Policijski službenici u Budvi i na Cetinju uhapsili M.M. (19) i J.V. (29) zbog kršenja mjere zabrane napuštanja stana. Njima je određen pritvor i sprovedeni su u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS).
Operativno interesantna osoba M.M. (19) iz Budve u najmanje 10 navrata, prilikom obilaska policijskih službenika, nije zatečen na adresi stanovanja koju je naznačio sudiji za istragu.
- O tome su uredno obavještavali Viši sud u Podgorici, koji je sagledavajući navedene činjenice, a nakon više dostavljenih obavještenja, donio rješenje o određivanju pritvora, nakon čega je M.M. sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Prethodno je M.M. rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici određena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, a zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Takođe, službenici Odjeljenja bezbjednosti Cetinje su kontrolisali J.V. (29) i utvrdili da je isti prekršio mjeru nadzora imajući u vidu da nije zatečen na naznačenoj adresi.
Njemu je prethodno izrečena mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi za krivično djelo pranje novca.
- Imajući u vidu da je J.V. zatečen u kršenju zakonske mjere, sa događajem je upoznat sudija za istragu Višeg suda u Podgorici koji je donio rješenje o određivanju pritvora nakon čega je imenovani sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija - dodaje se u saopštenju policije.
Kako ističu, Uprava policije je u ovim slučajevima preduzela konkretne preventivne mjere i radnje iz svoje nadležnosti, iskazala inicijativu, i pravovremeno obavijestila sud o kršenju mjera nadzora, u cilju preduzimanja odgovarajućih radnji, radi zaštite pravnog poretka i sigurnosti građana, što je rezultiralo određivanjem pritvora za koja je nedvosmisleno utvrđeno kršenje izrečenih nadzornih mjera.
- Uprava policije pozdravlja ovakvu odluku suda, kojom je demonstriran jedinstven institucionalni odgovor, kojim se sinhronizovano i odlučno iskazuje adekvatna reakcija organa za sprovođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala. Policija će, u saradnji sa nadležnim sudovima, i ubuduće odlučno reagovati na svako nepoštovanje zakona, nepoštovanje mjera nadzora, sudskih odluka i sudskih mjera, djelujući odlučno, beskompromisno, neselektivno i bez izuzetaka - poručeno je iz Uprave policije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Budvanin i Cetinjanin sprovedeni u UIKS nakon što su prekršili mjeru zabrane napuštanja stana

Viši sud u Podgorici odredio je pritvor okrivljenom M.M. nakon što je prekšrio mjeru zabrane napuštanja stana.
Okrivljenom M.M, protiv koga se pred ovim sudom vodi krivični postupak zbog krivičnog djela nedozvoljena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, određen je pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 st.1 tač.1 Zakonika o krivičnom postupku. 
- Naime, imenovanom su rješenjem ovog suda bile određene mjere nadzora zabrana napuštanja stana i zabrana sastajanja sa određenim licma na udaljenosti ne manjoj od 100 metara. Kako je iz Uprave policije ovom sudu saopšteno da okrivljeni nije poštovao mjeru nadzora zabrana napuštanja stana, odnosno da u više navrata nije zatečen u stanu, postupajući sudija dostavio je spise predmeta vijeću kako bi odlučio o osnovanosti za određivanje pritvora - navedeno je u saopštenju višeg suda.
Krivično vijeća ovog suda je porom donijelo rješenje o određivanju pritvora okrivljenom M.M.

Okrivljeni za posjedovanje droge prekršio zabranu napuštanja stana, određen mu pritvor

Bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije Jeleni Perović ukinuta mjera nadzora - zabrana napuštanja stana, potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda.
Kako nam je rekla savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu Ivana Vukmirović, produžene su mjere nadzora - obaveza povremenog javljanja određenom državnom organu i privremeno oduzimanje putne isprave.
Ročiste radi kontrole optužnice u slučaju protiv Perović zakazano je za 18. decembar sa početkom u sedam sati.
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) predalo je 28. novembra Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici optužnicu za više krivičnih djela protiv Perović, koja je uhapšena polovinom aprila, zbog sumnje da je učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz SDT-a su saopštili da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Kako je saopšteno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da je Perović u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist.
- Ona je kao direktorica Agencije za sprječavanje korupcije, izabrana odlukom Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, suprotno Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim je propisano da rješenje o zaradi za lica koja su izabrana u skladu sa propisima donosi radno tijelo koje ih je izabralo, za sebe i u svoju korist, donosila rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada i rješenja o varijabilnom dijelu zarade, iako je za njihovo donošenje ovlašćen Savjet Agencije za sprječavanje korupcije, a u rješenja o isplati uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada unosila i neistinite podatke o broju prekovremenih radnih časova u kojima nije radila duže od punog radnog vremena ili koji ne odgovaraju njenom ostvarenom radu dužem od punog radnog vremena, na osnovu kojih joj je isplaćivana uvećana zarada, pa je tako sebi pribavila imovinsku korist, a oštećenoj nanijela štetu u ukupnom bruto iznosu od 5.796,53 eura - navodi se u saopštenju SDT-a.
Jelena Perović uhapšena je 17. aprila ove godine po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore koje je tereti da je zloupotrijebila službeni položaj i sebi i drugima nezakonito pribavila imovinsku korist veću od 60.000 eura, u periodu od avgusta 2020. do februara 2024. godine.
Perović se u trenutku hapšenja nalazila u prostorijama ASK-a, a nakon što je izvršen pretres prostorija Agencije, sprovedena je na saslušanje.
Ona je, nakon što je saslušana kod sudije za istragu Višeg suda u Podgorici Suzane Mugoše, puštena da se brani sa slobode.

Tamara Klikovac

Jeleni Perović ukinuta zabrana napuštanja stana

Crnogorski državljanin I.Ć. (25) uhapšen je u Podgorici zbog sumnje da je izvršio krivično djelo iskorišćavanje djece za pornografiju.
- Prikupljena dokumentacija i dokazni materijal pronađen prilikom pretresa stana i drugih prostorija koje koristi lice I.Ć. ukazuju na to da je u dužem vremenskom periodu, u kontinuitetu, pribavljao i posjedovao fotografije pornografskog sadržaja na kojima se nalaze malodobna lica - saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je upoznat nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je, nakon saslušanja, osumnjičenom I.Ć. odredio mjeru zabrane napuštanja stana.

Podgorica: Mladiću izrečena zabrana napuštanja stana zbog dječije pornografije

Tenderska procedura za kompletnu rekonstrukciju Osnovne škole Mahmut Adrović Petnjica, koja je vrijedna oko dva miliona eura, privedena je kraju, izabran je izvođač radova, tako da radovi treba uskoro da krenu - najavio je čelnik ove obrazovne ustanove Almir Pljakić.
Rekonstrukcija se, kako je rekao u intervjuu u okviru serijala tekstova pod nazivom "Fokus Bihora", realizuje uz donaciju SAD, a slijedi nakon ulaganja u mrežu, računare i nadzor.
Ova škola, kako je precizirao, ove godine broji 127 učenika u 15 odjeljenja.&nbsp;
- Prema uporednim podacima koje se tiču brojnog stanja učenika, naša škola je u neznatnom padu - precizirao je Pljakić.
Na pitanje koje vannastavne aktivnosti i sekcije su najposjećenije odgovorio je da su zanimanja učenika velika, kako za IT vještine, tako i za sportsku, recitatorsku, ekološku sekciju koje su okosnica naše ustanove.
Pljakić navodi i da je saradnja između škola u Petnjici na zavidnom nivou, kao i saradnja sa školama na nivou regije ili države. &nbsp;
- To se ogleda u raznim radionicama, takmicenjima - kazao je Pljakić.
Na pitanje kakav je uspjeh učenika na opštinskim i državnim takmičenjima, te šta bi izdvojio kao poseban uspjeh, odgovara da učenici njihove škole postižu zapažene rezultate, kako na nivou opštine, tako i na nivou države. &nbsp;
- Istaći ću neke od njih: opštinsko i državno takmicenje recitatora gdje su nasi ucenici zauzeli prvo, drugo i treće mjesto, zatim odličan rezultat iz njemačkog, engleskog jezika i hemije na državnom takmičenju - istakao je Pljakić.
Navodi da je prevoz učenika u kontinuitetu dobro organizovana, tako da dva kombija pokrivaju sve ranije zadate rute.&nbsp;
- Nabavkom novog vozila smo učinili prevoz učenika sigurnijim i bezbjednijim - rekao je Pljakić.
Govoreći o nastavnom kadru, kaže da je dosta dobar i podmlađen.
- Iako su na nivou države uočeni definiti u nastavnom kadru iz određenih predmeta (matematika, hemija,fizika, biologija, istorija, geografija). Naša ustanova ima nastanike koji su strukovno angažovani prema zakonski utvrđenom pravilniku - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li škola ima ekološku sekciju ili “eko-patrolu”, te koliko učenika učestvuje i šta konkretno rade, kaže da je ekološka sekcija jedna od okosnica u organizaciji vannastavnih aktivnosti.&nbsp;
- Izuzetnu saradnju imamo sa nekoliko nevladinih organizacija kroz zajedničke akcije, kao i edukaciju učenika - naveo je Pljakić.
Škola kroz vannastavni sadržaji, kako je rekao, želi kod učenika da razvije spoznaju kao i vještine u određenim oblastima, a prvenstveno u očuvanju životne sredine kao i proizvodnji hrane.
- U kontinuitetu se organizuju akcije koje se tiču same ekologije, tako i to podrazumijeva sadnja drveća, sakupljanje otpada, kao i njihova reciklaŽž i odaziv učenika je odličan. Kroz "E Tec2 radionicu smo nabavili 3D printer koji moze da od plastike napravi predmete koje su korisne za samu školu, a učenici usvajaju nova znanja kako bi mogla da ih upotrijebe u budućnosti - naglasio je Pljakić.
Na pitanje kojim bi projektom voljeli da podignu ekološku pismenost u školi naredne godine rekao je da je to projekat gdje bi učenici održali edukaciju učenika kontinuitetu odraslima kako upravljati otpadom.
- Ministarstvo prosvjete nauke i inovacije pruza maksimalnu podrsku kako u infrastrukturi, tako i u edukacijama kadra kako bi svi skupa mogli da odgovorimo datim zadacima - naveo je Pljakić.
Na pitanje da li su potrebe škole (kadar, oprema, prevoz, infrastruktura) adekvatno prepoznate u planovima Ministarstva kaže da je škola nabavila novo vozilo za prevoz učenika i isti učinjela bezbjednijim.
- Uradili smo adaptaciju PO Godočelje i sistem grijanja u vrijednosti od 40.000 eura. Internetska mreža, nabavka kompjutera i TV monitora, kao i sistema video nadzora je koštala 60.000 eura, a svaka učionica je postala kabinetska i sami kvalitet nastave je na zavidnom nivou - ocijenio je Pljakić.
Odgovarajući na pitanje šta bi kao direktor prioritetno predložio Ministarstvu za bolje uslove u školama u sjevernim opštinama kaže da ovaj resor radi sa svim svojim kapacitetima na poboljšanju svih uslova, ali moraju se uključiti i ostali akteri, a to je Vlada kao i lokalna uprava.
- Saradnja sa svim lokalnim organizacijama, kao i same Opštine Petnjica je na jednom zavidnom nivou. Učenici učestvuju u kulturnom životu Petnjice kroz FK Petnjica, KUD Bihor, dramsko udruženje Divan, kao i kroz karate klub i drugi akteri drustvenog života - naveo je Pljakić.
Na pitanje kako uključuju roditelje, kaže da je saradnja sa njima i sa Savjetom roditelja takva da kroz razne aktivnosti žele da učine provedeno vrijeme učenika u školi kvalitetnije kako bi vaspitno-obrazovni proces bio na onom nivou na kojem se i očekuje.

Pljakić: Tenderska procedura za rekonstrukcija OŠ "Mahmut Adrović" privedena kraju, radovi uskoro kreću

Posle opakih uvreda na račun europoslanika iz evropske Zelene partije Brisel gubi strpljenje autoritarnim predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, a evropska komesarka Marta Kos našla je jasne riječi da mu odgovori, piše danas dnevnik Frankfurter rundšau (FR).
Taj medij navodi da je sa zakašnjenjem i Evropska komisija primijetila rastuću degradaciju uobičajenih normi ponašanja u toj zemlji. Njemački dnevnik podsjeća da je Vučić poslanike evropskih Zelenih koji su boravili u Srbiji „zapjenušano“ nazvao „najgorim evropski ološem“ i zaprijetio gostima iz Evropskog parlamenta krivičnim progonom.
Uz ocjenu da prozivanje evropskih poslanika svjedoči o „vrlo upitnom razumijevanju demokratije“, evropska komesarka za proširenje Marta Kos je „moćnicima u Beogradu putem tvitera očitala Bukvicu“.
- Izgradite nezavisno pravosuđe koje će se efikasnije boriti protiv korupcije. Oslobodite medije i pobrinite se da mogu slobodno da izvještavaju. I sprovedite napokon izbornu reformu koja će obezbijediti da samo volja građana odlučuje o većini u parlamentu - napisala je Kos, podsjeća FR.
- Takve jasne riječi povodom autoritarnih tendencija u Beogradu do sada su se iz Evropske komisije jedva mogle čuti. Ali izgleda da sve više nestaje strpljenje Brisela sa problematičnim kandidatom koji balansira između Zapada i Istoka, poslije zbližavanja srpskih vlastodržaca sa Kinom i Rusijom na vojnoj paradi u Pekingu - piše FR.
A poziv na uvođenje sankcija beogradskom rukovodstvu, postaje sve glasniji, i to ne samo ne samo u Evropskom parlamentu i srpskoj opoziciji.
- Čak i u Evropskoj narodnoj partiji (EPP), alijansi evropskih demohrišćanskih partija, množe se glasovi da se prekinu veze pridruženog članstva sa Vučićem i njegovom rusofilskom Srpskom naprednom strankom (SNS) - piše FR.
List piše da je, suočen sa prijetećim posljedicama, i Vučić rekao da je vjerovatno bila greška da političare EU nazove ološem.
- Predsjednik države ne bi trebalo javno da koristi takve riječi - rekao je Vučić, koji ni inače nije nesklon da tako grubo vrijeđa političke protivnike - piše dnevnik, dodajući da se Vučićeva samokritika ipak odnosila „samo na stil“, jer je odmah dodao da „lično ima daleko gore mišljenje“ o europoslanicima koje je izvrijeđao.

Njemački FR: Brisel polako gubi strpljenje sa autoritarnim predsjednikom Vučićem

Ovogodišnji Montenegro prajd pod sloganom „Otpor gradi slobodu“ biće održan 4. oktobra na Trgu nezavisnosti u Podgorici.
- Crnogorsku realnost karakteriše višeslojna i duboka politička i društvena kriza koja se ogleda kako u ekonomskim, tako i u institucionalnim problemima. Inflacija koja neumoljivo raste, gura mnoge u začarani krug borbe za egzistenciju. Za većinu građana i građanki vlastiti dom postao je nedostižan san, dok svakodnevna borba za očuvanje dostojanstvenog i bezbjednog života postaje najvažnija, gotovo jedina briga - poručili su u Queer Montenegro.
Univerzalne vrijednosti koje bi trebalo da čine temelj zajedništva i društvene kohezije: empatija, solidarnost, razumijevanje i međusobno prihvatanje, brzo, cijene oni, izumiru.
- Povjerenje u institucije je na najnižem mogućem nivou, jer mi, građani i građanke sve manje vjerujemo da država može i hoće da nas zaštiti i da nam pruži podršku u trenucima kada nam je to najpotrebnije. Umjesto sistemske zaštite, oslanjamo se na sopstvenu snalažljivost. U ovakvim uslovima života najizraženije su nepravde prema marginalizovanim društvenim grupama - poručili su u Queer Montenegro.
Iako crnogorski zakoni jasno prepoznaju diskriminaciju, govor mržnje i zločin iz mržnje prema LGBTIQ osobama kao krivično djelo, njihova stvarna primjena je, ukazuju oni, zabrinjavajuće nedosljedna i neefikasna.&nbsp;
- Pravosudni sistem rijetko postupa u skladu sa istim, pa se slučajevi uglavnom svode na prekršaje, dok su kazne minimalne i nesrazmjerne počinjenom djelu, pri čemu se motiv mržnje najčešće previđa. Nedostatak senzibiliteta i edukovanosti kadra u pravosudnom sistemu dovodi do toga da institucije ne samo što ne pružaju odgovarajuću zaštitu žrtvama, nego nas često izlažu sekundarnoj viktimizaciji, birokratskoj ravnodušnosti ili čak otvorenoj netrpeljivosti - navode u Queer Montenegro.
Ovo institucionalno nečinjenje, kažu oni, kreira klimu u kojoj su nasilje, bilo u porodici ili na javnim mjestima, te govor mržnje i diskriminacija ne samo normalizovani nego i društveno prihvatljivi.
- Zaključujemo da nekompetentnost pravosudnog sistema da radi svoj posao direktno onemogućava izgradnju zdravog društva u kojem bi se svako osjećao sigurno i ravnopravno. Škole i domovi su i dalje prostori đe se ispoljavaju ukorijenjene predrasude i „kažnjava“ svako odstupanje od ustaljenih normi. Zbog toga, veliki broj LGBTIQ osoba ostaje tih, u osjećaju da smo sami protiv čitavog sistema i društva koje tu nepravdu smatra „normalnom“. Kada nedjelovanje i prihvatanje tuđe patnje postanu pravilo, cijelo društvo snosi krivicu za to što je nasilje preraslo u društveno poželjnu praksu, što znači da promjena nije samo zadatak institucija, nego i svakog pojedinca - istakli su u Queer Montenegro.
Sa druge strane, iako su problemi poput gubitka radnih mjesta i ekonomske neizvjesnosti opšti za sve, marginalizovane zajednice se suočavaju, ustvrdili su oni, sa dodatnim barijerama i nepravednim postupanjem koji produbljuju teške uslove života.
- LGBTIQ osobe su česta meta diskriminacije na tržištu rada: već na samom početku imamo otežan pristup zaposlenju, a nakon zaposlenja često se suočavamo sa strahom od homofobije i transfobije na radnom mjestu. U slučaju izražavanja drugačijeg rodnog identiteta ili seksualne orijentacije, susrećemo se sa nepravednim otpuštanjem i neprijateljski nastrojenim radnim okruženjem. Ovakva situacija rezultira dubokim socijalnim isključenjem, gurajući LGBTIQ osobe na krajnju ivicu egzistencije - pojasnili su u Queer Montenegro.
Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, usvojen još 2020. godine, predstavlja istorijski iskorak, međutim, u Queer Montenegro poručuju da je potrebno uskladiti još veliki broj povezanih zakona sa ovim zakonom kako bi se obezbijedila njegova puna implementacija u praksi.
- Trans osobe se u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa barijerama u procesu ostvarenja svojih ljudskih prava. Umjesto jednostavnog postupka promjene oznake pola u ličnim dokumentima, trans osobe su izložene prinudnoj sterilizaciji, koja podrazumijeva prolazak kroz invazivne medicinske zahvate - naveli su oni.
Podvukli su da je ovakva praksa ponižavajuća, nehumana i u direktnoj suprotnosti sa međunarodnim pravnim standardima, što ih dodatno izlaže diskriminaciji, pravnoj nesigurnosti i svakodnevnim rizicima od nasilja.
- Ignorišući prijeko potrebno usvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, političke kalkulacije su dovele do blokiranja usvajanja ovog zakona, pokazujući očiglednu nebrigu sistema prema osnovnim pravima i dostojanstvu trans osoba - istakli su u Queer Montenegro.
Uz sve ove društvene nepravde i institucionalnu pasivnost dolazi, kako su kazali, i do pojačanja desničarskih i nacionalističkih narativa koji se sve više šire javnim prostorima.
- Stoga, nasilje i diskriminacija nijesu izolovani incidenti već simptom šireg problema u kojem se marginalizuju i obespravljuju svi koji ne odgovaraju dominantnim strukturama moći. Opresija je u tom smislu sveopšti uzrok neravnopravnosti koji produžava ciklus degradacije demokratskih vrijednosti. Upravo zato što su svi ovi problemi povezani i univerzalni, oni jednako pogađaju i LGBTIQ zajednicu, jer smo i mi sastavni i neraskidivi dio crnogorskog društva. Izazovi sa kojima se susrećemo su samo najočitiji pokazatelj šire društvene krize, što dodatno guši vladavinu prava i otežava suživot i međusobno poštovanje - pojašnjavaju u Queer Montenegro.
Suštinska promjena će, stava su oni, nastupiti kada empatija, solidarnost i briga o svakom građaninu i građanki budu prioritet vlasti, a univerzalne ljudske vrijednosti ponovo postanu temelj na kojem počiva društvo. Tek tada će, poručuju, Crna Gora moći da izraste u mjesto đe se prava i slobode ostvaruju jednako i đe niko nije žrtva diskriminacije i nasilja.&nbsp;
- Poruka koju ovo društvo mora prepoznati je da borba za LGBTIQ prava nije posebna ni izdvojena, već je borba protiv sistemske nepravde, političke neodgovornosti, ekonomske nestabilnosti i kulturne regresije - dodali su oni.
Borba za jednakost, zaštitu od nasilja, poštovanje identiteta i ravnopravnost je, u svojoj suštini, kako su kazali, borba za društvo dostojno svakog čovjeka.
- Tek kada goruća pitanja nezaposlenosti, ekonomske nesigurnosti, neadekvatne institucionalne zaštite, zloupotrebe zarad jeftinih političkih poena, rapidne normalizacije govora i nasilja iz mržnje ponovo postanu fokus političkih i društvenih procesa, kada institucije postanu branik prava, a ne prepreka, Crna Gora može pronaći izlaz iz aktuelne spirale raslojavanja, nepovjerenja, povlašćenih pojedinaca i straha. Dođite na Montenegro Prajd! - zaključili su u Queer Montenegro.

„Otpor gradi slobodu“: Montenegro prajd 4. oktobra na Trgu nezavisnosti

Stepen pokrivenosti uvoza izvozom hrane i pića je 7,7 odsto - što znači da kada damo 100 eura za uvoz hrane i pića mi na suprotnoj strani izvezemo samo 7,7 eura prehrambenih proizvoda. Uvoz je 12,9 puta veći nego što je izvoz hrane i pića - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore.&nbsp;
Podaci pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine uvezeno hrane u vrijednosti od preko 313 miliona eura, dok izvoz jedva pokriva 14 posto tog uvoza. Bez proizvodnje nema hrane nema poljoprivrede, kaže Đuranović, a često se hrana podrazumijeva. To je pogrešno, pojašnjava Đuranović i dodaje da hranu treba proizvesti.
- U ovoj godini za pola godine uvezeno je 493 miliona hrane i pića, što je za 51 milion više nego prošle godine. Uvoz hrane i pića porastao je za 11,5 posto. Može neko da kaže da je to uticaj cijene, slažem se, djelimično, ali kad sam razložio došli smo do rezultata da je obim uvezene hrane 8,1 posto, što znači da smo mi u ovoj godini uvezli 8,1 posto veći broj kilograma hrane, nego u prošloj godini - rekao je Đuranović.
Kaže da je došlo i do pada izvoza, pa je tako za ovu godinu u prvih pola godine iz Crne Gore izvezeno samo 38 miliona eura hrane i pića, što je manje u odnosu na prethodnu godinu 3,7 posto.&nbsp;
Ovakav uvoz bi se mogao objasniti, kaže gost Budilnika, porastom broja stanovnika i povećanim brojem turista, što se nije desilo, pa se nameće da je došlo do pada potrošnje domaćih proizvoda.&nbsp;
Kaže da velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori.
- Kada ne proizvodimo, cijene rastu, a najviše su porasle cijene voća i povrća. Ono što smo ranije proizvodili sad ne proizvodimo, ili proizvodimo u mnogo manjem obimu i to utiče, jer čim nešto uvozite imate i čitav niz drugih troškova, a i zavisni ste. Kada zavisite, &nbsp;logično je da kupujete po većoj cijeni, nego kada ga sami proizvodite - zaključio je Đuranović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Đuranović: Velika uvozna zavisnost hrane i pića determiniše i visoku stopu inflacije u Crnoj Gori

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Ostojić: Tu života više nema

-Veli mi Abazović da će sad Katnića da miču isto kad je izmijenjen zakon o tužilaštvu – obavijestio je Jovica Vukotić svoje kompanjone Stefana Đukića-Mandića i Emila Tuzovića. &nbsp; -Da, Abaz je brat naš – odgovara Đukić-Mandić, radostan što će se njihovi tužuilački progonitelji ukloniti sa pozicija. &nbsp; Ovo je dio prepiske od 1. marta 2021. godine u kojoj sada pokojni šef škaljarskog klana Jovica Vukotić obavještava svoje podređene da je definitivno spremna smjena tadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250909200936_36f9812120ae3832a4a70c0c40a92f0433f51daf3a318eca1fe8d0e564fabc31" data-rendition-name="original" width="521" height="283" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana"> <figcaption>RAZOTKRIVANJE PRIKRIVENIH VEZA: Skaj prepiska Vukotića i članova škaljarskog klana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Iz prepiske se može zaključiti da Vukotiću direktno informacije javlja – Dritan Abazović, u to vrijeme potpredsjednik Vlade Zdravka Krivokapića, čovjek zadužen za kontrolu svih službi bezbjednosti. &nbsp; Ove traskripte objavio je M portal još prije dvije godine i komunikacija sa nekad zaštićene aplikacije pruža uvid u neke veze kriminala sa crnogorskim političarima. Vijeće Višeg suda u Podgorici tek treba da odluči da li će u dokaze uvrstiti Skaj komunikacije koje je na ročištu u julu predložio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. Do transkripata je došla odbrana optuženih, a na osnovu ovih novih informacija ispada je sepecijalni tužilac Miloš Šoškić te potencijalne dokaze - svjesno izostavio. &nbsp; Da sve bude interesantnije, upravo iz transkripata koje je tužilac Šoškić izostavio proizilazi da su oba mafijaška klana – kavački i škaljarski - planirali likvidaciju Milivoja Katnića, ali i Zorana Lazovića i Saše Čađenovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250909200940_7d95c0fbdf89887bb318d81ea6218bc28b1aaa0fb23c58babe37c9ce4df07111" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske "> <figcaption>KAD ŠKALJARCI POHVALE: Dritan Abazović i kompromitujuće Skaj prepiske(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Odluka Višeg suda se očekuje prije septembarskog zakazanog ročišta na suđenju Lazoviću, Katniću i Čađenoviću za zloupotrebu službenog položaja i stvaranje kriminalne organizacije. Odluka Višeg suda mogla bi značajno da utiče na dalji tok sudskog procesa. &nbsp; Jer, očito je: prije Katnića, Lazovića i Čađenovića o kraju profesionalne karijere ali i o njihovim sudbinama imali su informacije - vodeći ljudi škaljarskog klana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250909200940_5653f5e9801a820c0cc418dd61e822ced9df54e2dfaac9891b1c654a9099f69d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici "> <figcaption>ČEKAJUĆI ODLUKU: Zgrada Višeg suda u Podgorici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI VIŠI SUD &nbsp; U slučaju da Viši sud prihvati – kako se očekuje – sve Skaj komunikacije, da se kao dokaz razmatarju takozvane ,,nefiltrirane kriptovane komunikacije, značajno će se promijeniti situacija optuženih jer se lako uočava da su trojica okrivljenih bili na meti kavačkog klana iako se optužnicom terete da su bili dio tog istog kriminalnog klana. &nbsp; Osim toga, neselektovane Skaj komunikacije mogli bi otvoriti &nbsp;prostor za nova procesuiranja, ovoga puta političara koji su do nedavno obavljali ključne funkcije u državi, ili ih obavljaju i danas. &nbsp; Među prvima je svakako Dritan Abazović koji je, prema prepiskama između samog vrha škaljarskog klana, znao da će Katnić i ostali biti smijenjeni već je o tome obavještavao pojedine škaljarce. &nbsp; ,,GAME CHANGER” SRPSKOG SVETA Od avgustovskih izbora 2020. godine Dritan Abazoviće je postao neka vrsta zvijezde ,,srpskog sveta” jer je presudno uticao na prevlast litijaškog pokreta u crnogorskom parlamentu. No, objelodanjenim transkriptima komunikacije kriminalaca i njihovih saradnika pokazuju osnnovi sumnje da su postojale jasne veze između pojedinih istaknutih političara postavgustovske vlasti i pripadnika kriminalnih klanova. &nbsp; O tome svjedoči i prepiska od 30. avgusta 2020. godime koju je M portal objavio, a u kojoj je glavna zvijezda upravo Dritan Abazović. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Tako već pominjani Stefan Đukić-Mandić obavještava druga Bojana Lopičića da mu je Abazović javio da ,,deru DPS noćas”, na što Lopičić odgovara. ,,Brat! Najveći do svih. Svega mi!”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250909200944_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt='KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović '> <figcaption>KO SKRIVA ,,SKAJ DOKAZE ": Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  PRIJETNJE KATNIĆU I OSTALIMA... Nije tu kraj planova škaljarskog klana o obračunu sa onima koji su ih u ime države progonili. Tako Đukić-Mandić saopštava prijetnje da će, ,,kada &nbsp;prođe neki period kad ostanu bez službe pobiti ta go**a”. &nbsp;&nbsp; Iako je po optužnici Miloša Šoškića, trojka Katnić, Čađenović i Lazović zloupotrijebila službeni položaj podredivši ga kavačkom klanu koji predvodi Radoje Zvicer - skaj komunikacije koje Katnić nudi Višem sudu u Podgorici ruše i tu, glavnu tezu specijalnog tužilaštva. Ispostavlja se da su visokorangirani članovi kavačke mafijaške organizacije planirali da Katnića ubiju, a dijete mu poliju kisjelinom, a da tužioca Čađenovića naprave invalidom jer su smatrali da su naklonjeni škaljarskom kriminalnom klanu i da im „pakuju“ optužbe. Upotreba skaj prepiski u montiranim procesima polagano otvara pandorinu kutiju grijehova vodećih ličnosti postavgustovske Crne Gore. &nbsp; ABAZOVIĆ I PRIČA O ŠVERCU Dritan Abazović, koji je bio vlasnik kriptovanog telefona, pominje se i u prepisci u kojoj se dogovara preuzimanje šverca cigareta preko Luke Bar, kada se otkrivaju konekcije sa srpskim špijunom Stevanom Simijanovićem, načelnikom policije u Baru Ilijom Vasovićem, ali i kontroverznim biznismenom Miodragom Dakom Davidovićem. &nbsp; Kriptovani telefoni bilježili su i aktivnosti mafijaških organizacija u protežiranju Demokrata Alekse Bečića kupovinom i obezbjeđivanjem glasova na izborima 2020, na Cetinju, u biudvi, Kotoru. &nbsp; Na Skaj nijesu bili imuni ni neki visoki funkcioneri bivšeg Demokratskog fronta, kao na primjer nekadašnji prvi čovjek Budve Milo Božović, ali ni najjača politička organizacija u Crnoj Gori – Crkva Srbije koja je pripadnike klanova angažovala za kupovinu naoružanja u susret avgustovskoj promjeni vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250909200944_e1cfef8a38759ddafa9d92b9130fceffeb147e27a6c117cf98025202d0831e30" data-rendition-name="original" width="1920" height="1282" loading="lazy" alt="KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicima"> <figcaption>KAKO DO ISTINE O POSTUPANJU SDT-A: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac sa saradnicim(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ĐE JE ,,MANDA” I ŠTO RADI NOVOVIĆ Više izvora Televizije E iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, ali i Hrvatske ukazuju da postoje Skaj komunikacije u kojima se pominje ime i najuticajnijeg političara u Crnoj Gori – Andrije Mandića. &nbsp; No, za sada nema ni traga od kriptovanih poruka u kojima se pominje Mandićevo ime zajedno sa imenom Mila Božovića, osumnjičenog za krijumčarenje narkotika. &nbsp; Za rasplet priče o Skaj prepiskama veoma je bitno i postupanje Specijalnog državnog tužilaštva na čijem je čelu Vladimir Novović. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je Specijalno tužilaštvo bilo vrlo selektivno u čitanju Skaj komunikacija. &nbsp; Od milion i dvjesta hiljada komunikaciaj dobijenih posredstvom Europola, Novović i ekipa specijalnih tužilaca nijesu procesuirali, pa ni pozvali makar na saslušanje, ni jednog od političara koji se pominju u mafijaškim prepiskama. &nbsp;&nbsp; Tužilaštvo nije našlo dokaze ni u slučaju „Skaj“ komunikacija čije transkripte je M portal objavio u avgustu prošle godine, koje svjedoče o dogovoru pripadnika škaljarskog klana za nabavku kriptovanih telefona za Abazovića, koje je on naručio, ali su oni odlučili da mu ih poklone. Ukoliko Vijeće Višeg suda ne bude selektivno, kao što je do sada bilo Specijalno državno tužilaštvo, možda bi crnogorska javnost uskoro mogla da vidi punu i istinitu sliku o vezama organizovanog kriminala i visoke politike. &nbsp; Ta nova slika bi mogla da dovede u problem, ne samo neke političare, već i ljude iz tužilaštva koji niejsu obavljali svoj posao. &nbsp; &nbsp;

Ako se sud odluči za neselektivan pristup porukama - „Brat Abaz“ bi se mogao naći u problemu

Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović, koji je prošle godine smijenjen nakon niza kontroverzi, biće imenovan za savjetnika u crnogorskoj misiji u Briselu, saznaje portal ETV iz izvora bliskih Vladi. 
 
Prema pouzdanim informacijama, inicijativu da Odović dobije ovu poziciju dao je šef kabineta premijera, Branko Krvavac. Imenovanje dolazi uprkos ozbiljnim sumnjama i aferama koje su obilježile Odovićev mandat. 
 
Odović je razriješen u julu prošle godine, nakon burnog perioda tokom kojeg su ga pratile brojne kontroverze. Po preuzimanju funkcije, u javnosti je izazvao podsmijeh izjavom da “nije imao pojma što je to prostorni plan”. 
 
U martu ove godine, Odović je saslušan zbog mogućih neregularnosti u vezi sa izdavanjem dozvola za gradnju luksuznih objekata – kula na prostoru Jadranskog sajma, solitera u Baru i još nekoliko kapitalnih projekata duž primorja. Tokom izjava datih medijima, naveo je da je pozvan kao svjedok u vezi sa gradnjom objekta u Budvi, za koji su postojali sporovi oko zakonitosti izdavanja građevinske saglasnosti. 
 
„Saglasnost je izdata posljednjeg ili pretposljednjeg dana mog mandata. Ja je nisam potpisao, niti bio nadležan za to. Mislim da je u interesu građana da se provjeri da li je procedura bila zakonski ispoštovana“, rekao je tada Odović. 
 
Njegov odnos prema javnosti i medijima takođe je bio predmet oštrih kritika. U julu prošle godine, novinari su ga čekali 50 minuta u zgradi Vlade, nakon čega se, bez ikakvog objašnjenja ili izjave, udaljio bez riječi. Pres-konferencija koja je bila najavljena nikada nije održana, a iz njegovog resora je kratko saopšteno da se odgađa za narednu sedmicu – što se nije desilo. 
 
Ovakvo ponašanje jasno je pokazalo nivo nepoštovanja prema novinarima, kao i ignorisanje osnovnih demokratskih standarda transparentnosti. 
 
Odović se pominjao i u kontekstu navoda o mobingu unutar sopstvenog resora, ali ti navodi nikada nijesu do kraja razjašnjeni, niti je iko iz Ministarstva preuzeo odgovornost. Bio je ministar za koga su preciznost, odgovornost i institucionalna ozbiljnost bili očigledno nepoznati pojmovi. 
 
I pored toga, sada će predstavljati državu Crnu Goru u njenoj misiji u Briselu – što postavlja ozbiljna pitanja o kriterijumima za izbor kadrova i političku odgovornost vlasti prema građanima.

Janko Odović postaje savjetnik u Briselu

„Treba mu kičmu slomiti pa neka ostane beznačajan posle“. „Valjalo bi zbilja znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu. Valjalo bi mu se zahvaliti“ - samo su neke od prijetnji koje već duže od godinu na društvenim mrežama dobija novinar Televizije E Žarko Krivokapić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250910190956_ffc5ff7dded0c6f95eeb92c15b36d7ca6222848a7b224ad415a82608df55ea9f" data-rendition-name="original" width="739" height="1328" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  &nbsp;„Ima li ovo ustaško komunističko kopile ime i prezime“, „Okoreli bolesnoumni autošovinista ustaške provijencije, obični kanalizacioni otpad“, „a kako mu treba jeb mater smećar ustaški“ - još su neke od riječi koje se ređaju u komentarima ispod snimaka Krivokapićeve emisije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250910190956_e9f93ad8f8a81b27e38c29a12438d66a3faec0fd07765bb10539df1ef01df477" data-rendition-name="original" width="738" height="1227" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  On je o tome govorio u prilogu koji je emitovan na Televiziji E ističući da mu nije jasno zašto neko prijeti zbog emisije koja je u potpunosti u skladu sa novinarskim kodeksom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250910190956_f1acb3e24547ee7c5071860ed14337a6ed1676cbff3e94f3f4d5a9cb1cf0c8ea" data-rendition-name="original" width="1080" height="982" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  - Već više od godinu odbijam prijetnje na društvenim mrežama. Ne znam zašto neko prijeti zbog emisije koja se radi skladu sa etičkim kodeksom - rekao je Krivokapić dodajući da ga dodatno brinu prijetnje koje su upućene članovima porodice - što im izaziva osjećaj ugroženosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250910190956_b9a86d0e2fcdaab07da9567cde38850fc1900d007af3afb1824c1f08999d7e0a" data-rendition-name="original" width="1073" height="577" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  Takve prijetnje, podvlači on, imaju cilj da zapuše usta onima koji profesionalno obavljaju svoj posao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025091020090_fa54a7b263aeceab55cf840811869c8b84e4f35395aaf286fcdf6e195634b592" data-rendition-name="original" width="1079" height="1512" loading="lazy" alt="prijetnje"> </figure>  <h2>Instrukcije iz Crne Gore</h2> Danas je, inače, tri godine od prve prijetnje koju je urednica M portala Danica Nikolić dobila od osobe koja se potpisuje kao "Bane LA", a ujedno i dan kad je zaprimila najnoviji uznemirujući mejl u kojem joj se prijeti smrću. - Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste", "Blizu sam da ti odsviram kraj", "Pa druga ti ubiše onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naručim i jedan za tebe"... - piše u mejlu koji je danas dobila Nikolić. Nakon više podnijetih prijava i svih policiji i tužilaštvu proslijeđenih mejlova koji sadrže prijetnje, ona je poslije posljednjeg davanja izjave u Osnovnom državnom tužilaštvu kazala da neće podnijeti više ni jednu prijavu jer nadležni imaju dovoljno materijala i znaju ko šalje prijetnje sa mejla slatkislatka@hotmail.com, te da su sva buduća dešavanja u vezi sa ovim slučajem odgovornost policije i tužilaštva.&nbsp; Prvu prijetnju je dobila 10. septembra 2022. godine, a od tada su se nizali mejlovi i nove prijetnje ne samo urednici M portala već i kolegama iz drugih medija. Sektor policije koji se bori protiv sajber kriminala je brzo otkrio identitet "Baneta LA" i mjesto odakle šalje prijetnje, ali bez obzira na uspostavljenu međunarodnu komunikaciju u ovom slučaju, do danas nema nikakvih konkretnih rezultata.&nbsp; U seriji mejlova koje je danas poslao "Bane LA" očigledno najavljuje i svoj dolazak u Crnu Goru. Nikolić je u izjavi za TV E ocijenila da osoba koja joj prijeti dobija instrukcije iz naše države, - Mislim da je čovjek instutiran iz Crne Gore jer u prvim prijetnjama se pominju ljudi za koje on ne može znati preko društvenih mreža i medijskih nastupa.. Dakle, pominjanje imena tih ljudi jednostavno govori u prilog tome da dobija insutrkcije od nekoga u Crnoj Gori. Ko je taj neko - to je stvar nadležnih - istakla je Nikolić.&nbsp; <h2>Kad zakaže država - ohrabre se svi koji napadaju novinare</h2> Izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović podvukao je da je krajnje vrijeme da se nešto preduzme - prije nego li se desi nešto katastrofalno. - Ovo je kap koja je prelila čašu. Insittucije, pogotovo policija, moraju da zaštite novianre jer postaje nemoguće da obavljaju osnovne funkcije - istakao je on. Ustvrdio je da država ne reaguje efiksano. - Oni koji prijete se onda ohrabre. Država mora da garantuje siguran ambijent za rad novinara. Svaki put kad zakaže država ohrabre se svi koji napadju novinare - jasan je Vujović.

Novinar TV E duže od godinu dobija prijetnje na društvenim mrežama: „Treba mu kičmu slomiti“, „valjalo bi znati ko je ovaj pametnjaković, a i podatke o njemu“

Tag: zabrana-napustanja-stana