Sjedinjene Američke Države značajno smanjuju svoje vojno prisustvo u Rumuniji, u onome što je zvaničnik NATO-a nazvao "prilagođavanjem rasporeda američkih snaga", usred rata Moskve protiv susjedne Ukrajine i pojačane zabrinutosti Evrope zbog ruskih upada u vazdušni prostor NATO-a.
Rumunsko Ministarstvo odbrane objavilo je 29. oktobra ono što je nazvalo "promjenom veličine" američkih snaga, rekavši da je za planove saznalo dva dana ranije. Zvaničnik NATO-a potvrdio je ovaj potez.
Rumunski ministar odbrane Ionut Mosteanu rekao je na konferenciji za novinare u Bukureštu da je 1.000 američkih vojnika napustilo zemlju i da će sličan broj ostati u tri američke baze u Rumuniji.
- Nema katastrofe, to je odluka naših saveznika. Oni ostaju na tri (lokacije)", rekao je, dodajući da su vojnici koji su otišli samo bili na rotaciji u Rumuniji.
Metju Vitaker, američki ambasador pri NATO-u, napisao je na društvenim mrežama da "Sjedinjene Američke Države ostaju posvećene Rumuniji - kao pouzdanom savezniku NATO-a, vitalnom strateškom partneru i pokretačkoj snazi sigurnosti u Evropi".
<h2>I dalje ostaje više američkih snaga u Evropi nego prije 2022.</h2>
Radio Slobodna Evropa je kontaktirao Ministarstvo odbrane SAD-a za dodatne komentare.
Smanjenje broja američkih trupa u Evropi očekuje se već nekoliko mjeseci, otkako je najavljeno da će Pentagon provesti Globalni pregled rasporeda snaga.
Zvaničnici NATO-a koji su razgovarali za RSE umanjili su sigurnosne efekte ove objave.
- Prilagođavanja rasporeda američkih snaga nisu neuobičajena. Čak i sa ovim prilagođavanjem, raspored američkih snaga u Evropi ostaje veći nego što je bio dugi niz godina, sa mnogo više američkih snaga na kontinentu nego prije 2022. godine. Američke vlasti su unaprijed obavijestile NATO o ovom prilagođavanju. Posvećenost SAD-a NATO-u je jasna. Predsjednik Tramp i njegova administracija su ovo više puta ponovili- rekao je jedan zvaničnik, misleći na godinu kada je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.
Mnogi analitičari su predvidjeli da će pregled Pentagona, koji bi trebao biti objavljen ove jeseni, prikazati pomjeranje vojnih resursa iz Evrope u azijsko-pacifičku regiju.
- Neki NATO zvaničnici vjeruju da bi smanjenje broja američkih trupa do 30 posto bilo moguće- navodi se u izvještaju koji je prošlog mjeseca objavio Međunarodni institut za strateške studije (IISS).
<h2>SAD nisu vodeća NATO snaga u Rumuniji</h2>
Nije bilo zvanične najave da SAD smanjuju svoje vojno raspoređivanje u drugim dijelovima Evrope, ali potez smanjenja broja trupa u Rumuniji dolazi usred pojačane zabrinutosti oko američke posvećenosti NATO-u.
- Ovo nisu dobre vijesti, posebno u vrijeme visokih tenzija u evropskoj sigurnosnoj situaciji. Bilo bi bolje kada bi Pentagon mogao dati cjelokupni pregled svog budućeg rasporeda snaga u Evropi za cijelu teritoriju NATO-a, a ne davati saopštenja po zemljama jednu po jednu. Saveznici će postavljati pitanja. rekao je za RSE Jamie Shea, bivši visoki NATO zvaničnik koji sada radi u londonskom istraživačkom centru Chatham House.
Ali Shea je takođe podvukao da odluka ne znači da NATO ostavlja sigurnost Rumunije izloženom.
- SAD nisu vodeća nacija NATO-a u Rumuniji jer Francuska predvodi multinacionalni bataljon NATO-a, a odbranu predvode Evropljani, za razliku od Poljske gdje SAD prednjače- kazao je.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš rekao je novinarima 29. oktobra da njegova zemlja "nije dobila nikakve informacije... o smanjenju kontingenta u Poljskoj".
Ministar je 15. oktobra rekao da je njegov američki kolega Pit Hegset potvrdio da će američko vojno prisustvo u Poljskoj ostati stabilno.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp oštro je kritikovao evropske zemlje za koje kaže da se oslanjaju na američku borbenu moć, a da ne troše dovoljno na odbranu.
Think-tank Defense Priorities sa sjedištem u Vašingtonu napisao je u julu da je "trenutno vojno prisustvo u Evropi preveliko, što podstiče slobodno korištenje od strane evropskih saveznika i sprečava ih da preuzmu veću odgovornost za vlastitu sigurnost". "Broj američkih trupa treba smanjiti približno na nivo koji je bio prije ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine", naveli su.
Od tada, tenzije na istočnom krilu NATO-a su porasle nakon niza ruskih vojnih upada u zračni prostor država članica.
To je uključivalo masovni upad dronova u Poljsku 10. septembra, ulazak ruskih vojnih aviona u estonski vazdušni prostor nekoliko dana kasnije i ruske dronove iznad Rumunije.
Rumunski zvaničnici su opisali incidente s dronovima kao "novi izazov" u regiji Crnog mora.
Kao odgovor na upade, NATO je pokrenuo novu operaciju, Istočna straža, u kojoj je niz zapadnoevropskih zemalja poslao borbene avione kako bi pojačao sigurnost i popunio praznine od Baltičkog do Crnog mora.
Bivši zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana, koji je prethodno bio rumunski zakonodavac, napisao je na Facebooku da će "u Evropi američko vojno prisustvo biti smanjeno, ali ne drastično. Ovaj novi aranžman dolazi nakon uspješnog samita NATO-a održanog u Hagu i neće ugroziti izvršenje planova odbrane i odvraćanja NATO-a."

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

SAD smanjuju trupe u Evropi, usred 'prilagođavanja' vojnog rasporeda

Britanska vlada na čelu sa premijerom Kirom Starmerom izrazili je spremnost da rasporede trupe u Ukrajinu na duži period kako bi podržao potencijalni prekid vatre u ratu koji je pokrenula Rusija i spriječio dalju invaziju.
Raspoređivanje britanskih trupa ne bi bilo vremenski ograničeno, što bi moglo značiti da britanska vlada na čelu sa Kirom Starmerom ima dugoročnije planove podrške Ukrajini.
- To bi bila dugoročna obaveza, govorimo o godinama. Koliko je potrebno da se sačuva mirovni sporazum i odvrati Rusija - naveo je neimenovani izvor ukrajinskim medijima.
Lideri zemalja iz koalicije voljnih sastaće se u četvtrak u Londonu kako bi razgovarali između ostalog i o raspoređivanju mirovnih snaga nakon uspostave prekida vatre.
Koalicija voljnih sačinjava desetak zemalja, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Tursku, Kanadu i Australiju, koje će razgovarati o planovima za slanje do 30.000 vojnika u Ukrajinu. Ostale zemlje spremne su da pruže podršku za oružje i logistiku u zamjenu za slanje svojih trupa.

500x500

Britanska vlada spremna da rasporedi trupe u Ukrajini na nekoliko godina kako bi se sačuvao mir

Američki ministar odbrane Lojd Ostin potvrdio je da je Sjeverna Koreja poslala vojnike u Rusiju, dok je načelnik obavještajne službe Južne Koreje rekao da se 3.000 sjevernokorejskih vojnika nalazi u Rusiji.
Obučavaju se za upotrebu bgespilotnih letilica i drugog oružja prije nego što će biti raspoređeni na front.
Ostin je rekao novinarima da će to biti „veoma, veoma ozbiljno pitanje“, ako se te trupe uključe u rat u Ukrajini na strani Rusije i da će to imati uticaja u Evropi i Indo-pacifičkom regionu.
Južna Koreja je objavila da je prošle nedjelje 1.500 sjevernokorejskih vojnika poslato u Rusiju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ranije rekao da ima obavještajne podatke da se 10.000 vojnika Sjeverne Koreje sprema da se pridruži ruskim snagama.
SAD i NATO ranije nisu zvanično potvrdili prijavu slanja trupa Sjeverne Koreje, ali su upozorili na opasnost ako je to tačno. Rusija i Sjeverna Koreja su do sada negirale slanje trupa.
Direktor Nacionalne obaveštajne službe (NIS) Južne Koreje Čo Tae-jong rekao je poslanicima da je 1.500 sjevernokorejskih vojnika ušlo u Rusiju i da je njegova agencija procijenila da Sjeverna Koreja ima za cilj da pošalje ukupno 10.000 vojnika u Rusiju do decembra.
NIS je saopštio da je 3.000 sjevernokorejskih vojnika poslatih u Rusiju podijeljeno na više vojnih baza i da su na obuci.
Šef NIS je rekao da ruski instruktori imaju visoko mišljenje o moralu i fizičkoj snazi sjevernokorejskih vojnika, ali pretpostavljaju da će pretrpjeti teške gubitke jer im nedostaje razumijevanje modernog ratovanja.
Navodi se da Rusija regrutuje veliki broj prevodilaca da bi im pomogli da se snađu.
NIS je navodno otkrio znake da Sjeverna Koreja premješta na posebne lokacije i izoluje porodice vojnika izabranih da budu poslati u Rusiju.
Šef ukrajinskog vojno-obavještajnog direktorata Kirilo Budanov rekao je za onlajn vojni list „The War Zone“ da će sjevernokorejske trupe danas stići u rusku oblast Kursk da pomognu ruskim trupama u borbi protiv ukrajinskog upada koji traje od početka avgusta.
Sjeverna Koreja i Rusija, upletene u odvojene konfrontacije sa Zapadom, jačaju saradnju u posljednje dvije godine. U junu su potpisali odbrambeni sporazum kojim se od obije zemlje zahtijeva pružanje hitne vojne pomoći ako bilo koja od njih bude napadnuta.

Američki ministar odbrane: Sjeverna Koreja poslala trupe u Rusiju

Ministarstvo odbrane Srbije poručilo je na navode premijera Kosova Aljbina Kurtija o kretanju snaga Vojske Srbije u blizini administrativne linije da je riječ o nastavku kampanje dezinformacija protiv Vojske i snaga bezbjednosti Srbije, kao i da su organi obezbjeđenja administrativne linije u subotu presjekli šverc bespravno posječene šume.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2581%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fkurti-tvrdi-da-srbija-priblizava-svoje-trupe-granici-s-kosovom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ministarstvo odbrane Srbije je u saopštenju navelo da se u objavi na društvenim medijima vide pripadnici Vojske Srbije u Kopnenoj zoni bezbjednosti koji izvršavaju redovne zadatke na obezbjeđenju administrativne linije i kontroli Kopnene zone bezbjednosti, u skladu s Vojno-tehničkim i svim drugim potpisanim sporazumima.
Kosovski premijer Aljbin Kurti rekao je danas da je Srbija ponovo provocirala premještanjem svojih trupa na oko 50 metara blizu granične linije sa Kosovom, kod teritorije opštine Kamenica.
On je na društvenoj mreži Fejsbuk objavio više fotografija, na kojima se vidi vojno vozilo, kao i više osoba u vojnim uniformama. Ujedno je objavio i fotografiju koordinata.
- Navodne bezbjednosne snage koje Kurti pominje u medijima, koje su došle u kontakt sa pripadnicima Vojske Srbije na pomenutoj lokaciji su, u stvari, šverceri bespravno posječene šume sa teritorije centralne Srbije, što je inače postao unosan ilegalan posao - kazali su u srpskom Ministarstvu odbrane.
Dodali su da su organi obezbjeđenja administrativne linije svojim aktivnostima juče presjekli ilegalne aktivnosti prebacivanja drvne građe na teritoriju Kosova, pri čemu su šumokradice pobjegle na Kosovo, a zatečena pokretna sredstva koja su koristili predata su pripadnicima MUP.

Ministarstvo odbrane Srbije tvrdi da ne premješta vojne trupe ka Kosovu

Pakistanska vojska izvela je jutros vazdušne napade u Avganistanu, ciljajući, kako je nazvala, "logore i skrovišta" naoružanih grupa koje stoje iza niza nedavnih napada.
Ministarstvo informisanja u Pakistanu saopštilo je da je vojska te zemlje provela "selektivne operacije zasnovane na obavještajnim podacima" protiv sedam kampova i skrovišta koja pripadaju pakistanskim talibanima i njihovim podružnicama.
Pakistansko ministarstvo je saopštilo da ima "uvjerljive dokaze" da su nedavne napade u Islamabadu, kao i u sjeverozapadnim okruzima Bajaur i Banu, počinili borci po "nalogu njihovog rukovodstva i nadređenih sa sjedištem u Avganistanu".
S druge strane, iz Avganistana su stigle osude ovog napada. Navedeno je da je pogođena vjerska škola, kao i kuća, što je rezultiralo desetinama smrtnih slučajeva i povreda.
Naveli su da se ovim napadima krše međunarodna prava i principi dobrosusjedskih odnosa.
- Smatramo pakistansku vojsku odgovornom za napade na civile i vjerske objekte. Na ove napade ćemo odgovoriti u dogledno vrijeme odmjerenim i odgovarajućim odgovorom - navodi se u saopštenju avganistanskih vlasti.

Avganistan najavio osvetu Pakistanu: "Odgovarajućom mjerom ćemo uzvratiti na napade"

Skoro polovina svjetske populacije živjeće u uslovima ekstremne vrućine do 2050. godine ako globalno zagrijavanje dostigne dva stepena Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, a to je scenario koji klimatski naučnici smatraju sve vjerovatnijim.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu upozoravaju da će se većina posljedica osjetiti ranije, kako svijet premašuje cilj od 1,5°C postavljen Pariškim sporazumom, prenosi Energetski portal. U studiji koja je objavljena u časopisu Nature Sustainability, navodi se da će 41 odsto svjetske populacije živjeti u uslovima esktremne vrućine.
Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najveće pogođene populacije biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i Filipinima.
Zemlje sa hladnijom klimom doživjeće znatno veće relativne promjene u broju neprijatnih vrućih dana, u nekim slučajevima više nego dvostruko.
U poređenju sa periodom od 2006. do 2016, kada je globalni prosjek porasta temperature dostigao stepen Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa, studija pokazuje da bi zagrijavanje do dva stepena dovelo do dvostrukog povećanja u Austriji i Kanadi, 150 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švedskoj i Finskoj, 200 odsto u Norveškoj, kao i 230 odsto u Irskoj.
S obzirom na to da su izgrađeno okruženje i infrastruktura u ovim zemljama prvenstveno dizajnirani za hladne uslove, čak i umjereni porast temperature vjerovatno će imati disproporcionalno teške posljedice u poređenju sa regionima koji imaju veće resurse i kapacitete prilagođavanja.
Predviđeni porast ekstremne vrućine dovešće do značajnog rasta potražnje za energijom za sisteme hlađenja i odgovarajućih emisija, dok će potražnja za grijanjem u zemljama poput Kanade i Švajcarske opadati.
- Naša studija pokazuje da većina promjena u potražnji za hlađenjem i grijanjem nastaje prije dostizanja praga od 1,5 °C, što znači da će mnoge kuće možda trebati klima-uređaje u narednih pet godina, ali će temperature nastaviti rasti dugo nakon toga ako dostignemo 2°C globalnog zagrijavanja. Da bi se postigao globalni cilj neto-nula emisija ugljenika do 2050. godine, moramo dekarbonizovati sektor zgrada i razviti efikasnije i otpornije adaptacione strategije - ističe Hehsus Lesana, glavni autor studije.

Prognoza klimatskih naučnika: Do 2050. skoro polovina svijeta biće suočena sa ekstremnom vrućinom

Interaktivna služba u Drezgi ponovo je počela sa radom početkom februara, a trenutno je u proces rada uključeno šestoro djece, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Program se realizuje prema utvrđenom rasporedu, tri puta nedjeljno, po dva sata i 30 minuta.
- Interaktivne službe se organizuju pri predškolskim ustanovama i predstavljaju usluge namjenjene za djecu koja žive u udaljenim seoskim područjima, u kojima ne postoji vaspitno- obazovna ustanova - navodi se u saopštenju.

MPNI: Ponovo radi interaktivna služba na Drezgi

Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je izazvao burne reakcije javnosti nakon objave na društvenim mrežama u kojoj najavljuje slanje "velikog bolničkog broda" na Grenland.
Iako je Tramp ovu odluku predstavio kao grandiozan humanitarni potez, činjenice ukazuju na to da je riječ o neviđenom cinizmu, obmanjivanju javnosti i potpunoj neistini.
Sve je počelo nakon što se jedan mornar na američkoj nuklearnoj podmornici, čije je prisustvo u blizini Grenlanda već samo po sebi provokativno s obzirom na geopolitički kontekst, iznenada razbolio. Danske vojne snage, tačnije Zajednička arktička komanda, brzo su reagovale. Uspješno su evakuisale američkog mornara s podmornice, sedam nautičkih milja od glavnog grada Nuuka, i smjestile ga na liječenje u bolnicu na Grenlandu.
Umjesto da, kako bi se i očekivalo, uputi riječi zahvale danskim vlastima za spašavanje američkog vojnika, Tramp je odlučio iskoristiti ovu situaciju za novu provokaciju i omalovažavanje.
Tramp je na društvenim mrežama objavio da sarađuje s guvernerom američke savezne države Luizijana Džefom Lendrijem kako bi poslali pomoć na ovu dansku teritoriju.
- Radeći sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem poslaćemo veliki bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za mnoge bolesne ljude o kojima se tamo niko ne brine. Brod je na putu -napisao je Tramp neposredno prije večere s republikanskim guvernerima u Bijeloj kući.
Tvrdnja američkog predsjednika da je brod "na putu" i da stiže iz Luizijane je u potpunosti netačna. Američka mornarica raspolaže s ukupno dva bolnička broda, USNS Mercy i USNS Comfort. Niti jedan od njih nije stacioniran u Luizijani, a ono što priču čini još apsurdnijom jeste činjenica da su oba broda trenutno van funkcije.
Prema pisanju specijalizovanih portala, oba broda se nalaze na održavanju u brodogradilištu u Alabami. Samim tim, nikakav "veliki bolnički brod" fizički ne može ploviti prema Grenlandu.
Bijela kuća, kabinet guvernera Lendrija, kao ni nadležna ministarstva nisu odgovarali na upite medija o tome da li su Danska ili Grenland uopšte tražili ovakvu pomoć, na koje bolesne ljude je Tramp mislio, niti kakve veze guverner Luizijane ima s ovim pitanjem.
<h2>Tenzije oko kupovine Grenlanda</h2>
Podsjetimo, Tramp već duže vrijeme otvoreno izražava želju da Sjedinjene Američke Države jednostavno kupe Grenland od Danske, što je izazvalo višemjesečne trzavice unutar NATO saveza.
Da bi demonstrirao suverenitet i jedinstvo sa ovom teritorijom usljed Trampovih pritisaka, danski kralj Frederik je prošle sedmice po drugi put u godini dana posjetio Grenland.
Kritičari i analitičari poput Arnoda Bertranda ovaj Trampov potez ocjenjuju kao vrhunac cinizma. Umjesto da bude zahvalan zemlji koja je domaćin spasilačkoj misiji njegovog vojnika, američki predsjednik je iskoristio priliku da neutemeljeno kritikuje zdravstveni sistem Grenlanda najavljujući fiktivnu pomoć koja ne postoji.

Tag: vojne-trupe