Najmanje dvije osobe preminule su u Francuskoj usljed velikih vrućina, saopštila je danas francuska ministarka za ekološku tranziciju Anjes Panije-Rinaše, prenijeli su francuski mediji.
Prema njenim riječima, ta dva smrtna slučaja su zvanično potvrđena kao povezana sa žegom.
- Dvije osobe su preminule nakon što im je pozlilo - rekla je ona i dodala da su 300 osoba spasili vatrogasci, prenosi "Parizjen".
Predsjednica Pariskog regiona Valeri Pekres izjavila je za Frans 2 da je taj region zbrinuo 500 osoba u teškoj situaciji, koje su sada smještene u klimatski odgovarajuće uslove.
- U ovakvoj situaciji ekstremne vrućine, ako se osobe ne sklone, mogu pretrpjeti smrtonosne posljedice - upozorila je ona, prenosi BFM TV.
Četiri departmana u Francuskoj i dalje su u stanju crvene pripravnosti zbog ekstremnih vrućina, što znači da je na snazi "apsolutna budnost", saopštila je jutros francuska meteorološka služba Meteo-Frans.
Julski temperaturni rekordi su oboreni ili izjednačeni na mnogim mjestima, posebno na jugu zemlje, gdje je na gotovo cijeloj teritoriji juče na snazi bio narandžasti meteo-alarm, prenio je francuski BFM.
Zbog izuzetno visokih temperatura, Ministarstvo prosvjete je juče saopštilo da je zatvoreno 2.213 škola širom zemlje.
Meteo-Frans je saopštio da se lokalno očekuju temperature i do 39 stepeni.
Vrh Ajfelovog tornja juče je zatvoren za posjetioce zbog ekstremno visokih temperatura.
Očekuje se da će temperature u Parizu ove nedjelje dostići 36 stepeni Celzijusa, a u dijelovima južne Francuske i 40 stepeni.
Francuska vlada juče je izdala meteo-alarm zbog ekstremnih vrućina za 84 departmana.
Toplotni talas uticao je i na radno vrijeme drugih evropskih znamenitosti, pa je tako briselska atrakcija, Atomijum, iz tog razloga skratila vriijeme za posjete.
Sa talasom velikih vrućina već nekoliko dana bore se, pored Francuske, i Italija, Španija, Portugal, Grčka, Njemačka i Turska.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuska: Najmanje dva smrtna slučaja zbog vrućina

Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju (ZHMS) izdao je za danas narandžasti meteoalarm za cijelu teritoriju Crne Gore, zbog ekstremno visokih temperatura i pojačane opasnosti od požara.
Prema najavama meteorologa, očekuje se pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom između 29 i 39 stepeni. U popodnevnim satima u sjevernim krajevima moguća je umjerena oblačnost, a na planinskim područjima lokalno i kratkotrajna kiša ili grmljavina. Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.
Meteoalarm za sve tri crnogorske regije — sjevernu, centralnu i južnu — upozorava na visoke temperature i opasnost od izbijanja požara. Najrizičnija situacija je u centralnoj regiji, gdje je nivo opasnosti od požara ocijenjen kao visok, dok je na sjeveru i jugu srednji nivo opasnosti.

ZHMS izdao narandžasti meteoalarm za cijelu Crnu Goru: Temperature do 39 stepeni, pojačana opasnost od požara

Stručnjaci kažu da je ovo ljeto na Balkanu najtoplije od početka mjerenja prije više od 130 godina.
Bili su veoma dugi periodi sa temperaturom iznad 30 stepeni Celzijusa, a bila je iznad 20 stepeni i tokom noći.
Toplotni talasi i jul i avgust bez padavina su preko noći gurnuli prosječne temperature na nove maksimume Jugoistočne Evrope, objasnili su meteorolozi.
- Ljeti se inače smjenjuju dani sa visokim temperaturama i pet do šest kišovitih dana. Međutim, praktično cijelog jula i avgusta nije bilo kiše, a temperatura je bila visoka - rekao je meteorolog Republičkog Hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZS) Nedeljko Todorović.
Naučnici kažu da je globalno zagrijavanje, izazvano uglavnom sagorijevanjem fosilnih goriva, dovelo do viših temperatura, pri čemu je svijet nedavno zabilježio 13 uzastopnih mjesečnih toplotnih rekorda.
Klimatska služba EU Kopernikus je u petak izvijestila da je ljeto 2024. najtoplije na Zemlji do sada, što povećava vjerovatnoću da će se ova godina završiti kao najtoplija godina koju je čovječanstvo izmjerilo.
Meteorolozi u Crnoj Gori su saopštili da su temperature tokom noći u pojedinim gradovima bile i do 29 stepeni Celzijusa.
Jugoistočna Evropa je ovog ljeta bila „zarobljena“ suptropskom toplom vazdušnom masom iz zapadne Afrike i s područja Sredozemnog mora, rekao je Goran Pejanović iz Hidrometeorološkog zavoda Srbije.
- Imali smo četiri toplotna talasa… najintenzivniji je trajao od 5. do 21. jula, skoro tri nedelje bez kapi kiše“, rekao je on. Sveukupno, ovog leta u Srbiji je bilo 3,3 stepena toplije od proseka - dodao je on.
U podalpskoj Sloveniji prosječne ljetnje temperature porasle su za 2,5 stepena u odnosu na period prije 2020. godine, po podacima njene Agencije za životnu sredinu.
Ljeto u Sloveniji proteklo je bez hladnijih perioda koji su uobičajeni, navodi se u izvještaju.
I u Bosni i Hercegovini su „svi rekordi oboreni“ po broju vrelih noći i dana. Oni su se u nekim područjima utrostručili u odnosu na prošlu godinu, koja je do sada bila rekordna, rekao je Bakir Krajinović iz Hidrometeorološkog zavoda BiH.
Susjedna Hrvatska prijavila je najviše ikada zabilježene temperature vode Jadranskog mora, koje su u nekim oblastima dostigle i 30 stepeni Celzijusovih.
Vruće vrijeme na Balkanu isušilo je rijeke u Bosni i Srbiji, izazvalo šumske požare u Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, loše usjeve i spaljeno poljoprivredno zemljište širom regiona.
Sve toplije noći znače da se ljudska tijela, kao i životinje i biljke, ne mogu ohladiti. To je još ekstremnije u velikim gradovima gdje noću betonske zgrade zrače toplotu koja se akumulirala tokom dana.
Iako je veoma toplo ljeto bilo dobro za turizam na obali Albanije, bilo je loše za poljoprivredu i proizvodnju električne energije. Skoro 98 odsto električne energije u Albaniji je iz hidroelektrana koje nisu mogle raditi putnim kapacitetima zbog višemjesečnih suša.
Sjeverna Makedonija se u posljednja tri mjeseca borila sa oko 2.000 šumskih požara, tri puta više nego 2023. godine. Požari su uništili desetine hiljada hektara šuma.
Desetine sela i gradova u Srbiji zbog suše imaju restrikcije vode za piće.
Na sjeveru Srbije slano jezero Rusanda čije se blato koristi u medicinskoj terapiji, potpuno je presušilo. Jovica Mudrić, iz lokalnog Doma zdravlja, rekao je da su morali da u suvo korito jezera sipaju vodu iz rezervoara da bi napravili blato za pacijente.
- Nije prvi put da se ovo dešava, ali nikada kao ove godine. Znam da svi vole ljeto, ali bi nam dobro došlo malo kiše - rekao je on.

Kako se region Balkana borio sa najtoplijim ljetom u sto godina

Nezavisno od toga da li je u vlasti ili u opoziciji prioriteti DNP-a ostaju isti, saopštio je potpredsjednik te stranke Milun Zogović.&nbsp;
- Izgradnja pravne države, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, socijalno pravedno društvo, ekonomski i ravnomjeran regionalni razvoj kao i otklanjanje diskriminacije prema srpskom narodu u Crnoj Gori i prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u vrhu su političke agende DNP-a.
Djeluje možda nevjerovatno za današnji politički ambijent da postoje i takve partije i političari kojima su principi, programska načela i interesi gradjana glavna odrednica političkog djelovanja.
Takvo opredjeljenje podrazumijeva jasnu i dosljednu borbu za vladavinu prava, u kojoj su institucije snažne, nezavisne i jednako dostupne svim građanima. Izgradnja pravne države ne znači samo donošenje kvalitetnih zakona, već i njihovu nepristrasnu i dosljednu primjenu, bez selektivne pravde i političkih pritisaka. Samo na taj način moguće je vratiti povjerenje građana u sistem i obezbijediti stabilno i uređeno društvo - naveo je Zogović u saopštenju dostavljenom medijima.&nbsp;
Borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao jedan od temeljnih prioriteta, zahtijeva sistemski pristup, političku hrabrost i potpunu transparentnost rada državnih organa, istakao je on. &nbsp;
- To podrazumijeva nultu toleranciju prema zloupotrebama javnih funkcija, jačanje kontrolnih mehanizama i stvaranje ambijenta u kojem će zakon važiti jednako za sve, bez obzira na političku ili ekonomsku moć pojedinaca.
Koncept socijalno pravednog društva ogleda se u težnji da svaki građanin ima jednake šanse za dostojanstven život, pristup radu, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Poseban akcenat stavlja se na zaštitu najugroženijih slojeva stanovništva, unapređenje radnih prava i stvaranje ekonomskih politika koje podstiču razvoj, ali i ravnomjernu raspodjelu društvenog bogatstva.
Otklanjanje diskriminacije prema srpskom narodu u Crnoj Gori i prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici podrazumijeva ravnopravnu zastupljenost i očuvanje kulturnog i identitetskog integriteta. U tom kontekstu, insistira se na dosljednoj primjeni principa jednakosti i nediskriminacije, kao temeljnim vrijednostima svakog demokratskog društva.
Jako je bitno da na svom evropskom putu Crna Gora suštinski prihvati i evropske pravne tekovine, pravne standarde, pravila i prakse koji zabranjuju sve oblike diskriminacije. Evropski standardi i praksa su jezički pluralizam kroz uvažavanje stvarne jezičke strukture, a ne nikako princip isključenja. Jako je bitno da se pored retoričkog prihvatanja i u praksi pokaze implementacija tih standarda - naveo je Zogović. &nbsp;
DNP je, kako kaže, imao takav pristup i u Vladi i u Skupštini i redovno je podržavao svaku obavezu iz EU agende vjerujući da će evropske pravne tekovine i standardi stvarno zaživjeti i u Crnoj Gori i otkoniti sve oblike diskriminacije.
- U vremenu kada je politička scena često obilježena pragmatizmom bez jasnih ideoloških uporišta, istrajavanje na principima i programskim načelima predstavlja poruku da politika može i mora biti u službi građana. Takav pristup podrazumijeva odgovornost prema javnosti, otvoren dijalog i spremnost da se interesi građana stave ispred partijskih i pojedinačnih interesa - zaključuje Zogović u saopštenju.&nbsp;

Zogović: Nezavisno od toga da li smo u vlasti ili u opoziciji prioriteti DNP-a ostaju isti

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su “Hrvati u Boki projekat” imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice.
Zaštitnik je prethodno pokrenuo postupak ispitivanja povrede ljudskih prava i sloboda po sopstvenoj inicijativi, a povodom saznanja iz medija da je Backović gostujući u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva, kazao da su "Hrvati u Boki - projekat".&nbsp;
- Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori – izjavio je tada Backović.&nbsp;
U mišljenju Ombudsmana stoji da, iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.&nbsp;
- S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta – navodi se u mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Zaštitnik ocjenjuje da Backović ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, uzimajući u obzir su u pitanju sporni stavovi paroha Mitropolije crnogorsko - primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju.&nbsp;
Prema njegovom mišljenju, to su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava.&nbsp;
Zbog toga je Zaštitnik preporučio Backoviću da se ubuduće uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta I povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica.
- Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta – navodi se u preporuci Ombudsmana.&nbsp;

Izjava Mijajla Backovića da su "Hrvati u Boki projekat" negira pravo na slobodno nacionalno izjašnjavanje bokeljskih rimokatolika

Turske vlasti privele su u Ankari dugogodišnjeg dopisnika njemačke međunarodne televizije Dojče Vele (DW) Alikana Uludaga, optužujući ga za "širenje obmanjujućih informacija" i "vrijeđanje predsjednika", objavio je danas Rojters.
Kako je saopštila Kancelarija glavnog javnog tužioca u Istanbulu, Uludag je priveden na osnovu nekih njegovih objava na društvenoj mreži iks (X), a istraga je pokrenuta po službenoj dužnosti. On je prebačen u Istanbul, gdje bi danas trebalo biti saslušan pred tužiocem.
Televizija Dojče Vele je potvrdila da je njihov dopisnik, koji radi za njih više godina i poznat je kao istraživački novinar, uhapšen u Ankari pred članovima porodice. Oko 30 policajaca izvršilo je hapšenje, pretres stana i oduzimanje IT opreme.
Optužbe se, prema Dojče veleu, odnose na objavu na mreži Iks (X) od prije oko godinu i po u kojoj je kritikovao mjere turske vlade koje su, prema njegovom mišljenju, dovele do oslobađanja osumnjičenih pripadnika Islamske države, uz optužbe za korupciju.
Direktorica Dojče velea Barbara Masing nazvala je optužbe neutemeljenim i zatražila hitno oslobađanje kolege, ističući da je hapšenje "namjerni akt zastrašivanja", koji pokazuje stepen pritiska na slobodu štampe u Turskoj.
Međunarodne organizacije za slobodu medija, poput Reportera bez granica (RSF), osudile su hapšenje, navodeći da je riječ o dijelu šireg procesa sudskog uznemiravanja ozbiljnih novinara u Turskoj.

Turske vlasti privele dopisnika Dojče velea: Optužuju ga za širenje obmanjujućih informacija i vrijeđanje predsjednika

Minister of Justice Bojan Božović will not interfere in the work of the Special State Prosecutor’s Office by preparing, at the request of President Jakov Milatović, a proposal for her pardon, that is, exemption from criminal prosecution, „Vijesti“ reports.
- The minister has no intention of recommending to the president that he release someone against whom proceedings have only just begun and for whom no indictment has even been filed yet. That would set a precedent and would represent inappropriate interference of the executive branch in the work of the prosecution, in a case that does not reflect the spirit of the Law on Pardon - a source from the Ministry of Justice familiar with discussions within the ministry about this case told „Vijesti“.
Milatović’s office yesterday requested that the ministry „urgently act in accordance with the law“ by initiating proceedings ex officio and gathering information from other authorities, and then submitting to the president a reasoned proposal for a pardon „so that the president may exercise his constitutional and legal function of decision-making“.
Slavica Bratić publicly appealed the day before yesterday to Milatović „to, in accordance with his rights defined by the Law and the Constitution, release from criminal prosecution“ her „unjustly and abusively detained and imprisoned“ sister.
Vesna Bratić was remanded in custody for up to 30 days the day before yesterday in proceedings before the Special State Prosecutor’s Office, which charges her with abuse of office during the dismissal of directors of kindergartens, primary, and secondary schools in 2021, when she served as Minister of Education, Culture, Science and Sports.
SSPO spokesperson Vukas Radonjić said last night on the program „Načisto“ on TV Vijesti that detention was ordered because there is a risk she could flee to Bosnia and Herzegovina, whose citizenship she holds in addition to Montenegrin citizenship, and there is also suspicion that she could influence witnesses.
Under the Law on Pardon, the president may pardon a person convicted of a criminal offense by partially or fully releasing them from serving a prison sentence and mitigating other legal consequences, but may also release someone from criminal prosecution at any stage of the proceedings, including before a verdict.
In Bratić’s case, this would mean not only her immediate release from custody, but also the termination of any investigation - the same as if she had been finally acquitted before Montenegrin courts.
Sources from the legal profession and the ministry told „Vijesti“ that the last case of pardoning someone who had not yet been convicted occurred in 1997, when then-president Momir Bulatović pardoned Miodrag Daka Davidović.
A ministry source said that exemption from criminal prosecution is provided for by law only in very exceptional cases, which, they claim, is not the case with Vesna Bratić.
- For example, when an abused mother of three kills her violent husband in self-defense, and the president then pardons her for the benefit of the children - the source said.
The ministry is considering two possible negative responses to Milatović, as „the law is imprecise“. The source said one option is for the minister not to initiate proceedings at all, as one interpretation is that the law does not oblige him to do so. If he were to do so, the source claims, the ministry would soon be flooded with such requests „whenever someone is arrested“.
The other option is for Božović to initiate the procedure and send a negative opinion regarding Bratić’s exemption from criminal prosecution, although the minister’s opinion is not binding on the president, the „Vijesti“ source said.
A panel of the High Court is expected to decide today on the appeal filed by Vesna Bratić’s lawyer against the detention order.
Milatović has also joined the wave of protests over the arrest and detention of Vesna Bratić in handcuffs, along with accusations of selectivity by pro-Serbian political parties and certain state officials.
- Respecting the jurisdiction of judicial authorities in the proceedings against Vesna Bratić, it is evident that the manner of her arrest and the ordering of detention of a university professor has strongly resonated with the public, leaving the majority of citizens with the impression of treatment reserved for the gravest forms of crime - Milatović wrote on the social network X on Tuesday, before detention or custody was ordered.
According to Milatović, such a perception raises questions of standards and proportionality, especially given that in other cases individuals accused of significantly more serious criminal offenses were allowed to defend themselves from liberty.
- The rule of law implies equal standards - the determination and strength of the state toward organized crime, corruption, and fugitives, but also a measured, professional, and dignified approach toward those who are available to the institutions. Only consistency, without selectivity, can restore citizens’ trust in the system - he stated.

Božović will not recommend a pardon for Bratić

Hronika

KNEŽEVIĆ: Šuković posjećivao Delića kući, Budvanin mu bio logistika za postavljanje prisluškivača za Kana

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Politika

Rakočević: Predviđa se formiranje fantomskog tijela sa većim nadležnostima od Vlade; Janović: Ugovor podstiče političku nezavisnost i nacionalnu bezbjednost

Tag: vrucine