepokolebljivom vjerom u svoju državu. Upravo zato danas, više nego ikada, moramo biti svjesni ozbiljnih izazova koji stoje pred nama. Na razne načine Crna Gora se nastoji svesti na puku formu – da ostane bez glasa, bez lica, bez duše. Da postane prostor kojim se upravlja, a ne zajednica koja odlučuje. Takve tendencije ne dolaze samo spolja – one rastu i iznutra, kroz pokušaje da se obesmisle vrijednosti koje su nas održale kroz vjekove - &nbsp;navode.
Zato, poručuju, Dan nezavisnosti ne može biti samo datum koji slavimo – to mora biti načelo koje živimo.
- Ne kroz parole, već kroz djela. Ne samo kroz svečanosti, već kroz svakodnevnu borbu da naše društvo ostane svoje. Snaga Crne Gore oduvijek je bila u njenoj sposobnosti da opstane kao zajednica različitih, ali ravnopravnih – kao građanska država, evropski usmjerena i duboko ukorijenjena u slobodarsku tradiciju. Danas je važnije nego ikada da tu nit sačuvamo. U tome je smisao naše vjere u Crnu Goru – i motiv da u njenom jačanju budemo odgovorni i dosljedni. Svim građankama i građanima čestitamo 21. maj, u uvjerenju da zajedno možemo čuvati ono što smo izborili – slobodnu i dostojanstvenu Crnu Goru! Da je vječna Crna Gora - navodi se u čestitki.
Nenezić: Moramo biti svjesni da se nalazimo možda i na prekretnici našeg proevropskog puta&nbsp;
U ime Skupštine opštine Bar i svoje ime, svim građankama i građanima Crne Gore i Bara čestitam 21. maj – Dan nezavisnosti Crne Gore, kao dan kada su ostvarene težnje generacija naših predaka da Crna Gora konačno bude nezavisna, moderna država, posvećena svom razvoju ka demokratskoj i građanskoj zajednici svih njenih stanovnika, saopštio je predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić.
- Uvijek ćemo biti posebno ponosni jer je naš Bar i naša Crna Gora toga dana bila primjer dostojanstvenog procesa demokratskog odlučivanja, gdje smo uz puno poštovanje drugačijeg mišljenja odabrali pravi put i sačuvali građanski mir u Crnoj Gori. Toga dana Crna Gora je bila svijetla tačka, svjetao primjer kako treba riješavati društvene razlike o političkim pitanjima, kako na Balkanu tako i u Evropi - rekao je Nenezić.
Ipak, ističe, trebamo biti svjesni da nam je moderna obnova nezavisnosti, za koju su se životi davali, za koju se stradalo od neprijatelja i navodnih prijatelja bezmalo hiljadu godina, samo početak puta koji treba da nas dovede do razvijene, demokratske Crne Gore kao članice Evropske unije.
- Danas, kada pogledamo sveukupnu političku situaciju u zemlji, jasno je kao dan da moramo biti svjesni da se nalazimo možda i na prekretnici našeg proevropskog puta i uopšte održanju Crne Gore kao nezavisne i funkcionalne države. Evidentno je da je on prvi put ugrožen na način da pojedini nosioci ključnih državnih funkcija u Crnoj Gori žele da sabotiraju tekovine 21. maja 2006. godine, i na nama je da ih u tome spriječimo. Naša slavna istorija satkana od pobjeda od Tuđemila, preko Fundine, Vučjeg dola i Grahovca, nas obavezuje da budemo dostojni građani naše Crne Gore, kao simbola slobode i pravednosti. Da je vječna Crna Gora - zaključuje Nenezić.
Suljević: Crna Gora svoju nezavisnost obnovila kao građanska, multietnička i evropski orijentisana država
Nezavisnost nije samo istorijska činjenica – to je naša svakodnevna obaveza da gradimo snažnu, pravednu i evropsku Crnu Goru, kazao je ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, u čestitki povodom 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore.
Suljević je istakao da ovaj datum predstavlja simbol slobodne volje građana da sami odlučuju o svojoj budućnosti i da grade državu zasnovanu na demokratskim vrijednostima, ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju.
- Crna Gora je svoju nezavisnost obnovila kao građanska, multietnička i evropski orijentisana država. Na tom putu, svi narodi koji u njoj žive dali su nemjerljiv doprinos, gradeći zajedno društvo jednakih šansi i zajedničkih vrijednosti - &nbsp;naveo je Suljević.
On je naglasio da Ministarstvo koje vodi ostaje posvećeno ravnomjernom razvoju svih krajeva, jačanju lokalnih zajednica i snaženju partnerstva sa civilnim sektorom – jer istinska nezavisnost se ogleda i u sposobnosti da svaka zajednica napreduje, a svaki građanin ima priliku da uspije.
Na kraju, ministar je svim građankama i građanima u zemlji i dijaspori uputio iskrene čestitke, uz želju da Dan nezavisnosti provedu u miru, zajedništvu i ponosu na državu koju gradimo zajedno.
Đuričić: Tog 21. maja Crna Gora je svijetu pokazala da i mali narodi imaju pravo na glas koji se čuje
Predsjednik OO DPS Bar Mladen Đuričić čestitao je Dan nezavisnosti u svoje lično ime i u ime Opštinskog odbora DPS Bar.
- Danas, kada s ponosom obilježavamo 21. maj — Dan nezavisnosti naše domovine, prisjećamo se dana kada smo dostojanstveno i odlučno stali rame uz rame jedni uz druge i, bez straha, glasali za ono što su vjekovima sanjale generacije naših predaka: slobodnu, nezavisnu i međunarodno priznatu Crnu Goru! 21. maj nije bio tek politički čin. Bio je to izraz duboke vjere u sebe, u svoje korijene, u svoju istoriju i pravo svakog naroda da upravlja vlastitom sudbinom. Tog dana, Crna Gora je svijetu pokazala da i mali narodi imaju pravo na glas koji se čuje, na ime koje se poštuje i na zastavu koja se ponosno vije među slobodnima - naveo je Đuričić.
Ističe da je Bar, grad vjekovnog suživota, grad gdje se susreću religije, kulture i civilizacije, grad koji u svom biću nosi duh slobode i bratstva, dao snažan doprinos toj istorijskoj pobjedi.
- Naši sugrađani su tog dana pokazali koliko Bar zna da cijeni vrijednosti nezavisnosti, multietničkog sklada i građanske Crne Gore! Danas, kada Crna Gora treba da korača evropskim putem, više nego ikada je važno da čuvamo one vrijednosti na kojima počiva naša nezavisnost: slobodu, demokratsko pravo izbora, multietnički sklad i građansku državu. Neka nam 21. maj bude stalni podsjetnik da nezavisnost nije samo formalni status, već svakodnevna obaveza da čuvamo suverenitet Države, branimo i unapređujemo pravo svakog čovjeka na dostojanstven život, slobodnu riječ, jednake šanse i pravo na samostalno odlučivanje. Neka Bar i dalje bude primjer kako se u različitosti pronalazi snaga, a u zajedništvu budućnost - saopštio je Đuričić.
Poručio je da građani svih vjera i nacija treba da znaju da je Crna Gora dom svih koji je vole, poštuju i vjeruju u njenu evropsku budućnost.
- Živjela nezavisna Crna Gora - naveo je Đuričić u čestitki.
Đurašković: Svjesno smo izazova, ali Crna Gora je opstajala i u mnogo težim vremenima&nbsp;
Gradonačelnik Prijestonice Cetinja Nikola Đurašković uputio je čestitku svim građankama i građanima Crne Gore povodom 21. maja – Dana nezavisnosti.
- Sa neizmjernim ponosom na veliko ostvarenje i cilj koji smo postigli prije 19 godina, upućujem svim građankama i građanima najsrdačnije čestitke povodom datuma koji je zlatnim slovima upisan u slavnu istoriju naše domovine, 21. maja – Dana nezavisnosti Crne Gore. Tog dana 2006. godine, građani Crne Gore su slobodnom voljom, jasno i dostojanstveno donijeli odluku dostojnu svojih predaka i svoje istorije – da krenu putem samostalnosti, slobode i odgovornosti, ne tražeći ništa tuđe, već vraćajući ono što im istorijski i suštinski pripada. Bila je to potvrda identiteta, istorijskog kontinuiteta i duhovne vertikale jednog naroda koji je kroz vjekove znao da brani ono što ga sleduje – pravo na državu, ime, jezik i slobodu - rekao je Đurašković.
Kako je dodao, na tom putu, naše Cetinje je imalo, a i danas ima, posebno mjesto, kao prijestonica crnogorske državnosti, čuvar njenog identiteta, borbe za opstanak i slobodarskog duha.
- Ovdje su se rađale ideje o samostalnosti, njegovala državna misao i prinosile najveće žrtve za slobodu, koje nas danas podsjećaju da se nezavisnost ne podrazumijeva – ona se čuva, njeguje i iznova potvrđuje. Dok slavimo ovu vrijednu godišnjicu, svjesni smo izazova sa kojima se suočavamo, ali i činjenice da je Crna Gora opstajala i u mnogo težim vremenima – jer su je nosili ljudi koji su vjerovali u nju. Zato, neka nas ovaj poseban datum podsjeća da vjerovati u Crnu Goru znači raditi za njeno jedinstvo, za stabilnost, napredak i pravdu, te da se najveće pobjede ne mjere samo datumima, već onim što uradimo nakon njih za svoju zemlju i grad. Neka je vječna Crna Gora! - naveo je Đurašković.
Nedić: Neka nas ovaj 21. maj podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi&nbsp;
Predsjednik Opštinskog odbora DPS Berane Miro Nedić čestitao je Dan nezavisnosti.
- Dragi sugrađani i sugrađanke, srećan Dan nezavisnosti Crne Gore. Danas, 21. maja 2025. godine, obilježavamo 19 godina od obnove nezavisnosti naše države. To je bila istorijska odluka koju su građani donijeli mirno, dostojanstveno i demokratski, olovkom u ruci, na referendumu koji je označio prekretnicu u savremenom razvoju našeg društva - rekao je Nedić.
Tom odlukom je, ističe, potvrđeno viševjekovno državno trajanje, slobodarski duh i pravo naroda da samostalno odlučuje o svojoj sudbini.
- Tog dana pokazali smo da su demokratske vrijednosti i vjerovanje u zajedničku budućnost temelj na kojem ćemo graditi našu državu. Neka nas ovaj 21. maj i svijetla majska zora podsjeti na snagu zajedništva i odgovornosti prema državi čiju smo nezavisnost obnovili, kao i na trajnu obavezu da istrajemo u izgradnji pravednog, demokratskog i prosperitetnog društva za sve naše građane - zaključuje Nedić.
Ćulafić: Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, uputio je čestitku povodom 21. maja – Dana nezavisnosti, svim građankama i građanima Crne Gore.
- Dan nezavisnosti je prilika da se podsjetimo i na činjenicu da je Crna Gora prva ekološka država na svijetu. To nas obavezuje da prirodu štitimo i vrednujemo kao važan dio našeg identiteta i održive budućnosti - &nbsp;poručio je ministar.
Naglasio je da Crna Gora, kao zemlja bogate bioraznovrsnosti, ima odgovornost da sačuva svoja prirodna bogatstva, ali i da su očuvanje ekosistema, smanjenje zagađenja i održivo upravljanje resursima presudni su dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
- Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je posvećeno jačanju sistema zaštite životne sredine kroz unapređenje zakonodavnog okvira, edukaciju građana i saradnju sa lokalnim i međunarodnim partnerima. Na taj način gradimo temelje za dugoročne i sistemske promjene u oblasti održivog razvoja - &nbsp;istakao je Ćulafić.
Dodao je da će MERS i ubuduće sprovoditi konkretne mjere u oblastima zaštite prirodnih resursa, upravljanja otpadom i smanjenja emisija štetnih gasova, te je pozvao građane da svojim djelovanjem doprinesu stvaranju ekološki odgovorne Crne Gore.
Savez patriota u Njemačkoj: Crna Gora je uvjek sa nama, u srcu
Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj čestiitao je Dan nezavisnosti svim građankama i građanima u Crnoj Gori, kao i svim sunarodnicima širom svijeta.
- Ovaj dan je mnogo više od datuma u kalendaru – to je dan kada je Crna Gora ponovo izabrala slobodu, kada je narod odlučio da sam kroji svoju sudbinu i da obnovi svoje pravo da bude svoj na svome. Tog 21. maja probudila se nada, rodila se odgovornost i učvrstila vjera u snagu naroda koji zna šta znači dostojanstvo. Iako daleko od Crne Gore, naša srca kucaju za nju. U jeziku kojim govorimo sa svojom đecom, u pjesmama koje pjevamo, u običajima koje njegujemo – Crna Gora je uvijek s nama - &nbsp;navode iz Saveza.
Kako dodaju, “dok naši sunarodnici u domovini čuvaju njene temelje, mi u dijaspori gradimo mostove prijateljstva i poštovanja prema zemlji iz koje potičemo”.
- Naša je dužnost da budemo dostojni njene slobode, istorije i ideala. Jer gdje god da smo – Crna Gora je u našem srcu. Naš zadatak je da to srce kuca snažno, jasno i ponosno – u Njemačkoj i svuda po svijetu. Neka nas Dan nezavisnosti podsjeti koliko je dragocjena sloboda, koliko vrijedi zajedništvo i koliko dugujemo budućim generacijama da im ostavimo Crnu Goru snažnu, demokratsku i evropsku. Nek’ je vječna Crna Gora - poručuju iz Saveza patriota u Njemačkoj.
CGO: Crna Gora može mnogo ako je vode oni koje je vole
Na današnji dan, voljom građanki i građana, obnovili smo nezavisnost Crne Gore – države sa vjekovnom borbom za slobodu, dostojanstvo i pravo da samostalno odlučuje o sopstvenoj budućnosti, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) povodom Dana nezavisnosti.
- Nezavisnost je svakodnevna obaveza da čuvamo i nadograđujemo slobodu – kroz oblikovanje demokratskih institucija, njegovanje multietničkog sklada i snaženje građanskog društva. Da volimo svoju zemlju ne slijepo, već hrabro i odgovorno – kroz kritičku brigu, rad za opšte dobro i jasnu viziju Crne Gore kao modernog društva utemeljenog na evropskim vrijednostima i standardima - navode iz CGO.
Kako su istakli, vjeruju u jaku Crnu Goru svih njenih građana i građanki – bez podjela, bez privilegija, sa jednakim šansama za svaku osobu.&nbsp;
- Crnu Goru koja se ne boji promjena, koja uči, napreduje i traži one koji imaju kapacitet da je vode u nove pobjede! Srećan nam 21. maj - zaključuje se u saopštenju.
GI 21. maj: Najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji
Crna Gora je prije devetnaest godina na demokratskom referendumu obnovila svoju državnost, postala članica OUN i dio savremene međunarodne zajednice. 21. maj 2006. godine nesumnjivo je najvažniji datum u modernoj crnogorskoj istoriji, saopštili su iz Građanske inicijative 21. maj.
- Temeljna ideja državotvorne politike je bila da se Crna Gora konstituiše i razvija kao evropska, demokratska, pravna i multietnička država koju čine ravnopravni i solidarni građani. Dan nezavisnosti treba da obilježavamo kao praznik koji sve nas spaja u nastojanju da Crna Gora postane državna zajednica koja će biti dio EU i razvijati se na idejama građanske demokratije, vladavine zakona, antifašizma, sekularnog, slobodnog i otvorenog društva. Da je vječna Crna Gora - poručuju.iz GI 21.maj.
Dukaj: Obnova nezavisnosti dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke
U ime Ministarstva javne uprave i u svoje ime, svim građankama i građanima kao i našoj dijaspori čestitam Dan nezavisnosti Crne Gore, saopštio je ministar Maraš Dukaj.
- Obnova nezavisnosti naše zemlje dala nam je priliku da uzmemo svoju sudbinu u svoje ruke i da zajedno radimo na očuvanju slobode. Neka nas ovaj praznik podsjeti da je za dobrobit cijelog društva i svih nas pojedinačno, potrebno da poštujemo i njegujemo one vrijednosti koje nas ujedinjuju, a da razlike među nama razumijemo kao naše bogatstvo - naveo je Dukaj.
Kako je dodao, ujedinjeni oko tog saznanja i tih vrijednosti najbolje i najefikasnije ćemo ostvariti sve zadatke na našem uspješnom dovršetku integracije u Evropsku uniju.
- Gradimo zajedničkim snagama našu državu i bolji život za nas i pogotovo za one koji dolaze poslije nas - zaključuje Dukaj.

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Devetnaest godina pričamo o evropskim integracijama. Mislim da je zaista vrijeme da se sjedne i nešto konkretno uradi - poručila je Andrea Popović, članica radnih grupa za poglavlja 22, 30 i 31, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E.
Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Popović je naglasila da je upravo integracija u Evropsku uniju okosnica razvoja države. Da nije tog procesa, ističe ona, pitanje je gdje bi se Crna Gora danas nalazila.
- Svakako smo mogli da uradimo mnogo više, ali podsjetimo se ključnih trenutaka: potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju 2007. godine, dobijanje bezviznog režima 2009, kandidatski status 2010. i početak pregovora 2012. godine. Od tada je prošlo 13 godina. Otvorili smo sva poglavlja, a zatvorili samo šest – što je manje od 20 odsto. Ipak, evropski put nas je vodio sve ove godine. Ko zna da li bi neke reforme bile uopšte sprovedene da nije bilo EU, posebno u oblasti vladavine prava i kroz poglavlja 23 i 24 - &nbsp;rekla je Popović, ocjenjujući napredak Crne Gore kao „vrlo dobar minus“.
Popović podsjeća da je najintenzivniji period evropskog puta bio između 2009. i 2012. godine, kada je, kako navodi, urađeno najviše posla. Crna Gora je tada bila jasno opredijeljena za evropske vrijednosti, a to opredjeljenje, smatra, ne bi smjelo da bude samo deklarativno.
- Danas su gotovo svi politički akteri deklarativno za ulazak u EU, ali i dalje govorimo o reformama koje suštinski ne sprovodimo. Građani to vide. Evropska priča se i dalje koristi radi političkih poena jer je više od 75% građana za članstvo u EU, ali to nije dovoljno. Moramo da pređemo sa riječi na djela – ne samo da usvajamo zakone, već i da ih implementiramo - naglasila je.
Komentarišući vanjsku politiku Crne Gore, Popović je istakla da je u ranijim fazama strategija bila dobro postavljena, te da je Crna Gora postala međunarodno priznata država, članica NATO-a, i uskladila svoju spoljnu politiku sa EU kroz poglavlje 31.
- U prethodnoj godini, međutim, desio se diplomatski nesporazum sa Hrvatskom, nakon usvajanja Rezolucije o Jasenovcu, što je uticalo na narušavanje dobrosusjedskih odnosa. A Hrvatska, kao članica EU, može blokirati naš pristupni put. Imali smo periode kada smo mogli s ponosom da kažemo odakle dolazimo. Voljela bih da politički akteri više ne igraju na teme koje nijesu u skladu sa politikama EU, jer time blokiraju naš put ka članstvu - zaključila je Popović.

Popović: Vrijeme je da se evropske integracije prestanu pominjati samo deklarativno

Nekadasnji nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines letio je ka 30 destinacija u 15 država.
U ovom retrovizoru donosimo koje su to bile destinacije. Tokom cijele godine, redovne destinacije su bile Beograd, Beč, Cirih, Frankfurt, Ljubljana, Moskva, Pariz, Rim. Od aprila do oktobra, u ljetnjoj sezoni, MA je letio ka Diseldorfu, Hanoveru, Kopenhagenu, Lajpcigu, Lionu, Londonu, Minhenu i Sankt Peterburgu.
Putem čartera letjelo se, zavisno od doba godine i za Bari, Tel Aviv, Prag, Grac, Linc, Klagenfurt, Bratislavu, Krf, Tatre, Ren, La Rošel, Dovil, Limož, Brive, Lion, Sent Etjen, Klermon Feran.
Montenegro Airlines je ukinut 25. decembra 2020. Tek šest mjeseci kasnije pokrenut je Air Montenegro, vrlo skromno, sa malim brojem linija i frekvencija.
Novi nacionalni avio prevoznik Air Montenegro, tokom cijele godine ili sezonski, leti ka ukupno 13 destinacija iz Podgorice, i to do Beograda, Ljubljane, Ciriha, Bakua, Brna, Praga, Istanbula, Rima, Pariza, Nanta, Lila, Liona i Frankfurta.
Iz Tivta, AM leti ka sedam destinacija. Šest je istih kao i iz Podgorice, sa izuzetkom Izmira, prema kojem lete samo iz Tivta.

Retrovizor: Gdje je sve letio ugašeni nacionalni avio prevoznik Montenegro Airlines

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: uprava-za-bezbjednot-hrane-veterinu-i-fitosanitarne-poslove