Onkološkim pacijentima je krajem prošle sedmice, u četvrtak i petak, rečeno da se vrate iz Instituta za onkologuju, jer terapije nema. Pacijenti su kazali redakciji da im je rečeno da je to zbog toga što je Klinički centar ispunio „kvotu“ koju je odredio Fond za zdravstveno osiguranje (FZO).
Iz KCCG je pojašnjeno da su svi onkološki pacijenti kojima je planirana terapija pregledani, napisani su izveštaji i preporučeno je vrijeme kada bi trebalo da se jave ordinirajućem onkologu radi nastavka terapije.
- Većina pacijenata je vraćena za narednu sedmcu te odlaganje od pet do sedam dana za primjenu terapije, ne kompromituje efikasnost iste – naglasili su iz KCCG.
Pojasnili su da je u konkretnom slučaju, tokom prošle sedmice došlo do nestašice pojedinih ljekova, prije svega „keytrude“.
- Sada ga imamo dovoljno da zadovoljimo potrebe pacijenata do kraja sedmice, i očekujemo nesmetan nastavak terapije za početak maja. Takođe, tokom prethodna dva radna dana nije bilo ljekova „phesgo“, „bevacizumab“, „nivolumab“, „alvelumab“, „cetuximab“, kao i pojedinih citostatika, te je navedena terapija sada pristigla u manjim količinama i očekujemo njihovu nesmetanu primjenu početkom maja – kazali su Pobjedi iz KCCG.
<h2>Racionalizacija</h2>
Iz Kliničkog centra Crne Gore su Pobjedi juče potvrdili navode pacijenata da je FZO u saradnji sa Minstarstvom finansija, uveo mjere racionalizacije u potrošnji ljekova.
- Shodno tome, jedna od mjera odnosi se na mjesečnu distribuciju godišnjeg budžeta za nabavku ljekova. Takav pristup zahtijeva precizno planiranje kako bi se potrošnja u potpunosti uskladila sa raspoloživim sredstvima. Moguće je i da uslijed trenutnih uvećanih potrošnji („pikovi“) dođe do prekoračenja odobrenih sredstava, a do čega je došlo u prethodnim danima – odgovoreno je Pobjedi iz Kliničkog centra.
Ističu da su ipak, sinhronizovanim komunikacijama sa FZO i Ministarstvom finansija, ovakvi nedostaci ljekova kratkotrajni i da za sada ne kompromituju liječenje onkoloških pacijenata.
Kazali su i da ne predstavljaju ništa neuobičajeno, što se ne dešava i u većim onkološkim centrima.
Podsjetili su i na činjenicu da je u prethodnim godinama, dolazilo do nestašice pojedinih citostatika i po nekoliko mjeseci, te da se to sada ne dešava.
Pobjeda je prethodih godina pisala o tim nestašicama ljekova, na koje su onkološki pacijenti dugo čekali i bili vraćani jer u Institutu nijesu imali potrebnu terapiju. Bilo je i situacija da nijesu znali ni kada će je primiti, te su se bojali da ne ugroze kontinuitet primanja neophodnih ljekova.
<h2>Pregledi redovni</h2>
Iz KCCG je pojašnjeno da se svi pacijenti u redovnim terminima pregledaju od strane ordinirajućih medikalnih onkologa i dodjeljuju im se precizni novi termini za primjenu terapije za maj, s tim što se iz svih navedenih razloga planira rad i za dane državnog praznika 21. i 22. maja.
- Ovo će dovesti do kratkotrajnog odlaganja terapije, ali neće uticati na kontinuitet liječenja naših pacijenata koji su na sistemskoj terapiji – odgovorili su Pobjedi iz KCCG.
Naglasili su da je u budućnosti neophodno voditi računa o kontinuitetu primjene onkološke terapije, kod pacijenata kod kojih je ista započeta, te u tom cilju treba i planirati potrošnju i zalihe navedenih ljekova.
<h2>Obnavljaju Dnevnu bolnicu</h2>
Još ranije planirana rekonstrukcija Dnevne bolnice Instituta za onkologiju, kako bi se proširili kapaciteti i postavile nove terapijske stolice biće obavljena tokom ove sedmice. Na taj način će se iskoristiti praznični dani.
- Zbog toga je planirano da tokom tri radna dana ove sedmice, redukujemo i gotovo obustavimo primjenu intravenske onkološke terapije, dok će se primjena subkutanih ljekova, intramuskularnih formi i HT potencijacija nesmetano odvijati – istakli su iz KCCG.
Pobjedi je iz Montefarma prekjuče rečeno da, kada je riječ o isporuci ljekova za onkološke pacijente koji terapiju primaju u JZU, kao i Kliničkom centru Crne Gore, isporučuju neophodnu terapiju shodno iskazanim potrebama i zahtjevima pomenutih ustanova, u skladu sa važećim protokolima i odobrenim terapijama.
Pobjeda je ranije pisala o nestašicama ljekova za onkološke pacijente i o problemima nabavke jer dobavljač nije u mogućnosti da na vrijeme isporuči lijek najčešće zbog problema u proizvodnji i u takvim situacijama nastaje trenutni zastoj u isporuci ugovorenih količina, što rezultira prekidom kontinuiranog snabdijevanja.
Početkom mjeseca se dogodio i zastoj u nabavci ljekova u Specijalnoj bolnici u Brezoviku kada, kako je objavio portal Standard, najmanje 40 pacijenata sa dijagnozom karcinoma pluća nije primilo propisanu terapiju iako su u prethodnom periodu liječeni istim ljekovima koje plaća država.
Ovo i druge zabrinjavajuće informacije su rezultat odluke Ministarstva finasija, prije svega, a onda i Fonda za zdravstveno osiguranje koje je nedavno uputilo dopis javnim zdravstvenim ustanovama u kojem ih upozoravaju na potrošnju ljekova u okvirima planiranog.
Fond je nedavno saopštio da ustanove same planiraju potrebe koje moraju biti usklađene sa opredijeljenim budžetom te „Montefarm“ ima obavezu da sprovodi nabavku i distribuciju.
FZO je u svom nacrtu budžeta za 2025. godinu predložio budžet u iznosu od 535,4 miliona eura, dok je Ministarstvo finansija opredijelilo oko 452,6 miliona.
Direktor FZO Vuk Kadić nedavno je izjavio da očekuje da će potrošnja biti između 490 miliona i pola milijarde te da će morati da se napravi rebalans u posljednjem kvartalu.
On je kazao i da ljekova u ovoj godini neće nedostajati iako je smanjen budžet za njihovu nabavku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Većina onkoloških pacijenata primiće terapiju naredne nedjelje

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, dr Vuk Kadić, i direktorica Poliklinike „Medikol“ iz Zagreba, Ivanka Trstenjak-Rajković, potpisali su danas Ugovor o poslovnoj saradnji, kojim se omogućava pružanje usluge PET/CT dijagnostike u Podgorici, kao i u alternativnim centrima u Splitu, Rijeci i Osijeku. PET/CT centar Poliklinike Medikol je prvi centar za dijagnostiku tumorskih bolesti te vrste u Hrvatskoj, koji je sa radom počeo 2007. godine, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Značaj ovog Ugovora je, kako dodaju, u tome što se će se po prvi put u Crnoj Gori sprovoditi PET/CT dijagostika, te će se omogućiti poboljšanje dostupnosti i povećanje efikasnosti pružanja pomenute usluge, posebno onkološkim pacijentima.&nbsp;
- Na ovaj način, olakšavamo pacijentima kojima odlazak van Crne Gore predstavlja veliki napor s obzirom na njihovo zdravstveno stanje, a istovremeno obezbjeđujemo značajnu uštedu sredstava koja se opredjeljuju za putne troškove za osiguranike i njihove pratioce, koji su se do sada upućivali u klinike u Novom Sadu i Istanbulu sa kojima Fond ima zaključene ugovore - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Dodatna pogodnost je, navode, i to što će Poliklinika „Medikol“ garantovati i kontinuitet u snabdijevanju izotopom koji je ključna komponenta za pružanje ove vrste dijagnostike.
- Na ovaj način, Fond za zdravstveno osiguranje daje značajan doprinos pružanju najbolje moguće zdravstvene usluge našim pacijentima i pomaže im u borbi sa teškim bolestima. Poboljšanje zdravstvenog stanja osiguranika je glavna briga menadžmenta Fonda, pa ćemo i ubuduće raditi na tome da stvorimo sve preduslove za što dostupnije i kvalitetnije liječenje građana u našoj zemlji - dodato je u saopštenju.&nbsp;
Primjena zaključenog Ugovora, ističu, i upućivanje pacijenata od strane konzilijuma Kliničkog centra Crne Gore i komisija Fonda će otpočeti nakon realizacije tehničkih preduslova, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena.

FZO potpisao ugovor sa poliklinikom Medikol o pružanju usluge PET/CT dijagnostike

Nova filijala Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore otvorena je danas u Tuzima. Prilikom obilaska filijale, direktor Fonda, dr Vuk Kadić, istakao je da se na ovaj način osiguranicima sa područja Tuzi omogućava da već od ponedjeljka, 3. marta, u ovoj jedinici ostvaruju sva prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja koja im pripadaju, a koja su ranije ostvarivali u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250228130232_bf539c2d183b9a538905bade60261bbfea78f0c5211d7d2e2d6e5197c23f3d89.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250228130232_bf539c2d183b9a538905bade60261bbfea78f0c5211d7d2e2d6e5197c23f3d89" data-rendition-name="original" width="1920" height="1610" loading="lazy" alt="FZO u Tuzima"> </figure>  Kadić je rekao da se, na ovaj način, unapređuje dostupnost zdravstvenih usluga i jača podrška lokalnoj zajednici koja broji preko 13.000 stanovnika.&nbsp; - Važno je naglasiti i da ova filijala ispunjava sve standarde u pogledu prostorno-tehničkih kapaciteta i uslova rada za zaposlene. Fond za zdravstveno osiguranje će nastaviti da brine o građanima svih opština u Crnoj Gori, jer je obezbjeđenje kvalitetne i pravovremene usluge osiguranicima jedan od ključnih prioriteta u radu naše institucije - zaključio je Kadić.

Kadić: Tuzani će ostvarivati sva prava iz oblasti zdravstvenog osiguranja

Ljekova naredne godine neće faliti, iako je smanjen budžet za njihovu nabavku, uvjerava direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić.&nbsp;
On je na skupštinskom odboru nedavno alarmirao javnost i nadležne da u budžetu Fonda neće biti dovoljno novca za nabavku ljekova, pa je postignut kompromis da se nedostajući novac obezbijedi rebalansom budžeta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 64.3629%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkadic-falice-novca-za-ljekove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Građani nemaju razloga za brigu. Na policama apoteka naredne godine biće dovoljno ljekova - rekao je on za TVCG.
Neće, tvrdi, doći do nedostatka ljekova i medicinskih sredstava.
- A ako bude bilo potrebno, mi ćemo verovatno u tom trećem kvartalu, kao i većinom godina unazad, raditi neki rebalans budžeta koji će taj nedostajući deo sredstava za lekove nadoknaditi - naveo je Kadić.
To je epilog dogovora Fonda s predstavnicima Vlade nakon što je Kadić nedavno na sjednici skupštinskog odbora upozorio da će faliti ljekova. Cilj je kaže Kadić bio da se nadležni na rijeme upoznaju da ukupno opredijeljena 164 miliona eura za nabavku ljekova preko Montefarma i privatnih apoteka neće biti dovoljno.
- Zašto? Zato što su nam realni pokazatelji ove godine dšli smo do potrošnje negde koja će biti otprilike 150 miliona samo vezana za Montefarm, govorimo o 2024. godini, plus ovi 24 do 5 miliona koji se tiču privatnih apoteka - naveo je Kadić.
Najveći dio novca i ove ali i naredne godine, kaže Kadić, biće potrošeno za nabavku najsavremenije biološke i citostatičke terapije koja je skupa.

Kadić: Ljekova naredne godine neće faliti, najviše novca za citostatike i biološku terapiju

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić kazao je da je ta ustanova na osnovu analiza usvojila Nacrt budžeta od oko 535 miliona eura, dok su Ministarstvo finansija i Vlada donijeli odluku da budžet bude 452,6 miliona.
- Razlika je ogromna i iznosi preko 80 miliona eura - naglasio je Kadić, na skupštinskom Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
On je rekao da se kompletan budžet za FZO zasniva na pet potprograma, a po prvi put uveden je potprogram ostvarivanje prava na ljekove, medicinska sredstva i pomagala. Kadić je kazao da je iznos za bruto zarade u Predlogu zakona o budžetu identičan predloženom i tu nije bilo korekcija. Najveća razlika, tvrdi, odnosi se na potprogram za ljekove, jer im je odobreno 40 miliona eura manje.
- Vlada je predložila da budžet za ljekove bude 140 miliona eura, što je povećanje u odnosu na 112 miliona. Mi smo tražili više jer je fakturisanje u 2024. za ljekove i medicinska sredstva u ovoj godini 155 miliona eura samo što se tiče Montefarma, a 180 miliona sa privatnim apotekama. Bili smo realni, imajući u vidu potrošnju u ovoj godini - kazao je Kadić.
On je rekao da najveći dio, čak 50 odsto budžeta “Montefarma”, ide na strogo kontrolisane ljekove preko komisija Ministarstva zdravlja i FZO i da su u pitanju skupi medikamenti, biološka i onkološka terapija, gdje nema zloupotreba, već je u pitanju potreba i želja da budemo u korak sa savremenom medicinom i trendovima. Kadić je naglasio da je Komisija Ministarstva zdravlja ove godine odobrila 30 miliona eura skupih ljekova, a komisija FZO preko 45 miliona.
- Dakle, 75 miliona od 155 koji idu preko Montefarma odnosi se na nabavku skupih i strogo kontrolisanih ljekova koje odobravaju stručnjaci. U pitanju je terapija za cističnu fibrozu, genetska terapija, ljekovi koji pojedinačno koštaju milione eura. Ponovo ćemo doći u situaciju da radimo rebalans, da dugujemo Montefarmu i da ta ustanova ne može da servisira - rekao je Kadić.
On je naglasio da se razlika između sredstava predloženih od te ustanove i Vlade odnosi i na liječenje van Crne Gore. Pojasnio je da je ta ustanova u ovoj godini poslala 3.000 osiguranika na liječenje u Srbiju, a 1.000 u ostale zemlje Evrope, što je koštalo više od 13 miliona eura.
- Ako nam je namjera da našim državljanima obezbijedimo najbolju zdravstvenu zaštitu i liječenje, ne možemo uslovljavati cijene usluga u tim zemljama. Cijene, iako pregovaramo na mjesečnom nivou, su nešto što oni diktiraju, a ne mi. Više nije dovoljan budžet za tu poziciju od sedam ili osam miliona - kazao je Kadić.
Pojasnio je da su svi upoznati da je ove godine, na primjer, napravljena saradnja sa Institutuom u Minsku za transplantacije bubrega.
- To nisu neplanirani troškovi, već je država omogućila. Nemojte da bude da smo nešto deklarativno dali, a onda rekli da to ne može i da nema novca - kazao je Kadić.

Kadić: Faliće novca za ljekove

Pokret Naprijed očekuje da Ustavni sud prihvati njihove prigovore na izbore u Podgorici, kako bi konačni rezultati zaista predstavljalli izbornu volju građana, kazao je Gradskoj RTV nosilac liste Vuk Kadić. Očekuje da će odgovore dobiti do kraja sedmice.
U Pokretu Naprijed čekaju da im Ustavni sud odgovori na 14 prigovora koje su im dostavili u petak, a zbog kojih traže ponavljanje izbora na svih 14 biračkih mjesta.
- Nadam se da će se Ustavni sud držati zakona i u skladu s tim donijeti odluku. Do sada smo imali slučajeve da se i DIK i OIK ponašala partijski, da tamo nijesu sjedjeli pravnici koji su donosili odluke na osnovu zakona, nego na osnovu interesa partija koje predstavljaju. Ustavni sud je nešto drugo i zato očekujemo pozitivno rješenje - kazao je Kadić.
Tvrdi da je riječ o nepravilnostima koje zahtijevaju ozbiljnu kontrolu.
- Ne možemo da prihvatimo činjenicu da nedostaje biračka knjiga, da nema kontrolnog kupona, da ima četiri ili pet više kupona nego glasačkih listića, da ima više glasačkih listića u odnosu na kupone - istakao je Kadić.
Podsjetimo, dok se Ustavni sud ne izjasni o prigovorima Pokreta Naprijed, ne mogu biti proglašeni konačni rezultati izbora u Podgorici koji su održani 29. septembra.

Kadić: Očekujemo odgovor Ustavnog suda do kraja sedmice

Državna izborna komisija (DIK) na večerašnjoj sjednici je usvojila prigovore Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) i naložila Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru da donese odluku o ponavljanju izbora na biračkim u Mircu i Prčanju.&nbsp;
DIK je, sa druge strane, odbacila dva prigovora kandidata za tamošnjeg odbornika Vladimira Jokića - uz obrazloženje da je o situaciji na koju referiše već donijeta odluka.
Na večerašnjoj sjednici DIK je odbila svih 15 prigovora koje je podnio Nebojša Vuksanović, punomoćnik Vuka Kadića, nosioca izborne liste „Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu“ na rješenja Izborne komisije u Podgorici.
Na višesatnoj sjednici DIK je izvršila uvid u izborni materijal sa određenih biračkih mjesta i utvrdila da su prigovori neosnovani.
Jedan od prigovora odnosio se na biračko mjesto broj 27 u Osnovnoj školi "Dragiša Ivanović" u Doljanima, gdje nedostaje izvod iz biračkog spiska, a predsjednik DIK-a Nikola Mugoša rekao je da su prilikom razmatranja ovog pitanja postojala različita mišljenja među članovima Komisije, te nije bilo potpune saglasnosti o tome da li ovaj nedostatak predstavlja dovoljan osnov za usvajanje prigovora.
Tako je DIK sa osam glasova protiv odbila ovaj prigovor.&nbsp;
Za usvajanje su glasali predsjednik Mugoša i član Komisije Milisav Ćorić.
Sjednica DIK-a trajala je nekoliko sati.

Anja Ivanović

DIK odlučila: Izbori se ponavljaju na dva mjesta u Kotoru, odbijeni svi prigovori Vuka Kadića u Podgorici

Predstavnici liste "Dr Vuk Kadić - Pokret Naprijed - Za Podgoricu i porodicu" predali su danas Državnoj izbornoj komisiji 15 prigovora koji se tiču uočenih nepravilnosti na više biračkih mjesta u Glavnom gradu. 
- Nakon što je Izborna komisija Glavnog grada neosnovano odbacila sve naše prigovore, obratili smo se višoj instanci sa ciljem da dođemo do prava koja su nam u ovom procesu uskraćena. Ponovo ističemo da nismo i nikada nećemo biti dio bilo kakvog izbornog inženjeringa, za koji su nas pojedinci optuživali, a koji su isti primjenjivali decenijama - navodi se u saopštenju.
Očekujuju, kažu, da će se članovi Državne izborne komisije prema njihovim zahtjevima odnijeti odgovorno i profesionalno, "te da partijske interese neće staviti ispred istine i prava svih da učestvuju u fer i poštenom izbornom procesu".

Kadić dostavio 15 prigovora DIK-u: Želimo da dođemo do prava koja su nam u izbornom procesu uskraćena

Pokret Naprijed podnijeće prigovor Državnoj izbornoj komisiji (DIK) zbog nepravilnosti na izborima u Podgorici, najavio je nosilac liste tog pokreta Vuk Kadić. 
 
Izborna komisija Glavnog grada (IKGG) odbila je 14 prigovora Kadića zbog navodnih nepravilnosti na podgoričkim izborima. 
 
Kadić je agenciji MINA rekao da je Pokret Naprijed IKGG predao 15 prigovora. 
 
- Čim dobijemo zvaničnu odluku OIK-a imamo 24 sata da podnesemo prigovor DIK-u i to ćemo uraditi - kazao je Kadić. 
 
Pokret Naprijed dobio je na izborima u nedjelju 2.233 glasa, a za prelazak cenzusa falila su im 203 glasa.

Kadić: Podnijećemo prigovor DIK-u

Nosilac liste "Dr Vuk Kadić – Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu", glasao je na biračkom mjestu 8-A u OŠ "Sutjeska".
On je tom prilikom rekao da očekuje da izbori prođu u najboljem redu.
- Kako bi Podgorica krenula brže naprijed - dodao je Kadić.

Kadić: Očekujem da izbori prođu u najboljem redu kako bi Podgorica brže krenula naprijed

U saobraćajnom udesu koji se u 23:06 sati dogodio u blizini mosta Milenium u Podgorici ima povrijeđenih, saopšteno je Portalu ETV iz Operatvno komunikacionog centra.
Prema trenutno dostupnim informacijama u incidentu su učestvovala dva vozila, a na lice mjesta su odmah upućeni Hitna pomoć, spasioci i službenici policije.

Udes kod mosta Milenijum u Podgorici, ima povrijeđenih

Dan obnove crnogorske nezavisnosti, svakako je jedan od najznačajnih datuma u modernoj istoriji Crne Gore, naveo je na mreži X zamjenik predsjednika SDP i predstavnik Evropskog saveza Petar Odžić objavljujući fotografiju zgrade Skupštine opštine Budva, čiji je predsjednik, obasjanu crvenom bojom.
- Neka ovaj datum posluži svim građankama i građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU. Iako naša država prolazi kroz period teških iskušenja, siguran sam da zajednički možemo prevazići sve probleme i razlike istakao je - Odžić.&nbsp;
Moramo, napominje, raditi na tome da svaki građanin bude ponosan na ovaj datum, jer ovaj datum mora da nas spaja a nikako dijeli, jer nemamo rezernu domovinu bez obzira koje nacije i vjere bili.
- Crna Gora nam je svima zajednički dom, bedem pred osvajačima, kišobran u nevremenu, putokaz u beznađu, zato je svi zajednički čuvajmo i poštujmo. Drage Budvanke i Budvani, građani Crne Gore, &nbsp;neka nam je srećan Dan nezavisnosti Crne Gore - poručio je Odžić.&nbsp;

Odžić: Neka 21. maj posluži svim građanima kao putokaz i težnja da sljedeći dočekamo kao punopravna članica EU

Više od 80 urednika iz vodećih evropskih medija potpisalo je peticiju kojom se traži povlačenje zakona u Mađarskoj koji ima za cilj ograničavanje stranog finansiranja medija i organizacija za ljudska prava, što kritičari vide kao pokušaj gušenja kritike vlasti.
Predlog zakona, koji je prošle sedmice podnijela nacionalistička stranka Fides premijera Viktora Orbana, predviđa izradu liste subjekata koji primaju sredstva iz inostranstva i mogućnost da im se ograniči rad, ili da budu ugašeni, ako vlast ocijeni da predstavljaju prijetnju Mađarskoj i njenoj kulturi.
Zakon je naišao na široku kritiku mađarskih medija, istraživačkih centara i organizacija za ljudska prava, koji tvrde da je njegova prava svrha ugušiti političko neslaganje. Na ulicama su održani protesti.
Potpisnici peticije, objavljene danas, naveli su da Fidesz usvaja "iste autoritarne taktike kakve viđamo" u Rusiji pod predsjednikom Vladimirom Putinom. Rusija je 2012. godine usvojila zakon koji omogućava vlastima da strane nevladine organizacije koje se bave političkom aktivnošću označe kao strane agente.
U peticiji se ističe da je opstanak slobodne štampe i domaće mađarsko, ali i šire evropsko pitanje, „posebno u regionu u kojem sve veći broj populističkih lidera preuzima Orbánove metode“.
Peticiju su potpisala 84 glavna urednika iz medija poput britanskog Guardiana, francuskog Libérationa, poljskog Gazeta Wyborcza, austrijskog ORF-a, slovačkog SME-a i češkog Hospodářské noviny...
Urednici su pozvali svoje vlade i institucije Evropske unije da djeluju kako bi spriječile usvajanje zakona, navodeći da je on u suprotnosti i sa ugovorima EU i sa Poveljom o osnovnim pravima.
Mađarski poslanici glasaće za zakon sredinom juna. Očekuje se njegovo usvajanje, s obzirom na to da Fidesz ima apsolutnu većinu u parlamentu.
Orban, koji je na vlasti od 2010. godine, obećao je u martu da će se obračunati sa stranim finansiranjem nezavisnih medija i opozicionih lidera – potez koji kritičari ocjenjuju kao pokušaj učvršćivanja pozicije pred izbore zakazane za 2026. godinu, koji bi mogli biti neizvjesni.

Evropski urednici potpisali peticiju protiv poteza Mađarske usmjerenog na strane organizacije

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović-Marković optužila je večeras predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Miodraga Lakovića da je povezan sa strukturama organizovanog kriminala i da opstruira rad Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.
- Vi ste jedan od aktivnih pomagača struktura organizovanog kriminala iz najmračnijeg perioda. Trebalo bi da budete predmet istrage Uprave policije. Nemoguće je da mi iz MANS-a znamo kad dolaze brodovi s kokainom, a vi na čelu Odsjeka za droge ne znate jeste li 300 grama zaplijenili – kazala je Ćalović-Marković večeras na sjedmici Odbora.
Ona tvrdi da se Laković politički angažovao isključivo da bi opstruirao reforme u sektoru bezbjednosti, posebno proces vetinga u policiji.
- Vi ste posljednji koji bi trebalo da ima pristup operativnim podacima Uprave policije - kazala je ona.
Laković je odbacio te navode kao dio kampanje koju Ćalović-Marković vodi protiv njega, naglašavajući da se politički angažovao na poziv premijera Dritana Abazovića i Milojka Spajića.
- Vi se na laičkom niovu bavite operativnim radom. Vama bih mogao da predajem - kad je u pitanju operativni rad. Vi tražite operativne podatke - svi podaci su ostali u Upravi policije i sve može da se vidi. Vaše manipulacije su promašene. Nećete uspjeti u onome što ste naumili - kazao je Laković.

Oštre optužbe na relaciji Čalović-Marković - Laković

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Tag: vuk-kadic