Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to. Napad na Bar, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji, i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, pokazatelj je prvo koliko je grad bio važan i čega su bili svjesni, kazao je Vladimir Vlado Nikaljević, iskusni i ugledni crnogorski privrednik i ekonomski komentator.
Nikaljević je za Radio Bar govorio o tribini udruženja STEGA pod nazivom „30. avgust – Crna Gora pet godina kasnije, između "male Ukrajine" i 28. članice EU“ koja će biti održana u velikoj Sali SO Bar u subotu 30. avgusta.
Gospodine Nikaljeviću, predstavite našim slušaocima STEGU - ko ju je, i zašto, formirao, koga okuplja, čemu teži?
Nikaljević: STEGA je pokrenuta od 65 akademika, univerzitetskih profesora, uspješnih privrednika, istaknutih umjetnika, intelektualaca, sa željom da se objedini društvena energija u jednom delikatnom trenutku u istoriji Crne Gore, kada jedna suverena, međunarodno priznata država ima ozbiljne probleme u održavanju svog državnog statusa, svoje ekonomije i građanskog i socijalnog mira. U toj misiji objedinio nas je prije svega isti sistem vrijednostii cilj da Crna Gora bude prva naredna članica EU-naravno, ne zbog geostrateških interesa Evrope, nego da to zasluži svojim radom, odnosno ostvarivanjem svih pristupnih poglavlja. Od njih ističem poglavlja 23-24, vladavinu prava, jer, da kod nas funkcioniše vladavina prava, dakle, poštovanje ustava i zakona, mi danas ne bismo govorili o ovoj temi, niti bi se organizovala ova tribina, ali, realnost je da u ovom trenutku Crna Gora ima ozbiljne probleme i zbog toga se i pojavila STEGA upravo kao građanski odgovor na naše probleme. Mi smo svjesni da ovako organizovana država koja ima Ustav i zakone, koja ima sve tri grane vlasti, ali i slabe institucije koje ne obavljaju svoj posao i koje su u stvari najveći problem koji je iskorišćen. Institucije su i oslabljene svjesno da bi se mogao praviti haos koga smo svjesni, svi skupa znamo u kakvim uslovima živimo i radimo.
U svijetlu teme tribine, kako Vi vidite položaj Crne Gore danas, pet godina nakon političkih promjena 2020?
Nikaljević: Svjedoci smo da i pored upornog pozivanja, odnosno pozivanja Evropske unije i deklarativne podrške vlasti i partija, proces evropskih integracija ne ide dobro. Naprotiv, snažni su politički procesi razgradnje države, krađe istorije, klerikalizacije društva, istorijskog revizionizma i negiranje vrijednosti na kojima je sazdana savremena Crna Gora. U ekonomiji, prostor kao najveći resurs Crne Gore agresivno se napada, stihijska gradnja ugrožava turizam, poljoprivredu, demografsku ravnotežu. Svjedočimo i zaduživanju bez vizije umjesto strategije dugoročnog razvoja i razduživanja. Naše obrazovanje ne razvija patriotizam, niti kritičku misao i svijest o očuvanju prirode. Naše zdravstvo ne podstiče prevenciju i zdrave načine života iako smo jedna od najvitalnijih populacija, o čemu svjedoči naša istorija prije svega. Naša kultura je obezličena, živi na postignućima istaknutih pojedinaca, a tu imamo i svježe primjere kako u stvari napreduje nekultura. Pravosuđe je sporo i selektivno, a politički sistem je zarobljen partijskim interesima. Naše institucije su slabe i stvaraju osjećaj nemoći i nepovjerenja. Mogao bih o tome govoriti mnogo, ali, dijagnoza, presjeka stanja i analiza ima dosta ko hoće da to pročita, prouči, portali i drugi mediji objavljuju to, mada, moram istaći da postoji apsolutna prezasićenost kod crnogorske populacije, što je vjerojatno i dio jednog velikog plana kako da se napadne Crna Gora, jer jedna suverena država i članica NATO kakva je Crna Gora nije se mogla napasti spolja, na granice, ali se mogla napasti iznutra, što se upravo radi. To je projekat koji je star 170 godina i tri puta u posljednjih sto godina se odvija. Evo, sad ovaj posljednji projekat napada na Crnu Goru iznutra-osvaja se kadrovima po dubini, to se uvijek tako radi, traže se saučesnici iznutra i time se slabi država. To je takozvani meki način osvajanja države iznutra, o tome postoji i stručna literature. Jedan od članova STEGE je govorio o knjizi Eduarda Lutraka objavljenoj u SAD u Americi prije 20 godina, i ovo što se sada događa u Crnoj Gori je školski primjer primjene metodologije koja je objašnjena u toj knjizi.
Tema subotnje tribine sugeriše dilemu da li Crna Gora ide putem nestabilnosti i podjela, ili putem evropskih integracija. Kakav je vaš pogled?
Nikaljević: U Crnoj Gori možemo najgrublje konstatovati postojanje dvije energije koje se razilaze-jedna koja vuče Crnu Goru u neka prošla vremena, u neke mitove, koja vuče prema istoku sa svim negativnostima koje tamo postoje, i druga energija koja je prozapadna, kojoj STEGA pripada i koja pokušava da uradi sve što je u njenoj moći da Crna Gora bude dio najrazvijenijih evropskih naroda, da bude članica Evropske unije. Ta dilema je u stvari bez dileme, da tako kažem, jer postoji jedna i druga strana. Mi pripadamo ovoj prozapadnoj strani i ulažemo napore da ta strana pobijedi u interesu svih. Ova proistočna, rekao bih, bila bi u interesu jako malog kruga ljudi, to se jasno vidi ko hoće da vidi i o tome će biti mnogo više govora na ovoj tribini. U subotu veče, pored mojih uvodnih napomena, general u penziji Špiro Niković govoriće o Crnoj Gori između antifašizma i radikalnog istorijskog revizionizma, profesor Branislav Radulović o antisistemu i etnofederalizaciji umjesto vladavine prava, a docent dr Nikoleta Đukanović o klerikalizmu kao otporu evropeizaciji. Dr Jovana Marović govoriće na temu Crna Gora bliže ili dalje od Evropske unije, a magistar Miloš Vuković, naš poznati makroekonomista i vrlo predani istraživač koji prati makroekonomske tokove u Crnoj Gori koji su nažalost jako nepovoljni, govoriće o temi “Ekonomija u rukama populista”. U ekonomiji nema besplatnog ručka, sve se mora zaraditi , a ovo što se u posljednje vrijeme dešava u Crnoj Gori je trošenje sredstava koja idu na teret budućih generacija, mi sada uveliko jedemo budućnost naše djece koja će morati vraćati te kredite koji se uzimaju bez pardona, bez zadrške, Ugledni Baranin, magistar Ivan Jovović će govoriti o kulturi u vremenu nekulture, magistar Alek Barović ima vrlo inspirativnu temu “Svetom protiv svijeta” i na kraju jedan takođe ugledni Baranin, poznato medijsko lice, Sabrija Vulić govoriče o medijima u raljama politike.
Koliko ima odjeka Vaših stavova u redovima vlasti, čuju li ono što Vi pričate?
Nikaljević: STEGA kao Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru piše svoju strategiju koju će objaviti na jubilej-dvadeset godina crnogorske nezavisnosti, i sagledavajući po nama vrlo nepovoljne trendove u ekonomiji napisala je otvoreno pismo predsjedniku Vlade 17. januara 2025. sa jednostavnim, a vrlo neprihvaćenim, ozbiljnim zahtjevom -da se promijeni ukupna ekonomska strategija zaduživanja strategijom razduživanja. Ukazali smo da se približavamo nekim crvenim linijama, na troškove koje neproduktivno pravi Vlada, što daje loš primjer u čitavom društvu, koji su toliko veliki da je to nepodnošljivo za mnogo jače ekonomije. Dali smo i ozbiljne prijedloge kako da se to prevaziđe. Nijesmo dobili apsolutno nikakav odgovor, iako je to kao službeni akt zavedeno na arhivi i dostavljeno kako treba, i nekoliko puta smo preko medija tražili odgovor, jednom čak i u direktnom razgovoru, na Ekonomskom fakultetu kada su profesori ovog fakulteta dokazivali da su programi Evropa 1 i Evropa 2 izazvali rast inflacije i druge negativne ekonomske trendove. Obećano je, naravno, da će se pogledati i dati odgovori, ali, našem predsjedniku Vlade nije veliki problem da nešto kaže i istog sekunda zaboravi, odnosno, da kaže bez namjere da to ostvari, to je njegova prepoznatljiva karakteristika, on to uradi s lakoćom, s osmjehom. Mi nećemo odustati, ali za Crnu Goru je nepovoljno to što ni on ne odustaje od vođenja loše ekonomske politike. Svjesni smo da se zaduživanje povećava, da je pokrivenost našeg uvoza izvozom i dalje u negativnom trendu, posljednji podatak koji sam pročitao je bio 13,6%. U međuvremenu je sigurno još lošije. Da zaključim- na nekoliko vrlo argumentovanih, ozbiljnih i u proceduri korektnih načina predstavili smo naše zahtjeve, ali, nije bilo zvaničnog odgovora. Međutim, po nekim reakcijama i po nekim potezima ipak smo vidjeli da je to bilo toliko argumentovano da se baš nije moglo potpuno ignorisati. Dakle, ugled STEGE je takav i to je važna stvar koju ističem- iako je STEGA neformalna organizacija, mi nemamo pečat, ali, imamo jasan cilj šta treba da uradimo, to podržavaju vrlo ozbiljni ljudi i oni koji su spremni da se eksponiraju su samo vrh ledenog brijega koji čini u stvari STEGU. Iza nas stoje mnogi ljudi istaknuti stvaraoci, ne samo domaći, koji su spremni da nam daju svu moguću-isključivo stručnu- logistiku da možemo argumentovano da izađemo sa prijedlozima kako da se pitanje crnogorske privrede i drugih važnijih dijelova našeg društva uradi na najsavremeniji način koristeći najbolje evropske primjere, najbolju evropsku praksu, i to tako da to bude prihvatljivo našem mentalitetu i ukupnom nivou razvoja društva.
Vi u brojnim javnim istupima upozoravate na lošu politiku turizma, posebno na prelaz od turističke ponude prema gradnji nekretnina. Kako vidite planiranje, odnosno zaštitu prostora?
Nikaljević: Turizmom se STEGA bavi kao vodećom granom naše privrede, stavovima vrlo ozbiljnih crnogorskih stručnjaka, autoriteta, i sve se do sada završilo s pričom. Ništa se apsolutno nije promijenilo. Najveći resurs Crne Gore je proctor, to su shvatili odavno prije svega investitori, i mali i veliki, izgleda i internacionalni investitori. To je ovaj slučaj sa Velikom plažom, i nekim drugim lokacijama. Tim povodom sam javno, bez ustručavanja, rekao da je za mene to jedan od najozbiljnijih udaraca za turizam. Nismo mi protiv investicija-gradnja hotela, rezorta, takvih turističkih sadržaja, to je nešto što je poželjno, no, gradnja stanova je rak rana našeg turizma, direktni nož u leđa turizmu. to je trajno uništavanje prostora. A ovo u Ulcinju- ako država treba da uradi kompletnu infrastrukturu i da potroši toliko sredstava da bi poslije stanove na takvoj lokaciji prodavao privatnik bez obzira ko je, odakle je, kakav mu je ugled, itd, to je po meni velika manipulacija sa crnogorskim narodom. To je teška korupcija i to je nešto čemu se ne radujem. Moramo sačuvati turizam, ali ga moramo raditi na način koji će donositi sredstva, a ne kao već nekoliko godina da pravi gubitke, kako kaže naš turizmolog dr Rade Ratković. Da bi pravio pozitivne rezultate turizam mora biti oslonjen na privredu, na čitavu državu, kao u Italiji ili Turskoj. Našoj uspješnoj turističkoj sezoni najviše se raduju ministri trgovine iz Srbije i iz Sjeverne Makedonije jer oni izvoze u Crnu Goru najveći broj artikala, to su ogromni iznosi, a mnoge od tih stvari mogli bi mi da pravimo u Crnoj Gori, da proizvodimo. Dakle, crnogorski turizam je ozbiljno ugrožen time što se naši najdragocjeniji dijelovi prostora ugrožavaju stambenom izgradnjom. To se i u Podgorici sprema sa onim projektom Velje Brdo, a toliko je negativnih stvari i zloupotreba u proceduri, da je to stvarno nešto što je teško opisati riječima, no, vlast to gura uporno. Postavlja se pitanje-ko će da živi u tim stanovima? Da li to treba da isprazni sjever Crne Gore? Isto se to događa i AD Plantaže-napravljen je bulevar prema Tuzima, bio je pokušaj da se prodaje zemljište s jedne i s druge strane. Da ne bude samo gola kritika, to je Ministarstvo poljoprivrede zaustavilo i to je nešto što stvarno podržavam i pohvaljujem. U tom bezbrojnom nizu svega šta se dešavalo u proteklih pet godina, možda je na samom početku trebalo reći da je taj 30. avgust imao samo jednu dobru stvar u tom trenutku i poslije nekoliko manje važnih, a to je da je bila izvršena mirna tranzicija vlasti. To je bio veliki događaj, sve ovo drugo je vrlo upitno. Uostalom, i ta gradnja zahtjeva radnu snagu o kojoj se kod nas, i uopšte za demografska pomjeranja, ne vodi računa. Demografska kretanja u svijetu, a i u Crnoj Gori, su ozbiljan problem.
Vi dajete lični primjer kako se može proizvoditi, i voditi privatni biznis, prepoznatljivi ste kao uspješan vinar i vinogradar u Brčelima u Crmnici. Kako gledate na situaciju da je danas država najveći poslodaac, a da privatni biznis postaje sve teži izbor mladim ljudima?
Nikaljević: Najveći problem našeg društva je u stvari obrazovanje. Ne razvija patriotizam, ne razvija pravo poštovanje rada. Kult rada se pretvorio u kult nerada. Tačno je da je država najveći poslodavac, tamo su plate velike, odgovornost nikakva, skoro ništa se ne radi, zapošljavaju se partijski vojnici ili budući glasači. A privatni biznis, privatni poslovi zahtijevaju ozbiljan rad, poljoprivredna proizvodnja je tek nešto što zahtijeva posebnu priču. Kod nas je riječ seljak ima pežorativni prizvuk. Kad kažete seljak, onda probajte da tu riječ dovedete u kontekst visoko cijenjenog posla, upoređujući ga sa nekim kancelarijskim poslom. Napravio sam malo istraživanje na jednom vinskom festival, i kad je prilazilo društvo moje djece, pitao sam “Vi, lijepe mlade djevojke, da li biste se udale za nekoga vinogradara?”. Pri tome je vinogradarstvo elitna poljoprivredna aktivnost za razliku od, recimo, uzgajanja životinja koje je mnogo komplikovanije i zahtjevnije. Samo je jedna od dvadesetak tih djevojka rekla “Kad bi on to zavređivao, zaslužio, bih”. Neke su eksplicitno rekle “Ne!”. Moramo promijeniti status i ugled rada, a posebno poljoprivrede. Imamo u svijetu sjajne primjere, u Americi je od kauboja koji je u stvari čoban, čuvar krava, napravljen nevjerovatni brend. To kod nas u Crnoj gori niko nije pokušao. Mi u našem obrazovanju odmalena imamo takav pristup da ne poštujemo ono što je naše, izvorno, vrijedno, a imamo takve vinogradarske dragulje kao što je Vranac koji je planetarna sorta po kvalitetu, jedina mu je mana što dolazi iz male sredine, da je francuski ili makar italijanski ili španski bio bi svjetski uvažena sorta. Ali imamo zato jednu drugu sortu koja je od planetarne važnosti – Kratošiju koja se pominje u Budvanskom statutu u poglavlju 261 pominje 70 godina prije otkrića Amerike. I otišla je u Ameriku, tamo je u Kaliforniji napravila svjetsku karijeru pod imenom Zinfandel. Nadam se da će ubrzo, nakon obimnih istraživanja Instituta za vino i vinogradarstvo iz Lariohe, biti promovisana kao crnogorska sorta koja osvojila svijet. To bi trebalo da bude veliki događaj za Crnu Goru koja je mala zemlja velikih vina.
Kako ste se vi opredelili porodičnu vinarsku tradiciju podignete na mnogo viši nivo?
Nikaljević: Nisam baš tipični primjer i najbolji pokazatelj u smislu da bi neko trebao da krene mojim stopama. Najbolji vinogradari su oni koji su napravili pare na drugim stvarima, a onda sade vinograde kao jedan od pokazatelja socijalnog statusa. Tako je svuda u svijetu. Oni koji počinju od malo i treba da zarade, oni moraju znati da, što narod kaže, loza ište roba, a ne gospodara, moraju taj posao mnogo voljeti i moraju imati podršku porodice. Ako se sve plaća-radna snaga koja prvo nema dovoljno, koja je skupa… onda se baš muče. Pa zatim treba prodati vino u ovako oštroj konkurenciji, itd. Imao sam tu sreću da sam se spremao za penziju i odlučio da živim životom u ritmu vinove loze, da budem vinogradar, jer sam naslijedio u Brčelima na terasama jako lijep vinograd. To su brojne podzide urađene suhozidinom, jako lijepo to djeluje. Nije mi prvenstveno bio komercijalni plan, nego više moja filozofija života, da živim u prirodi. Rođen sam u gradu, proveo život u gradu, ali mi se mnogo dopalo da živim na selu. Brčeli su na putu od glavnog grada prema moru, sve se skockalo, i zato sam odlučio da budem vinogradar. Gajim samo domaće sorte, prije svega Vranac, Kratošiju, a i imam i takođe autohtonu crnogorsku sortu koja će biti regionalni hit, to sam siguran, za narednih deset godina. To je Žižak, visokokvalitetna bijela sorta koja je davno priznata i poznata. Inače, vino ima svoje trendove, prije 30-ak godina pilo se uglavnom crno vino i lozova rakija, sad je došlo vrijeme da se preferiraju voćne rakija i bijela vina. Treba znati da je u Crnoj Gori otkriveno preko 50 vrsta jedinstvenih loza u svijetu. Pitao sam jednog od istraživača vinove loze, profesora Grbića, kako to našem mentalitetu odgovara da smo prvaci svijeta u svim disciplinama, ali, otkud baš 50 i više loza u Crnoj Gori, na što mi je rekao da je istorijski razlog to što je Crna Gora bila ostrvo u Otomanskom moru, koje iz vjerskih razloga nije forsiralo vinske, nego konzumne sorte kao razaglija, čauš ili japuđak. A vinske sorte su opstale u ovom dijelu koji je bio slobodna teritorija. To je jedan savršeni vinogradarski rejon, stara Crna Gora, tu se što spontanom mutacijom, što svjesnom selekcijom za tih 500 godina došlo do tih novih loza, i ja mogu da se pohvalim da imam na mom imanju dvije jedinstvene bijele loze u svijetu. Zato pozivam vinogradare iz ovog dijela da pretraže svoje vinograde, posebno one zapuštene, da pogledaju loze koje im se učine nepoznate. Ovo je pravi trenutak kad se na njima može pronaći poneka bobica grožđa, da vide da li ih to podsjeća na ove naše najčešće sorte Vranac i Kratošiju ili nešto što im se čini drugačije. E, možda je to nešto drugačije neka od još neotkrivenih i nedokazano jedinstvenih loza u svijetu. To je u stvari budućnost crnogorskog vinogradarstva, mi ne slutimo koliko imamo resursa. Skloni smo da nešto što je tuđe prihvatimo kao bolje, a u stvari nije ni izbliza toliko vrijedno i kvalitetno kao što su naše izvorne stvari.
Šta biste poručili na kraju ovog razgovora?
Nikaljević: O svim ovim temama biće mnogo više priče na tribini STEGE i pozivam građane Bara da u subotu veče dođu na ovu tribinu. Bar je jako važan za Crnu Goru. Nijesmo zaboravili one godine, početak 90-ih, otpor u gradu Baru i Milenka Sjekloću, to su bile jedne od svijetlijih stranica u tadašnjoj krizi Crne Gore. Mislim da i oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani ne uključe u to, jer, taj napad koji je bio na Bar i prije svega na ono što je najveći kvalitet Bara - multinacionalnost i multikonfensionalnost, koji se pokazao ovom crkvom na Rumiji čime je uništen zajednički izlazak gore sve tri vjere, pokazatelj je prvo koliko je Bar bio važan i čega su bili svjesni. Toliko je važan i nama koji pokušavamo da obnovimo Crnu Goru jer, Crna Gora je rijeka ponornica. Ona se sada ne vidi baš najbolje i najsrećnije, ali, ona će izbiti svom svojom snagom jer Crna Gora je u ovom ljutom kršu i gordim planinama koji isijavaju državotvornost i Crna Gora je vječna!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikaljević: Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani, ne uključe u to

Radovan Krivokapić preminuo je večeras nakon što je u njega pucano ispred porodične kuće u Kotoru.
Kako je saopšteno iz Uprave policije (UP) policija preduzima aktivnosti na rasvjetljavanju ubistva.
&nbsp;&nbsp;-Večaras, oko 19.40 časova, u naselju Zlatne njive u Kotoru došlo je do upotrebe vatrenog oružja. Tom prilikom povrede je zadobio R.K (44) iz Kotora, koji je usljed zadobijenih povreda preminuo u Opštoj bolnici u Kotoru - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Krivokapić je u bezbjednosnim službama označen kao član škaljarskog klana.
Krivokapić je, saslušavan 2016. u istrazi podmetanja požara u kotorskoj diskoteci “Maximus”.
Iz policije je tada saopšteno da su pretresli više stanova u Kotoru i da rade na privođenju napadača.
Pet maskiranih osoba rano ujutru napali su stražara, onesposobili ga, a zatim ušli u klub i zapalili dio u kome se održavaju muzički koncerti.

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Ministri vanjskih poslova Evropske unije suočiće se sjutra podjelama po pitanjz rata u Gazi, nakon što je šef humanitarne pomoći EU pozvao da „nađu snažan glas koji odražava naše vrijednosti i principe“.
Ministri iz 27 država članica EU razgovaraće o ratu, koji je počeo nakon napada palestinske militantne grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, na sastanku u danskoj prijestonici.
Mnoge vlade EU oštro su kritikovale postupke Izraela u ratu, posebno zbog smrti civila i ograničavanja dostave humanitarne pomoći. Negodovanje se pojačalo nakon što je globalna organizacija za praćenje gladi, koja sarađuje sa Ujedinjenim nacijama i glavnim humanitarnim agencijama, prošle sedmice saopštila da je u Gazi proglašena glad – što je Izrael odbacio.
Međutim, članice EU ostale su podijeljene po pitanju zajedničkog odgovora. Dok neke traže ekonomske mjere kako bi se napravio pritisak na Izrael, druge naglašavaju potrebu da se zadrži dijalog.
Izvršno tijelo EU predložilo je prošlog mjeseca ograničavanje pristupa Izraela istraživačkom programu koji finansira EU, ali za sada taj prijedlog nema dovoljno podrške među državama članicama. Prema riječima diplomata, prijedlog podržavaju zemlje poput Francuske, Nizozemske, Španije i Irske, dok ga Njemačka i Italija zasad ne podržavaju.
Evropska komesarka za upravljanje krizama i humanitarnu pomoć Hadja Lahbib izjavila je da je „vrijeme da EU pronađe zajednički glas o Gazi“.
Govoreći novinarima u Briselu ove sedmice, odbila je da navede koje bi konkretne mjere trebalo preduzeti, ali je jasno istakla da želi veći pritisak na Izrael.
- Ono što se tamo dešava progoni mene, a trebalo bi da proganja sve nas . Jer ovo je tragedija. I istorija će nas suditi - rekla je o Gazi
Izrael je odbacio kritike na račun svog vođenja rata i tvrdi da je vojna akcija neophodna kako bi Hamas bio poražen.
Na sastanku u Kopenhagenu ministri će iznijeti svoje stavove, ali se ne očekuje donošenje konkretnih odluka. Takođe će razgovarati i o ratu u Ukrajini, kao i o budućnosti oko 210 milijardi eura ruske imovine zamrznute u EU u okviru sankcija uvedenih Moskvi.

Ministri EU sjutra u Kopenhagenu o Gazi

Utiske o ljetnjoj sezoni sumiraju u Ulcinju. Prvi čovjek tog grada kaže da je turista manje nego ranije. Imaju međutim jasne planove za bolje korišćenje plaža i zaštitu prirodnih resursa bez ustupanja prostora investitorima na način koji bi ugrozio interese zajednice.
Turistička sezona u Ulcinju, priznaje predsjednik Opštine Genci Nimanbegu, za sad, nije ispunila očekivanja.
- Turistička sezona u opštini Ulcinj je jedna od sezona koja sigurno bilježi manji broj turista nego što je ranijih sezona i to se potvrđuje okupljenim podacima koji smo do ovog trenutka mogli sakupiti i na to utiče dosta neke odluke koje su rađene u toku početka ove godine, koje su dovele do toga da se kasnilo sa rješenjima, dokumentima, da se uvode posebno ovdje, mislim, na korisnike prostora u području morskog dobra - kazao je Nimanbegu.
A problemi i izazovi koje treba rješavati su brojni, kaže Nimanbegu.
- Znači, od vodosnabdijevanja, od snabdijevanja strujom, od čistoće grada, rješavanja problema parkinga, rješavanja problema buke. S druge strane imamo investicije koje su sada počele da pokazuju, a to je recimo semaforsku signalizaciju na ulazu u grad da bi smanjili problem koji imamo prilivom dnevnih gostiju ili gostiju koji dolaze iz pravca magistrale od Bara, put Ulcinja - istakao je on.
Ulcinj je poznat po svojoj dugoj obali i prirodnim ljepotama. Lokalna uprava ima jasne planove za valorizaciju plaža i zaštitu prirodnih resursa, ali bez ustupanja prostora investitorima na način koji bi ugrozio interese zajednice.
- Valorizacija ne samo velike plaže, nego obale Uljcinja i cijelog utvrđenja našim strategijskim planovima i planovima razvoja i urbanističkim planovima. Način na koji je vlada tada željela da uvede investitora kroz prozor i da se bogatstvo cjelokupne zajednice ustupi investitoru za nas je neprihvatljiv i to ostaje kao naš konačni stav - naglasio je Nimanbegu.
<h2>O lokalnim izborima u istom danu</h2>
- To je odluka koja je dobra. Ja jedino termin održavanja izbora u junu mjesecu 2027. godine ocijenim problematičnim jer trebalo je ići ili da budu u aprilu ili u oktobru mjesecu iz mnogo praktičnih razloga -smatra Nimanbegu.
Kako se ljeto bliži kraju, u Ulcinju su najavljeni brojni kulturni događaji kojim će promovisati lokalne poljoprivredne proizvode, ali i doprinijeti dužoj turističkoj sezoni.

Nimanbegu: Sezona u Ulcinju za sada nije ispunila očekivanja

Požar na Brajićima spušta se ka nižim kotama, a vatrogasci intervenišu na terenu. Prema saznanjima Primorskog portala, za sada nisu ugroženi mještani i njihova imovina.
Požar u brdima iznad Budve spušta se ka predjelima ispod Brajića, a vidljiv je i sa glavnog gradskog bulevara. Situacija je, kako nadležni kažu, pod kontrolom.
Kako je saopšteno Primorskom iz Službe zaštite i spašavanja, vjetar je promijenio pravac i požar koji je aktivan već nekoliko dana, a u međuvremenu se proširio na teritoriju Cetinja, prešao je sada i na stranu Budve.
Olakšavajuća okolnost je što je moguće prići vatri kopnenim putem, a sve raspoložive ekipe Službe zaštite i spašavanja su na terenu i gase požar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fv%2F17PBwR6AJ3%2F%3Fmibextid%3DwwXIfr&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen allow="encrypted-media *;"></iframe></div></div></div>

Požar se sa Brajića spušta ka nižim kotama, vatrogasci intervenišu na terenu

Bespoštedni rat Demokrata protiv svih kritičara njihovog politički motivisanog vetinga u policiji - počeo je da uzima danak. &nbsp; Ne samo da su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i ministar odbrane Dragan Krapović prvi na listi onih koji će biti katapultirani iz vlade nakon rekonstrukcije Vlade u septembru, već su od Demokrata počeli da se udaljavaju doskora vrlo lojalni poslovni partneri. &nbsp; Poput čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića: ambiciozni policijski funkcioner &nbsp;krenuo je u ofanzivu za osvajanje naklonosti Pokreta Evropa sad. Na različite načine pokušava da im se približi preko ljudi bliskih Milojku Spajiću, poput premijerovog savjetnika Branka Krvavca ili Spajićevog ujaka Sretena Kankaraša, koji ima snažan uticaj u PES-u. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827190824_0e0424136e5d17eebb694b0e43ca1ecccb80f194bd437d2ef4681fc0cd2b06e4" data-rendition-name="original" width="1000" height="665" loading="lazy" alt="NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić"> <figcaption>NA METI ŠĆEPANOVIĆA: Branko Krvavac i Milojko Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  OKRETANJE PES-U Početkom nedjelje Šćepanović se u Nikšiću sastao i sa čelnikom PES-a za taj grad, dr Zoranom Mrkićem, ali i uglednim ljekarom Spasojem Vukotićem, sve u cilju podizavnja vlastitog rejtinga. &nbsp; -Šćepanović pokušava da se približi čelnicima Pokreta Evropa sad. Na sve načine pokušava da dokaže da je profesionalac, da &nbsp;je nezavisan u poslu i da je intenzivno sarađivao sa Demokratama i ministrom Šaranovićem, samo zato što ta partija kontroliše bezbjednosni sektor. Šćepanović je u posljednjih desetak dana intenzivirao saradnju i sa Ivicom Janovicem, direktorom Agencije za nacionalnu bezbjednost, koji je na tu poziciju postavljen isključivo voljom premijera Spajića i PES-a – kaže izvor Portala ETV i Televizije E iz vrha bezbjednosnog sektora. &nbsp;&nbsp; Istovremeno, informacije izvora Televizije E iz vrha PES-a govore da u razgovorima Šćepanović sebe predstavlja kao profesionalca i navodi da je bliskost sa Šaranovićem i Demokratama nije posljedica političke već funkcionalne povezanosti rada u policiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250827190824_d96556039096082b24896a2d0e367bb811d9cd1b88e76fe10c8232db32ade8a4" data-rendition-name="original" width="1920" height="1032" loading="lazy" alt="ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a"> <figcaption>ŠEMA NAPREDOVANJA : Sve Šćepanovićeva unapređenja za vrijeme DPS-a(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KAD UNAPREĐENJA POSTANU ,,PROGON” To je stara taktika Lazara Šćepanovića. Tako je, sve uz priču da je bio žrtva progona režima Demokratske partije socijalista, aktuelni čelnik policije zaslužio je naklonost avgustovskih vlasti. &nbsp; Podaci govore sasvim drugačije. &nbsp; Od 2012. do sredine 2020. godine, u vremenu kada je suvereno vladao Đukanovićev DPS, Šćepanović je dobio čak pet priznanja. Kolegijum Centra bezbjednosti Nikšić je 2012. godine izabrao Lazara Šćepanovića za najboljeg policijskog službenika u tom sektoru, dvije godine kasnije je nagrađen kao inspektor godine, 2016 je dobio još jednu nagradu, kao i 2019. i 2020. godine za rezultate u rasvjetljavanju teških krivičnih djela. &nbsp; Ove informacije govore da su Šaranovićeve žalbe o njegovom proganjanju u vrijeme DPS-a bile – namontirana priča da bi se dopao novoj vlasti. &nbsp; I uspio je u tome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250827190828_b65b1c7336c8e19b4df2abf067129c3ccd1a0d7d9b1ad0bbb95f2e3ed8872c24" data-rendition-name="original" width="1440" height="894" loading="lazy" alt='SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka" '> <figcaption>SREDSTVO ZA POLITIČKI PROGON U POLICIJI: Dio obrazloženja akcije ,,Značka"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  AKCIJA ,,ZNAČKA” &nbsp; A da bi ojačao pozicije i bio u milosti Demokrata, upravo je Šćepanović osmislio akciju kodnog imena ,,Značka” koja je trebalo da posluži kao sredstvo za čišćenje politički nepodobnih u policiji. &nbsp; No, kada su počela da redom padaju rješenja o suspenzijama policijskih službenika, i još više nakon više krivičnih prijava advokata policijskih službenika, Šaranović je ostao uzdržan. &nbsp; Kada je domaća javnost, posebno i Delegacija Evropske unije, žestoko osudila napade čelnika Demokrata na profesionalne medije, advokata Veselina Radulovića i građansku aktivistkinju Teu Gorjanc Prelević - policijski čelnik počeo je da okreće leđa Demokratama. &nbsp;&nbsp; Osim intenziviranja razgovora sa funkcionerima PES-a, čelnik Uprave policije je iskoristio i nedavnu akciju otkrivanja zasada marihuane u Trnovu kod Bara za sopstvenu promociju. &nbsp; &nbsp;,,MARIHUANA - STATIVA”?! -Juče realizovana akcija je rezultat višemjesečne aktivnosti kodnog naziva ,,Trnovo” kojom oprilikom je zaplijenjeno 13 hiljada i 100 stabljika marihuane stativa. To je najveća zapljena te droge u Crnoj Gori – govorio je načelnik Uprave policije Šaranović na konferenciji za medije nakon akcije otkrivanja ogromnih zasada marihuane u Trnovu pokraj Bara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250827190832_57192b5b7404150f6bd3c76e5f43a634f567a3e8eca7281cdb293aaaad0648c7" data-rendition-name="original" width="319" height="158" loading="lazy" alt="VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa"> <figcaption>VRSTE KANABISA O KOJIMA ŠĆEPANOVIĆ NEMA POJMA: Kanabis indika i sativa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što je tačno informisao o najvećoj do sada zaplijenjenoj količini marihuane, Šaranović je – valjda u žaru samopromocije - napravio dvije prilično krupne greške, ne baš logične za tako iskusnog policajca. &nbsp; Prije svega, vrsta marihuane koja je zasađena u Trnovu nije stativa, jer takva vrsta ne postoji, niti su je izmislili crnogorski mafijaški klanovi. Pravo ime je kanabis sativa i za nju se smatra da izaziva snažnije efekte, u odnosu na marihuanu druge vrste kanabis indika. &nbsp; KO JE OTKRIO ZASADE? Šćepanovićeva neinformisanost je manji problem: teže je objasniti – osim kao bezobzirno samoreklamiranje – priču o višemjesečnim naporima Šćepanovićevog policijskog tima na otkrivanju plantaže. &nbsp; Jer, prema svim raspoloživim informacijama, zasluge za otkrivanje zasada marihuane idu u račun jedinice granične policije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250827190832_1feaedb573f9276fd8b86834a3c840d3dfe174b12a380f29779c7045a14ce474" data-rendition-name="original" width="1024" height="620" loading="lazy" alt="VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu"> <figcaption>VELIKI POSAO: Zasadi marihuane u Trnovu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Platnaža marihuane otkrivena je slučajno, kada su početkom avgusta, u jeku požara, službenici granične policije dronovima preventivno nadgledali slabo pristupačne predjele u cilju otkrivanja začetka novih požara – ističe sagovornik Portala ETV iz sektora granične policije. &nbsp; &nbsp;ČEKAJUĆI EPILOG Iako nagli Šćepanovićev zaokret i okretanje leđa čelnicima Demokrata djeluje karikaturalno isforsiran, moguće je da će imati efekta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250827190832_08caa036512d0629e5a54314182adc6df61f972951f14a96fccc2ff1d8361426" data-rendition-name="original" width="2161" height="1080" loading="lazy" alt="LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>LEĐA U LEĐA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Ilustracija: B. PAVIĆEVIĆ)</figcaption> </figure>  Uostalom, ako je sadašnji čelnik Uprave policije mogao da sebe prikaže kao žrtvu vlasti DPS-a – iako je iz godine u godinu napredovao i bivao nagrađivan - možda će mu poći za rukom i ovaj manevar oslobađanja od tereta zvani Demokratska Crna Gora Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; I ko zna, možda će se i uskoro Lazar Šćepanović naći na listi za odstrijel Demokrata. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanović okreće leđa Šaranoviću i Demokratama

Predsjenik Opštine Budva Nikola Jovanović pokrenuo je političku lavinu rekavši da politički intimus lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića i jedan od osnivača te partije, Vojislav Vojo Pićan, nudi DPS-u koaliciju u Budvi i mjesto predsjednika Opštine samo da sklone Jovanovića sa te pozicije.&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, Pićan preko "starih" kadrova lokalnog DPS-a bliskih Svetozaru Maroviću, pokušava da uvjeri aktuelno rukovodstvo Demokratske partije socijalista da sa NSD-om formira novu lokalnu vlast u Budvi. U sve je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, uključen i dio Crkve Srbije koji je naklonjen Metodiju, koji pokušava da "pomogne u ovoj misiji". Izvori tvrde da Marovići preko Beograda imaju uticaj na dio Crkve Srbije, pa se preko njih pokušava stvoriti ambijent kojim bi se sklonio Jovanović, a DPS bi bilo kakvim aranžmanom sa NSD izgubio svoje glašačko tijelo u Budvi i rejting koji oporavlja nakon "Marovićeve vladavine".&nbsp; Cilj ove inicijative je, kako tvrde dobri poznavaoci političkih prilika, rušenje postojeće strukture DPS-a u Budvi, kako bi se zaustavio aktuelni pokušaj oporavka grada i njegovog usmjeravanja ka razvoju i transparentnom upravljanju. Prema tim navodima, iza svega stoji stari političko-interesni savez, čija bi reaktivacija značila povratak Budve pod uticaj struktura koje su godinama bile simbol korupcije i lošeg upravljanja. Iako se NSD javno distancira od bilo kakvog saveza sa DPS-om, izvor Portala ETV tvrdi da je partija spremna za prekriveni ulazak u vlast, u saradnji s ljudima bliskim Marovićima. Konačan cilj, kako tvrde izvori, jeste obnova političke kontrole nad Budvom u rukama Marovića i NSD-a, dijela Crkve Srbije kroz mrežu kadrova koji su već ranije bili odgovorni za devastaciju grada.&nbsp; Više sastanaka između Pićana i članova porodice Marović već je, prema saznanjima Portala ETV, održano, a operativnu ulogu u osmišljavanju strategije preuzimanja vlasti ima mlađi član porodice Marović – Miloš Marović, koji je u direktnoj vezi s Pićanom. S druge strane, u lokalnom DPS u Budvi nezvanično odbacuju mogućnost bilo kakvih saveza sa NSD, ističući da je ideja koju „zagovaraju neki davnašnji kadrovi lokalnog DPS-a“ potpuno suprotna sadašnjoj platformi, odbačena i za prezir.&nbsp; Kako navode, podrška aktuelnoj upravi predvođenoj Jovanovićem bazira se isključivo na projektnim, razvojnim ciljevima, u interesu građana Budve. - Nakon decenija, Opština Budva počinje da otkupljuje vrijedne parcele i po prvi put planira razvoj prostora na odgovoran način – vođena javnim interesom, a ne privatnim dilovima - kaže sagovornik Portala ETV. <h2>MAROVIĆEV POVRATAK?</h2> Svetozar Marović, pravosnažno osuđen kao vođa kriminalne grupe, i dalje izbjegava izvršenje kazne. Desetog oktobra 2026. nastupa apsolutna zastara kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, nakon čega Marović može kao slobodan građanin da se vrati u Crnu Goru. Tada mu Beograd više neće biti alternativa Spužu. Za njim je još 2017. raspisana Interpolova potjernica, nakon što je, navodno zbog zdravstvenih razloga, napustio Crnu Goru i otišao u Srbiju. Umjesto da ode na izdržavanje kazne, Marović se nakon izlaska iz pritvora u maju 2016. preselio u Beograd, gdje je, prema riječima njegovih advokata, liječio depresiju. Nikada se više nije vratio. Od tada je Crna Gora više puta zahtijevala njegovo izručenje – zvanično šest puta, ali bez uspjeha. Ministarstvo pravde Srbije nijednom nije odgovorilo pozitivno na molbe crnogorskih vlasti. Zanimljivo je i to da je Marović ranije tvrdio da njegova porodica živi na rubu egzistencije, iako njegov sin Miloš Marović posjeduje značajnu imovinu u Srbiji – kuću u elitnom naselju, desetine hektara zemljišta, kao i registrovanu firmu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827150828_2f1fc1db12770af6c61146e947c7b54c44f900226f7d26dc9e37745b03a3f87f" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Svetozar Marović"> <figcaption>Svetozar Marović</figcaption> </figure>  <h2>KAKAV JE SCENARIO&nbsp;</h2> Kada bi se ova inicijativa obistinila, to bi značilo povratak kompromitovanih struktura na vlast u Budvi – što bi, po ocjenama sagovornika Portala ETV, &nbsp;značilo kraj aktuelnim naporima za razvoj grada u interesu građana. U pitanju nije samo politički manevar, već i potencijalni povratak sistema koji je devastirao Budvu – a koji, izgleda, računa na zaborav i politički pragmatizam, uoči formalnog povratka Svetozara Marovića u Crnu Goru. <h2>ZAŠTO JE JOVANOVIĆ META</h2> Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović pretučen je u julu u Budvi.&nbsp; Budvanska policija je tada uhapsila i saslušala braću Jova, Vidaka i M. Bata Mitrovića jer su ispred jednog ugostiteljskog objekta napali predsjednika Opštine Budva. Vidaku i Miloradu Mitroviću je određena mjera zabrane prilaska Jovanoviću.&nbsp; Vidak je funkcioner Nove srpske demokratije (NSD) Budva. Jovo Mitrović se vodi kao bezbjednosno interesanto lice (BIL). Jovanović je tokom kampanje za lokalne izbore na račun Mitrovića iznosio niz optužbi povezujući ih sa kriminalnim djelovanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025020620020_31c19f37e671dbff70d76c6bb907839a44b6ce1fb60a52a87fc858b4dc1bf6fb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nikola Jovanović"> <figcaption>Nikola Jovanović(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>

Opasne političke igre u Budvi - Šta to pokušavaju Pićan, Marovići i dio Crkve Srbije

Nekoliko država Evropske unije, kako je Portalu ETV saopštilo više izvora iz diplomatskih krugova u Briselu, priprema dokument koji će uputiti crnogorskom premijeru Milojku Spajiću kao ozbiljno upozorenje da briselska administracija gubi strpljenje i da će, ukoliko se Vlada Crne Gore ne uozbilji i pristupi hitnom ispunjavanju zadataka iz evropske agende, fokus evropskih integracija preusmjeriti na Albaniju i Moldaviju. - Do kraja godine Crna Gora će maksimalno zatvoriti još tri poglavlja, ali je, u ovom trenutku, čak i to upitno. Šanse da sva poglavlja budu zatvorena 2026. tako-reći više ne postoje – kažu naši sagovornici. &nbsp;&nbsp; &nbsp;GUBITAK POVJERENJA Kategorični su da Spajić gubi povjerenje evropskih partnera, a nakon silnih obećanja koja je dao, ali ih ne ispunjava. Ističu da je, pogotovo, Holandija zbog toga sve glasnija. - Situacija u zemlji se usložnjava na dnevom nivou, a Spajić ćuti, ne reaguje. Sve su češće ocjene u krugovima briselske administracije da je on odgovoran za unutrašnju krizu koja potresa Crnu Goru. Imao je širom otvorena vrata, ali nije ispunio očekivanja. U više navrata je upozoravan da je Vlada glomazna, da je nefunkcionalna, da je realizacija evropskih obaveza loša, da Vlada ne isporučuje rezultate, već probleme – naglašavaju naši izvori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025082816088_09357462c258a817908db8789b487c0237aa62fb0e3ec1a05fe331b1bd6b05f7" data-rendition-name="original" width="920" height="613" loading="lazy" alt="European flags at the European Commission in Brussels"> <figcaption> SVE SNAŽNIJE PORUKE KRITIKE: Sjedište briselske administracije(Photo: JULIEN WARNAND)etv</figcaption> </figure>  Da Crna Gora proizvodi probleme pokazao je i slučaj ministra odbrane Dragana Krapovića koji je, iz njemu poznatih razloga, izradio značke specijalno za Školski brod „Jadran“, zbog kojeg su naša zemlja i Hrvatska u sporu, jer i jedna i druga polažu pravo na njega. Promovisao ih je krajem jula, a odmah je uslijedila žestoka reakcija susjedne zemlje, članice Evropske unije, koja je Podgorici uputila oštru protestnu notu. Poručili su, između ostaloga, da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pokrenuo je političku čistku u Upravi policije, nikada ranije viđenu u Crnoj Gori, brutalniju od one koju je u prosvjeti sprovela ministarka Vesna Bratić. Ona je u jednom danu smijenila nekoliko stotina direktora i direktorica u crnogorskim obrazovnim ustanovama i njihovih pomoćnika i pomoćnica. Za razliku od nje, Šaranović politički nepodobnim službenicima Uprave policije, koji su listom svi smijenjeni nakon što su 2020. godine vlast u Crnoj Gori preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elite, predvođene Crkvom Srbije, dijeli otkaze. Pod izgovorom vetinga u policiji, iako takav proces nije formalizovan zakonskim aktima, Šaranović oslobađa policiju od onih koje on i njegovi saradnici smatraju nepodobnima. Sigurno je da među tim ljudima ima korumpiranih službenika, ali problem je što suštinski nijesu oni nameti, već oni koji politički ne odgovaraju Demokratama, partiji iz koje dolazi Šaranović. Ovakav Šarnovićev progon otvorio je vrata i za lične obračune među službenicima policije, jer, za nevjerovati, dovoljno je da kolega prijavi kolegu pod sumnjom da je korumpiran i da sarađuje s mafijom?! Ovaj Šaranovićev netransparentan proces, jer otpuštenim službenicima i njihovim advokatima nije dozvoljen uvid u spise predmeta, i očigledan politički uticaj koji sprovodi u resoru na čijem je čelu naišao je na žestoku kritiku dijela javnosti, pa i civilnog sektora.&nbsp; U Šaranovićevom mandatu bezbjednosna situacija u zemlji se znatno usložila, do te mjere da se u nekim situacijama može komotno govoriti i o svojevrsnoj anarhiji. Najbrutalniji primjer samovlašća dogodio se nedavno u selu Gornje Zaostro nadomak Berana kada je skupina od više desetina muškaraca, okupljenih na otvaranju spomenika ratnom zločincu, saradniku fašista, četničkom vođi u Crnoj Gori Pavlu Đurišiću, napala novinarske ekipe Pobjede i Vijesti. Sve se dešavalo naočigled inspektora u civilu, a pijana rulja je čitavih sat vremena maltretirala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića, kojem su prijetili i klanjem. Nije ga spasila policija, već jedan od muškaraca iz te mase. Demokrate, partija iz koje dolaze i Krapović i Šaranović brutalnim verbalnim napadima, lažima i ogavnim konstrukcijama obračunavaju se sa kritičarima izvršne vlasti, primarno onima koji kritikuju bezbjednosni sektor. Meta su im svi – od medija, studenata, aktivista, do civilnog društva, a obračunavaju se i sa advokatima otpuštenih službenika kvalifikujući ih na najgori mogući način.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082816088_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="trio"> <figcaption>KOČNIČARI EVROPSKOG PUTA: Danilo Šaranović, Aleksa Bečić i Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  Posljednjih dana meta skoro nezapamćene političke hajke u Crnoj Gori je civilna aktivistkinja Tea Gorjanc Prelević, koja je stala u odbranu prava advokata Veselina Radulovića, kojeg Demokrate već duže vrijeme „razapinju na stub srama“.&nbsp; Zbog toga se juče oglasio, na mreži X, njemački ambasador Peter Felten koji je poručio da je u ovoj „odlučujućoj fazi procesa pristupanja EU, potrebno snažno i slobodno civilno društvo, uključujući snažne i kredibilne branitelje ljudskih prava“. Njihova stručnost, savjeti, ali i kritike, kako je napisao, predstavljaju važan doprinos i značajnu smjernicu za politički proces. &nbsp;PORAZNA STATISTIKA Prema podacima iz Izvještaja o realizaciji Programa rada Vlade za I i II kvartal 2025, koji su objavili u julu, proizilazi da je Vlada ispunila manje od dvije trećine obaveza u procesu pristupanja EU planiranih za prvih šest mjeseci ove godine – 65 odsto.&nbsp; Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je juče za Antenu M da je „važno istaći da su resori koji nose najveći teret obaveza vezanih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja planiranih za ovaj period i sprovođenje reformske agende ostvarili visok stepen ispunjenosti“. - Dakle, ne možemo govoriti o lošem učinku. Veliki dio aktivnosti je već započet i implementacija je u toku. Svjesni smo da nas čeka još dosta posla, ali uvjerena sam da ćemo do kraja godine imati još snažnije rezultate – rekla je ona. Ustvrdila je – „nijesmo usporili tempo, već smo preusmjerili energiju na ono što je u ovom trenutku najvažnije za napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji“. Da nije tako „ružičasto“ kako ministarka pokušava da predstavi crnogorsku zbilju potvrđuju i sve češće reakcije Delegacije EU u Crnoj Gori na događaje u našoj zemlji, te poruke evropskih zvaničnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250828160812_3dd1a84ec81bd6f8ea9870d88cad455a918e9d0e73593197994788652fc2a9ad" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="šarec"> <figcaption>CRNA GORA U EU, MOŽDA, 2029: Marjan Šarecetv</figcaption> </figure>  Pa je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, prije nekoliko dana u razgovoru za Antenu M saopštio da će biti zadovoljan ako naša zemlja proces EU integracija okonča do 2029?! - Mnogi dobro rade i to treba reći, ali ja ću biti zadovoljan ako se čitava stvar, čitava integracija, odnosno čitav proces završi za ovaj mandat evropskih institucija. Znači do 2029. Ima još puno posla, još puno toga da se uradi, ali sve zavisi od unutrašnje političke situacije – poručio je on. Jasna poruka da 2028. više ne slovi kao godina u kojoj će naša zemlja postati punopravna članica Evropske unije.&nbsp; Osim toga, Šarec je bio precizan da – sve zavisi od unutrašnje političke situacije. A unutrašnjo-politička zbilja Crne Gore je iz dana u dan sumornija. Što je konstatovao i Šarec porukom da „Crna Gora mora biti građanska država, u kojoj se poštuju ljudska prava i temelji se na antifašističkoj tradiciji“, te da „evropskom putu Crne Gore u ovom trenutnku nikako ne ide u korist podizanje spomenika četničkom komandantu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250828160812_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="spomenik"> <figcaption>ZA EVROPU REVIZIAJ ISTRJE NEPRIHVATLJIVA: Spomenik ratnom zločincu, koljaču, četničkom vođi Pavlu Đurišićuetv</figcaption> </figure>  &nbsp;Upozorio je da crkva i država treba uvijek da budu odvojene.&nbsp; Crna Gora danas, međutim, daleko je od ovih vrijednosti. Sve je manje građanska država, sve manje se poštuju ljudska prava, a njeni antifašistički temelji su na besprizornom udaru revizionista iz proruskog i prosrpskog društveno- političkog bloka, preciznije – na udaru vlasti i Crkve Srbije, koja suštinski, nažalost, uprava političkim procesima u zemlji. Crna Gora iz dana u dan gubi karakter sekularne države.&nbsp; A, premijer Milojko Spajić koji nam je obećao svijetlu evropsku budućnost ćuti. &nbsp;

Ako se Vlada ne uozbilji, fokus EU integracija biće preusmjeren na Albaniju i Moldaviju

Ministarstvo odbrane nema podatke da li je čelni čovjek tog resora, ministar Dragan Krapović, &nbsp;tokom 2024. boravio službeno u Srbiji, i odbija zahtjev za slobodan pristup informacijama, navodi se u dokumentu MO u koji je Portal ETV imao uvid.&nbsp; Ovaj podatak budi ozbiljnu sumnju u djelovanje MO, ali i upućuje na smišljeno prikrivanje informacija od strane Ministarstva odbrane, a kako bi se zaštitio ministar Krapović.&nbsp; Ministarstvo odbrane Crne Gore odbilo je zahtjev za slobodan pristup informacijama koji se odnosio na službena putovanja ministra Dragana Krapovića u Republiku Srbiju, u periodu od 1. januara do 1. novembra 2024. godine. &nbsp; Zahtjev je podnijela nevladina organizacija MANS, 4. decembra 2024. godine, tražeći kopije akata koji sadrže informacije o službenim putovanjima, kao i sve putne naloge koji se odnose na ta kretanja. Međutim, Ministarstvo je zahtjev odbacilo bez oklijevanja, uz sljedeće obrazloženje: “U periodu od 1.1.2024. do 1.11.2024. godine ministar odbrane Dragan Krapović nije imao službenih putovanja u Republiku Srbiju. Ministarstvo ne posjeduje informacije niti putne naloge za službena putovanja u navedenu državu.” U dodatnom obrazloženju Ministarstvo se poziva na član 30, stav 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama – navodeći da je zahtjev odbijen jer organ nije u posjedu traženih dokumenata.&nbsp; Sumnje rastu: Da li je bio u Srbiji – a niko to ne smije da zabilježi? Prema nezvaničnim, ali dobro upućenim izvorima, postoje indicije da je ministar Krapović tokom februara 2024. godine boravio upravo u Srbiji.&nbsp; Ono što izaziva sumnju je odbijanje Ministarstva osbrane za slaobodan pristup informacijama.&nbsp; Da li je ministar putovao mimo službenih procedura? Da li su ti troškovi pokriveni iz državnog budžeta? Ko i zbog čega pokušava da sakrije informacije o njegovim kretanjima? Zabrinjava i to što ovakav institucionalni odgovor ne samo da ignoriše pravo građana i civilnog sektora na informacije, već i potencijalno ukazuje na zloupotrebu položaja i pokušaj prikrivanja činjenica od javnosti. <h2>PRIJETNJE MEDIJIMA</h2> U jeku ovih kontroverzi, ministar Krapović je u javnom obraćanju prije nekoliko večeri otvoreno napao medije – konkretno Portal i Televiziju E – nazivajući izvještaje o njegovoj mogućoj smjeni “naručenim”, navodno od strane “mafije, DPS-a i inostranih faktora”. No, više od same retorike, uznemirava izrečena prijetnja: “Doći ćemo ne samo do njih, već i do svih drugih medija koji prenose spinove”, izjavio je Krapović, aludirajući na planirane čistke unutar sistema u režiji njegovih Demokrata. U jednoj demokratskoj državi, ovakav jezik – i ovakva poruka – predstavljaju ozbiljan udar na slobodu medija i nezavisno novinarstvo. <h2>Službenim vozilima na odmor</h2> Kako je zimus pisao Portal ETV, &nbsp;ministar odbrane Crne Gore Krapović sa porodicom je bio na odmoru, prvo u Srbiji, potom u poznatom zimskom centru Alta Badia u Italiji. U pratnji porodice ministra su i vojni policajci, čak i u mondenskom italijanskom &nbsp;skijalištu.&nbsp; Portal ETV je objavio 15.januara da je, &nbsp;dan nakon vanredne sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost povodom masakra na Cetinju, ministar odbrane jotišao za Beograd, čime je počeo petnaestodnevni godišnji odmor. Tako Krapović nije prisustvovao komemoraciji u Vladinom domu u Prijestonici - baš kao što su tog dana na Cetinju izostali potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, ali i svi poslanici Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250828180824_f7430bd6019740ba2205b616e36bd134319011eb07470484695184273531529a" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  &nbsp;

Tag: vladimir-vlado-nikaljevic

Nikaljević: Oporavka Crne Gore nema ako se Bar, odnosno Barani, ne uključe u to

Ubistvo u Kotoru: Preminuo Radovan Krivokapić

Ministri EU sjutra u Kopenhagenu o Gazi

Nimanbegu: Sezona u Ulcinju za sada nije ispunila očekivanja

Požar se sa Brajića spušta ka nižim kotama, vatrogasci intervenišu na terenu

PRATITE TVe UŽIVO