Vozovi iz Crne Gore kojima je krajnja destinacija Beograd već drugi dan ne voze do tog odredišta.
Na ovo su portalu Dan ukazali čitaoci i putnici a informacija nam je večeras potvrđena i od strane zaposlenih Željezničke stanice Podgorica.
Kako nam je saopšteno, razlog zbog čega voz ne ide do krajnjeg odredišta - Beograd je protest. Međutim, noćas nismo mogli da dobijemo više informacija povodom čega je protest, ko ga je organizovao, koliko će trajati...
Od strane zaposlenih sa kojima smo večeras stupili u kontakt saopšteno nam je da se karte za tu relaciju ne prodaju već dva dana, od kad ova obustava traje. Naveli su da putnici koji imaju karte za tu liniju su ih kupili u periodu prije pomenute obustave vožnje.
Putnici, koji su se obratili portalu Dan, naveli su da nisu bili obavješteni o tome da voz ne ide za Beograd.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zbog protesta vozovi ne idu do Beograda

Željeznički saobraćaj u Srbiji danas je djelimično blokiran nakon što su stigle navodne dojave o bombama u više vozova, zbog čega su putničke linije obustavljene na nekoliko pravaca, a putnici evakuisani.
Kako javljaju putnici i poslanica Stranke slobode i pravde (SSP) Jelena Milošević, voz je zaustavljen u Inđiji, kao i u Smederevskoj Palanci, gdje su putnici evakuisani. Takođe, stoji voz i kod Resnika, dok se saopštava da se sa beogradskih stanica redom otkazuju vožnje.
Jedna Beograđanka javila je medijima da je voz na relaciji Beograd – Subotica zaustavljen u Novom Sadu, dok druga putnica navodi da su sa stanice Prokop za Petrovaradin otkazane sve vožnje.
I kroz aplikaciju „Srbijavoza“ prikazuje se poruka da „nema vozova na traženoj relaciji“ Novi Beograd – Petrovaradin.
Poslanica Milošević je na društvenoj mreži X objavila da su dojave o bombama ponovo aktivirane uoči najavljenih masovnih okupljanja u zemlji.
- Oprobani recept uoči velikih skupova – bombe u vozovima. Upravo je u S. Palanci zaustavljen voz 2900 Niš–BG, putnici su evakuisani, stoji voz kod Resnika, a na sjeveru zemlje su zaustavljeni svi vozovi. Radikal maltretira građane jer ih se plaši- navela je Milošević.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJelMilosevic%2Fstatus%2F1984213633212305435%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1984213633212305435%7Ctwgr%5Ef5dcf8ae12177be41ce9cc0c9d2f2e74debf9dc1%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zaustavljeni vozovi u Srbiji zbog navodnih dojava o bombama: Prekid saobraćaja od Beograda do Petrovaradina

Za putnike koji večeras putuju međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20:10 sati iz Bara za Zemun, kao i vozom 433 sa polaskom u 19:40 sati iz Zemuna za Bar, obezbijeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz, prenosi Tanjug.
Zbog štrajka željezničara u Crnoj Gori i potpune obustave saobraćaja na tri linije, došlo je do izmjene u organizaciji noćnih barskih vozova.
Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.
Crnogorski željezničari su najavili potpunu obustavu željezničkog saobraćaja na prugama Beograd-Bar, Podgorica-Nikšić i Podgorica-Bajze, budući da nijesu ispunjeni njihovi zahtjevi.
Kako je istekao dati rok, zaposleni u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore su stupili u obustavu rada.

Srbijavoz: Voz za Bar ide samo do Prijepolja, dalje autobusom

Željeznički prevoz Crne Gore saopštio je da je međunarodni saobraćaj normalizovan, te da su od Srbijavoza obaviješteni da je međunarodni saobraćaj normalizovan od 15 sati.
- Svi međunarodni vozovi saobraćaju po redu vožnje i u redovnom sastavu i sa prevozom praćenih automobila na vozovima br. 432/433 - napisali su oni.
Međunarodna željeznička linija Bar - Beograd bila je u prekidu 27. juna.&nbsp;
Putnici su od Bijelog Polja prevoženi autobusima.

ŽPCG: Međunarodni saobraćaj normalizovan od 15 sati

Vozna sredstva datiraju iz 1975. godine, a najnoviji vozovi su iz 2013. godine. Najoptimističnije je da za dvije-tri godine očekujemo nove vozove, i tada bi se donekle riješi saobraćaj u željezničkom prevozu, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, direktor Uprave za željeznice Denis Lukač.
Informacije koje je dobio od prevoznika Željezničkog prevoza Crne Gore, kaže Lukač, su da jutros saobraća jedan voz iz Bara za Bijelo Polje 6101, a za ostale vozano u &nbsp;lokalnom saobraćaju, dodaje on, koristi se alternativni prevoz - autobusi, dok je međunarodni brzi voz, ističe on, saobraćao po redu vožnje.
- Željeznički sistem je uređen i funkcioniše u okviru četiri željeznička preduzeća, tu je upravljač Željeznička infrastruktura, Željeznički prevoz koji se bavi prevozom putnika, ljudi, teretni operater Montecargo i imamo četvrtu kompaniju Održavanje željezničkih voznih sredstava. Sljedeća institucija koja je u željezničkom sistemu jeste Uprava za željeznice, koja vrši nadzor nad funkcionisanjem željezničkih društava. Uprava za željeznice vrši nadzor nad tekućim održavanjem željezničke infrastrukture, i tu imamo finansiranje tekućeg održavanja. Kada je u pitanju Željeznički prevoz, Uprava za željeznice vrši nadzor nad provođenjem ugovora u javnom prevozu putnika, a kada su u pitanju ostale kompanije, a ujedno i ove dvije, Uprava, takođe vrši nadzor nad sistemom upravljanja bezbjednošću, to jeste bezbjednosnim pitanjima, izdaje certifikate za bezbjednost, licence, takođe se bavi regulatornim dijelom poslova. Krovna institucija je resorno Ministarstvo, koje ima nadležnost u kontroli funkcionisanja ovih društava u pogledu finansijskog poslovanja, takođe i kroz odbor direktora vrši nadzor funkcionisanja i poslovanja - rekao je Lukač.
Vozna sredstva su prilično stara, podsjeća Lukač, iz 1975.godine, a najnovija su tri španska voza Caf-a iz 2013.godine, te je to činjenica sa kojom se bori Željeznički prevoz, i, dodaje on, pokušava da održava ta prevozna sredstva.
- Jedino ispravna, i potpuno bezbjedna vozna sredstva se mogu naći u saobraćaju. To je prednost naše uređenosti, jer su nam jako rigorozni propisi i ne dozvoljava se apsolutno nikakva improvizacija. Iz ove situacije možemo izaći nabavkom novih vozova, što je i u toku, jer se &nbsp;trenutno se vodi postupak odabira konsultanata, koji će, zajedno sa Željezničkim prevozom i resornim Ministarstvom, napraviti tender, provesti taj postupak do kraja i negdje, optimistično da kažem, za dvije do tri godine možemo očekivati nove vozove, i na taj način ćemo sigurno dugoročno riješiti problem star preko 20 godina - istakao je Lukač.
On poručuju da svi moraju dati doprinos da se stanje što se tiče prevoza željeznicom popravi. Vidi mnogo načina da se afirmiše prevoz vozovima, te, kako kaže, i mogućnosti da mediji afirmišu takvu vrstu prevoza.
- U kratkoročnom periodu bi mogli da uvrstimo u svoju ponudu turistički voz, koji bi saobraćao redovno. To bi bio jedan brend, i jedna prezentacija, kako željezničkog saobraćaja, tako i naših prirodnih ljepota. Mislim da smo jedinstveni po tome što možemo iz jednog nacionalnog parka da dođemo u drugi nacionalni park vozom. U prilog ovoj tvrdnji ide i zainteresovanost turističkih agencija za takav tip usluga - zaključio je Lukač.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DrTKpglLrIpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Lukač: Trenutno saobraća voz iz Bara za Bijelo Polje, za ostale linije koriste se autobusi

Željeznički prevoz Crne Gore (ŽPCG) je udijelio otkaze radnicima, koji nisu htjeli da potpišu aneks ugovora o radu, kojim bi se obavezali da neće istovremeno raditi u toj firmi i konkurentskim kompanijama, saznaje nezvanično Dan.
Mašinovođa Goran Nikočević, kojem je danas uručeno rješenje o otkazu, kazao je da je menadžment podijelio anekse selektivno, i da zaposleni iz administracije do danas nisu dobili anekse na potpis, iako su i neki od njih angažovani u drugim željezničkim kompanijama, kao i drugim firmama.
- Ne bih ja radio, kao ni ijedan moj kolega, u drugim firmama da su naše zarade adekvatne poslu koji mi obavljamo. Ne bih radio nigdje dodatno ako bih mojoj porodici mogao da priuštim normalni život - kazao je Nikočević.
Pregledač kola Miroslav Babović je kazao da je pravni zastupnik radnika koji su dobili anekse Velibor Marković juče dostavio ŽPCG mišljenje da radnici koji ne prihvate ponudu u roku od osam dana ne mogu da dobiju otkaz.
- Ovo što se danas događa je pravna hajdučija. I neki pravnici u firmi su sugerisali odboru direktora da to ne može biti razlog za otkaz - saopštio je on.
Babović je dodao da će sjutra svim radnicima koji su dobili aneks isteći rok od osam dana, pa se može očekivati da im se u narednim danima uruči rješenje o prestanku radnog odnosa.

Dva radnika Željezničkog prevoza dobila otkaze

Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.
Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.
Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.
Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;
Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.
U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;
Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.
Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

Željeznički saobraćaj je uspostavljen, a vozovi su krenuli prema Baru, saopštila je danas izvršna direktorica ŽPCG Dragana Lukšić koja garantuje bezbjednost putnika.
Kako je kazala, ukoliko se potvrdi krivica nekih radnika kod oštećenja, oni će biti kažnjeni.
Menadžment je odbio da poveća plate radnicima čiji je sindikat tražio danas da se izjasne o povećanju plate za 200 eura, rekla je Lukšić. 
 
- Željeznički prevoz nema taj novac, koji mjesečno iznosi &nbsp;ukupno 280.000 eura. Nije tačno da se menadžmentu povećavaju plate- navela je ona.
Ona je kazala i da nije tačno ni da je poslovodstvu nuđen aneks o povećanju plata.
Lukšić je najavila da bi sjutra ako se utvrdi ispravnost vozova KAF, saobraćaj mogao biti normalizovan.

Lukšić: Vozovi krenuli prema Baru, bezbjednost putnika nije ugrožena

Željeznički prevoz večeras je u kolapsu, nezvanično saznaje Antena M.
Izvor tog medija kaže da trenutno nema napona na mreži.
- Vozovi stoje: brzi za Podgoricu, lokalni u Lutovu. Kontaktaši su na pruzi, ali nemamo više informacija o situaciji - rekao je izvor Antene M.
Voz koji je po redu vožnje krenuo iz Bara prema Bijelom Polju u 15.30 je stigao do Bioča i vratio se nazad u Podgoricu.

Problemi u željezničkom prevozu: Vozovi stoje, nema napona

Željeznički prevoz Crne Gore AD Podgorica saopštio je da je, uslijed nedovoljne raspoloživosti voznih sredstava, došlo do obustave saobraćaja na relaciji Podgorica – Nikšić – Podgorica.
- Danas će prevoz na ovoj relaciji biti organizovan za polaske iz Podgorice u 12:50 sati i iz Nikšića u 14:15 sati, kao i u 15:35 sati iz Podgorice i 17 sati iz Nikšića - navedeno je u saopštenju ŽPCG.
Kako su kazali, za ostale polaske putnici će biti blagovremeno obaviješteni.
- Izvinjavamo se korisnicima naših usluga i molimo da putem veb sajta na www.zpcg.me u narednim danima prate informacije o kretanju vozova na ovoj relaciji koje ćemo blagovremeno objavljivati do otklanjanja smetnji ili da se informišu putem broja telefona informacija na 020 441 211 - poručuju iz ŽPCG.

Danas manje vozova na relaciji Podgorica-Nikšić-Podgorica

FIFA je saopštila da će prva četiri nosioca na žrijebu za Svjetsko prvenstvo 2026. biti raspoređena tako da se ne mogu sastati prije polufinala.
To znači da će Španija (prvi nosilac) i Argentina (drugi nosilac) biti smještene u suprotne polovine kostura, kao i Francuska (treći) i Engleska (četvrti).
Engleska se tako ne može sastati sa Španijom ni Argentinom prije polufinala, niti sa Francuskom prije finala - pod uslovom da sve četiri ekipe osvoje svoje grupe.
Ovaj sistem raspoređivanja kopira principe iz Vimbldona i novog formata Lige šampiona, kako bi se izbjegli rani dueli najjačih selekcija i obezbijedile atraktivne utakmice u nokaut fazi.
Žrijeb za Mundijal biće održan 5. decembra, a FIFA je već odredila šešire.
Prvi šešir: SAD, Kanada, Meksiko, Španija, Argentina, Francuska, Engleska, Portugal, Brazil, Holandija, Belgija, Njemačka.
Drugi šešir: Hrvatska, Maroko, Kolumbija, Urugvaj, Švajcarska, Japan, Senegal, Iran, Južna Koreja, Ekvador, Austrija, Australija.
Treći šešir: Panama, Norveška, Egipat, Alžir, Škotska, Paragvaj, Obala Slonovače, Tunis, Uzbekistan, Katar, Saudijska Arabija, Južna Afrika.
Četvrti šešir: Jordan, Zelenortska Ostrva, Gana, Kurasao, Haiti, UEFA 1–4, Interkontinentalni 1–2.

FIFA razdvaja nosioce na žrijebu za Mundijal: Najjače selekcije se neće sastajati do polufinala

Predsjednik Francuske Emanuel Makron rekao je poslije videokonferencije takozvane "koalicije voljnih" koja okuplja oko 30, uglavnom evropskih zemalja da su oni spremni da pruže "bezbjednosne garancije" Kijevu, ako se zaključi primirje ili postigne mirovni sporazum sa Moskvom.
On je rekao da je pokrenut rad sa SAD i NATO-om o nadzoru poštovanja budućeg primirja i dodao da je potrebno da postoje "bezbjednosne garancije" kao i da je potrebno da postoji jaka ukrajinska vojska.
Makron je pred početak videokonferencije rekao da "konačno postoji šansa da se ostvari pravi napredak ka dobrom miru" između Ukrajine i Rusije.
- Ali apsolutan uslov za dobar mir je niz vrlo snažnih bezbjednosnih garancija, i ne samo garancija na papiru- kazao je.
Razgovori u Ženevi ovog vikenda su pokazali da ne treba da ima ograničenja za ukrajinsku vojsku, rekao je Makron, što je suprotno prvoj verziji američkog mirovnog plana za Ukrajinu, koju su Ukrajinci i Evropljani pokušali da izmijene.
Makron je rekao da će već od sjutra biti pokrenuta radna grupa "snaga za davanje uvejravanja", koja treba da učvrsti ukrajinsku vojsku ako se postigne rusko-ukrajinski sporazum. Radnu grupu će voditi Francuska i Britanija, sa bliskom saradnjom sa Turskom koja igra ključnu ulogu na pomorskom planu, i prvi put uz učešće SAD-a dodao je on.
Državni sekretar SAD Marko Rubio prisustvovao je današnjoj video konferenciji "koalicije voljnih".
- Narednih dana ćemo vrlo precizno finalizovati doprinos svakog i tako finalizovati te bezbjednosne garanci- rekao je Makron.
On je dodao da je to neophodno da bi se ispregovarao vjerodostojan mir i zadržao pritisak na Rusiju.
Makron je ocijenio da jasno nema ruske volje za primirjem i pozvao da se nastavi pritisak na Rusiju da pregovara.
Francuski predsjednik je takođe rekao da će narednih dana biti donijeta odluka o zamrznutim ruskim stredstvima, koji su u središtu političko-pravne dileme unutar Evrope koja pokušava da nađe sredstva za finansiranje Ukrajine.
On je rekao da su zamrznuta sredstva "jako važna" i da su takođe način pritiska na Rusiju.

Makron: Zemlje koalicije voljnih spremne da pruže bezbjednosne garancije Kijevu

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je naložio svom specijalnom izaslaniku Stivu Vitkofu da se u Moskvi sastane sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom da bi razgovarali "o samo nekoliko preostalih tačaka neslaganja“ između Rusa i Ukrajinaca.
Tramp je naveo da će se istovremeno sekretar vojske Den Driskol sastati sa Ukrajincima, nakon čega se nada da bi mogao da uslijedi njegov sastanak sa Putinom i Zelenskim, do kog će doći kada se usporazum usaglasi, prenosi CNN.
- Radujem se i nadam se skorom sastanku sa predsjednikom Zelenskim i predsjednikom Putinom, ali tek kada dogovor o okončanju ovog rata bude konačan ili u završnoj fazi- napisao je Tramp na društvenoj mreži Truth social.
Istovremeno će se i američki vojni sekretar Den Driskol sastati sa ukrajinskim predstavnicima kako bi se dovršio mirovni plan za Ukrajinu. 
 
- Biću obaviješten o svakom napretku, zajedno sa potpredsjednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom, ministrom rata Pitom Hegsetom, kao i sa šeficom kabineta Bijele kuće Suzi Vajls- napisao je Tramp. 
 
On je izrazio nadu da će se sastati sa Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim uskoro, ali "samo ako plan za okončanje rata bude dovršen, ili u krajnjim fazama".
Američki predsjednik je istakao "ogroman napredak“ koji je njegov tim postigao tokom prošle nedjelje, napominjući da je "originalni mirovni plan od 28 tačaka, koji su sastavile Sjedinjene Države, podešen uz dodatne doprinose obje strane i da je preostalo samo nekoliko tačaka neslaganja“. 
 
Tramp je ponovio da do rata nikada ne bi došlo da je on bio predsjednik i naveo da je samo prošlog mjeseca poginulo 25.000 vojnika.

Tramp: Sastanak sa Putinom i Zelenskim uskoro, ako dogovor o miru bude konačan

Čelnici evropskih zemalja koje podržavaju Ukrajinu u okviru koalicije voljnih poručili su tokom videopoziva s američkim državnim sekretarom &nbsp;Markom Rubijem da sankcije protiv Rusije moraju ostati na snazi, saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen je istakla da je „pritisak jedini jezik na koji Rusija odgovara“ i da će Evropa povećavati pritisak „dok ne bude iskrene spremnosti za angažman oko uvjerljivog puta ka miru“. Naglasila je da je središnja tema razgovora finansiranje Ukrajine, uključujući korištenje zamrznute ruske imovine u inostranstvu.
<h3>Radna grupa za bezbjednosne garancije</h3>
Sastanak su zajednički vodili francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer. Učesnici su odlučili osnovati radnu grupu zvaničnika iz SAD-a i članica koalicije voljnih kako bi ojačali bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Makron je rekao da će grupu voditi Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, uz saradnju s Turskom i, prvi put, SAD-om. Cilj je definisati detalje garancija nakon eventualnog mirovnog sporazuma. Najavio je i završne razgovore unutar EU o korištenju zamrznute ruske imovine kao izvora finansiranja ukrajinske odbrane.
<h3>Ukrajina spremna za okvir sporazuma</h3>
Ukrajina je poručila da je spremna podržati okvir mogućeg mirovnog sporazuma, ali da ostaju otvorena „osjetljiva pitanja“ koja će se rješavati na sastanku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa.

Fon der Lajen: Kremlj jedino razumije pritisak, zato ćemo ga povećati

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: vozovi