Čitava prigradska ili gradska naselja su nelegalno izgrađena, što je država svjesno propustila da legalizuje zbog nezavidne ekonomske situacije - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokatica Nina Radulović.
Tako, kaže ona, i banke uzimaju takve objekte kao kolateral.
- A mnogi vlasnici tih objekata plaćaju porez na takve objekte i ovo što se sad radi prisilno pod prijetnjom rušenja, iako je svako potraživanje za objekte starije od 10 godina zastarjelo prema njima - navela je ona.
Vlada je predstavila, podsjeća Radulović, novi Zakon o legalizaciji kao rješenje dugoročnog problema u Crnoj Gori sa nelegalnom gradnjom, a koji potiče, ističe ona, još iz devedesetih godina.
- Imamo situaciju da imamo ogroman broj nelegalnih objekata koji ne samo da su stariji jedno 10 godina, nego su stariji od 20, 30, pa imamo nelegalne objekte stare po 35, 40, ili čak 50 godina. Predstavlja se situacija kao da je sada to neko novo rješenje, ja bih rekla da je u pitanju novo staro rješenje. Taj dio koji se odnosi na legalizaciju izmješten je iz prethodnog zakona, koji je regulisao jedan širi korpus materije, sada je izmješten u lex specialis koji to definiše, ono štoje bilo prisutno u prethodnom zakonu, ali opet ne definiše ga do kraja i u tome je dubioza - rekla je Radulović.
Novi Zakon o legalizaciji, naglašava Radulović, narušava osnovni ustavni princip pravne sigurnosti i vladavine prava, jer se država stavlja u povlašteni položaj u odnosu na građane lišavajući ih sudske zaštite.
- Taj Zakon je ustavno neodrživ, narušava pravni poredak, ali će se desiti da pod prijetnjom rušenja uvuče u proces legalizacije ogroman broj ljudi, uključujući i vlasnike nepokretnosti koje su starije od 10 godina i povodom kojih je potraživanje za urbano uređenje zapravo zastarjelo i to će biti dodatni izvor budžetskih prihoda dok se ovo sve pravno ne riješi. Ja imam informaciju da je već podneseno nekoliko inicijativa pred Ustavnim sudom za preispitivanje ustavnosti novoga Zakona, pretpostavljam da će ih biti jos - naglasila je Radulović.
Smatra da bi se moralo znati koliki je tačan broj nelegalno izgrađenih objekata, zbog aero ortofoto snimanje, u kome se ne vidi samo objekti individualne izgradnje, već i, ističe ona, objekti kolektivne stambene izgradnje u kojima živi više domaćinstava.
- Glavna stavka kod ovog Zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata je da ko nije ušao u proces legalizacije da će njegov objekat da bude srušen, mislim da je to je jedan od glavnih razloga zašto nije implementiran sa uspjehom prvi Zakon o legalizaciji. To su zakoni koji retroaktivno naplaćuju građanima nesposobnost države da blagovremeno se bavi svojom djelatnošću, a to je da kontroliše gradnju i da je ta gradnja u skladu sa propisima - navela je Radulović.
Svako potraživanje, pa čak i ono koje je utvrđeno sudskom odlukom zastarijeva u roku od 10 godina, a ovdje, kaže Radulović, imamo neke račune koji bi trebalo da se plate sa zakašnjem od 50 godina unazad.
- To je ogroman stepen pravne nesigurnosti i to je zapravo prisilna zakonska inovacija zastarjelih potraživanja - zaključila je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0SlKl9iSdcU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Novi zakon o legalizaciji je zapravo prisilna zakonska inovacija zastarjelih potraživanja

Sa dubokim žaljenjem sam primio vijest o tragičnom stradanju državljanina Savezne Republike Njemačke u nesreći na žičari na Savinom kuku, kazao je u objavi na mreži Iks predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. &nbsp;
On je uputio porodici nastradalog, ambasadoru Njemačke u našoj zemlji Peteru Feltenu kao i građanima Njemačke, izraze iskrenog saučešća i saosjećanja.&nbsp;
- Vjerujem da nadležni državni organi preduzimaju potrebne mjere kako bi se u najkraćem roku utvrdile sve okolnosti ovog tragičnog događaja - zaključio je Milatović.&nbsp;

Milatović: Vjerujem da nadležni organi istražuju okolnosti tragičnog događaja na Savinom kuku

Odbor direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje razmatrao je na 65. sjednici aktuelno stanje u predmetu "Štrabag", imajući u vidu dugogodišnji sudski spor, višemilionsku štetu koja je nastala i sve dosadašnje odluke nadležnih sudova, uključujući Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore, te odluke Ustavnog suda Crne Gore.
Kako je za <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/regionalni-vodovod-trazi-sprovodenje-sudskih-odluka-i-17-miliona-5329891">"Dan" </a>rekao Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, konstatovali su da je predmet imao značajne finansijske i pravne posljedice po poslovanje preduzeća i da i dalje postoje otvorena pitanja u vezi sa sudskim odlukama koje su prethodile današnjem stanju.
– Shodno tome, Odbor direktora Regionalnog vodovoda pokrenuo je inicijativu i izričito ovlastio svoje punomoćnike da preduzmu sve dalje pravne i proceduralne aktivnosti u predmetu "Štrabag", sa ciljem aktivne zaštite interesa preduzeća, obezbjeđenja pravne sigurnosti i efikasnog praćenja daljeg sudskog postupka – kazao je Lakušić.
Kako je dodao, i nadalje će kontinuirano pratiti sve aktivnosti u vezi sa predmetom i ostaju posvećeni zaštiti interesa preduzeća sve do pravnog i konačnog rješenja slučaja, uzimajući u obzir i širi kontekst finansijskih i operativnih posljedica po poslovanje Regionalnog vodovoda.
Ova odluka odbora direktora predstavlja jasnu potvrdu da preduzeće ne odustaje od svojih prava i da će istrajati u zaštiti javnog interesa – istakao je Lakušić.
Regionalni vodovod godinama vodi pravnu bitku u sudskom sporu sa kompanijom Štrabag, koji je, uprkos više presuda u korist ovog javnog preduzeća, rezultirao prinudnom isplatom oko 12 miliona eura 2018. godine, blokadom računa u trajanju od 268 dana i ukupnom štetom koja, sa indirektnim gubicima od 4,9 miliona, prelazi 17 miliona eura.
Iako je Privredni sud čak četiri puta presuđivao u korist Regionalnog vodovoda, utvrđujući da ne postoji pravni osnov za priznanje odluke neugovorene i nenadležne međunarodne arbitraže, Apelacioni sud je 28. marta 2018. godine, po prvi put u crnogorskoj i regionalnoj sudskoj praksi, preinačio presudu Privrednog suda i priznao odluku Međunarodne trgovačke komore (MTK) iz Pariza, iako arbitraža nije bila ugovorena između stranaka u sporu.
– Na osnovu takvih odluka Apelacionog suda, kao i kasnijih odluka Vrhovnog suda, donesenih u periodu kada je na njegovom čelu bila Vesna Medenica, račun Regionalnog vodovoda bio je blokiran od 14. avgusta 2018. do 9. maja 2019. godine, sve do prinudne naplate 12 miliona eura, uprkos ranijem jasnom stavu Privrednog suda da "Štrabag nema pravo ni na jedan euro" – ukazuje Lakušić.
Odlučujući po žalbi Regionalnog vodovoda, Ustavni sud je potvrdio njihove navode i zaključio da je Vrhovni sud povrijedio Ustavom zagarantovano pravo na pravično suđenje, jer u tom periodu nije meritorno odlučio po reviziji Regionalnog vodovoda izjavljenoj protiv odluke Apelacionog suda.
Ustavni sud je dva puta ukidao odluke Vrhovnog suda i predmet vraćao na ponovno odlučivanje, a posljednja takva odluka donijeta je početkom 2021. godine.
Punomoćnici Regionalnog vodovoda su 12. marta 2021. godine uputili urgenciju Vrhovnom sudu za postupanje po podnijetoj reviziji, uz uvjerenje da ne može biti donesena drugačija odluka osim ukidanja odluke Apelacionog suda, čime bi bio zadovoljen princip pravde i pravne sigurnosti.
– U tom slučaju, povrat 12 miliona eura trebao je da omogućio Regionalnom vodovodu stabilno i dugoročno održivo poslovanje, dok bi se ujedno spriječilo uspostavljanje opasne sudske prakse priznavanja neugovorene arbitraže, što je suprotno Zakonu o arbitraži Crne Gore i međunarodnim arbitražnim standardima – zaključeno je na sjednici Odbora direktora Regionalnog vodovoda.
&nbsp;
<h3>Izgubljeni milioni državnog novca</h3>
Među vlasnicima Štrabaga je u relevantnom periodu bio i ruski biznismen Oleg Deripaska, sa oko 30 odsto akcija, koji je u to vrijeme bio u bliskim odnosima sa vrhom vlasti u Crnoj Gori, ali i jedan od vlasnika Kombinata aluminijuma.
– I dok Ustavni sud obara odluke Vrhovnog suda, a Privredni sud presuđuje u korist Regionalnog vodovoda, već je izgubljeno 17 miliona eura javnog novca. Odgovori na pitanja ko, kako i zašto i dalje izostaju – ističe Lakušić.

Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona

Vrhovni sud Crne Gore predstavio je Smjernice za unapređenje sudske prakse u postupcima naknade štete žrtvama trgovine ljudima i drugih krivičnih djela – dokument namijenjen sudijama, tužiocima i drugim učesnicima u krivičnom postupku, čiji je cilj jačanje zaštite žrtava i efikasnije ostvarivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva.
Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić ocijenila je da Smjernice predstavljaju važan korak ka ujednačavanju sudske prakse i jačanju garantovanih prava žrtava.
– Smjernice treba da obezbijede djelotvornu, pravovremenu i pravičnu naknadu štete u okviru krivičnog postupka, u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima – poručila je Pavličić.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković naglasio je da dokument podstiče bolju saradnju svih organa u krivičnom postupku, uz puno uvažavanje zakonskih nadležnosti i zajedničkog cilja – efikasne i pravične zaštite žrtava.
Šefica Programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici Lejla Dervišagić podsjetila je da se Smjernice predstavljaju u trenutku završnih radova na prvoj Strategiji za zaštitu prava žrtava u Crnoj Gori.
– Strategija će biti krovni dokument za uspostavljanje jasnog, sveobuhvatnog i funkcionalnog sistema zaštite. Smjernice potvrđuju posvećenost svih aktera stvaranju okruženja u kojem se žrtve osjećaju zaštićeno i u kojem mogu u potpunosti ostvariti svoja prava – rekla je Dervišagić.
Regionalni specijalista UNODC-a Marko Milićević istakao je da pravo na naknadu štete često ostaje „najsLabija karika“ u praksi.
– Ovaj dokument je važan iskorak ka tome da se pravo na naknadu štete prevede iz zakonske norme u efektivno ostvarivo pravo – poručio je Milićević.
Smjernice je detaljno predstavio konsultant Savjeta Evrope Miloš Vukčević, sa posebnim fokusom na njihovu praktičnu primjenu, izazove u praksi i neophodnost ujednačavanja sudske prakse.
Članovi radne grupe govorili su o metodologiji izrade, analizi domaćih i međunarodnih modela, kao i preporukama za sudije i tužioce koje treba da doprinesu boljoj zaštiti žrtava.
Dio programa bio je posvećen iskustvima zemalja regiona i EU u ostvarivanju prava žrtava na naknadu štete, a o praksi Republike Srbije govorile su sutkinja Vrhovnog suda Svetlana Tomić Jokić, bivša sutkinja Vrhovnog kasacionog suda Ljubica Milutinović, javna tužiteljka Vrhovnog javnog tužilaštva Tamara Mirović i glavna javna tužiteljka Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu Tatjana Lagumdžija.
Smjernice su izrađene na inicijativu Vrhovnog suda, u saradnji sa Vrhovnim državnim tužilaštvom i Advokatskom komorom, uz podršku zajedničkog programa Evropske unije i Savjeta Evrope „Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku“, kao i Kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal.

Vrhovni sud predstavio Smjernice za naknadu štete žrtvama krivičnih djela

Penzionisana tužiteljka Mira Samardžić svjedočila je u Višem sudu u postupku koje je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića, ali na više od 30 pitanja optuženog Katnića nije mogla da se sjeti nijednog detalja iz predmeta koji su bili formirani protiv Ivana Milovića, Ljuba Milovića i drugih. Ona je to pravdala protokom vremena jer su ti izviđaji bili prije sedam - osam godina.
Samardžić je u kratkom iskazu kazala da je na saslušanju u SDT - u postupajući tužilac podsjećao na predmete iz 2017. godine i da ostaje pri iskazu koji je dala.
Prema navodima optužnice Lazović, Katnić i Čađenović se &nbsp;terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom kriminanom klanu što su oni kategorično negirali.
Branioci Lazovića, advokati Nikola Martinović i Zoran Piperović nijesu imali pitanja za svjedokinju. Advokat Piperović je ukazao sudskom vijeću da njeno svjedčenje nema veze sa dispozitivom optužnice koji se odnosi na Zorana Lazovića i krivično djeo stvaranje kriminalne organizacije.
Sa druge strane, branilac Katnića, advokat Ljubomir Raković kazao je da neće postavljati pitanja Samardžić jer odbrani nijesu dostavljeni dokazi iz tih predmeta a koje je tužilac Miloš Šoškić 15. aprila predočio Samardžić.
- Zbog takvog postupanja Katnić je podnio krivičnu prijavu protiv Miloša Šoškića. Ja sam se 25. septembra pismeno obratio glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću i vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću da nam dostave dokaze, ali do održavanje ovog pretresa to nije urađeno, nijesam dobio odgovor na upućeni zahtjev - kazao je Raković.
Na taj način je odbrana, kako je objasnio, dovedena u neravnopravni položaj.
Ipak, optuženi Katnić je imao više od 30 pitanja ali Samardžić nije mogla da se sjeti nijednog detalja iz predmeta za Ivana Milovića, Ljuba Milovića i ostale.
Katnić je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Veljko Radovanović ukazao da nije prisustvovao njenom saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu već je samo bio obaviješten njegov branilac po službenoj dužnosti, iako je bio izričit da ne preduzima ni jednu službenu radnju jer ne želi da ga on zastupa.
Na brojne pitanja Katnića svjedokinja je saopštila da ne može da se sjeti kada su inicirane mjere tajnog nadzora prema Ljubu Miloviću i drugima. Nije mogla ni da se sjeti detalja iskaza Ivana Milovića, niti bilo koje pojedinosti, osim da su bila tri predmeta.
Ona je na pitanje Katnića saopštila da nikada on nije vršio na nju pritisak za bilo koji predmet i da su odnosi bili kolegijalni, korektni ali i da se ne sjeća da li je njene predmete uzimao bivši glavni specijalni tužilac da kontroliše.
Katnić je istakao da se Samardžić ničega nije mogla sjetiti osim jedne nesporne činjenice a to je da se sa njim nije konsultovala u predmetu za Ivana Milovića a vezano za njegovo gonjenje - hapšenje.
Tužilac Miloš Šoškić je kazao da se spisi predmeta nalaze u Sudu i da branioci treba toj instituciji da se obrate sa zahtjevom za dostavljanje dokaza.
Advokat Raković je kazao da se obraćao sudu ali da toj institucije nijesu dostavljeni.
Na današnjem ročištu završeno je saslušanje svjedoka Nikole Janičića koji je bilo zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i on je bio izričit da nikada od njega nije traženo da neka osoba ne bude procesuirana. Naprotiv gledali su, kako je rekao, uvijek gdje ima dokaza da podnesu krivične prijave i o njihovom radu govore podaci o procesuiranim osobama iz kavačkog i škaljarskog klana.
Suđenje se nastavlja u srijedu kada će u svojstvu svjedoka biti saslušana tužiteljka Sanja Jovićević i policajac Zdravko Mirović.

Tužiteljka Samardžić se ničega ne sjeća

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Ko o čemu - kanavaca o moralu

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Tag: zakon-o-legalizaciji

Radulović: Novi zakon o legalizaciji je zapravo prisilna zakonska inovacija zastarjelih potraživanja

Milatović: Vjerujem da nadležni organi istražuju okolnosti tragičnog događaja na Savinom kuku

Regionalni vodovod traži sprovođenje sudskih odluka i 17 miliona

Vrhovni sud predstavio Smjernice za naknadu štete žrtvama krivičnih djela

Tužiteljka Samardžić se ničega ne sjeća

PRATITE TVe UŽIVO