Postalo je i zvanično, mada se i ranije nagađalo – dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, procesuiran je pred nadležnim sudom u Podgorici, zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira tokom građanskih demonstracija protiv uručenja Trinaestojulske nagrade.
Kolega Radoman je neko vrijeme nakon demonstracija proveo u Urgentnom centru, jer je bio meta hemijskih supstanci koju je policija upotrijebila protiv demonstranata. Te večeri niko se nije zapitao da li je policija mogla prouzrokovati i neke teže posljedice po zdravlje Radomana. Sam Radoman to nikoga nije pitao, niti je pokretao tužbe zbog eventualnog prekomjernog postupanja policije. Popio je svoju čaši žuči i vratio se redovnim poslovima.
To je drugi dekan FCJK kome se prijeti sudovima i procesima, jer je prije par godina i kolega Čirgić kao prvi čovjek institucije bio ispitivan povodom određenih optužbi. Ako tome dodamo da je i kolega Boban Batrićević završio pred sudom zbog kolumne objavljene na portalu, jasno je da je FCJK jedna od rijetkih visokoškolskih institucija u cijelom svijetu čiji su rukovodstvo i zaposleni redovna meta policijskih, tužilačkih i sudskih radnji.
Od ovog odnosa dva drastičnija primjera su odnos Vladimira Putina prema pojedinim ruskim intelektualcima i profesorima i odnos Aleksandra Vučića prema pojedinim srpskim intelektualcima i profesorima. U oba slučaja, međutim, riječ je o potezima autokratskih vladara prema kritički nastrojenoj inteligenciji. Crnogorski slučaj je specifičniji, jer se sličan vid pritiska na intelektualce i profesore izvodi u jednoj navodno demokratskoj zemlji, koja se nalazi na par koraka od ulaska u zajednicu koja počiva na pravima i slobodama mislećih ljudi, ljudi koji mogu da slobodno govore, pišu i protestuju.
Pokretanje procesa protiv crnogorskih intelektualaca zapravo najjasnije ukazuje na to kolika je želja vlasti da Crna Gora uđe u Evropsku uniju. Za sumnjati je u tu želju, ne samo zato što se crnogorskim intelektualcima ugrožavaju osnovna ljudska prava, već zato što samo onaj ko neće da vidi ne primjećuje da je FCJK adresa u kojoj su česti gosti i redovni saradnici diplomatski predstavnici svih članica EU. I da svi oni pružaju veliku podršku toj instituciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vlast pritiska FCJK po Putinovom modelu

Nema nijednoga prelomnoga društvenog trenutka u Crnoj Gori u kojemu je Sreten Perović bio na pogrešnoj strani istorije – poručio je prodekan za nastavu na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Adnan Čirgić na omažu crnogorskom intelektualcu i jednom od potonjih utemeljivača crnogorske kulturne montenegristike koji je danas održan u okviru Cetinjskih filoloških dana. Čirgić je decidan da Perović, ni krajem osamdesetih i početkom devedesetih - kad je revizionistički talas zapljusnuo Crnu Goru, nije pokleknuo pred izazovom pred kojim su pali i padaju mnogi – da, koristeći se posrnućem društvenih vrijednosti, rehabilituje nepravdu iz svoje porodične prošlosti. - Naprotiv, bile su to godine u kojima je Sreten Perović uložio sebe u stvaranje organizacija koje su nadomještale nepostojanje institucija koje će zastupati Crnu Goru pred svijetom i pred sobom – ustvrdio je Čirgić. On je ukazao i da je zalaganje za pravo na postojanje crnogorske književnosti, jezika i kulture značilo osuditi sebe na izolaciju, progon iz svemoćne partije, ali i na žig nacionaliste, separatiste i sličnih titula koje je takvima dodjeljivala ondašnja „služba“. - Perović je za svoga dugoga vijeka, pune 93 godine, ostavio značajan i neizbrisiv trag. Ostavio je brojne tekstove, zbornike, antologije, prikaze, pjesme. Imao je bezbroj prilika da poklekne, no ni u jednoj se nije ni okliznuo – istakao je Čirgić.&nbsp; Perović je, prema njegovim riječima, bio rijetka pojava među Crnogorcima i na crnogorskoj javnoj sceni.&nbsp; - No, sedamdeset godina njegovog predanog emancipatorskog rada ništa bolje ne govori od institucionalne ćutnje u Crnoj Gori povodom smrti velikana. Ćutnja namjesničke vlasti, posrnulih kulturnih institucija, mrtvi san Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, izostanak makar i kurtoaznoga izraza saučešća ustanova s kojima je tokom sedamdeset godina rada Sreten Perović sarađivao, omaž su Sretenu Peroviću jednako kao i saborcima iz njegove generacije. Kao čovjek i kulturni stvaralac – on je bio sve ono što oni nikad neće biti – jasan je Čirgić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250918180920_2f98f505ced6c2a413a9cd03cf46ed8f41b8ae959cddecd098e32408d56d5bf1" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću "> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Kako je kazao dekan Aleksandar Radoman, odlaskom Perovića Crna Gora je igubila izuzetnoga kulturnog pregaoca i hrabroga intelektualca kojemu je i u najtežim vremenima bastalo braniti crnogorski identitet, kulturu i jezik, ali i vrijednosti građanskoga i multikulturnoga društva. - O brojnim pitanjima vezanim za crnogorski identitet, jezik i kulturu Perović se osobito često oglašavao tokom devedesetih godina 20. vijeka, bilo u ondašnjim opozicionim glasilima i kulturnim časopisima, bilo saopštenjima Crnogorskog PEN centra. I u tim njegovim apelima za očuvanje i afirmaciju crnogorskoga identiteta, kao i protiv rata na prostorima tadašnje Jugoslavije, nesumnjivo, povjesno svjedočaštvo kako zlim vremenima, tako i jedne istinski humane i emancipatorske misije – navodi Radoman.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250918180924_58a5d801efeb0d389897fd218a6f982319ea427701c1d0f468cbe3ce59fda8d7" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj )</figcaption> </figure>  Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Vladimir Vojinović je podsjetio na to da je Perović dobio nagradu „Risto Ratković“ za knjigu „Gladno oko“ iz 1976. godine, te da ju je vratio 1993. kada je Radovan Karadžić dobio tu nagradu. Perović je, kako je naglasio Vojinović, bio jedan od onih koji su čuvali obraz Crnoj Gori. - Sreten Perović je sa svojim koleginicama i kolegama – pjesnicima, prozaistima, dramskim piscima – devedesetih godina u Crnoj Gori, kada je bjesnio rat, stajao na strani onih koji su se suprotstavljali zlu – zaključio je Vojinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250918180924_502b85cb3832f1d4918c96be4d5c81deed7746e119e97c21e16f61d2dc19f8b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Omaž Sretenu Peroviću"> <figcaption>Omaž Sretenu Peroviću(Photo: Portal ETV/Vjera Ljuljđuraj)</figcaption> </figure>

Vjera Ljuljđuraj

500x500

1250x600

1084x550

Perović imao bezbroj prilika da poklekne, a ni u jednoj se nije ni okliznuo

I ovog poslijepodneva u emisiji E uživo od 16h do 18h aktuelne teme koje su dio naše svakodnevice. 
 
Naš gost je Denis Mekić, koordinator Velikog regionalnog mirnog protesta &nbsp;solidarnosti sa narodom Palestine.&nbsp;
U društvu Vladimira Vojinovića predstavljamo goste ovogodišnjeg Festivala savremene književnosti „Bookiranje 3“. 
 
Od ostalih tema izdvajamo: 
Možemo li zamisliti život bez vještačke inteligencije? Šta pokazuju nova istraživanja sa Harvarda kada je riječ o namirnicama koje utiču na dug život? Da li je borba za Ginisov rekord stvar ega ili zabave? Da li je „pauza“ u vezi lijek ili odlaganje kraja?

Danas u E uživo: O mirnom protestu solidarnosti sa narodnom Palestine, festivalu Bookiranje i životu bez AI

Spomenik četničkome komandantu Pavlu Đurišiću podignut je u Gornjem Zaostru, javili su crnogorski mediji.
Na taj način mediji su posvjedočili gaženju Zakona o spomen-obilježjima, a time i gaženju Ustava Crne Gore.
Razumije se, upućene u odnose u crnogorskome društvu, koji vladaju posljednjih pet oslobodilačkih godina, ova vijest nije iznenadila. Bitnije od toga je, međutim, da li je ova vijest iznenadila i crnogorske vlasti, koje svim silama nastoje da ostave utisak kako žele da postanu dio EU.
Na potezu je premijer Vlade Crne Gore, gospodin Spajić. Njegova Vlada treba da pokaže da li želi i ima volju i snagu da čuva Ustav i zakone Države Crne Gore, ili će postati bjelodano kako je ovaj akt rušenja ustavnog poretka jedne antifašističke zemlje počinjen uz prećutnu saglasnost predstavnika Vlade i institucija kojima se iz Vlade upravlja, kako bi se nedvosmisleno usporio proces pridruživanja EU.
Zna to premijer, ali treba pojasniti građanima. Član 5 Zakona o spomen-obilježjima propisuje da se spomenik može podići istaknutoj ličnosti, a to može biti lice:
 “1) koje je posebno zaslužno za državni, društveni, ekonomski, naučni ili kulturni razvoj Crne Gore ili određenog područja, odnosno mjesta u Crnoj Gori;
 2) čije djelo ima međunarodni istorijski, naučni, kulturni, humanistički ili sportski značaj;
 3) koje je bilo organizator ili istaknuti učesnik oslobodilačkog rata, ustanka ili pokreta;
 4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fašizma.”
S tim u vezi, nedozvoljeno podizanje spomenika kažnjava se u skladu s Članom 43 istog zakona, koji kaže: “Ko ošteti, uništi, neovlašćeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obilježje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obilježja čije podizanje nije dozvoljeno kazniće se kaznom zatvora do tri godine.”
Dakle, to je ono što premijer zna.
A da li zna i to kako će građani Crne Gore, u slučaju da se i ovog puta ignorantski odnese prema konkretnim događajima s remetilačkim faktorima, reagovati na sljedećim izborima?
I da li zna kako će reagovati građani EU sa adresama iza Debeloga brijega?

Četnici centrirali na volej Spajiću

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) u drugom upisnom roku povećao je broj upisanih studenata, čime je za 10 odsto premašio ukupan broj upisanih studenata s dvije katedre Filološkoga fakulteta u Nikšiću (za crnogorski i za srpski jezik).
To je na društvenim mrežama objavio profesor FCJK Vladimir Vojinović.
- Kampanja koju su protiv crnogorskoga jezika i FCJK združeno vodili politički moćnici iz regiona i njihove partijske filijale u Crnoj Gori, uz svesrdnu pomoć Srpske pravoslavne crkve, nije urodila plodom - istakao je on.&nbsp;
Prema podacima koje je iznio stanje nakon drugoga upisnog roka je sljedeće:
1. FCJK.........................55 odsto
2. Filološki fakultet (crn) 24 odsto
3. Filološki fakultet (srb) 21 odsto
- Preliminarni rezultati drugoga upisa Filološkoga fakulteta u Nikšiću pokazuju da su dva studenta upisala program za srpski jezik, dok lista programa za crnogorski uopšte nije objavljena. Bravo, FCJK! - zaključio je Vojinović.

Vojinović: Kampanja protiv crnogorskog jezika nije urodila plodom

Profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost, Vladimir Vojinović, poručio je da je veliko interesovanje budućih studenata za upis na montenegristiku, kako na FCJK, tako i na katedri za crnogorski jezik u Nikšiću, najbolji &nbsp;odgovor na fašisoidne tvrdnje parlamentaraca koji rasistički kliču da ne postoji crnogorski jezik.
- Čestitam mojim kolegama s Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, koji su u prvome upisnom roku uspjeli da upišu onoliko studenata koliko su ukupno oba (za srpski i za crnogorski jezik) upisali u Nikšiću. Čestitam i bivšim koleginicama i kolegama s odsjeka za crnogorski jezik Filološkoga fakulteta u Nikšiću. Uspjeli su da u prvom roku upišu skoro duplo više studenata nego njihove kolege s odsjeka za srpski jezik- poručio je Vojinović.
Vojinović je istakao da od ukupnog broja studenata koji su u Crnoj Gori upisali katedre za crnogorski jezik (u Nikšiću i na Cetinju) i za srpski jezik (u Nikšiću) samo 20% su budući studenti srpskoga jezika, dok je onih koji će studirati crnogorski jezik 80%.
- FCJK je upisao 50% zainteresovanih brucoša, a katedra za crnogorski u Nikšiću 30%. To je velika pobjeda montenegristike, u eri kad su se protiv crnogorskoga jezika ostrvili poslanici, te pojedini predstavnici izvršne vlasti u Crnoj Gori i pojedini predstavnici 
Crkve Srbije-kazao je Vojinović.
On je dodao da ovakva statistika nameće očigledno pitanje- o to opravdava, a ko ne opravdava platu koja se izdvaja iz državnoga budžeta?
- I još ovo: da li su rezultati nedavnoga popisa koji je sproveden u Crnoj Gori validni, budući da praksa pokazuje nešto sasvim drugo, odnosno pokazuje veliko interesovanje za crnogorski jezik? Eto par tema za razmišljanje stratezima velikonacionalnih projekata. Ukoliko razmišljati mogu od buke kojom ih obasipaju njihovi studenti...- zaključio je Voijnović.

Vojinović: Velika pobjeda montenegristike i najbolji odgovor na fašisoidne tvrdnje parlamentaraca da ne postoji crnogorski jezik

Predavanje pod nazivom „Nikola Lopičić – Hroničar crnogorskog stradanja“ profesora Vladimira Vojinovića, povodom osamdeset godina od smrti crnogorskog književnika, biće održano 11. marta u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske (Ulica Beogradska 24c). 
Vojinović će govoriti o značaju crnogorskog pokreta socijalne literature, o ulozi književnika Nikole Lopičića u međuratnoj književosti, sudbini i dometima Lopičićevih rukopisa.
Vladimir Vojinović rođen je 1978. godine u Nikšiću. Objavio je četiri romana i knjigu pripovjedaka, kao i veliki broj naučnih radova. 
Doktorirao iz oblasti crnogorske književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću. 
Organizator je prvih zajedničkih nastupa crnogorskih izdavača na sajmovima knjiga u Lajpcigu i Frankfurtu. 
Profesor je Crnogorske književnosti XX vijeka na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, član Matice crnogorske, Crnogorskoga PEN centra i predsjednik Društva crnogorskih izdavača. 
Glavni je i odgovorni urednik časopisa i izdavačke kuće Fokalizator.

Predavanje o hroničaru crnogorskog stradanja Nikoli Lopičiću u utorak

Evropske vlade optužene su da finansiraju rat Rusije u Ukrajini, nakon otkrića da je Kremlj zaradio više od sedam milijardi eura prošle godine od izvoza tečnog prirodnog gasa Evropskoj uniji, prenosi danas britanski list Gardijan.
Brisel se obavezao da će zabraniti uvoz ruskog gasa do 2027. godine, ali analize pokazuju da se još ne primjećuje smanjenje količina koje stižu u evropske luke iz ruskog gasnog kompleksa na Jamalskom poluostrvu u Sibiru, dodaje list na svom portalu.
Više od 15 miliona tona tečnog gasa sa Jamala prevezeno je kroz arktički led do EU terminala u 2025. godini, prema nevladinoj organizaciji Urgevald, od čega je Kremlj, prema procjenama, zaradio 7,2 milijarde eura.
Evropa je prekinula dotok gasa preko gasovoda iz Rusije na početku ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, ali se udio EU u globalnim isporukama iz Jamala povećao prošle godine na 76,1 odsto sa 75,4 u 2024. godini, navodi se u izvještaju.
Taj uvoz je i dalje legalan i EU oklijeva da zabrani ruske isporuke gasa posebno zbog zavisnosti centralne i istočne Evrope od tog izvora energije.
Jedna od dvije transportne kompanije za koje se kaže da formiraju okosnicu za tečni gas iz Jamala je Sipik (Seapeak) sa sjedištem u Velikoj Britaniji.
Prema najnovijoj analizi, Sipik je prevezao 37,3 odsto gasa iz Jamala svojim brodovima, dok je grčka firma Dinagas (Dynagas) prevezla 34,3 odsto.
Jedanaest od 14 specijalnih tankera ledolomaca koji prevoze LNG iz Jamala su u vlasništvu te dvije komanije, Dinagasa i Sipika, čiji vlasnik je američka investiciona firma Stounpik.
Britanija je saopštila da će ove godine uvesti zabranu za pružanje pomorskih usluga plovilima koja prevoze ruski gas.
Aktivista nevladine organizacije "Urgevald" Sebastijan Reters rekao je da dok Brisel slavi najnovoji dogovor o postepenom prekidu kupovine ruskog gasa evropske luke i dalje služe kao "logistička pluća za najveći ruski terminal prirodnog tečnog gasa Jamal".
On je rekao da mora odmah da se prekine sa "davanjem kiseonika" ruskim energetskim profitima i da se odmah zatvori ta rupa u zakonu koju predstavlja Jamal.

Gardijan: Evropske vlade optužene da finansiraju Putinov rat uvozom ruskog tečnog gasa

Magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića prohodni su za saobraćaj, saopštili su iz Opštine Danilovgrad, dodajući da očekuju da će se nastaviti trend pada vodostaja rijeke Zete.
Iz Opštine Danilovgrad su rekli da je zbog nešto povoljnijih meteoroloških uslova i prekida padavina tokom prethodne noći došlo do značajnog pada vodostaja rijeke Zete, koji je danas niži za pola metra.
Time su se, kako su kazali, stekli uslovi za otvaranje pojedinih puteva, na kojima se sada saobraća u uobičajenom režimu.
- Prohodan je most Radovana Pavićevića, magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica, put Bandići Stologlav, put Zagorak - potok Smrdan - naveli su iz Opštine Danilovgrad u objavi na Fejsbuku.
Iz te lokalne samouprave su rekli da i dalje ostaju neprohodni putevi Glava Zete - Mijokusovići, Sekulići - Ždrebaonik, Frutak, most Dobro Polje, most Brestica, Bandići - most na Kulendriji i ulica u Pažićima, s mosta desno.
- Uprkos ohrabrujućem trendu pada vodostaja rijeke Zete za koji očekujemo da će se nastaviti, građane pozivamo da i dalje budu oprezni, pridržavaju se preporuka nadležnih organa i ne izlažu se bespotrebnim rizicima - naveli su iz Opštine Danilovgrad.
Oni su kazali da građani informacije mogu dobiti pozivom na broj Službe zaštite i spašavanja - 123 i broj Službe komunalne policije - 020 818 171.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1G4o6o5UGc%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Prohodna magistrala Danilovgrad - Nikšić, bulevar Danilovgrad - Podgorica i most Radovana Pavićevića

Nakon što je zaprijetio Kolumbiji vojnom intervencijom, američki predsjednik Donald Tramp u srijedu je rekao da se dogovara posjeta Bijeloj kući predsjednika te zemlje Gustava Petra, sa kojim je prije toga imao telefonski razgovor.
Tramp i Petro rekli su da su raspravljali o odnosima između dvije zemlje, u prvom telefonskom razgovoru otkako je u nedjelju američki predsjednik rekao da mu vojna operacija protiv kolumbijske vlasti "zvuči dobro".
Prijetnja Kolumbiji uslijedila je nakon što je Tramp u susjednoj Venecueli uhapsio predsjednika Nikolasa Madura, koji je prevezen u SAD kako bi se suočio sa "optužbama za drogu i oružje".
- Bila mi je velika čast da razgovaram sa predsjednikom Kolumbije Gustavom Petrom, koji je pozvao da objasni situaciju sa drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton i radujem se susretu sa njim u bliskoj budućnosti - napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Tramp je dodao da se "dogovara" sastanak u Vašingtonu između njega i Petra, prvog kolumbijskog ljevičarskog predsjednika, ali nije dao konkretan datum sastanka.
- Razgovarali smo telefonom prvi put otkako je postao predsjednik - rekao je Petro pristalicama okupljenim na skupu u Bogoti namijenjenom proslavi suvereniteta Kolumbije, dodajući da je zatražio ponovno pokretanje dijaloga između dvije zemlje.
Izvor iz Petrovog kabineta rekao je za Rojters da je poziv bio "srdačan" i "pun poštovanja".
Odnosi između Trampa i Petra su hladni otkako se republikanac vratio u Bijelu kuću u januaru 2025. godine.
Tramp je više puta optužio Petrovu administraciju, bez dokaza, da je omogućila stalan protok kokaina u SAD, nametnuvši sankcije kolumbijskom lideru u oktobru.
U nedjelju je Tramp rekao da je Petro "bolesnik koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga SAD-u".
SAD su u septembru poništile Petrovu vizu nakon što se pridružio propalestinskim demonstracijama u Njujorku i pozvao američke vojnike da "ne poslušaju Trampove naredbe".
Petro, glasni protivnik izraelskog rata u Gazi, optužio je Trampa da je "saučesnik u genocidu" i pozvao na "kazneni postupak" zbog američkih raketnih napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge u karipskim vodama.
Trampova administracija izvela je više od 30 napada na sumnjive brodove za krijumčarenje droge od septembra, u kampanji u kojoj je ubijeno najmanje 110 ljudi.

Razgovarali Tramp i predsjednik Kolumbije: Dogovara se sastanak u Bijeloj kući

S&amp;P 500 i Dow Jones Industrial Average zabilježili su u srijedu nove istorijske intraday rekorde, nadovezujući se na snažan početak godine, iako je rast izgubio na zamahu.
Široki tržišni indeks posljednji je put trgovao oko statične linije nakon što je porastao 0,3 odsto na rekordno visoki nivo, dok je Dow, koji uključuje 30 dionica, pao 329 bodova, odnosno 0,7 odsto, nakon što je ranije tokom sesije porastao više od 150 bodova, odnosno 0,3 odsto, dosegnuvši novi najviši nivo. Nasdaq Composite dobio je 0,4 odsto.
Dionice rafinerija nafte Valero Energy i Marathon Petroleum bile su među dobitnicima dana, dobivši tri odsto, odnosno više od jedan odsto, nakon što su izvori za CNBC rekli da će prodaja nafte iz Venecuele nastaviti na neodređeno vrijeme i da će sankcije biti smanjene, prenosi SEEbiz.
Nasuprot tome, cijene sirove nafte pale su nakon što je predsjednik Donald Trump izjavio da će privremene vlasti u Venecueli predati Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) čak 50 miliona barela nafte, što je podstaklo zabrinutost zbog povećanja ponude nafte.
„Nedostatak značajnih promjena cijene barela sirove nafte glas je povjerenja da smo još daleko od toga da smo ograničeni s gledišta ponude i potražnje“, rekao je viši menadžer portfelja u Globalt Investmentsu, Keith Buchanan.
&nbsp;Dok su cijene nafte produžile gubitke od utorka, dionice su porasle prethodnog trgovačkog dana jer su investitori, čini se, zanemarili zabrinutost zbog američkog napada na Venecuelu tokom vikenda.
„Ono što se dogodilo u Južnoj Americi nije promijenilo izglede za rast u SAD-u s gledišta tržišta kapitala“, rekao je i Buchanan.&nbsp;
U srijedu su dionice banaka takođe vratile dio svojih snažnih dobitaka s početka godine. JPMorgan, Bank of America i Wells Fargo bili su ključni zaostaci, svaki s padom od više od dva odsto.

Tag: vladimir-vojinovic