Evropska komisija (EK) još nije dala zeleno svjetlo za Predlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o unutrašnjim poslovima, ali su ova rješenja ponovo na dnevnom redu Skupštine, uprkos brojnim primjedbama stručne javnosti na njihovu sadržinu - ukazala je urednica istraživačkih i digitalnih projekata Raskrinkavanje.me Jovana Đurišić.
EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje im je dostavila crnogorska vlada, a kad procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. To su iz sjedišta EU u Briselu kazali za Raskrinkavanje.me povodom dva pomenuta zakonska rješenja koja su se ponovo našla na dnevnom redu sjednice Skupštine, koja je zakazana za 2. februar.
Proces usvajanja Zakona o ANB i izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima privremeno je “obustavljen” u julu prošle godine, poslije ozbiljnih kritika NVO i stručne javnosti, ali predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić tada je saopštio da su predlozi zakona u ovom slučaju skinuti sa dnevnog reda da bi se u poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.
- Predlozi su se ponovo našli na dnevnom redu skupštine, za sjednicu vanrednog skupštinskog zasijedanja koje je zakazano za prvi ponedjeljak u februaru. Ipak, “poboljšanja komunikacije sa javnošću” očigledno nije bilo, dok eventualna komunikacija sa međunarodnim partnerima nije učinjena transparentnom. Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju da pruži odgovarajuće pojašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i omogući komisiji da izvrši temeljnu analizu, prije nego što se nastavi sa procedurom - ukazala je Đurišić.
Iz EK je ranije saopšteno da se svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, pri čemu sve mjere moraju biti zakonite, srazmjerne, jasno opravdane konkretnim potrebama, i usklađene s principima demokratskog nadzora i poštovanja temeljnih prava.
Da su vlasti zanemarile briselske apele potvrđuje, kako je ukazala Đurišić, i najnoviji odgovor iz Evropske komisije, u kojem su naveli da je razmatranje zakona u toku, a da će tek nakon procjene mišljenje biti dostavljeno zvaničnoj Podgorici.
- Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima, kao i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje nam je dostavila Vlada Crne Gore. Nakon što naše procjene budu završene, dostavićemo naše komentare na ovaj nacrt zakona crnogorskim vlastima. U ovoj fazi, stoga, nemamo dodatnih komentara - poručili su za Raskrinavanje iz EU.
Iz HRA su, podsjeća Đurišić, ranije tražili od Vlade da povuče Predlog zakona o ANB, problematizujući između ostalog i to što se se pomenutim rješenjem, daju ovlašćenja ANB da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije.
Sporno je, naveli su tada iz HRA, što po ovom rješenju, ANB ima mogućnost da bez sudske odluke tajno prikupi podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije.
- Kada je u pitanju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kako je navedeno u obrazloženju prijedloga, u postupku primjene zakona nije vršeno usklađivane sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, predlog zakona nije prošao javnu raspravu, niti je u njegovom obrazloženju navedeno da je dobio saglasnost Evropske komisije. Pomenutim predlogom se, između ostalog, predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje “bezbjednosne smetnje”. Ključnu ulogu u tom procesu imala bi Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji, koju imenuje ministar - navela je Đurišić.
Ni to zakonsko rješenje vladajuće većine nije, podvlači ona, prošlo bez kritika.
- Iz Instituta alternativa problematizovali su određene odredbe zakona, navodeći da i “pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije”. Sa druge strane, predlagači su stava da, umjesto što njihova zakonska rješenja „predstavljaju povod za zabrinutost“, izmjene koje nude treba posmatrati kao „pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem, što će biti veoma lako mjerljivo u prvih nekoliko mjeseci primjene ovog zakona ako bude usvojen“ - navela je Đurišić.
Ipak, kako je istakla, ostaje nejasno kako će izgledati “transpozicija evropskih vrijednosti” u trenutku kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava da bi usvajanje ovih zakona moglo značiti ozbiljna kršenja prava i procedura.
- Zato se, umjesto utiska o pozitivnom primjeru evropskih vrijednosti, više stiče dojam da ponovno guranje ovih zakona kroz Skupštinu djeluje kao svjesno ignorisanje evropskih standarda koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi - zaključila je Đurišić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Skupština Crne Gore zakazala je nastavak rada za danas, u devet sati, a na dnevnom redu trebalo bi da se nađe i Prijedlog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Kako je navedeno u najavi na sajtu crnogorskog parlamenta, pred poslanicima će se danas naći i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o zaštiti kulturnih dobara, Prijedlog zakona o privrednim društvima, Prijedlog zakona o amnestiji lica osuđenih za krivična djela propisana zakonima Crne Gore i lica osuđenih stranom krivičnom presudom koja se izvršava u Crnoj Gori.
Takođe, trebalo bi da se raspravlja i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.

1250x600

1084x550

Pred poslanicima danas i Zakon o ANB-u

Na dnevnom redu Skupštine naći će se nekoliko zakonskih rješenja koja u budućnosti mogu biti sporna po više osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mišljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvršna direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno krše preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutrašnjim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rješenjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, narušavaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces donošenja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rješenja.
Da se vladajuće partije deklarišu kao vrlo proevropske, ali da se ponašaju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kršeći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
- Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono što vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija. Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podršku EU, ali i ta podrška ima svoje limite, što znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su prošli proceduru kako su prošli, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kršimo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama - kazala je Vuksanović za Dan.
Kako ističe, vladajuća većina je u više navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rješenja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skupštini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidimo neke šablonske mehanizme postupanja od strane vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija - navodi Vuksanović.
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
- U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno krše obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava - zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje pomenutih zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog društva.
- Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku društvenog dijaloga i da poštuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i naglašenu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vrši `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao što je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u narušava pravo privatnosti, zaštita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. - kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rješenja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, a koji imaju punu podršku skupštinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Centar za ženska prava ponovno su uputili apel premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Odbora za bezbjednost i odbranu Miodragu Lakoviću, kao i svim članovima i članicama tog skupštinskog tijela, u kom pozivaju na povlačenje Prijedloga zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost iz skupštinske procedure i otvaranje prostora za stručnu i javnu raspravu do jesenjeg zasijedanja Skupštine.
&nbsp;Kako ističu, nastavak sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu zakazan je već za danas u 8.30 sati.
Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:
"Poštovani predsjedniče Vlade,&nbsp;
ponovo apelujemo da povučete Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) iz skupštinske procedure i otvorite prostor za stručnu i javnu raspravu do skupštinskog jesenjeg zasijedanja.&nbsp;
Ovaj zakon predstavlja ekstreman rizik po ljudska prava građana i građanki, i kao takav zahtijeva odgovarajući proces usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima koji obavezuju Crnu Goru.&nbsp;
Imajući u vidu da se nalazimo u procesu pristupanja Evropskoj uniji i da je primjena evropskih standarda i najboljih praksi u oblasti ljudskih prava jedan od ključnih uslov za to, apelujemo da Evropskoj komisiji omogućite da izvrši temeljnu analizu predloženih zakonskih rješenja.&nbsp;
O nacrtu Predloga je obaviještena i Specijalna izvestiteljka Ujedinjenih nacija o pravu na privatnost i apelujemo da sačekate i njeno mišljenje.&nbsp;
Opšti interes bezbjednosti građana i građanki od ugrožavanja njihovih prava nalaže da se ostavi prostor za ocjene međunarodnih stručnjaka o zaštiti prava na privatnost od službe državne bezbjednosti.&nbsp;
Pohvaljujemo pokazanu volju da se naše primjedbe donekle uvaže i da se na prvobitan Predlog zakona amandmanski djeluje. Međutim, u amandmanima koje je Vlada sinoć usvojila na elektronskoj sjednici, a koje su mediji objavili, i koji su upućeni skupštinskom Odboru za odbranu i bezbjednost uočavamo sljedeće nedostatke:&nbsp;
1) AMANDMAN 1: U odnosu na ovlašćenje ANB iz člana 13 Predloga da bez sudske odluke pristupa podacima iz pisanih i elektronskih evidencija državnih organa, organa državne uprave, lokalne samouprave, pravnih lica i drugih subjekata koji vode pisane i elektronske evidencije, vraćeno je važeće rješenje, po kojem su za ovaj pristup potrebni pisani sporazum i saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), umjesto da je usvojena preporuka Komiteta za ljudska prava iz aprila 2025. godine i predviđen sudski nadzor nad primjenom ovog ovlašćenja, koji je jedini primjeren1 , kako je na jučerašnjoj sejdnici odbora najavio i ministar pravde Božović.&nbsp;
Insistiranjem na postojećem rješenju, službenicima ANB-a se daju veća ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci, odnosno policijski službenici dok izviđaju osnove sumnje da su izvršena vrlo određena krivična djela, naspram neodređenog sprečavanja ugrožavanja nacionalne bezbjednosti, što radi ANB. Da bi se u krivičnom postupku, primjera radi, ostvario pristup podacima o bankarskim računima građana, neophodna je sudska odluka (čl. 257b ZKP). U krivičnom postupku i državni organi mogu uskratiti pokazivanje ili izdavanje svojih spisa i drugih isprava, ako smatraju da bi objavljivanje njihove sadržine štetilo javnom interesu, pa o tome onda odluku donosi sudsko vijeće (čl. 86 ZKP), itd. Pri tom, sudeći i po praksi Evropskog suda za ljudska prava (vidi npr. Klass protiv Njemačke, 1978, 42-49) u pogledu rizika od proizvoljnosti, tj. zloupotrebe ličnih podataka građana, veći rizik prijeti od izvršne vlasti, koju oličava ANB, nego od državnih tužilaca, koji su autonomni u odnosu na izvršnu vlast.&nbsp;
2) AMANDMANI 4 I 5 U VEZI AMANDMANA 2: U odnosu na tajno prikupljanje podataka o elektronskoj komunikaciji korisnika, koja sadrži podatke o saobraćaju i lokacijama, kao i podatke o neuspješnom uspostavljanju elektronske komunikacije propisano članom 15, tač. 4 Predloga zakona, amandmanom 2 je prvobitna alineja b) podijeljena na dvije, i predviđeno da je sudska odluka potrebna za „b) podatke o saobraćaju u elektronskoj komunikaciji i neuspješnom uspostavljanju komunikacija“ i „d) međunarodne telekomunikacione veze“, dok sudski nadzor nije predviđen za „c) podatke o lokaciji u elektronskoj komunikaciji koja se odnosi na korisnika.“&nbsp;
Iako je pohvalna težnja da se ovo ovlašćenje bar djelimično podvrgne sudskoj kontroli, zanemareno je da je Ustavni sud, u odluci iz 2014. godine, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku (ZKP) po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljala tzv. telefonske listinge, i zaključio da i podaci o lokaciji spadaju u zaštićeno pravo na privatnost prepiske, koje treba podvrći sudskoj kontroli.&nbsp;
AMANDMAN 4: Uočavamo očigledan tehnički previd - rješenjem se, između ostalog, propisuje da ANB, ako ne može da pribavi podatke pregledom informaciono-komunikacionih sistema državnih i lokalnih organa i pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja (član 15, stav 1 tačka 5), može to učiniti upravo pregledom tih istih sistema, uz prethodnu sudsku odluku (opet član 15, stav 1 tačka 5). Ovakve greške nijesu dozvoljene kada se radi o normiranju mjera koje duboko zadiru u pravo na privatnost i kada se propisuju ovlašćenja bezbjednosnim službama. Zbog toga izmjene zakona zahtijevaju maksimalnu preciznost, pažnju i sveobuhvatnu stručnu provjeru prije usvajanja.&nbsp;
Pored ovoga, smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti i načinu uništavanja svih podataka koje ANB prikupi, a koji se pokažu nepotrebnima za eventualno vođenje krivičnog postupka (prema Predlogu zakona podaci prikupljeni na osnovu člana 13 ne podliježu uništavanju, kao ni oni iz člana 15, stav 1, tačke 2 i 4 za koje Vrhovni sud ne daje dozvolu).&nbsp;
Takođe, ističemo i neopravdan izostanak izvještavanja o radu Agencije u odnosu na druge državne organe, i neopravdano izdvajanje ANB iz sistema javnih nabavki.&nbsp;
Upravo zbog navedenog, još jednom apelujemo da povučete Predlog zakona i time pokažete spremnost da se pitanja nacionalne bezbjednosti rješavaju u skladu sa ustavnim principima, međunarodnim obavezama i standardima zaštite ljudskih prava. Zadržavamo pravo da sadržaj ovog pisma komuniciramo sa zainteresovanom javnošću."

HRA, CGO i CŽP uputili ponovni apel za povlačenje Prijedloga zakona o ANB iz skupštinske procedure

Sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu počeće danas u 09.30 časovs u Plavoj sali Skupštine Crne Gore, a na dnevnom redu će se naći više tema.
Članovi Odbora razgovaraće o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji ovih dana u javnosti izaziva veliku polemiku.
Poslanici će diskutovati o o četiri amandmana na Prijedlog zakona o dopunama Zakona o zaštiti lica i imovine, koje je podnijela grupa poslanika.
Na dnevnom redu naći će se i izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova za 2024. godinu, uključujući organizacionu jedinicu nadležnu za policijske poslove.
Odbor će razmatrati i izvještaj o stanju bezbjednosti saobraćaja na putevima u Crnoj Gori, kao i izvještaj o sistemu zaštite i spašavanja za tekuću godinu.

Danas zasijeda Odbor za bezbjednost i odbranu: Raspravljaće se o prijedlogu Zakona o ANB-u

Legendarni Holanđanin, četvorostruki šampion Formule 1, sa samo 28 godina nagovijestio je da bi uskoro mogao da završi karijeru.
Maks Ferstapen sa Red Bulom ima važeći ugovor do kraja sezone 2028, koji mu garantuje 40 miliona eura godišnje. Kada primi posljednju platu, imaće 31 godinu, ali za razliku od Fernanda Alonsa i Luisa Hamiltona, ne vidi sebe kako se takmiči i u četrdesetim.
- Definitivno se vidim pri kraju karijere. Rekao bih da mi nova pravila ne pomažu da je produžim. Ipak, to mi je sve manje važno – zadovoljan sam svojim putem i onim što ostavljam iza sebe. Bez problema mogu sve da ostavim, već imam neke druge projekte - rekao je Ferstapen.
Jedan od projekata na koji je mislio je trka "24 časa Nirburgringa", u kojoj bi volio da učestvuje u skorijoj budućnosti. Riječ je o čuvenoj trci izdržljivosti koja se svake godine vozi 24 sata bez prekida na legendarnoj stazi Nirburgring u Njemačkoj, uključujući zahtjevnu dionicu Nordšlajfe dugu oko 20 kilometara. Učestvuju profesionalni i privatni timovi sa različitim klasama automobila, a trka je poznata po velikom broju krivina, promjenljivim vremenskim uslovima i izuzetno teškim uslovima vožnje danju i noću.
Ferstapen je istakao da bi radije više vremena provodio sa najbližima nego stalno bio na stazi.
- Kada imate 60 ili 70 godina, koga briga da li imate četiri ili deset titula? Kako starim, sve više želim da budem sa porodicom dok su svi tu. To čovjek vremenom shvati. Nedavno sam bio na skijanju sa prijateljima i porodicom i bilo je fenomenalno provesti nekoliko dana sa njima i uživati u životu. Želim da živim – život je samo jedan. Ne želim da provedem 25 godina za volanom. Možda ovo zvuči dramatično, ali ne želim da živim samo da bih se trkao - poručio je Holanđanin.
Mnogi su se nakon ovih izjava podsjetili njegovih riječi iz 2022. godine, kada je potpisao novi ugovor sa Red Bulom do 2028.
- Plan je da ostanem do 2028. Ne planiram da menjam tim. Srećan sam i tim je srećan. Ali nisam odlučio šta ću poslije 2028. Možda i stanem &nbsp;U Formuli 1 sam od 17. godine, to je mnogo vremena i mnogo sezona. Želim da se okušam i u drugim stvarima. Kada budem imao 31 godinu, ne znam da li ću tek tada biti na vrhuncu ili će početi pad. Volio bih da vozim i druge trke, poput onih izdržljivosti, da putujem… Možda ću željeti mirniji život i da vozim samo trke koje volim. Naravno, ako se 2028. budem borio za titulu, bilo bi glupo da tada odustanem. Teško je to sada znati - rekao je tada.
Prošle sezone Ferstapen je ostvario osam pobjeda, dok je Lando Noris imao sedam, ali je Britanac na kraju osvojio dva boda više i stigao do prve titule šampiona. U posljednjoj trci sezone, za Veliku nagradu Abu Dabija, Noris je bio treći, a Ferstapen prvi, što je 26-godišnjaku iz Bristola bilo dovoljno za titulu.
Nova sezona Formule 1 počinje 8. marta trkom za Veliku nagradu Australije u Melburnu. Prošle godine pobijedio je Noris, dok je Ferstapen na stazi "Albert Park" slavio 2023. godine.

Ferstapen najavio mogući odlazak iz F1

Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda kojom je utvrđeno da bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić nije dužna da nadoknadi štetu državi po osnovu presuda u korist smijenjenih direktora škola, odbivši žalbu kancelarije Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Osnovni sud je sredinom decembra presudio da Bratić nije dužna da isplati više od 15.000 eura, koliko je država isplatila u 29 predmeta zbog nezakonite smjene direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Država je na tu odluku uložila žalbu, ali je Viši sud 6. februara odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.
Prema ranijem pisanju medija, Viši sud je ocijenio da činjenica da je Bratić istog dana razriješila veći broj direktora, među kojima i jednog koji je u međuvremenu preminuo, sama po sebi ne dokazuje postojanje namjere ili krajnje nepažnje.
Podsjećamo, bivši direktori, koje je Bratić smijenila 2021. godine, u više sudskih postupaka dobili su sporove protiv države. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ranije je saopšteno da ukupni troškovi po osnovu tih presuda prelaze 400.000 eura.
Nakon potvrde presude, Bratić se oglasila na svom Fejsbuk profilu, gdje je pozdravila odluku suda i zahvalila svom advokatu Aleksandru Rmušu.
– Hvala advokatu i bratu Aleksandar Rmuš koji je nosio ovo breme sa mnom! Pravosnažno! – napisala je Bratić.
Bratić je 17. februara uhapšena u okviru istrage Specijalnog državnog tužilaštva zbog sumnje da je smjenom više od 140 direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola pričinila štetu državi. Određen joj je pritvor do 30 dana, ali je vanraspravno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, 21. februara ukinulo pritvor.

Viši sud potvrdio: Vesna Bratić nije dužna da obešteti državu zbog smjena direktora

Crnogorski umjetnik Mirko Brkuljan učestvovao je na kolektivnoj izložbi savremene umjetnosti u Milanu, u organizaciji galerije Divulgarti Group, gdje su njegovi radovi izazvali zapaženo interesovanje publike i stručne javnosti.
Izložba je održana 20. februara u Milanu, a okupila je oko dvadeset umjetnika iz više evropskih zemalja i šire – Portugala, Norveške, Slovenije, Islanda, Njemačke, Austrije, Španije, Italije i Egipta – čime je događaj dobio snažan međunarodni karakter.
Brkuljan, rodom iz Nikšića, predstavio se radovima koje odlikuju izražena simbolika i snažan psihološki sloj. Posebnu pažnju privuklo je djelo „Šahista“, u kojem umjetnik koristi motiv šaha kao metaforu unutrašnje drame i procesa odlučivanja.
Figura igrača prikazana je u trenutku između odluke i oklijevanja, više usmjerena na misaoni proces nego na sam čin poteza. Geometrija šahovske table simbolizuje razum i kontrolu, dok dinamična, vrtložna pozadina unosi osjećaj nesigurnosti i mentalne napetosti. Topla paleta žutih i narandžastih tonova dodatno naglašava kontrast između introspektivne figure i unutrašnje tenzije.
Prema ocjenama italijanskih kritičara, Brkuljanovo slikarstvo uspješno balansira između figuracije i optičke vibracije, suprotstavljajući racionalnu strategiju neizvjesnosti i ranjivosti ljudskog bića.
Za domaću publiku, Brkuljan priprema veliku retrospektivnu izložbu pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Crne Gore, koja je planirana za sredinu maja u Nikšiću i donijeće presjek njegovog dosadašnjeg umjetničkog stvaralaštva.

Mirko Brkuljan izlagao u Milanu: Crnogorski umjetnik među evropskim savremenim autorima

Grupa od 162 službenika za javne nabavke u Crnoj Gori zatražila je od nadležnih organa da preispitaju odluku o određivanju pritvora njihovim kolegama, ocjenjujući da je riječ o proceduralnom propustu bez elemenata umišljaja, protivpravne koristi ili zloupotrebe službenog položaja.
U obraćanju javnosti navode da su zabrinuti zbog, kako ističu, prekomjernog posezanja za najstrožim mjerama procesne prinude u situaciji koja, prema dostupnim informacijama, ne ukazuje na namjeru niti koruptivno djelovanje.
Potpisnici podsjećaju da sistem javnih nabavki funkcioniše u okviru složenog normativnog i kontrolnog okvira, uz višeslojnu institucionalnu kontrolu, te da su postupci dokumentovani, provjerljivi i podložni reviziji.
– Smatramo da je od suštinske važnosti jasno razdvojiti eventualne administrativne ili proceduralne nedostatke od krivične odgovornosti – navodi se u saopštenju.
Upozoravaju da takva praksa može imati dalekosežne posljedice po funkcionisanje sistema javnih nabavki, jer, kako ističu, šalje poruku pravne nesigurnosti, demotiviše stručni kadar i ugrožava stabilnost sistema.
Grupa službenika podsjeća na načelo pretpostavke nevinosti, naglašavajući da se svako lice mora smatrati nevinim dok se njegova odgovornost ne utvrdi pravosnažnom sudskom odlukom. Od nadležnih organa očekuju postupanje u skladu sa principima proporcionalnosti, zakonitosti i pravičnosti.
Zahtijevaju da se preispita opravdanost pritvora i da se, ukoliko za to postoje zakonski uslovi, omogući odbrana sa slobode, uz nepristrasno i profesionalno vođenje postupka, bez, kako navode, preuranjenih kvalifikacija koje mogu nanijeti štetu profesionalnom i ličnom integritetu njihovih kolega.
Navode i da ovo pitanje prevazilazi individualni slučaj, te da je neophodno otvoriti institucionalni dijalog o zaštiti profesionalnog integriteta službenika i jasnom razgraničenju disciplinske, prekršajne i krivične odgovornosti.
Saopštenje je potpisalo 162 službenika za javne nabavke iz Crne Gore.

Tag: zakon-o-anb