Voljom političkih moćnika pritvoren sam duže od godinu, a kada je Ustavni sud trebalo da odluči da li su mi prekršena ljudska prava i osnovne slobode, reagovali su pojedini političari da ne bih kojim slučajem bio na slobodi. Nije jasno što je pravda u sadašnjoj Crnoj Gori, ali vidimo kako je sprovode „avgustovci“ – navodi se u pismu bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića dostavljenom Portalu ETV. Pritvoreni Katnić, koji se tereti da je bio član kriminalne organizacije koju je navodno formirao bivši pomoćnik direktora Uprave policije Zoran Lazović, smatra da Viši sud nije mogao da potvrdi optužnicu koju je protiv njih podnio specijalni tužilac Miloš Šoškić. Ukazao je da je vijeće Višeg suda 23. januara vratilo SDT-u optužni akt na ispravku zbog nedostataka, iako je po imeprativnoj zakonskoj odredbi iz člana 294. stav 1. tačka 1. i 3. o krivičnom postupku trebalo da obustavi postupak. -Ispravljeni optužni akt imao je više nedostataka, a potvrđen je. Ovo predstavlja kršenje ljudskih prava okrivljenih Lazovića i Katnića. Pa neka se pripreme „avgustovci“ i za nove akcije – navodi Katnić. <h2>PRIKRIVANJE DOKAZA</h2> Ističe da je vijeće potvrdilo optužni akt za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije uprkos tome što nema trećeg člana?! Katnić je kategoričan da je odluka o potvrđivanju optužnice protiv njega i Lazovića utemeljena na „dokazima“ na kojima se sudska odluka ne može zasnivati. U pismu bivši glavni specijalni tužilac ukazuje na postupanje tužioce Šoškića kojeg bi, kako kaže, ,,trebalo da obavuzuje načelo istine i pravičnosti i da sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi sve činjenice koje terete optužene, ali i one koje im idu u korist“. Tu obavezu, naglašava Katnić, ima i Sud.&nbsp; -Ovo nije poštovao tužilac Šoškić, već je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta.&nbsp; Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju. Podsjeća da ga optužnica tereti da su on, tužilac Saša Čađenović (protiv koga je podignuta optužica u drugom predmetu) prihvatili navodni plan Lazovića da sprječavaju krivično gonjenje viskopozicioniranih članova kavačke kriminalne grupe.&nbsp; <h2>SELEKCIJA SKAJ PORUKA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026011012_3100e58d56aff0bfb9ccb3aa8f7bfc292652601149b6c18e2a61a83245ed1cef" data-rendition-name="original" width="929" height="551" loading="lazy" alt="Specijalni tužilac Miloš Šoškić"> <figcaption>Specijalni tužilac Miloš Šoškić</figcaption> </figure>  Takve optužbe temelji na komunikaciji nekadašnjeg službenika policije Petra Lazovića sa jednim od vođa kavačkog klana Radoja Zvicera od 3. decembra 2020. i na osnovu poruku koju je 20. decembra te godine poslao član tog mafijačkog klana Duško Roganović. -O istoj recikliranoj poruci se radi. No, kako su ove komunikacije trajale sat i kako je posle Radoje Zvicer razmijenio desetine poruka iz njih se vidjelo da je Petar Lazović obmanjivao Zvicera o tome da je osoba koju označava kao tata, a za koju tužilac tvrdi da je Zoran Lazović intervenisala kod okrivljenog Milivoja Katića. Iz ove komunikacije tužilac je izbacio sve poruke koje je poslao Zvicer i tako zamaglio suštinu a protivrječno iznijetom načelu, zakonitosti i pravičnosti – objašnjava Katnić postupanje tužioca Šoškića. Ističe da je Šoškić raspolagao i razgovorima koji potvrđuju da je Petra Lazović lagao u poruci koju je poslao, ali ih je „ zloupotrebljavajući službeni položaj sakrio u 1,2 milion poruka i 300 000 priloga da bi njega, Zorana Lazovića i Čađenovića lažno optužio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129171148_fc8c5d5cbd21da119dd9680b6eacfe580716da6e0afc9bffc546ea233b3ad29a" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Zoran Lazović"> <figcaption>Zoran Lazović</figcaption> </figure>  <blockquote>-Tužilac Šoškić je mijenjao sadržinu dokaza koje je pribavljao da bi od njih sačinio dokaze koji su na moju štetu, a stotine dokaza koji su bili u moju korist skrivao je i nikada ih nije priložio u spise predmeta. Ovo je veliki zločin, pa ću navesti dio skaj komunikacija koje ukazuju na ovo ponašanje tužioca – navodi se u Katnićevom obraćanju</blockquote> U prilog svojim tezama Katnić navodi podatak da je 19 dana nakon „tužiočeve lažne tvrdnje“ da je pomogao Dušku Roganoviću, Zvicer poslao poruku Ljubu Miloviću: „Evo se Junior (Petar Lazović) najavljuje da je kroz Kotor. Ljubo Milović odgovara: „Vozi Dula ja mislim. Ništa oni nemaju Dulu“. Na ovo Radoje Zvicer odgovara: „Ništa, ali je predstavio kao da su pomogli. Tada Ljubo Milović šalje novu poruku: A, mogli su ga spakovat što se toga tiče pa da se dokazuje, ali baš nista nema po Batici, onaj svjedok ga nije vidio ali je kao rekao da mu zna ime kripte. Mogli su mu dodati i izmisliti. Ka što rade“. Na to Radoje Zvicer navodi: mogli su slobodno. U ovoj komunikaciji osoba sa nadimkom Batica je Ivan Stamatović, bivši član Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i, prema navodima SDT, informator kavačkog klana, a osoba koja zna kodno imene na kriptovanoj komunikaciji je svjedok Milan Kankaraš. <h2>PROGON</h2> - Jasno je da je odluka da se u tom trenutku krivično ne goni Duško Roganović bila zakonita jer nije bilo dokaza, a što potvrđuje da je SDT i to Saša Čađenović podnio optužnicu protiv Roganovića za najteža krivična djela a što tužilac prećutkuje. Kavački klan i posebno Radoje Zvicer nijesu od Petra Lazovića tražili usluge. To potvrđuje takođe skrivena komunikacije između Petra Lazovića sa Radojem Zvicerom od 11. decembra 2020.godine, a to je osam dana nakon odluke da se ne pokreće u tome predmetu krivični postupak protiv Roganovića. Zvicer šalje poruku Petru Lazoviću: Pa, ja ne znam što sam kome tražio bez fer da bude, sude bez ikakvog dokaza, namještaju nam novinarku (ranjavanje Olivere Lakić) i svašta nešto. Oslobodili su Klempa što mi je pucao na ženu i dijete, pucali na Stupara i Radonjića, svaka baba zna to i pušta se, samo ne znam radi čega se priča da nas država štiti. Na ovaj način saopštava da zna da ga je Petar Lazović obmanuo – citirao je Katnić skaj komunikacije koje se nijesu našle u optužnici protiv njega i Lazovića, ali ni u optužnom aktu protiv Čađenovića. Prema riječima bivšeg glavnog specijalnog tužioca, sakrivene su i poruke u kojima jasno Zvicer saopštava Petru Lazoviću: „Katnić je htio da nas iščupa iz korijena. Ovo što smo mi preživjeli ne znam bi li iko drugi. Miči ga sa nas“. <h2>KAD NEPRIJATELJ KLANA POSTANE – SARADNIK?</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240907020924_04833b5b59db7faedd05502106405acc57a086f4df5b77b04f507d5ad44272fd" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pismo Milivoja Katnića "> <figcaption>Ilustracija</figcaption> </figure>  Brojne su komunikacije koje govore u prilog Katnićevoj tezi da ga je kavački kriminalni klan doživljavao kao neprijatelja jer je njegov tim krivičnio gonio osobe iz tog mafijaškog klana, a što su Zvicer i ekipa okupljena oko njega doživljavali kao progon a sve u korist škaljarskog klana, na čijem je čelu, prema procjenama bezbjednosnih službi bio, sada pokojni Jovan Vukotić. Animozitet kavčana, prema riječima Katnića, nije bio usmjeren samo prema njemu nego i njegovim saradnicima tadašnjem šefu SPO Draganu Radonjiću i tužiocu Čađenoviću. Jedna od komunikacija koja je tužilac Šoškić prikrio su i poruke od 18. jula 20220. - Roganović šalje poruku Radovanu Mujoviću šefu nikšićkog ogranka kavačkog klana sljedeće sadržine: „Čuvam lave samo da me ne spakuju gadovi zbog Kankaraša. A, meni Čađenović sve pakuje. On je sklapao te optužnice ofrlje kao vas što je ubacio 18 u grupu. Samo po glavi, da mu glavu ošteti da ga invalidom ostavi daću para koliko zinu. Da li treba postaviti pitanje zašto je ovu komunikaciju tužilac sakrio. No, tužilac je iz njih izbacio poruke Mujovića jer bi se još jasnije vidjelo da su išli dalje u pravcu ne samo dogovora već i pokušaja lišenja života Saše Čađenovića. Kako nema niko u Tužilaštvu Crne Gore da spriječi ove zloupotrebe tužioca Šoškića, on nastavlja sa progonom – konstatuje Katnić. Ukazao je i na prepisku Zvicera sa viskopozicioniranim članom tog mafijaškog klana Milanom Vujotićem od 1. januara 2020.: „Minju oderemeo i onda iskačemo sa tim. Štiti njih neko jak najvjerovatnije Katnić jer Mustafa svako ubistvo rekao i sad jos imaju Generala“.&nbsp; <h2>KAD TUŽILAC ŠOŠKIĆ ,,BIRA DOKAZE“</h2> U pismu citira i poruke u kojima navode da Katnića, Radonjića treba ubiti. Ali se na zaustavljuju na tome, nego soapštavaju i monstruozne planove da Katnićevo dijete treba politi kiselinom. Sve je to skrivano više od dvije godine i, kako ističe pritvoreni Katnić, zahvaljući njegovom pravnom savjetniku Antu Nobilu i advokatima ove komunikacije su pronašli. Iako je u tim razgvorima iznijeto mnogo prijetnji Tužilaštvo za to nikoga nije procesuiralo. Katnić od države traži da mu omogući ostvarenje ljudskih prava predviđenih zakonom, Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i omogući mi pristup originalnim skaj komunikacijama koje je tužilac Šoškić, a suprotno odredbama član 44. stav 4 i 16 stav 1 Ustava Crne Gore i člana 1,5 i 6. Stav 39 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava, sakrio a koje su u njegovu korist. Zahtijeva da mu se to pravo obezbedi u krivičnom postupku.&nbsp; -Pitam sve iz vladajuće strukture, a posebno vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, zašto pravda ne stiže one koju su planirali da mi poliju dijete kiselinom, specijalnog tužioca Čađenovića i mene zapale i ubiju u brdima. Zašto se protiv njih ne pokreće krivični postupak - upitao je Katnić. On i Zoran Lazović uhapšeni su 14. aprila i od tada su u pritvoru. Uprkos brojnim dokazima, iskazima svjedoka oni su i dalje u Spužu i čekaju početak suđenja koji je zakazan za 9. maj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024092103090_c079a5ca60535bd338a6eaa900888af00ea1cda4fe47f57aa7085f48758d1188" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="UIKS"> <figcaption>UIKS</figcaption> </figure>

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

KATNIĆ: Pritvoren sam voljom političkih moćnika

Više državno tužilaštvo (VDT) još nije formiralo predmete povodom izjava generalnog sekretara Udruženja novinara Crne Gore i vlasnika i glavnog i odgovornog urednika portala „Srpska24“ Ivana Miloševića i sveštenika Srpske pravoslavne crkve (SPC) Mijajla Backovića koje je šira javnost u Crnoj Gori ocijenila neprihvatljivim, rasističkim i govorom mržnje.
VDT, kako su kazali Portalu ETV, u okviru svoje nadležnosti prati i ocjenjuje da li u izjavama, kao i radnjama bilo kojeg lica postoje bitna obilježja krivičnog djela iz njihove nadležnosti.
- Tako da ukoliko ocijeni da je potrebno formirati predmet povodom bilo kojeg slučaja, javnost će biti blagovremeno obaviještena - poručili su u VDT-u u odgovoru na naša pitanja.
<h2>OD NERMINA DO ERVINA</h2>
Milošević je u gostovanju na Gradskoj Televiziji od 24. marta ocijenio da Ervin Ibrahimović ne može da vodi spoljnu politiku jer je predstavnik nacionalne manjine „u državi sa 74 odsto pravoslavnog stanovništva“.
U Zaštitniku ljudskih prava (Ombudsman) su konstatovali da je njegova izjava rasistička, te da odudara od svih vrijednosti koje čine Crnu Goru kao savremeno, multietničko i multikonfesionalno društvo.
- Institucija Zaštitnika naravno osuđuje ovakav vid „slobode govora“ i podsjeća da bi Crna Gora trebala biti država u kojoj pripadnost vjeri i naciji ne smije biti protivpravni kriterijum za određivanje ko može biti nosilac javnih funkcija, već da bi znanje, kompetencije i iskustvo morali biti prvenstveni i odlučujući kriterijum za bilo koju, a posebno ovako značajnu državnu funkciju - istakli su u Ombudsmanu.
I u crnogorskom parlamentu juče se pominjala Miloševićeva skaredna izjava. U tom kontekstu je ministarki kulture i medija Tamari Vujović poslaničko pitanje postavio Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke ukazujući da se niko iz Gradske Televizije nije oglasio ili ogradio od Miloševićevog očiglednog govora mržnje, niti da je iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen građanski karakter.
Vujović je u odgovoru poručila da je nadležnost za ovaj slučaj u rukama tužilaštva i Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
- Agencija za audiovizuelne medijske usluge ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo - koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - navela je Vujović.
Ovo, svakako, nije prva i jedina fašistička izjava Miloševića. On je tako uoči podgoričkih izbora prošle godine ocijenio i da Nermin Abdić iz Demokratske partije socijalista (DPS) ne može da bude gradonačelnik jer je musliman.
- Nermin Abdić ipak pripada religioznoj i nacionalnoj manjini i teško može da pod svoje skute objedini ono što je Podgorica bila, a i danas je. Ipak, ovaj grad je naselje pravoslavnih stanovnika i njihova tradicija... - napisao je Milošević, između ostalog, u uratku koji je objavljen na prosrpkim portalima poput „Borbe“ i „Srpska24“, a onda i uklonjen nakon oštrih reakcija u javnosti.
<h2>PREBROJAVANJE KRVNIH ZRNACA</h2>
Sa druge strane, pop SPC Mijajlo Backović je, gostujući na Prvoj TV, negirao identitet Hrvata u Boki kotorskoj nazivajući ih „projektom“ i prebrojavajući krvna zrnca pojedinaca.
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki rimokatolici uvijek govore da su Bokelji ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi: znali bi da nikako nijesu bili Hrvati... - izgovorio je Backović tokom izlaganja o logoru Lora.
Uz to je naglasio da „ne osporava“ pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali ponavljajući da govori o „projektu“.
- Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori - dodao je on.
Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo je njegovu izjavu poručujući da je neprihvatljivo da od „nekoga ko je zadužen da ličnim primjerom i ulogom podstiče toleranciju i suživot“ dolaze izjave usmjerene prema bilo kojoj zajednici.
- Manjinskoj ili ne, a sadrže elemente govora mržnje i netolerancije i/ili podsticanje na iste - dodali su u resoru ljudskih i manjinskih prava u izjavi za RSE.
Za razliku od VDT-a, kancelarija Zaštitnika ljudskih prava već je formirala predmet povodom Backovićeve izjave, ali su napomenuli da do okončanja postupka i donošenja mišljenja ne mogu komentarisati pojedinosti.
<h2>BRISANJE I NEGIRANJE IDENTITETA</h2>
Hrvatsko nacionalno vijeće u Crnoj Gori je ocijenilo da je ovo otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na tom prostoru. Zato su i zatražili da se povodom Backovićeve izjave oglasi SPC - ali je njihov odgovor izostao.
- Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - poručili su oni.&nbsp;
I predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović, koji je inače blizak SPC, je osporio Backovićevu izjavu poručujući da to nikako nije stav lokalne vlasti.
On je reagovao nakon što je to zatražio poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Tonći Janović koji je ocijenio da je Backovićev stav zlonamjeran, te da duboko vrijeđa pripadnike hrvatske manjine koju je na ovaj način pokušao direktno da negira.
Andrija Petković, predsjednik tivatskog Bokeškog foruma, poručio je da se radi o tendecioznom pokušaju dobijanja političkih poena preko mantije.
Backović je kasnije ocijenio da mu je izjava izvučena iz konteksta.

Anja Ivanović

VDT još nije formiralo predmete zbog izjava Miloševića i Backovića

Braći Mirku i Petru Cicmilu iz Plužina odlukom vijeća Vrhovnog suda produžen je pritvor za tri mjeseca - odnosno do 9. jula.
Ova odluka je donijeta na prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).
Cicmili se sumnjiče za stvaranje kriminalne organizacije i krijumčarenje, a pritvor im je produžen zbog opasnosti od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka.
- Jer su u pitanju krivična djela za koja se po zakonu mogu izreći kazne zatvora od deset godina, odnosno teža kazna, a koja djela su posebno teška zbog načina izvršenja i posljedica - naglasili su u Vrhovnom sudu.
Cicmilima je pritvor odredila sudija za istragu Višeg suda Suzana Mugoša 29. decembra prošle godine, a produžen rješenjem vijeća tog suda 7. februara.
Vijeće Vrhovnog suda Crne Gore je 26. marta ove godine, u istom predmetu, produžilo pritvor i biznismenu Saši Pekiću, Srđanu Jokiću, Goranu Janketiću, Nikoli Glomaziću i policajcima Draganu Backoviću, Predragu Vučuroviću, Predragu Mijuškoviću.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpekicu-i-ostalima-produzen-pritvor-za-jos-tri-mjeseca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Cicmilima produžen pritvor do 9. jula

U podgoričkom naselju Masline danas je pronađena eksplozivna naprava - potvrđeno je Televiziji E iz Uprave policije.
Prema našim informacijama izviđaj Višeg državnog tužilaštva (VDT) i policije je u toku.
Dio tog naselja je blokiran.

Ivona Đokić

U Maslinama pronađena eksplozivna naprava, u toku izviđaj VDT i policije

Danas je u Podgorici održana Regionalna konferencija pod nazivom "Oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – primjena nacionalnih i međunarodnih standarda i sudske prakse".&nbsp;
Konferenciju su organizovali Program AIRE centra za Zapadni Balkan i Vrhovno državno tužilaštvo Crne Gore, pod pokroviteljstvom Britanske ambasade u Podgorici.
Don Meken, britanska ambasadorka u Crnoj Gori je istakla da ova konferencija pokazuje koliko je važna saradnja svih institucija i da UK podržava napore u ovoj oblasti u regionu.
&nbsp;- Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da podržava Crnu Goru u jačanju pravosuđa i borbi protiv kriminala. Kriminalne grupe rade zbog novca. Ako im oduzmemo imovinu stečenu kriminalom, uništavamo njihov sistem i time smanjujemo kriminal - podvukla je ambasadorka Meken.
Ona je kazala da oduzimanje imovine nije samo kazna – to je način da spriječimo buduće kriminalne aktivnosti.
- UK je pokazalo da je praćenje novca ključno u borbi protiv organizovanog kriminala. Kriminal ne staje na granici, pa ni borba protiv kriminala ne smije biti ograničena. Zato ove napore podržavamo regionalno. Ujedinjeno Kraljevstvo nudi svoja iskustva kako bi učili iz njih. Crna Gora već radi na ovim pitanjima, ali može dodatno poboljšati sistem tako da oduzimanje imovine bude još brže i efikasnije. Važno je da građani vide korist od oduzete imovine - &nbsp;rekla je ambasadorka Meken.&nbsp;
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković istakao je da će tokom ove godine u fokusu rada Državnog tužilaštva biti upravo finansijske istrage i da očekuje da, osim Specijalnog, viša i osnovna državna tužilaštva daju značajne rezultate na ovom polju, te da je u cilju djelotvornog i jednoobraznog postupanja, svim državnim tužilaštvima izdao obavezujuće uputstvo za sprovođenje finansijskog izviđaja, odnosno istrage.&nbsp;
Uputstvo je dio niza aktivnosti koje su usmjerene na proaktivniji pristup Državnog tužilaštva i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije na svim nivoima.&nbsp;
- Ovim uputstvom državni tužioci se obavezuju da u cilju sveobuhvatnog utvrđivanja stvarnog porijekla, vrijednosti i strukture imovine, prihoda i troškova života okrivljenog, tokom finansijske istrage prikupe podatke i dokaze koji ukazuju na obim, iznos, vrstu, stvarnu vrijednost imovine okrivljenog, pravnog prethodnika, pravnog sljedbenika, člana porodice ili trećeg lica u smislu člana 7 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću – naglasio je Marković.&nbsp;
Biljana Brejtvejt, direktorka AIRE centra, naglasila je da region napreduje u ovim oblastima i da se pozitivni trendovi mogu prepoznati.&nbsp;
- Oduzimanje nezakonito stečene imovine jedan je od najsnažnijih mehanizama u borbi protiv organizovanog kriminala. Ključ uspjeha leži u efikasnoj međunarodnoj saradnji – razmjeni podataka, koordinaciji istraga i brzom djelovanju pravosudnih institucija. Samo kroz zajedničke napore možemo spriječiti prebacivanje ilegalne imovine preko granica i osigurati da kriminal ne ostane isplativ. Pravimo korake naprijed i već vidimo konkretne rezultate, ali cijeli proces zahtijeva vrijeme. Ono što ohrabruje jeste da institucije sve više pokazuju spremnost za saradnju, jačanje kapaciteta i efikasniju primjenu zakona - kazala je Brejtvejt.&nbsp;
Ladislav Hamran, raniji predsjednik EUROJUST-a i ekspert u ovoj oblasti, u svom izlaganju naglasio je da je efikasno sprovođenje finansijskih istraga predstavlja ključni stub u borbi protiv organizovanog kriminala u EU.&nbsp;
- Finansijska transparentnost i snažni nadzorni mehanizmi su od suštinskog značaja za sprečavanje pranja novca i povraćaj kriminalne imovine, čime se osigurava njena reintegracija u legalnu ekonomiju. Kao dio šire strategije EU, podsticanje međunarodne saradnje i jačanje tužilačkih kapaciteta ostaju ključni za obezbjeđivanje transparentnog i efikasnog pravosudnog procesa. Ove mjere ne samo da štite ekonomije, već i jačaju povjerenje u vladavinu prava - kazao je on.&nbsp;
U okviru konferencije održana su dva panela. Prvi panel, pod nazivom "Finansijske istrage – standardi i praksa", okupio je stručnjake iz oblasti pravosuđa i tužilaštva, među kojima su bili Jelena Grdinić, generalna direktorica u Ministarstvu pravde Crne Gore, Miroslav Turković, specijalni tužilac iz Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore, i Milena Božović, tužiteljka Višeg državnog tužilaštva u Beogradu.
Drugi panel, "Dioba trajno oduzete imovinske koristi (asset sharing)", bio je prilika da učesnici saznaju više o iskustvima Hrvatske, BiH i Srbije. O ovoj temi govorili su Danijela Raspović Tomac iz USKOK-a, Sanela Latić, pomoćnica ministra u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, i Vladimir Ćeklić, pomoćnik direktora Direkcije za upravljanje oduzetom imovinom Republike Srbije.
Na konferenciji je učestvovalo preko 70 učesnika iz Crne Gore i regiona, što potvrđuje njen značaj kao platforme za razmjenu iskustava i unaprjeđenje međudržavne saradnje u oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine.

Oduzimanjem nelegalno stečene imovine do uspješnije borbe protiv organizovanog kriminala Podgorica

Kad dođe vrijeme da se ta tački stavi na dnevni red - ja sam tu. Tužilaštvo se bavi pogrešnim stvarima, a tim se bavi jer podliježu raznim vrstama medijskog pritiska - poručio je predsjednik Opštine Nikšić i poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Marko Kovačević govoreći o predmetu koji je Više državno tužilaštvo protiv njega formiralo zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje tokom govora koji je održao na obilježavanju 166 godina od bitke na Grahovu.
VDT je, inače, još u septembru prošle godine Administrativnom odboru, na čijem je čelu Jelena Nedović iz Pokreta Evropa sad, uputilo zahtjev za ukidanje imuniteta Kovačeviću jer je tada poručio da će "sa onima koji neće da budu braća postupati kao prema Turcima".
- Imam zaista dosta obaveza. Ako je tužilaštvu to najvažnije, to nije najvažnije meni. Toliko o tome - rekao je Kovačević večeras u emisiji na A plus televiziji.
Dodao je i da neće predlagati da mu se ukine poslanički imunitet, te poručio da u govoru na Grahovcu nije imao loše namjere. Navodi da su njegove riječi bile “u kontekstu bitke koja se tamo desila između Crnogoraca i Hercegovaca sa jedne strane i Turaka sa druge”.
- To nema veze sa muslimanskim stanovništvom u Crnoj Gori, nemojte da brinete. Moj govor nije bila loša namjera prema bilo kome - tvrdi Kovačević.
Dodaje i da ljudi koji žive na Grahovcu odlično znaju šta se radilo na tom mjestu.
- Istina je da su određeni ljudi koji se pominju u Skaj aplikaciji organizovali paralelno ovilježavanje bitke na Grahovcu. To su radili na način što su znali da uzurpiraju crkveno zemljište, tokom crkvene službe se puštala glasna muzika, ometala se služba… Moja poruka tokom govora je bila da smo mi spremni da slavimo zajedno, da pružamo ruku njima otvorenog srca i duše, ali da ako neko želi da se ponaša prema nama kao što su se Turci ponašali, onda ćemo mi da se branimo. Ne da mi nekog napadamo, daleko bilo - rekao je Kovačević.

Kovačević: VDT se mojim govorom bavi jer podliježu raznim vrstama medijskog pritiska, kad dođe vrijeme da se to stavi na dnevni red - tu sam

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma Serž Bramerc izrazio je zadovoljstvo odličnom saradnjom Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva i odao priznanje novoj dinamici Crne Gore u vezi s pravdom za ratne zločine, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
&nbsp;- Već su napravljeni pozitivni koraci i saradnja između Tužilaštva Mehanizma i Specijalnog državnog tužilaštva je na vrlo visokom nivou. Tužilaštvo Mehanizma se nada da će u budućnosti moći da izvijesti da se u procesu ostvarivanja pravde u vezi sa ratnim zločinima u Crnoj Gori postižu konkretni rezultati- &nbsp;poručili su iz VDT-a.
&nbsp;To se navodi, kako je pojašnjeno, u Izvještaju o napretku Tužioca Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je predstavljen Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija u kom se konstatuje i da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima znatan zaostatak predmeta, da se saradnja Hrvatske s nacionalnim pravosuđima u regionu znatno pogoršala u posljednjih deset godina, da su u posljednjih osam godina rezultati Tužilaštva za ratne zločine Srbije bili ograničeni.
&nbsp;U dokumentu koji se odnosi na period od 16. maja do 15. novembra 2024. godine, navodi se da su potrebne važne reforme koje bi podržale pravdu za ratne zločine u domaćem pravu kako bi se obezbijedilo uspješno krivično gonjenje u predmetima vezanim za ratne zločine u Crnoj Gori.
&nbsp;Takođe se navodi da Specijalno državno tužilaštvo radi na tri predmeta ratnih zločina, od kojih je jedan u fazi istrage, drugi u fazi potvrđivanja optužnice, dok je u trećem suđenje u toku. Dva predmeta odnose se na zločine počinjene u Bosni i Hercegovini, a jedan na ratne zločine počinjene u Hrvatskoj.
&nbsp;Napominje se da sada postoje visoka očekivanja u vezi sa rezultatima istraga i krivičnih gonjenja i izražava uvjerenje da će ta očekivanja biti ostvarena.
&nbsp;- Tužilaštvo Mehanizma će nastaviti da pruža neophodnu pomoć Specijalnom državnom tužilaštvu i raduje se pozitivnim rezultatima – dodaje se u izvještaju.
&nbsp;Uz podsjećanje da je tužilac Bramerc posjetio Crnu Goru od 16. do 19. septembra 2024. godine i održao sastanke sa vrhovnim državnim tužiocem Miloradom Markovićem, glavnim specijalnim tužiocem Vladimirom Novovićem, kao i predstavnicima izvršne vlasti, u izvještaju se konstatuje da je usvojena preporuka Tužilaštva Mehanizma da se izmijeni Zakon o krivičnom postupku, kako bi se omogućilo prihvatanje dokaza Tužilaštva Mehanizma.
Iz Državnog tužilaštva preciziraju da su vođeni razgovori u vezi sa dodatnim reformama koje bi omogućile efikasno krivično gonjenje u predmetima seksualnog nasilja povezanog sa sukobom i da je dogovoreno da će Tužilaštvo Mehanizma dostaviti odgovarajući prijedlog i pružati traženu pomoć kako bi se osigurao napredak u tim i drugim važnim oblastima.

Bramerc: Saradnja sa SDT-om na visokom nivou, pohvalna nova dinamika Crne Gore u vezi sa procesuiranjem ratnih zločina

Vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković, na poziv predsjednika i potpredsjednice Evropskog suda za ljudska prava Marka Bošnjaka i Ivane Jelić, prisustvovao je svečanom otvaranju sudijske godine Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, koja se tradicionalno organizuje posljednjeg petka u januaru, saopšteno je iz VDT-a.
U okviru svečanosti, organizovan je i stručni skup na temu “Zaštita ljudskih prava u svijetu vještačke inteligencije”, u okviru kog je bilo riječi o evropskim standardima, slobodi izražavanja i pravu na pravično suđenje, kao i rješavanju potencijalne diskriminacije u doba vještačke inteligencije, navodi se u saopštenju.
- Vještačka inteligencija svakako predstavlja izazov za cjelokupno društvo, samim tim i za pravosudne organe. Stavovi Evropskog suda i po ovom pitanju imaju višestruki značaj i predstavljaju podstrek da i pravosuđe u Crnoj Gori posveti posebnu pažnju ovoj oblasti-poručio je Marković.&nbsp;
Tokom boravka u Strazburu, vrhovni državni tužilac susreo se i sa potpredsjednicom Evropskog suda za ljudska prava Ivanom Jelić i stalnom predstavnicom Crne Gore pri Savjetu Evrope, ambasadorkom Božidarkom Krunić. Pored vrhovnog državnog tužioca, u delegaciji iz Crne Gore bili su predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić, predsjednik Sudskog savjeta Radoje Korać i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko.

Marković: Vještačka inteligencija izazov za cjelokupno društvo i pravosudne organe

Cetinjanin Marko Roganović uputio je vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću inicijativu za donošenje obavezujućeg uputstva sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili povredu ravnopravnosti i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje.
Svjedoci smo, kako navodi u dopisu Markoviću, posljednjih godina, a posebno nakon tragičnih događaja na Cetinju i 2022, a naročito 1. januara 2025, brutalne eskalacije govora mržnje u javnom prostoru a najčešće na društvenim mrežama. 
- U takvoj atmosferi većina građana koja saosjeća sa bolom porodica, građana Cetinja i cijele društvene zajednice, odsustvo primjene zakonskih sankcija dodatno usložnjava situaciju i objektivno može prouzrokovati nove tragedije - ističe Roganović.
Smatra da je odgovornost nadležnih organa u sankcionisanju odgovornih pojedinaca, pa samim tim i preventivnom djelovanju na dalje širenje ove opasne pojave u našem društvu, u ovom trenutku najveća na tužilačkoj organizaciji.
- Iz navedenih razloga, a na osnovu člana 131 Zakona o državnom tužilaštvu, molim Vas da izdate obavezno uputstvo za rad i postupanje tužilaštvima sa ciljem da se što prioritetnije procesuiraju sve osobe za koje postoji osnov sumnje da su izvršili krivično djelo iz člana 159 - Povreda ravnopravnosti i člana 370 - Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te ovi postupci budu imali prioritet u radu tužilaštava - rekao je Roganović.
Želi da vjeruje da Marković shvata koliko je breme odgovornosti na tužilačkoj organizaciji, pa i pravosudnom sistemu u Crnoj Gori u ovom trenutku na sankcionisanju, javnom objavljivanju istih i tako preventivnom djelovanju da se, kako je rekao, zlo mržnje koje može eskalirati zaustavi.

Roganović Markoviću: Tužilaštvo prioritetno da procesuira sve osumnjičene za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom lascivnih poruka koje je profesor Gimnazije „Slobodan Škerović“ Radoman Čečović slao učenici Sari Vujisić - tek što je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi.
- Preduzimaju se sve zakonom predviđene mjere i radnje u cilju rasvetljavanja odlučnih činjenica. Kada odluka bude donijeta, javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su u ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) juče je saopšteno da i oni provjeravaju navode o uznemiravanju bivše učenice. Kako su kazali, na osnovu navoda u medijima naložili su službenicima Uprave policije da hitno prikupe sve informacije povodom ovog događaja, a kako bi se u ovom slučaju preduzele sve zakonom propisane mjere i radnje.
- Povodom informacija o neprimjerenom ponašanju nastavnog osoblja prema učenici i poziva na reakciju državnog tužilaštva, napominjeno da Državno tužilaštvo postupa u svim slučajevima kada je u saznanju da postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti - naveli su u saopštenju.
Poručili su da su posvećeni temeljnom ispitivanju svih okolnosti svakog slučaja prijavljenog neprihvatljivog ponašanja.
- U tom smislu pozivamo i očekujemo od svih institucija u čijoj nadležnosti je prevencija da do kršenja zakona ne dođe, a koje imaju ključnu ulogu u ranom prepoznavanju neprimjerenih ponašanja, da o svakom pojedinačnom slučaju koji može ukazivati na krivično djelo učinjeno na štetu djeteta, pravovremeno obavijeste Državno tužilaštvo, čija će reakcija biti blagovremena i u skladu sa zakonom – naveli su u VDT.
Dodaju da, uz puno razumijevanje ozbiljnosti i mogućih posljedica ugrožavanja prava djeteta, ohrabruju sve maloljetnike, kao i njihove roditelje da Državnom tužilaštvu prijave svaku sumnju na krivično djelo na štetu djeteta.
- Stručna služba Vrhovnog državnog tužilaštva pomaže tužiocima da krivični postupak bude prilagođen djetetu, njegovim sposobnostima i potrebama. Državno tužilaštvo poziva sve relevantne institucije na blisku saradnju i pravovremenu podjelu informacija, kako bismo zajedno, u okviru svojih nadležnosti, osigurali bezbjedno okruženje za sve učenice i učenike i zaštitili njihova prava – zaključili su u VDT.
<h2>Vučurović tvrdi da joj se crta meta, profesori aplaudiraju</h2>
Podsjećamo, direktorica Biljana Vučurović juče je održala pres konferenciju na kojoj je ocijenila da se u ovom slučaju njoj crta meta i da preživljava linč. Svečana sala Gimnazije, u kojoj je održana konferencija, bila je puna profesora koji su u više navrata aplauzima na pojedine odgovore direktorice demonstrirali da je podržavaju.
Tada je saopštila da je profesor Radoman Čečović najavio bolovanje zbog teškog psiho-fizičkog stanja u kojem se nalazi, ali i potvrdila da ovaj slučaj ranije nije prijavila ni nadležnom Ministarstvu, ni drugim organima.
Ona tvrdi da, u skladu sa zakonom, nije mogla da uradi više od disciplinskog postupka koji je sprovela u novembru 2021. godine - kada je Čečoviću skinula 30 odsto sa plate u jednom mjesecu, te da joj zakon koji je bio na snazi nije dozvolio da ide van nadležnosti, a da je bivša učenica sama morala da prijavi seksualno uznemiravanje - koje u tom periodu zakonski nije bilo tretirano kao krivično djelo.
Vučurović je rekla i da učenica nije htjela da prijavi slučaj nadležnima zbog svojeg oca.
- Šteta što nije imala podršku oca, jer bismo zajednički reagovali - izjavila je Vučurović.
<h2>Juče rečeno da nije bilo drugih pritužbi, MPNI već danas saopštilo da su dobili jednu</h2>
Vučurović je kazala da ni prije ni poslije incidenta nijesu imali nijednu prituzbu u vezi sa Čečovićem.
- Sara nam se obratila u decembru iste godine i pozvali smo je da dođe na sastanak. Nikad nije došla i poslije tri godine imamo ovu situaciju. Nacrtana je meta. Ona traži moj otkaz. Moram da pitam zašto i čime je motivisana. Ako smo mi stali iza nje i uradili ono što smo najviše mogli u datom trenutku, sproveli disciplinsku mjeru, pozivali je na razgovore. Sve smo uradili što smo mogli u okviru zakona. Poziv na linč Biljane Vučurović je meni neshvatljiv. Očigledno ima razlog, ali ga ja ne razumijem - kazala je Vučurović.
Ipak, već danas je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija saopšteno da su obaviješteni o još jednom slučaju potencijalnog uznemiravanja učenice od strane profesora.
Prepiska je, kako su naveli u resoru Anđele Jakšić-Stojanović, upućena Gimnaziji „Slobodan Škerović“ na hitno postupanje, kao i Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Kako tema koja je uznemirila javnost prethodnih dana očigledno nije izolovan slučaj, pozivamo sve koji imaju saznanja o ovom ili sličnim događajima u crnogorskim školama da iste prijave Ministarstvu kako bismo preduzeli dalje radnje i zajedno stali na kraj pojavama kojima u našem obrazovnom sistemu ne smije biti mjesta - istakli su u MPNI.

I ODT i VDT rade na slučaju Čečović - Vujisić

- U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - navodi se u obrazloženju presude. U slučaju koji je u javnosti poznat kao „Stanovi“ sud je cijenio sve izvedene dokaze i utvrdio da je Specijalno državno tužilaštvo tokom postupka &nbsp;ključne dokaze predložilo u formi običnih kopija, bez ovjere nadležnog organa ili potvrde njene vjeroostojnosti. Predloženi dokazi ne ispunajavaju standard &nbsp;potrebne dokazne vrijednosti u krivičnom postupku i s obzirom da ti dokazi predstavljaju jedini osnov optužbe , sud nije mogao zaključiti da su optuženi izvršili krivično djelo van razumne sumnje – navodi se u obrazloženju presude koja je objavljena na sajtu Višeg suda. Sutkinja Vesna Kovačević juče je u Višem sudu,usljed nedostataka dokaza, izrekla oslobađuju presudu nekadašnjim ministrima i funkcionerima Predragu Boškoviću, Sanji Vlahović, Suadu Numanoviću, Ivanu Brajoviću, Osmanu Nurkoviću, Budimiru Šegrtu, Dragici Sekulć, Suzani Prebilović, Jeleni Radonjić, Damiru Šehoviću, Aleksandru Jovićeviću i šefu kabineta predsjednika Crne Gore Draženu Miličkoviću. U obrazloženju se navodi da Bošković bio predsjednik Komisije za stambena pitanja Vlade a ostali optuženi su bili članovi tog tijela. Sutkinja je navela da optuženi u odbranama nijesu negirali da su donosili Odluke o rješavanju stambenih pitanja funkcionerima ali da su to činili poštujući odredbe čl.28 čl. 30 i čl.30 a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera. Ona je ukazala i da su optuženi naveli da su odluke donosili isključivo poštujući zaključke Vlade CG koji su predhodili donošenju navedenih Odluka a da je za njih zaključak Vlade imao obavezujući karakter. - Iz kopija kopija koji su predloženi kao dokaz od Specijalnog državnog tužilaštva podnosioci zahtjeva za rješavanje stambenih pitanja koje su pretežno činili javni funkioneri zaposleni u javnoj upravi, sudije i tužioci podnosili su i predavali zahtjeve Komisiji za stambena pitanja Vlade CG koja je sazivala sjednice, razmatrala pristigle zahtjeve i donosila inicijative. Nako toga slala ih je Vladi radi davanja saglasnosti, nakon čega je Vlada donosila zaključke pozivajući se na odredbe čl. 28.čl. 30 i čl.30a Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera i usvajala informacije o rješavanju stambenih pitanja – piše u obrazloženju prvostepene presude. Stav sudskog vijeća je i da je recimo Vlada imala drugačiji stav ili smatrala da Komisija ne može rješavati stambena pitanja pojednih funkcionera mogla je nakon razmatranja zaključaka vratiti ih na dopunu, izmijeniti i ne dati saglasnot ili odbiti ih. - U odlukama koje je donosila Komisija za stambena pitanja nakon zaključka Vlade navedeno je da će se o realizaciji Odluka komisije starati Ministarstvo finansija &nbsp;u Uprava za imovinu. Uvidom u ugovore o vraćanju kredita proizilazi (iako je sud imao samo kopije kopija kao materijalnih dokaza ) da je Uprava za imovinu kao davalac kredita navela da po ovlašćenju Vlade zaključuje ugovor sa korisnicima kredita, što znači opet po ovlašćenju Vlade i na kraju su shodno tim ugovorima i isplaćivana sredstva osobama koji su dobili sredstva i sa kojima su zaključivali ugovore - obajšenjeno je u presudi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051611058_65751b76646e50a2d1a39b814a3cee88b35e8613baf7a0c6a7b9a565611cf1e0" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude"> <figcaption>Dragica Sekulić po izricanju oslobađajuće presude(Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption> </figure>  Sutkinja Kovačević je istakla da su, prema mišljenju vijeća, neprihvatljivi materijali dokazi na kojima se zasniva optužnica – a to je nekoliko stotina dokaza koje su kopija kopije. SDT je, kako se navodi, pokušalo da pribavi originalnu dokumentaciju od Vlade, Državnog arhiva, Uprave za imovinu a što je i ovaj sud uradio ali su dobili informaciju da originalane dokumentacije nema. - Ne samo što nema originalne dokumentacije već nema ni ovjerene fotokopije osim što u spisima egzistira samo kopija kopije. Cijeneći prednje i opšteprihvaćeni stav sudske prakse kako naše države tako i država u regionu je da kopija kopije isprave ne može predstavljati dokaz na kojem se može zasnivati sudska odluka a odredbom čl. 355 ZKP određeno je da se pismena koja imaju značaj dokaza, ukoliko je to moguće, podnose u originalu. Snagu originalne isprave, može da ima samo ona kopija koju je na propisan način izdao nadležni državni organ, ustanova, privredne ili društvena oragnizacija ili zajednica &nbsp;a kopija isprave koja nije na propisan način izdata ne može da predstavlja dokaz u krivično pravnoj stvari, makar takvu ispravu izdao državni oragan, pa se pokazuje neosnovan navod SDT da &nbsp;kopija koju je dostavio sudu uz optužnicu treba tretirati kao original i dati mu snagu dokaza u krivičnom postupku – stav je sudskog vijeća. U obrazloženju odluke sutkinja Kovačević se pozvala i na praksu u regionu – da kopija isprava i dokumenata sama po sebi bez originala ili bez posebne potvrde o autentičnosti ne može biti dokaz jer su u krivičnim stvarima cijeni visko standar dokazivanja. Sudsko vijeće smatra da samo original ili ovjereni prepis mogu biti dokazi a kako u spisima postoje samo kopije kopija dokumenata i isprava sud ne može utvrditi da li su mijenjane, falsifikovane ili je manipulisano pojedinim ispravama. - Sud u okviru načela slobodne ocjene, nije ovlašćen da svoje uvjerenje zasniva na dokazima koji nijesu pribavljeni u skladu sa zakonom, odnosno na običnim kopijama kopija, budući da SDT nije pribavio ni jedan drugi dokaz kojim bi van razumne sumnje dokazao krivicu optuženih, pa je primjenom načela in dubio pro reo čl. 3 ZKP i polazeći od prava optuženih na pravično suđenje garantovano čl. 6 Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, donio odluku kojom se optuženi usljed nedostatka dokaza oslobađaju od optužbe, jer je sud imao u vidu da povreda prava na zakonite dokaze predstavljaju i povredu prva optuženih na pravično suđenje iz čl 6. Evropske konvencije, zbog čega ih je u skladu sa načelom in dubio pro reo oslobodio od optužbe – navodi se u obrazloženju presude.

SLUČAJ STANOVI: Kopije kopija ne mogu biti dokaz, SDT nije ponudilo čak ni ovjerene kopije

Stranačke politike su samodovoljne i nesposobne da rješavaju deformacije, patnje i probleme crnogorskog društva, saopštili su iz Građanske inicijative “21.maj”.
Zvanična proevropska politika, prema njihovim riječima, svela se na formalističko usklađivanje sa pregovaračkim poglavljima EU i birokratsko maltretiranje privrednog i nevladinog sektora.
- Pritom, jedan dio vlasti glumi Evropljane, drugi dio reformatore klerikalnog duha, dok je treći dio sastavljen od krtičnjaka skrojenim po nalozima Vučićevog režima- naveli su u saopštenju.
Ovakva vlada, kažu, osim što nije u stanju da riješi najprostija državna pitanja sve više podriva i učlanjenje u EU.
- Kada ovome dodamo i opoziciju koja je ili na zakulisnom povocu poput pohabanog DPS-a ili se vrti u krugu okamenjene i oportunističke politike poput Evropskog saveza ili je iskompromitovani ostatak nekadašnje vlasti poput URE, onda je sasvim jasno u kojoj mjeri su parlamentarne partije u sukobu sa očekivanjima razočaranih i dezorijentisanih građana- kažu iz GI "21.maj."
Zato je, kažu, aktuelna politička klasa gotovo beznadežan slučaj.
- Trenutno, alternativa leži samo u proevropskim i autonomnim nestranačkim i nevladinim organizacijama, sekularnim građanskim grupama i medijima koji su izvan partijskih kontrola. Pogresivno, antikoruptivno i demokratsko civilno društvo može biti osnova za formiranje široke građanske liste koja bi imala snagu da se založi za javne politike koje su u interesu većine građana i ujedno su posvećene stvaranju odgovorne i kredibilne države- zaključuju u saopštenju.

GI "21.maj": Stranačke politike su nesposobne da rješavaju patnje i probleme crnogorskog društva

Javna predškolska ustanova (JPU) "Đina Vrbica" učestvovala je u programu “U ritmu muzeja” izvedbom skeča pod nazivom „Ženi nam se Vukota“ povodom proslave Svjetskog dana muzeja, koju organizuje JU “Muzeji i galerije Podgorice”, prenosi PR Centar.
Direktorica JPU "Đina Vrbica" Bojana Razić izrazila je zahvalnost na pozivu i ukazanoj prilici za učešće, ukazujući na značaj dugogodišnje saradnje sa JU “Muzeji i galerije”.
Ona je najavila i nastavak realizacije projekta „U carstvu muzeja“, koji se već četvrtu godinu uspješno sprovodi na osnovu Memoranduma o saradnji, obuhvativši do sada više od pet hiljada djece.
Koordinatorka projekta Dejana Prelević istakla je značaj učešća djece iz vaspitne jedinice “Stara Varoš”, nazivajući ih “sjajnim zvjezdicama”.
- Zajedno sa svojim vaspitačicama, Ninom i Sanjom, mališani su izveli popularni skeč “Vukota”, koji je izazvao veliko oduševljenje publike. Ovom prilikom zahvaljujem i roditeljima, koji su, kao i uvijek, važni partneri u realizaciji ovog programa i čija podrška je neprocjenjiva - istakla je Prelević.
Zahvaljujući ovom projektu, djeca iz starijih vaspitnih grupa imaju priliku da obiđu stalnu postavku Etnografske izložbe i upoznaju se sa načinom života stare Podgorice, čime se sadržajno nadovezuju na tematske cjeline predstavljene u izvođenju skeča.
Iz JPU 'Đina Vrbica' zahvalili su se svima koji su doprinijeli realizaciji i uspjehu ovog događaja, sa željom da djeca iz teustanove ponesu najljepše uspomene i vrijedna znanja iz ovog nezaboravnog iskustva.&nbsp;

Mališani iz vrtića "Đina Vrbica" učestvovali u programu "U ritmu muzeja"

Crnogorski jedriličar Ilija Marković zauzeo je 34, dok je Milivoj Dukić nastup na Svjetskom prvenstvu u kineskom Ćingdau završio na 58. mjestu.
Najbolji plasman od jedriličara iz regiona ostvario je Filip Jurišić iz Hrvatske, koji je zauzeo 11. mjesto.
Šampionat je obilježio nedostatak vjetra, pa jedriličari prva tri takmičarska dana nijesu jedrili, dok četvrtog magla i slaba vidljivost nijesu dozvolili da šampionat zvanično počne.
Organizatori su pretposlednjeg dana na ivici regularnosti, što se tiče jačine vetra i vidljivosti, uspjeli da realizuju dvije regate, od kojih je druga prekinuta u momentu kada su jedriličari prešli pola regatnog polja.
Posljednjeg dana odjedrene su tri regate - Marković je zauzeo dva šesta i jedno deseto, što je bilo dovoljno da na kraju zauzme 34. mjesto.
Dukić je bio 24, 26. i 11, pa je na kraju Svjetsko prvenstvo završio na 58. mjestu.
Do zlatne medalje je stigao Vilijem Virsema iz Holandije, srebrnu je osvojio Pavlos Kontides, Kipranin koji je član Jedričarskog kluba Mornar iz Splita, dok je treće i bronzanu medalju prigrabio Zek Litlvud iz Australije.

SP: Marković 34, Dukiću 58. mjesto

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: vdt