U selu Sokolac u Vraneškoj dolini danas oko 13.30 sati smrtno je stradao L.G. (67).
Do nezgode je došlo usred prevrtanja radne mašine.
Uviđaj će obaviti ovlašceni tužilac u prisustvu siužbenika policije i vještaka za saobraćaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jedna osoba poginula nakon prevrtanja motokultivatorom

Bjelopoljsko tužilaštvo duže od dva mjeseca nije spremno da odluči da li je Bjelopoljac Petar Kljajević, tokom protesta mještana Vraneške doline 18. novembra prošle godine, nezadovoljnih što policija do tada nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, širio govor mržnje izjavom u kojoj je, pored ostalog, Balijagićev zločin povezao sa „islamskim fundamentalizmom“ i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima da im neće biti dozvolejna gradnja džamije u ovom gradu, niti da klanjaju. - Bićete obaviješteni kad Tužilaštvo donese odluku u tom predmetu – kao i prije mjesec, opet je saopšteno Portalu ETV iz bjelopoljskog tužilaštva. Zašto je bjelopoljskom tužilaštvu toliko komplikovan ovaj predmet teško je zaključiti, a s obzirom na činjenicu da nema što da istražuju – izjava Kljajevića sa protesta im je dostupna, policija ga je saslušala nekoliko dana kasnije i jedino što treba je da odluče da li će ga goniti za govor mržnje. No, ta odluka, očito, bjelopoljskom tužilaštvu teško im pada. Kako smo ranije pisali, Kljajević je i na saslušanju u policiji ponovio slične poruke onima koje je odaslao sa skupa, ali se pravdao kako nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, već je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori i da se mora zaustaviti. Na protestu 18. novembra on je Balijagićev zločin doveo u vezu sa vjerskim ekstremizmom, ali i zaprijetio Muslimanima/Bošnjacima. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma – rekao je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025012022014_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"><figcaption>Petar Kljajević(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Bjelopoljski odbor Stranke pravde i pomirenja (SPP), protiv njega je sjutradan podnio krivičnu prijavu zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Govor Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori i istakli su da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. On je u selu Sokolac, u Vraneškoj dolini, 25. oktobra prošle godine ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući. Opasnu laž da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“, a ovaj zločin povezao je i sa užasnim masakrom počinjenim prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj. Vučić je pokušao da Balijagića predstavi kao osvetnika?! Portal ETV uputio je pitanja vrhovom državnom tužiocu Miloradu Markoviću kako bismo saznali što on misli o dužini trajanja istražnog postupka u predmetu formiranom protiv Bjelopoljca Petra Kljajevića, odnosno da li i on smatra da je potrebno vrijeme da bi se utvrdilo da li je neka izjava govor mržnje ili se u tim postupcima mora reagovati u hitnoj proceduri.

Kaćuša Krsmanović

Bjelopoljsko tužilaštvo još ne zna da li je Petar Kljajević širio govor mržnje

I pored brojnih reakcija crnogorske javnosti, Javni servis nastavio je sa prikazivanjem skandalozne serije o Vranešu, koja obiluje istorijskim falsifikatima, tendencioznošću, banalnostima, a prije svega - neukošću! Krenimo redom. Nakon što su se u prvoj epizodi bavili praistorijom današnjeg područja Vraneške doline, u kojoj je, uzgred rečeno, najmanje bilo riječi o prošlosti toga kraja, i u kojoj smo, recimo, saznali senzacionalnu novost - da su na tom području živjeli Dokleati?! - u drugoj epizodi je preskočen period prošlosti Vraneša od oko 1.500 godina. <h2>Prikrivanje dokaza</h2> Iz priče o praistoriji i ilirskim plemenima, nastavljena je priča o turskim popisima u XVI vijeku. Saznali smo, tako, u drugoj epizodi, ko je sve živio u to vrijeme u Vranešu i, pride - koje je nacije bio! Zaista epohalno saznanje! Samo još kada bi bilo tačno - jer se u osmanskim popisima nije upisivala nacionalna odrednica! No, autore ove emisije na Javnom servisu, sva je prilika, činjenice ne obavezuju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250113160116_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"> <figcaption>Veselin Konjević</figcaption> </figure>  O tome kako su tretirali pokolj muslimana u Vraneškoj dolini sramno je. U prethodnoj epizodi ove sramotne serije, stanje u Vraneškoj dolini bilo je redovno, a muslimani su se, iz nekih, javnosti nepoznatih razloga, 1924. godine iselili sa tog područja?! Sada (u trećoj epizodi) je situacija nešto drugačija. Vidljivo je da je u međuvremenu bilo intervencija, pa su tako volšebno „nestali“ Srbi iz popisa u Vranešu - baš onako kako su se i pojavili u tim popisima. Iz XVI vijeka prešlo se na početak XX i XXI vijeka… Opet „skok“ od 500 godina, u „objektivnom“ sagledavanju prošlosti vraneškog kraja. Nema, dakle, priče o župi, a potom i nahiji Ljuboviđi, o nahiji Vraneš, o plemenu Vraneši, o znamenitom knezu Heraku Vranešu, (inače Vlahu, ne Slovenu, jer je Herak tipično vlaško ime, a u istorijskim izvorima je poznato da su Vraneši bili Vlasi, kao što su to bili i Nikšići, Drobnjaci i brojna druga crnogorska plemena).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011414018_802483ca314a0a32520fe49cd34e9fe06e95f3544a96240497dc4bea4cce0e2d" data-rendition-name="original" width="720" height="474" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"> <figcaption>FALSIFIKOVANJE ISTORIJE: Vraneška dolina</figcaption> </figure>  Jedan sin kneza Heraka, Đuro (Đurađ, Đurđe), primio je hrišćanstvo, a drugi - Ibrahim, primio je islam. U popisu Sandžaka Bosna iz 1468/69. godine pominje se Ibrahim, sin kneza Heraka. U popisu Hercegovačkog Sandžaka iz 1475/77. godine u nahiji Ljuboviđi pominje se Hasan sin Božidara. Dakle, muslimani su na teritoriji današnje Vraneške doline prisutni više od 500 godina. Da još napomenem da je sin toga Ibrahima, a unuk kneza Heraka, Skender-beg Vranešević (koji je imao „džemat“ – posjed u nahiji Ljuboviđi), bio namjesnik Hercegovačkog Sandžaka (sandžak-beg) „od oktobra 1515. do februara 1517. godine“. O svemu tome, dakle, nema ni riječi u ovom serijalu. <h2>„Zaboravili“ Heraka Vraneša</h2> Kako je, recimo, neko mogao uraditi serijal o Vranešu (i to, navodno, 20 epizoda), a da se pritom nijednom ne pomene kako ili po kome je toponim Vraneš dobio naziv?! A to je davno i nedvosmisleno utvrđeno – po knezu Heraku Vranešu! Takođe, jedna veoma značajna ličnost iz prošlosti toga kraja, o kojoj nije bilo riječi u tri epizode ove serije - je i štampar (jeromonah) Mardarije, čije je porijeklo iz Vraneša. U jednom zapisu iz 1545. godine, iz manastira Bogovođe, navodi se da je rodom iz Vraneša. Ime štampara Mardarija iz Vraneša, nažalost, nije afirmisano u crnogorskoj istoriografiji, kao, uostalom, ni imena kneza Heraka Vraneša i njegovih sinova - kneza Đura, koji je obnovio i proširio manastir Zastup, kod Brodareva, i najvjerovatnije sagradio manastir Sokolac, kod Tomaševa, te Ibrahima (Ibrahim-paše Vraneševića), koji je sagradio džamiju u Šarampovu, kod Prijepolja. Kao ni Ibrahimovog sina Skender-bega Vraneševića, itd... O pokolju muslimana u Vraneškoj dolini 1924. godine, u ovoj epizodi - očito pod pritiskom javnosti - saopšteno je tek toliko da se zna da se desio?! Mada, ne znamo ni ko ga je počinio, iz kojih razloga, što se desilo sa tim (preživjelim) musimanima, gdje su se raselili, itd... U pokolju muslimana u Vraneškoj dolini, o čemu sam više puta javno i argumentovano govorio, nijesu učestvovali pravoslavni starosjedioci, niti ima ijednog dokaza za to. U ovoj emisiji narator nas informiše da su „tragični događaji iz 1924. godine imali (su) duboke posljedice i na muslimansko stanovništvo Kičave, što je značajno izmijenilo demografsku strukturu ovoga kraja“. Na koje je to još stanovništvo, osim na muslimansko, imao posljedice tragičan dogđaj iz 1924. godine? Taj „događaj“ nije „značajno“, već u potpunosti izmijenio demografsku strukturu i toga sela i Vraneške doline. <h2>Prećutane činjenice</h2> Zar je moguće bilo uraditi serijal o Vranešu (Vraneškoj dolini) a ne pomenuti predanje o Pavi i Ahmetu, koje je proglašeno nematerijalnom kulturnom baštinom Države Crne Gore, koje je dobilo poštansku marku, itd... Po toj Pavi je, kako se vjeruje, nastao i toponim Pavino Polje.&nbsp; O tom predanju, u proteklih dvadesetak godina, napisano je stotine tekstova objavljenih u Crnoj Gori i regionu. Brojne televizije su dolazile u Pavino Polje da sminaju emisije o tom predanju, među njima i Televizija Srbije (RTS), kao i poznata američka televizija Travel Čenel (Travel Chenel). Sve to nije bilo važno za autore emisije, ili im je bilo važnije što je u toj priči i – Ahmet?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011414018_d43ca2c954b3bafc928b106f7d67039b2545dee49482fbf4bde4121a64918120" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG"> <figcaption>„Zaboravljeno“ predanje u serijalu RTCG</figcaption> </figure>  Nema pomena ni o „dijaku“ (đaku) Vuku, iz Nikolj Pazara, koji se pominje u jednom zapisu iz 1570. u manastiru Gračanica, da je jedno vrijeme, kao prepisivač, boravio u manastiru Vranštica, kod današnjeg Tomaševa. Što jasno ukazuje na to da je srednjovjekovni manastir Vranštica bio prepisivački centar za to područje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011414018_ee26de2d62ae9bb916908196140457f77f54cf6eb442ddcebea8e57849b13077" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju"> <figcaption>Grobovi Pave i Ahmeta u Pavinom Polju</figcaption> </figure>  Ovako, sve se svelo na banalno nabrajanje bratstava, njihovih slava, porijekla, granica sela… Ali se nigdje ne pominje - gdje se, zapravo nalazi taj Vraneš, u kojoj državi, kako je pozicioniran, u geografskom smislu, na teritoriji Crne Gore, kada je ušao u sastav Crne Gore... O tome ni riječi. Zato narator pominje susjednu državu...&nbsp; Recimo, navode granice pojedinih sela (Kičava, Grab) pa kaže da se ona (ta sela) graniče sa Republikom Srbijom. Kako se jedno selo može graničiti sa (nekom) državom? Nema selo nezavisni državno-pravni status, pa da ima granice sa drugom državom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025011414018_80ee7bcde07d808362c605535109eb158dd308c0d409099f744faa7f5cf9a8d1" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Ni riječi o knezu Vranešu"> <figcaption>Ni riječi o knezu Vranešu</figcaption> </figure>  Granica, o kojoj narator u emisiji govori, jeste granica nezavisnih država Crne Gore i Republike Srbije, a ne sela (Kičave, Graba) i države Srbije. Ta sela se nalaze uz granicu sa Srbijom, ukoliko je uopšte važno saopštiti taj podatak. Da li je bitnije da se kaže sa kojom državom se graniči (neko) selo, ili u kojoj državi se to selo nalazi? Zapravo, da li je riječ o neznanju, ili lošoj namjeri? Ili i jedno i drugo. Ponovo apelujem, prvenstveno na političke partije građanske provenijencije, da reaguju i pred domaćom i pred međunarodnom javnošću - da se obustavi emitovanje ovoga sramnog serijala na Javnom servisu, kojim se širi mržnja, uzurpira crnogorska istorijska i kulturna baština, neobjektivno i tendenciozno prezentuju podaci o prošlosti i sadašnjosti toga područja, namjerno stvarajući privid da to područje zapravo i ne pripada državi Crnoj Gori!

Neukost, falsifikati i nastavak prikrivanja počinilaca zločina u Vraneškoj dolini

Urednik Prvog progama Televizije Crne Gore Bojan Terzić pokrenuo je proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi" na Javnom servisu, potvrdio je on za Portal ETV, a nakon ogromnog pritiska javnosti izazvan emisijom u kojoj se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu.
Prema našim saznanjima, odluka o suspendovanju emisije već je donijeta, ali je Terzić za Portal ETV kazao da su "pokrenute interne procedure", te da će odluka biti donijeta veoma brzo.&nbsp;
Na pitanje Portala ETV da li je on, kao urednik Prvog programa već donio odluku, kako nam je potvrđeno iz više izvora iz RTCG, Terzić je odgovorio da je proceduru pokrenuo on, te da je u odlučivanje uključeno "više ljudi".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveselin-drljevic-stoji-iza-skandaloznog-serijala-vranes&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako je naš portal ranije objavio, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića.
- Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.
Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal.
- Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici.
Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka.
Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.
Iako je već nakon druge epizode ovog serijala, u kojoj se masovni zločin u Šahovićima ne pominje ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja, uslijedila je burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju.
Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević.
Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud.
Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu.
Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.
I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja.
Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fskandalozno-prikrivanje-stravicnog-zlocina-u-vraneskoj-dolini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević.
On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi.
- Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.
Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica.
Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića.
- Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević.
U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine.
U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida.
- Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.
Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu.
Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924).
Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija.
- Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić.
On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“.
- Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.
Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“.
- Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi.
U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“.
- Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu.
Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Duško Mihailović

Terzić pokrenuo proceduru za obustavljanje prikazivanja emisije "Vraneš - zemlja i ljudi": Odluka će biti donijeta veoma brzo

Crnogorski Javni servis ćuti na žestoku reakciju dijela javnosti zbog novog spornog propagandnog uratka ove medijske kuće - serijala „Vraneš“ u kojem se brutalno falsifikuju istorijske činjenice i prikriva masovni zločin u Vraneškoj dolini, u nekadašnjim Šahovićima, današnjem Tomaševu, za koji istoričari tvrde da nosi sva obilježja genocida, kada je u novembru 1924. godine pobijeno i iz ovog kraja iseljeno muslimansko stanovništvo. U drugoj epizodi serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ masovni zločin u Šahovićima ne pominje se ni riječju, a u više navrata narator kaže kako su se Muslimani 1924. godine iselili iz ovog kraja?! <h2>Predsjednik Savjeta predvodio ekipu</h2> Sporni serijal Televizije Crne Gore, kako saznaje Portal ETV, sadrži čak 20 epizoda, sniman je prošle i pretprošle godine, a sve je rađeno pod patronatom predsjednika Savjeta Javnog servisa Veselina Drljevića. - Za ovaj serijal je u startu 2023. bilo opredijeljeno čak 80 snimajućih dana za 10 epizoda što je presedan. Kompletnom akcijom rukovodio je Veselin Drljević. On je ekipu predvodio tokom snimanja, a na raspolaganju su imali sve što su poželjeli. Niko od novinara nije bio uključen - kaže više izvora Portala ETV iz Televizije Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010921018_8c012eee53c36829fe7affa8c6c1517d4a9ef426c1fbed42bb8968f394082005" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneš - zemlja i ljudi"></figure>  Objašnjavaju da je praksa da se dobije četiri do pet „snimajućih dana“ po emisiji od pola sata, ali da to nije bio slučaj i za ovaj serijal. - Ova ekipa je u startu imala po osam. Drljević je većinu vremena bio sa njima na terenu - dodaju naši sagovornici. Serijal je u međuvremenu narastao na 20 epizoda, a u odjavnoj špici piše da je emisija nastala po ideji d.o.o. Zlateš i Prijatelji Vraneša, nevladina organizacija čiji je jedan od vlasnika Veselin Drljević. Za d.o.o. Zlateš nema dostupnih podataka. Koliko je novca Drljević dobio za svoj propagnadni uradak, za sada je nepoznato. Drljević je predsjednik Savjeta RTCG, tijela koje godinama nezakonito bira Borisa Raonića za generalnog direktora crnogorskog Javnog servisa, ne obazirući se na brojne presude, među kojima ima i pravosnažnih, da Raonićev izbor nije u skladu sa zakonskim procedurama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010921018_2d0f046537ee29a5fe2d3acf7740791e3c405329eb936a19b04ddf13ceb38bcc" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Veselin Drljević i Boris Raonić"><figcaption>TANDEM: Veselin Drljević i Boris Raonić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Zbog zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, a povodom izbora Raonića, Osnovno državno tužilaštvo je u novembru prošle godine podnijelo Osnovnom sudu u Podgorici optužni prijedlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG - Veselina Drljevića, Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, a povodom izbora Raonića 1. juna 2023. godine. Savjet je Borisa Raonića za tri godine čak četiri puta nezakonito imenovao za generalnog direktora Javnog servisa. Za Raonićevog mandata Javni servis imao je teška ogrješenja o profesionalne standarde i novinarski kodeks, objavljujući čak i lažne informacije, a serijal „Vraneš“ nije prvi u kojem se falsifikuju istorijske činjenice. <h2>RTCG bez reakcije</h2> Iako je već nakon druge epiozode ovog serijala uslijedila burna reakcija dijela javnosti, među kojima su istoričari, iz RTCG se ne oglašavaju. Bošnjačko vijeće zatražilo je obustavljanje emitovanja serijala, a to je zahtijevala i funkcionerka Bošnjačke stranke Kenana Strujić Harbić, kao i PEN centar i istoričar Veselin Konjević. Iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge Televiziji E saopštili su juče da će postupiti po prijavama, ali i da u njihovoj nadležnosti nije zabrana emitovanja spornih sadržaja, već da takvu odluku isključivo može donijeti sud. Bošnjačko vijeće očekuje od RTCG izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i bošnjačkom narodu. Strujić Harbić je ocijenila da sporni serijal „predstavlja grubo falsifikovanje istorije toga kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina - genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline) i grubu zloupotrebu Javnog servisa“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025010921018_5593a09883e69ce8cf2a39b318afc245c005f61271a54992bd72b999f658a74d" data-rendition-name="original" width="448" height="300" loading="lazy" alt="Kenana Strujić Harbić"><figcaption>Kenana Strujić Harbić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  I istoričar i publicista mr Veselin Konjević u razgovoru za Portal upozorio je da se u serijalu falsifikuju i krivotvore istorijske činjenice o prošlosti toga kraja, da je u emisiji prenebregnut stravičan zločin nad muslimanima u Vraneškoj dolini novembra 1924. godine, jer se želi stvoriti iskrivljena slika o tamošnjem stanovništvu i prošlosti toga kraja. Emisija, prema njegovom mišljenu, podstiče mržnja prema drugim narodima i negira crnogorski nacionalni i kulturni identitet, jer se uzurpira crnogorska kulturna i istorijska baština i nasilno i asimilatorski djeluje na crnogorski nacionalni i kulturni identitet. - Sam naziv serijala „Vraneš - zemlja i ljudi“ ukazuje na elementarnu neupućenost autora ove emisije o prošlosti Vraneške doline. Vraneš kao geografski pojam danas ne postoji, niti ga ima upisanog ni na jednoj geografskoj karti. Vraneš je, prije svega, istorijski pojam, i u tom smislu njegove granice su relativne - objasnio je Konjević. On je ukazo na još jedan falsifikat u serijalu - notorna je neistina i informacija, koju je narator sporne emisije saopštio da su u turskom popisu Hercegovačkog sandžaka iz XVI vijeka u tom kraju bili upisani Srbi. - Ni u jednom osmanskom popisu Hercegovačkog sandžaka (od njegovog osnivanja 16. januara 1470. godine), kao ni u bilo kojoj drugoj oblasti Osmanskog carstva nijesu upisivane nacinalnosti popisivanog stanovništva. ...Ne postoji turski dokument toga perioda koji svjedoči da je makar u jednom slučaju upisana nacionalna odrednica - kategoričan je on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025010921018_c0989ca55e757b52a087edb720293d2d1b48c51cc5aa2b638cbf33468ef65b33" data-rendition-name="original" width="1080" height="1129" loading="lazy" alt="Veselin Konjević"><figcaption>Veselin Konjević(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Veoma opasno falsifikovanje i podmetanje, upozorava Konjević, je i podatak saopšten u emisiji o broju Srba u pojedinim selima Vraneške doline, u popisu „dacija“ (poreskih obveznika) iz 1913. godine, jer u tom popisu, što je vidljivo u originalnim dokumentima, nije upisivana nacionalna odrednica. Kategoričan je i da ne postoji nijedan relevantan dokaz da su manastiri i crkve sa područja današnje Vraneške doline zadužbina Nemanjića. - Sve je to izmišljeno, kao i mnogo šta drugo - kategoričan je Konjević. <h2>Prećutali zločin u Šahovićima</h2> U autorskom tekstu za Portal ETV istoričar Novak Adžić precizno je objasnio što se dogodilo u Šahovićima 1924. godine. U Šahovićima se 1924. nije desilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama, kako je istakao Adžić, taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. - Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni - ističe Adžić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025010921018_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"><figcaption>Novak Adžić(Photo: CEP)</figcaption></figure>  Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području. Adžić objašnjava da je za povod genocida nad muslimanskim stanovništvom u Šahovićima i iseljavanje preživjelih iskorišćeno ubistvo lokalnog kabadahije Boška L. Boškovića, koji je bio načelnik kolašinskog okruga, a kasnije postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića, piše Adžić, karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac – Šahovići, a za njegovo ubistvo, bez dokaza je osumnjičen poznati muslimanski odmetnik, ustanik i komita Jusuf Mehonjić, kojeg je docnije u Albaniji likvidirala jugoslovenska tajna policija. - Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan - piše Adžić. On je podsjetio i na tekst u iseljeničkom listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, u kojem piše kako je „na glas pogibije“ Boškovića, „odmah pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani“. - Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti - piše u tom članku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250109210112_db0ac99f6a30154c6ecaa0831914dbd64f9cd04e11527d548906bb758dffd3cf" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina"><figcaption>Vraneška dolina(Photo: RTCG)</figcaption></figure>  Ističe se kako su Boškovića „ubili sami Crnogorci za osvetu jer je, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti“. - Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca - citira Adžić dijelove teksta iz 1925. godine u iseljeničkim novinama u Americi. U tekstu piše i da je „pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila vojska i žandarmerija“. - Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete - zaključuje se u tom tekstu. Za crnogorski Javni servis i Veselina Drljevića, međutim, masovni zločin u Šahovićima nije se dogodio, a muslimansko stanovništvo, kako kaže narator u drugoj emisiji serijala „Vraneš“, se iselilo.

Veselin Drljević stoji iza skandaloznog serijala „Vraneš“

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava zabrinutost, revolt i osudu povodom emitovanja tv sadržaja ”Vraneš: zemlja i ljudi”, te zahtijeva od uredništva Televizije Crne Gore obustavljanje emitovanja spornog sadržaja, kao i izvinjenje potomcima žrtava genocida u Šahovićima, javnosti i ukupno bošnjačkom narodu.
Smatraju, kako se navodi u saopštenju, da je to najmanje što treba uraditi, kao otklon od posrednog veličanja ideologije prikrivanja zločina i etničkog čišćenja, koja je vidljiva kroz cjelinu i poruke falsifikatorskog sadržaja.
- Ovaj programski sadržaj podsjeća na neke, s početka devedesetih prošlog vijeka u proizvodnji ove medijske kuće, jer su se takozvani novinari i tv autori trudili da namjere prekriju panoramama lijepih sela u Tomaševu- Šahovićiima i Pavinom Polju, a zapravo je cilj bio namjensko farbanje prošlosti - krivotvorenjem podataka iz turskih deftera i popisa u kraljevini SHS - ističu iz Bošnjačkog vijeća.&nbsp;
Ujedno, kako dodaju, nema ni pomena o stravičnom zločinu nad pripadnicima bošnjačkog naroda u Šahovićima i progonu preživjelog stanovništva 1924. godine, iako kadrovi svjedoče o zaraslim mezarjima i temeljima izgorjelih kuća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fubistvo-boska-boskovica-sljedbenici-bjelaske-politike-iskoristili-za-pokolj-i-progon-muslimana-iz-sahovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zloslutno je i to što se ovaj programski sadržaj emituje nakon što je, nedavno u Skupštini, odbijena rasprava o Rezoluciji o osudi genocida u Šahovićimima, najvećem zločinu nad civilnim stanovništvom u mirnodopskim uslovima, na teritoriji Crne Gore, koja je tada bila dio kraljevine SHS. I isto tako, nakon nedavnog sramnog poništavanja odluke nadležnih institucija kulture o dozvoli za rekonstrukciju kulturnog dobra - Hajdar-pašine džamije u Radulićima kod Bijelog Polja - rekli su iz Bošnjačkog vijeća.
Vjeruju da Javni servis RTCG nije dio ove očigledne kampanje udara na kulturu sjećanja i kulturno nasljeđe bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, te očekuju da će se profesionalno ograditi od ovog sadržaja, kao grube programske omaške uredništva.
- Zbog toga je neophodno i važno obustavljanje ovog sadržaja i izvinjenje, kao znak etičnosti i profesionalnog otpora podmuklom etnocentrizmu i pokušaju brisanja nasljeđa jednog naroda koji je duboko utemeljen u historijskoj prošlosti i društvenoj realnosti Crne Gore - zaključili su iz Bošnjačkog vijeća.

1250x600

1084x550

Bošnjačko vijeće traži obustavljanje serijala "Vraneš: zemlja i ljudi" i izvinjenje Javnog servisa

Autor serijala „Vraneš“, Televizije Crne Gore, u epizodi „Vraneš - zemlja i ljudi“ namjerno i tendenciozno prećutao je masovni zločin u Šahovićima 1924. godine, a čitava ta epizoda obiluje istorijskim falsifikatima. To što se dogodilo u Šahovićima 1924, nije bilo, kako se u emisiji navodi, iseljavanje Muslimana, već se dogodio de facto genocid, jer po uzroku, načinu izvršenja, namjerama, ciljevima i posljedicama taj masovni zločin jeste biće onog krivičnog djela koje je kasnije obuhvatio pravni, međunarodno konvencionalno, definisani pojam genocida. <h2>&nbsp;Mirnodopski genocid</h2> Faktički genocid u Šahovićima izvršen je pod egidom ondašnjeg režima karadorđevićevske Kraljevine SHS, koji je dopustio i prećutno odobrio i indirektno izvršio taj zločin. Naredbodavci i izvršioci nikada nijesu bili pravno procesuirani, a kamoli kažnjeni.&nbsp; Genocid se može izvršiti ne samo u vrijeme rata, već i u vrijeme mira. Masovni zločin u Šahovićima 1924. godine nad Muslimanima, odnosno, Bošnjacima je de facto genocid izvršen u vrijeme mira iz najnižnih šovinističkih pobuda.&nbsp; Iako u to vrijeme pravno nije postojao pojam genocida (taj pojam će sa stanovišta međunarodnog i nacionalnog prava biti uveden kasnije, poslije završetka Drugog svjetskog rata) po svojoj prirodi, smislu, namjerama, posljedicama, masovni zločin u Šahovićima obuhvata sve elemente koji čine sadržinu, kasnije uvedenog pravnog pojma, i bića krivičnog djela genocida. Genocid obuhvata, sa jedne strane, biološko uništenje, istrjebljenje, iskorjenjivanje grupe, a sa druge strane, on se sprovodi kroz sinhronizovan napad na sve oblike života fizičkog i drugog određenog kolektiviteta (etničkog, nacionalnog, vjerskog, rasnog i drugog). Kod genocida bitna je namjera da se potpuno ili djelimično uništi ljudska grupa. Završnom činu, fizičkom ubistvu, prethodi namjera i genocid označava cjelinu akcije da se namjera sprovede, jer je namjera svjesno i planski upravljena i usmjerena ka uništenju grupe kao takve. Motivi za izvršenje genocida izražavaju se kroz karakter i prirodu grupe: etničke, nacionalne, vjerske i rasne. Genocid se definiše kao sistematsko istrebljenje i uništenje ljudi, samo iz proste činjenice da pripadaju nekoj grupi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010907014_de71a15eea9a06eae33cc0b2009b47f9e5632d34f6c6d1affc760cfa80ecf43f" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Novak Adžić"> </figure>  Stanovišta sam da svi zločini u savremenoj istoriji Jugoslavije i time na prostoru današnje Crne Gore treba da budu rasvijetljeni na pravedan, vjerodstojan, naučno zasnovan način, činjenično i argumentovano. Nadasve i zločin faktičkog genocida izvršen u vrijeme mira, nad Muslimanima/Bošnjacima 1924. u Šahovićima, počinjen na teritoriji ondašnje države koja se zvala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Genocid u Šahovićima nije počinjen od strane države Crne Gore, odnosno, njenih organa, iz prostog razloga što tada nije postojala država Crna Gora, jer je ona nekoliko godina ranije bespravno likvidirana u uslovima okupacije i aneksije sprovedene od strane Srbije i nasilno inkorporirana u novu državu Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca.&nbsp; Inspiratori, naredbodavci, saučesnici u faktičkom zločinu genocida u Šahovićima bili su uglavnom sljedbenici ideologije (veliko)srpskog unitarizma i centralizma i bjelaške politike inaugurisane na Podgoričkoj skupštini novembra 1918. godine, a neki od njih bili su „poslanici“ na toj „skupštini“, neki pripadnici ondašnjih režimskih i drugih centralističkih partija, radikalne Pašićeve stranke i drugih partija, dok su neki od njih bili u organima vlasti države pod nazivom Kraljevina SHS na tome i širem području.&nbsp; <h2>&nbsp;Bahati lokalni moćnik</h2> Među mnogim surovim izvršiocima politike koja je bila ogrezla u zločinima i teroru nad brojnim stanovnicima Crne Gore bio je načelnik kolašinskog okruga Boško L. Bošković, koji je potom postao policijski inspektor MUD-a KSHS i penzionisan u tom statusu. Za Boška L. Boškovića karakteristično je i to da je bio protivnik kralja Nikole I Petrovića-Njegoša, pristalica Podgoričke skupštine (1918), brutalni neprijatelj Božićnog ustanka (1919) i crnogorskog komitskog (gerilskog) pokreta (1919-1924). Ponašao se često kao siledžija, moderni dahija i gramzivi otimač, bio je revnosni režimski izvršilac, te fanatični unitarista i član Demokratske stranke Ljubomira Davidovića, odnosno njenog krila kojeg je predvodio ondašnji ministar policije Kraljevine SHS Svetozar Pribićević.&nbsp; Boško L. Bošković je bio „bahati predstavnik vlasti o kojem se raspravljalo i u jugoslovenskoj skupštini još 1921. godine zbog terora koji je provodio. Bio se zamjerio mnogima, zbog svoje bahatosti i isključivosti. Zelenašima zbog surovosti kojom ih je proganjao (ubio je Petra Dulovića zato što mu je brat Todor bio u komitama), radikalima zbog terora prilikom izbora i u političkim obračunima, Muslimanima zbog učešća u progromima 1912. godine u Koritima“ (dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924. godine“, „Almanah“, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 251).&nbsp; Načelnik kolašinskog okruga Boško Bošković nikada nije odgovarao u istražnom, krivičnom sudskom postupku za zločine, za koje je javno prozivan da ih je neposredno i posredno počinio.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010907014_6cb471ca84f14ad09840fd684f534bf3bbfdd872b1ec73492790539a7e2ce1d8" data-rendition-name="original" width="1080" height="486" loading="lazy" alt="Vraneška dolina "> </figure>  Ubijen je 7. novembra 1924. godine na Obodu Cera na putu Mojkovac - Šahovići. Za njegovo ubistvo bez dokaza osumnjičen je poznati muslimanski odmetnik Jusuf Mehonjić, koji je docnije likvidaran u Albaniji od strane jugoslovenske tajne policije. Glasine, odnosno, lažna i namjerno smišljena fama, da je Jusuf Mehonjić sa družinom ubio Boška L. Boškovića, prihvaćene su tada kao „nepobitna činjenica“, kako od strane vlasti, tako i od strane štampe. „Inače, Jusuf Mehonjić je bio rodom iz Grnčareva i slovio je kao jedan od vođa komitskog pokreta u Sandžaku. Bio je član Kosovnog komiteta i učesnik u borbama protiv Ahmed-Zogua, jugoslovenskog kandidata za albanski presto, na strani Bajram Curija i tadašnjeg predsjednika albanske Vlade Fan Nolija. Poslije nasilnog svrgavanja ove demokratski izbrane Vlade, Jusuf Mehonjić je bio likvidiran od strane jugoslovenske tajne policije“. (Dr Šerbo Rastoder, „Tri svjedočanstva o pokolju nad Muslimanima u Šahovićima novembra 1924“, Almanah, br. 7-8, Podgorica, 1999, str. 252). Čuveni muslimanski/bošnjački ustanik i komita Jusuf Mehonjić, saborac crnogorskih zelenaša i komita, bio je, dakle, lažno opužen da je ubio Boška L. Boškovića, u mjestu Obod na Ceru na putu od Mojkovca prema Šahovićima 7. novembra 1924.&nbsp; <h2>&nbsp;Bestijalni pokolj</h2> Poslije ubistava Boška Boškovića dogodio se, uz solidarnost ondašnjih državnih vlasti, iz osvetničkih ali i drugih poriva, bestijalni pokolj Muslimana/Bošnjaka u Vraneškoj dolini, Pavinom Polju i Šahovićima (današnje Tomaševo) 9. i 10. novembra 1924. godine, kojeg su izvršili brojni njegovi saplemenici u masovnom pohodu. Istraga o zločinima u Šahovićima nije sprovedena. Od strane vlasti zločin u Šahovićima je zataškan. Međutim, ubica Boška Boškovića nije bio Jusuf Mehonjić. Naprotiv, najvjerovatnije su ga ubili, u znak odmazde zbog njegovih brojnih svirepih zločina nad Rovčanima, Moračanima i širom kolašinskog, mojkovačkog i bjelopoljskog kraja čuveni crnogorski zelenaški komiti braća Radoš Punišin i Drago Punišin Bulatovići iz Smailagića polja (Kolašin).&nbsp; O tome što se desilo i ko je počinio masovni zločin u Vraneškoj dolini i Šahovićima puno je pisano u istoriografiji. Pisano je i u crnogorskim suverenističkim krugovima u emigraciji.&nbsp; U listu Montenegrin Herald (Crnogorski glasnik) od 15. decembra 1924. godine, broj 68, strana 4, objavljen je članak pod nazivom „Vijesti Crna Gora“. Taj i list Amerikanski glas Crnogorca bili su novine crnogorske zelenaške, suverenističke političke emigracije koja se borila protiv centralizma Beograda i tražila uspostavu Crne Gore u punom njenom suverenitetu.&nbsp; U tekstu od 15. decembra 1924. godine piše: „Iz Kolašina javljaju da je početkom novembra poginuo Boško Lukin Bošković sa jednim rođakom i još dva pratioca. Ubijeni su iz zasjede na putu između Bijelog Polja i Šahovića, u blizini sela Pavino Polje. Na glas pogibije odmah je pošla vojska i policija i cijelo selo Pavino Polje izgorela, a svo stanovništvo poubijala tako da u istom selu nije ostalo žive duše, a isto selo imalo preko dvjesta kuća, sve sami muslimani. Pašićeva vlada sad ovi u istoriji nezapamćeni zločin baca na Crnogorce dajući izjavu kako su taj pokolj izvršili Crnogorci u osveti. Boškovića su ubili sami Crnogorci za osvetu jer je Bošković, dok je bio načelnik kolašinskog sreza, popalio mnoge kuće, ubio mirne građane, vršio najviša zvjerstva što se u istoriji ne pamti. Bojeći se životu dao je ostavku na službu i pošao je u Biograd, gdje mu je ranija Pašićeva vlada dala službu za inspektora Ministarstva unutrašnjih djela. Davidovićeva vlada ga je, kao posve nesposobna, otpustila iz službe. Sadašnja Pašić–Pribićevićeva vlada ponovo ga je poslala da nasilno prisiljava narod da glasaju za radikale. Po Bijelom Polju i okolini počinio je pomoću vojske i policije nova čuda i uputio se bio u pljačku i batinanje, ali ga na putu dočekaše Crnogorci i ubiše ga sa još dvojicom njegovih pratilaca. Pokolj stanovništva Pavinog Polja kao i popaljenje 200 kuća izvršila je vojska i žandarmerija. Vijesti koje je Biograd proturio da su to izvršili Crnogorci posve su neistinite jer u okrugu Kolašinskom nema ni dva posto koji bi za Boškovićem zaplakali, a kamoli da ga svete“. „Sve što je gadno i nevaljalo“, piše dalje u tom članku, „Biograd je bacio i baca na Crnu Goru i Crnogorce, pa evo i svoja razbojništva pokušava da baci na Crnogorce. Otkud da mogu goloruki i razoružani Crnogorci ubiti preko hiljadu i po duša, to su samo mitraljezi u stanju da učine i to oni u rukama srbijanske vojske i policije. Pali, žari, Biograde, red će doći i na tebe kao što je došao i na Boškovića“. O zločinu u Šahovićima pisao je i Milovan Đilas u knjizi „Besudna zemlja“, koja je na engleskom jeziku objavljena u Londonu 1958. godine. Navodi podatak da Boška Boškovića nijesu ubili Muslimani, nego Crnogorci, glavari iz Kolašina u političkom konfliktu. „Da bi nepravda bila potpuna, Boška nijesu ubili muslimani nego Crnogorci, glavešine iz Kolašina. To je moj otac kasnije saznao od povjerljivog znanca“, konstatuje Milovan Đilas.&nbsp; On procjenjuje da je broj žrtava svirepog zločina počinjenog poslije ubistva Boškovića iznosio oko 350 osoba.&nbsp; Jedan službeni izvještaj od 12. avgusta 1925. godine govori da je u noći između 9. i 10 novembra 1924. godine i cijeli dan 10. novembra te godine ubijeno oko 120 Muslimana i zapaljeno 45 kuća, uz pljačke i progon. U emisiji RTCG koja je dio serijala „Vraneš“, međutim, masovni zločin u Šahovićima 1924. se ne pominje što je neprihvatljivi i nedopustivi pokušaj falsifikovanja istorijskih činjenica.&nbsp;

Ubistvo Boška Boškovića sljedbenici bjelaške politike iskoristili za pokolj i progon muslimana iz Šahovića

Poslanica Bošnjačke stranke (BS) Kenana Strujić Harbić odlasila se povodom emitovanja serijala o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘”Vraneš, zemlja i ljudi”.
U tom serijalu, prema riječima poslanice, se ne pominju žrtve genocida u Šahovićima što, kaže, predstavlja grubo falsifikovanje istorije i zloupotrebu Javnog servisa.
Pozvala je Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala
- Emitovati tkz. dokumentarni serijal o Vraneškoj dolini (Šahovićima), pod nazivom ‘Vraneš, zemlja i ljudi’ , a ne pomenuti ljude čijom je nevinom krvlju u monstruoznom genocidu natopljena Vraneška (Šahovićka) zemlja predstavlja grubo falsifikovanje istorije tog kraja, ruganje žrtvama i porodicama žrtava jednog od najstrašnijih mirnodopskih zločina – genocida nad Bošnjacima Šahovića (Vraneške doline), i grubu zloupotrebu javnog servisa koji se finansira novcem svih nas, pa i Bošnjaka u Crnoj Gori, i da budem lična, mojim kao direktne potomkinje šahovićkih Bošnjaka - navela je Strujić Harbić u saopštenju za medije.
Da li uredništvo Javnog servisa, pita ona, svjesno realizuje poslednju osmu fazu genocida?
- A to je negiranje – izvrtanje i nepominjanje jasnih i dokazanih historijskih činjenica koji dokazuju zločin?!?! Pozivam Javni servis da hitno obustavi emitovanje ovog serijala i ne učestvuje u grubom izrugivanju žrtvama genocida u Šahovićima - poručila je Strujić Harbić.

Strujić Harbić: Javni servis hitno da obustavi emitovanje serijala ”Vraneš, zemlja i ljudi”

Bjelopoljska policija saslušala je Petra Kljajevića zbog govora mržnje tokom protesta mještana Vraneške doline, 18. novembra, nezadovoljnih što policija nije uhapsila Aliju Balijagića, dvostrukog ubicu, koji je u selu Sokolac 25. oktobra ubio Milanku i Jovana Madžgalja, sestru i brata, u njihovoj kući, gdje je prethodno tokom dana, kako su ranije prenijeli mediji, jeo i pio. Balijagić je u međuvremenu, 21. novembra pronađen i uhapšen u Republici Srbiji u selu Pribojska Goleša. Bjelopoljac Petar Kljajević na protestu 18. novembra medijima je saopštio užasne poruke na račun Muslimana/Bošnjaka, dovodeći Balijagićev zločin u vezu sa vjerskim ekstremizmom. - Mi smo digli glas srpski protiv islamskog fundamentalizma. Tako ćemo zaustaviti i gradnju džamije u centru grada. Neka se ne nadaju, neće moći to uspjeti. Ovo je opomena. Hoće da obilježavaju 100. godišnjicu progona muslimana iz Vraneške doline. Ne može to više. Svijet je krenuo. Jevreji, Amerika i NATO se bore protiv islamskog funfamentalizma, iako su ga stvorili. I mi Srbi ćemo sad morati da se borimo protiv tog islamskog fundamentalizma - rekao je on, pored ostalog. Izvori Portala ETV iz policije kažu da je slično ponovio i njima tokom saslušanja. Pravdao se da nije nacionalista i da nikoga ne mrzi, ali je ubijeđen da „islamski fundamentalizam“ jača u Crnoj Gori. Rekao je i da nije ekstremista i da nikome ne želi zlo, ali da se „islamski fundameentalizam“ mora zaustaviti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024112221114_f4f289c94f44b6faa845dc5f734d38c1192d62b669b9f49eb151dcaf32c025df" data-rendition-name="original" width="328" height="242" loading="lazy" alt="Petar Kljajević"> <figcaption>Petar Kljajević</figcaption> </figure>  Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet protiv Kljajevića, a po krivičnoj prijavi bjelopoljskog odbora Stranke pravde i pomirenja (SPP), zbog podsticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje. - U cilju provjere navoda iz krivične prijave i predmetnog video materijala Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju preduzima mjere i radnje radi utvrđivanja da li u radnjama lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti – naveli su u odgovoru na naša pitanja. Iz Stranke pravde i pomirenja saopštili su da istup Kljajevića tumače kao javni poziv na nasilje i mržnju protiv bošnjačkog–muslimnaskog naroda u Bijelom Polju i Crnoj Gori. Upozorili su i da ovo nije prvi put da on poziva na nasilje i mržnju prema bošnjačkom–muslimanskom narodu, te da to čini još od 1992. godine. - Bjelopoljski odbor SPP podržava proteste građana na Slijepač mostu i poziva organizatore, da se ograde od ovog ekstremiste, koji pokušava da vrati 1992. i zavadi građane - saopštili su oni. Iz Bošnjačke stranke pozvali su Specijalno državno tužilaštvo, a povodom prijetnji Muslimanima/Bošnjacima da više neće moći da klanjaju u Bijelom Polju, da „ispitaju koja je to organizacija kojoj pripada Kljajević i za čije interese on radi“. Zbog Kljajevićevog govora mržnje oglasio se i Kolegijum predsjednika Opštine Bijelo Polje Petra Smolovića ističući da očekuju „od svih aktera društvenog života da šalju poruke mira i strpljena kako bi očuvali vjekovni sklad, multikulturalnost i toleranciju kojom se Bijelo Polje ponosi“. Netačnu, ali opasnu tezu, da je Balijagić zločin u selu Sokolac počinio iz vjerskih pobuda prvi je u javnost plasirao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom novembra kada je na konstataciju urednika emisije „Ćirilica“ na Hepi televiziji da je Balijagić „muslimanski fanatik“ koji je sestru i brata Madžgalj ubio kada je u njihovoj kući vidio ikone, potvrdio da je to jedna od mogućih opcija. Kazao je i kako od „obavještajnih veza iz Crne Gore“ imaju podatke da je Balijagić u zatvoru postao „pravi fanatik, ekstremni, radikalni islamist“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112221118_b6b64c3ecc503b170261236137a907274da20a59a8e8d5ac6d6725270c8ef55d" data-rendition-name="original" width="899" height="457" loading="lazy" alt="Kuća ubijenih Madžgalja"> <figcaption>Kuća ubijenih Madžgalja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Čak se nadovezao i na užasni zločin počinjen prije 100 godina u Vraneškoj dolini, tadašnjim Šahovićima, kada su po nalogu državnih vlasti Kraljevine SHS pobijene i prognane muslimanske porodice koje su naseljavale taj kraj, pokušavajući da ubistvo Madžgalja dovede u vezu sa tim, a Balijagića je predstavio kao osvetnika?! Crnogorske vlasti nijesu reagovale na opasne Vučićeve laži, osim što su Uprava policije i Agencija za nacionalnu bezbjednost zajedničkim saopštenjem dementovale njegove tvrdnje. Alija Balijagić je teški prestupnik koji je više od polovine života proveo u zatvoru, a osuđivan je za razna krivična djela, čak i za silovanje starice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112221114_c7be85a612b7b45886ae9038da0e98746bd293d25424be248f74478ab880d886" data-rendition-name="original" width="720" height="1559" loading="lazy" alt="Alija Balijagić"> <figcaption>Alija Balijagić</figcaption> </figure>  Ministarstvo pravde Crne Gore juče je Ministarstvu pravde Republike Srbije uputilo elektronskim putem zahtjev za njegovo izručenje. - Izručenje imenovanog se traži radi vođenja krivičnog postupka po naredbi o sprovođenju istrage Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tač. 1 i 8 Krivičnog zakonika Crne Gore u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija iz člana 403 stav 3 u vezi stava 1 Krivičnog zakonika Crne Gore - navedeno je u saopštenju. Balijagić je Vraneškom dolinom lutao danima prije nego je počinio zločin. Bio je u bjekstvu, a policija je za njim tragala zbog krađe puške iz jedne kuće u Bijelom Polju. Mještanima Vraneške doline predstavljao se kao lovac i pričao da traga za kerovima koje je izgubio. Prilikom hapšenja u Srbiji nije pružao otpor. Kod njega su pronađene dvije puške, kako su saopštile srpske vlasti, obije sa metkom u cijevi.

Petar Kljajević rekao da nikoga ne mrzi i opet govorio o islamskom fundamentalizmu

Mještani Vraneške doline danas su u podne blokirali magistralni put u mjestu Slijepač most.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111812118_8cbd9f13a11379bf9970d7a6864d541e9e86acfffb20ceace5e79a631df26417" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Razlog za protest je to što osumnjičeni za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac Alija Balijagić još nije uhapšen.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024111812118_ad39ca4c2130f032c23b0638f78dba60d8494bb91f86c776343f1e7212eea9c8" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Oni su, uz najavu za protest, tražili ostavke čelnika policije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024111812118_b81202727dc6c09f1fc61a24310494bbd07ccb395a694abc7bfd16843c3bc7cf" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;Smatraju da neko mora da snosi odgovornost jer se potraga ne pomjera s mrtve tačke.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024111812118_8b150e84e9b231b4aa62da455c6d1dabb50ae41738ac2bd36c1a94d18049b331" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  Balijagić, koji je osumnjičen da je 25. novembra ubio brata i sestru Jovana i Milenku Madžgalj, već 24 dana bježi od policijskih službenika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2024111812118_32603c934c6a6aa788b8b3e653aaf8a29b3833f13622041ba61f36276f5b27f5" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024111812118_3730728185598ff75efc098dc6f48ba1648384501ed647d8c993822b7ad840f3" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2024111812118_1cd86b82721f3a89ec9b7bd993155b8dc34411a6eb7f05bbceb2eaceedfe1042" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest mještana Vraneške doline"> <figcaption>Protest mještana Vraneške doline(Photo: Arnela Hajdarpašić/TV E)</figcaption> </figure>

(FOTO) Mještani Vraneške doline blokirali magistralni put

U emisiji Srećan dan otvaramo važne teme iz oblasti dječjeg zdravlja. Peckanje u prsima i zatvor kod djece mogu biti rani znaci refluksa i opstipacije. Dr Dragana Peković, pedijatrica i subspecijalistkinja gastroenterohepatologije, objašnjava kako prepoznati simptome na vrijeme i kada je važno reagovati.
U drugom dijelu emisije govorimo o gastronomiji kao umjetnosti i životnoj filozofiji. Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, donosi priču o hrani kao doživljaju, kulturi stola i kreativnosti koja počinje u kuhinji.
Za kraj, tu je i omiljeni jutarnji segment Vježbajte sa Sanjom. Sanja Čolić, instruktorka joge, vodi vas kroz lagane vježbe za razbuđivanje tijela i bolju energiju.
Gledajte Srećan dan, ponedjeljak od 9 do 11 sati na Televiziji E.

Srećan dan na TV E: O dječijem zdravlju i gastronomiji

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Tag: vraneska-dolina