Crnoj Gori je potrebna predvidiva poreska politika, a ne donošenje propisa „preko noći“, jer to ne doprinosi unapređenju preduzetničke klime i ostavlja negativan signal potencijalnim investitorima, saopštili su iz Asocijacije menadžera (AMM).
AMM je, kako su kazali njeni predstavnici, svjesna izazova sa kojima se suočava ekonomska politika države i jasne potrebe da se obezbijedi stabilnost javnih finansija, uključujući i mjere fiskalne konsolidacije.
- Ipak, izražavamo zabrinutost zbog načina na koji se u sred poslovne godine donose odluke o povećanju poreza, bez konsultacija sa poslovnom zajednicom i bez najave koja bi omogućila privredi da se na vrijeme prilagodi i planira - navodi se u saopštenju.
Takve odluke, donešene administrativnim dekretima i bez dijaloga, unose dodatnu neizvjesnost u poslovni ambijent, šaljući poruku da se privreda može neočekivano opterećivati i „iznenađivati“ novim nametima.
- Potrebna je predvidiva poreska politika, a ne donošenje propisa „preko noći“, jer to ne doprinosi unapređenju preduzetničke klime, otežava planiranje investicija i ostavlja negativan signal potencijalnim stranim i domaćim investitorima - rekli su iz AMM.
Stvaranje stabilnog i predvidivog poreskog okvira, kako su poručili, nije samo tehničko pitanje - to je temelj povjerenja između države i privrede.
&nbsp;Potrebno je mnogo vremena, planiranja i truda da kompanije razviju poslovne strategije i održivost, a dovoljan je jedan potez bez konsultacija da sve to naruši - naglasili su iz AMM.
Iz AMM su pozvali donosioce odluka da preispitaju trenutni pristup, uključe ključne aktere iz privrede u procese izrade i izmjene fiskalnih i drugih propisa, te da zajedno gradimo ambijent u kojem će poreska politika biti sredstvo podsticaja, a ne prepreka razvoju i investicijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Neophodna predvidivost poreske politike i dijalog sa poslovnom zajednicom

Umjesto da se približavamo evropskom standardu, mi se od njega udaljavamo. Ovo je poruka najvećeg broja privrednika i predstavnika kompanija koje čine okosnicu crnogorske privrede.
U skupštinsku proceduru predat je amandman na prijedlog izmjena Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kojim se uvećava stopa poreza na dobit sa sadašnjih 12 na 15 odsto. Međutim, iz Privredne komore podsjećaju da se nije samo uvećao porez na dobit, to je već urađeno sa PDV-om za sektor turizma, akcizama i drugim direktnim i indirektnim dažbinama, koje se kod nas konstantno povećavaju dok se u isto vrijeme u Evropi zadržavaju ili čak smanjuju. 
U Privrednoj komori dijele zabrinutost privrede, strahujući da zahvatanje iz budžeta kompanija nije puko oporezivanje profita, već novi namet privredi koja u vremenu izazova i sve upitnije konkurentnosti novostvorenu vrijednost treba da ulaže u investicije, modernizaciju i tehnološko unapređenje procesa rada, a ne da ona odlazi za plaćanje sve obimnijeg državnog aparata.
- Bez ikakvog valjanog obrazloženja i analize, osim konstatacije da će se ovom mjerom u državni budžet sliti dodatnih 17 miliona eura, uvodi se novi, neplanirani namet, koji nije predviđen ni fisklanom strategijom, i time dodatno unosi nepredvidivost u crnogorski poslovni ambijent. Pitanje je do koje granice će crnogorska privreda imati snage da istrpi ad hoc rješenja, koja donose dodatne namete, a bez konsultacije sa privredom - navedeno je u saopštenju Privredne komore.
Ponavljaju da je stabilno i predvidivo poslovno okruženje neophodan preduslov za dalji rast i razvoj privrede i privlačenje investicija. Ovaj amandman, napominju, nikako ne ide u prilog ovoj činjenici.
Takođe, u Privrednoj komori podsjećaju da crnogorski privrednici oblast poreskog sistema u analizi poslovnog ambijenta, tri godine zaredom ocjenjuju vrlo niskom ocjenom, 2,2 (na skali od 1 do 5), koja upućuje na hronično nezadovoljstvo poslovne zajednice. Ocjena za visinu stope poreza na dobit je još manja. 
- I umjesto da se adekvatnim, planskim mjerama unapređuje poslovni ambijent, donose se mjere koje ga dodatno urušavaju. No, nadamo se da će donosioci odluka poslušali apel privrede i dobro razmisliti prije nego podrže predlog ovakve mjere - zaključeno je u saopštenju.

PKCG: Novo uvećanje poreza na dobit bez prethodnih analiza i konsultacija sa privredom

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.
U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.
Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
<h2>Pad u nemilost</h2>
U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
<h2>Sjeverni tok</h2>
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer Donald Tusk na Fejsbuku u utorak. 
Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

Dvije srednjoškolke brutalno se tuku u Baru, gradu na jugu Crne Gore. Okružene su "prstenom" od tridesetak vršnjaka, uglavnom dječaka, koji ih snimaju. Niko ne pokušava da prekine tuču.
Dok se udaraju i čupaju, među publikom se vide nasmijana lica.
Dvadesetak dana ranije, u istom gradu, slična situacija.
Dječak leži na podu, dok ga šutiraju u glavu. I ovog puta sve je snimljeno telefonom i dijeljeno na mrežama. Na snimku se od nekoga ko snima čuje "jao", ali niko ne pritiče u pomoć, niti zaustavlja tuču.
Ovi viralni snimci otvorili su pitanja: Gdje je empatija? Zašto je mladima prirodnije da izvuku telefon umjesto da pomognu?
<h2>"Nije to moj posao"</h2>
Mišljenja tinejdžera, sa kojima smo razgovarali o tome zašto ne reaguju na nasilje i zašto ga snimaju, podijeljena su - od ravnodušnosti do opravdavanja.
- Ne bih krivio one koji ne pomažu. Mislim da ne pomažu prvenstveno zbog manjka hrabrosti - kaže za RSE Mihailo iz Srednje stručne škole "Sergej Stanić" u Podgorici.
Smatra da motiv za snimanje nije nužno broj lajkova.
- Ali jeste zbog neke reakcije koju će njihov video izazvati. Vole da objave takve stvari kako bi bili interesantni i da time privuku pažnju - rekao je Mihailo.
Na pitanje kako bi on reagovao da vidi sličnu tuču kaže: "Ako je neko znatno slabiji, pomogao bih. Inače nije to moj posao".
Luka iz turističke srednje škole u Podgorici kaže da ga je snimak iz Bara zgrozio jer se tuku djevojčice.
- Navikao sam da gledam muške tuče, ali ovo čupanje ne. Ne bih uskočio ni za koga. Samo za najboljeg druga, brata ili sestru. Nisu uskakali ni zbog mene kad sam se tukao - naveo je Mihailo.
I sam priznaje da je snimak poslao dalje. "I ne znam je li više smiješan ili tužan".
Jelica, podgorička gimnazijalka, nije iznenađena što niko ne pomaže u sličnim situacijama.
- Posebno ne u srednjoj školi. Kad si u većoj grupi i niko ne reaguje, sigurno da nećeš ni ti. Ili misle da će neko drugi pomoći, ili se ne žele isticati. To je opšta pojava - kazala je ona.
Ističe da se mnogo toga svodi na društveni pritisak.
- Da bi pomogao moraš se odvojiti od mase. A ljudima je teško da idu protiv grupe. Taj pritisak je glavni faktor - rekla je Jelica.
<h2>"Moraš ovo da vidiš, predobro je"</h2>
Baranki Milici Pešić, snimak tuče sugrađanki je, kaže, slučajno "dospio u ruke".
- Srela sam komšinicu, srednjoškolku, koja mi je ushićeno rekla 'moram ti nešto poslati, oduševićeš se'. Potukle su se, rekla je imena djevojčica. A to je već hit na mrežama - kaže za RSE.
Kao majka tri dječaka, kaže da ne može sa sigurnošću reći kako bi njena djeca reagovala.
- Nadam se da bi ustali i pomogli, jer ih tome učim - da nije dovoljno samo ne činiti zlo, već stati u odbranu - rekla je Pešić.
<h2>"Djeca su ogledalo odraslih"</h2>
A jedan od onih koji "ne okreće glavu" od nasilja među mladima je Sava Kovačević, učitelj Osnovne škole "Oktoih" u Podgorici. Dobitnik je svjetske nagrade Global Teacher Award 2020.
Osim matematike, jezika... đake uči i empatiji. 
- Djeca su ogledalo odraslih. Ako želimo da ona budu bolja, prvo mi moramo da budemo bolji - rekao je Kovačević.
Kaže da nasilje nije nova pojava ali da je danas vidljivije zahvaljujući društvenim mrežama i medijima.
Za slučajeve u kojem djeca prije potegnu za snimanjem a ne pomoći, kaže da su posledica otuđenost i sve veće dehumanizacije društva.
- Porodica je u krizi. Roditelji su fizički prisutni, ali često suštinski odsutni iz života djece. Nedostaje zajedničkog vremena, razgovora... - dodaje Kovačević.
Ekrani su, dodaje, preuzeli ulogu čuvara djece, a virtuelna komunikacija ne može zamijeniti emocionalnu povezanost.
- Sve to doprinosi nedostatku socio-emocionalnih vještina i empatije kod mladih - kazao je Kovačević.
On kaže da je ključ uspjeha u razgovoru bez osude, sa puno povjerenja.
- Tako dijete razvija povjerenje i osjećaj sigurnosti da uvijek može doći kod roditelja što je najbolja prevencija nasilja - istakao je Kovačević.
Naglašava i da je potrebna podrška države, a ne samo reakcija na incidente.
- Uvođenje društveno korisnog rada kao mjere odgovornosti kod učenika koji su učestvovali u nasilju, jačanje timova za podršku u školama. Edukacija za nastavnike i roditelje o prepoznavanju i reagovanju na nasilje, kreiranje radionica o empatiji - dodao je on.
Jedan od načina je, smatra, pozivanje roditelja na odgovornost i usmjeravanje na porodičnu terapiju.
Kovačević ističe da sa učenicima razgovara o svim slučajevima nasilja, analizirajući razloge, posljedice i načine reagovanja.
Metode koje koristi za razvoj "boljeg čovjeka u djetetu" su i vršnjačka edukacija, radionice samospoznaje, učenje nenasilne komunikacije, humanitarne akcije…
- Važno je reagovati odmah jer ga ignorisanje produbljuje i daje mu snagu - poručuje Kovačević.
Statistika pokazuje da je broj počinilaca krivičnih djela među maloljetnicima u 2024. za 25 posto veći u odnosu na godinu ranije.
<h2>"Digitalna distanca stvara emocionalnu ravnodušnost"</h2>
Psihloskinja Branka Ćalasan za RSE kaže da je nasilno ponašanje kod djece i adolescenata posljedica više udruženih faktora.
- Narušeni porodični odnosi i doživljene traume, neprepoznate i neliječene. Tu je i nisko samopoštovanje i frustracija, nedostatak socijalnih vještina i empatije, uticaj vršnjaka i medija - rekla je ona.
Fenomen u kojem djeca ne reaguju kada svjedoče nasilju, već snimaju, opisuje kao "efekat posmatrača" koji je potkrijepljen "digitalnom kulturom".
- Nasilje je često normalizovano kroz video igre, filmove, društvene mreže. S obzirom na to koliko su im izloženi, onlajn život oblikuje njihov razvoj. Stalno izlaganje nasilju može umanjiti emocionalnu reakciju pa ono što bi nekada bilo šokantno, sada djeluje "normalno" - kazala je Ćalasan.
<h2>Grupni pritisak</h2>
Ćalasan ukazuje i na snažan uticaj grupne dinamike i straha od izdvajanja.
- Djeca imaju izraženu potrebu za pripadanjem. Kada su dio grupe, posebno u rizičnim situacijama, boje se da će biti odbačena ako reaguju. Osim toga, prisustvo više ljudi stvara osjećaj da će neko drugi reagovati - rekla je ona.
Uz to, dodaje, kod djece je često prisutan i strah od posljedica gdje se boje da će, ako intervenišu, i sami postati meta nasilja.
Ćalasan, kaže da postoje naznake da je empatije kod mladih sve manje, ali da ne treba generalizovati, iako je "aktuelni životni algoritam" postao prijemčljivi za negativne sadržaje".
Dodaje i da komunikacija preko ekrana, bez kontakta oči u oči, umanjuje emocionalni uvid u tuđa osjećanja.
- Online svijet je preplavljen tuđim patnjama, ratovima, nasilju i gladi i ta prekomjerna izloženost dovodi do afektivne indiferentnosti ili smanjene emocionalne reaktivnosti - kazala je Ćalasan.
Pojava kao što je "cancel culture" i "narcistička kultura" gdje društvene mreže podstiču stalno poređenje, samopromociju i fokus na sebe, a isključivanje i zanemarivanje drugih.

"Moraš vidjeti snimak tuče, predobar je": Gdje je mladima empatija?

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte:
- Raskrinkavanje naredbe SDT-a
- Nije prvi put da su na meti vlasti slobodni mediji i intelektualci 
 
- Targetiranje medija od strane SDT-a urednici komentarišu kao politički proces. 
 
- Policija privela državljane Turske u Budvi nakon što su pokušali otmicu &nbsp; 
 
- Visoke cijene predstavljaju problem za kupce i prodavce, potrošačka korpa je 2,075 eura, a prosječna zarada duplo manja
Gost emisije je profesor prava i bivši sudija suda u Strazburu Nebojša Vučinić.
Informativnu emisiju večeras vodi Vladan Šturanović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Nebojša Vučinić

Na osnovu ovih informacija koje su dostupne javnosti u ovih nekoliko dana odnosno od petka od kada je počela da se sprovodi akcija koja je u jednom dijelu medija predstavljena odmah kao najveća u Crnoj Gori na kraju nijesmo dobili činjenice koje ukazuju da je to sad neki najveći ili spektakularan slučaj. Naprotiv ono što smo mogli da vidimo i ono što je prenešeno prethodnih dana više me liči na određene političke kvalifikacije na račun ljudi koji su osumnjičeni, kazao je advokat Veselin Radulović, komentarišući hapšenje šest osoba među kojima su službenici policije, viša državna tužiteljka, biznismen i bivši ministar odbrane i funkcioner DPS. Radulovićev klijent bivši načelnik nikšićkog Centra bezbjednosti Nikšić Tihomir Goranović u okviru te akcije dao je izjavu u svojstvu grđanina i advokat je ukazao na brojne propuste, smatrajući da nastavljaju sa protiskom i mobingom njegovog branjenika. Advokat je naglasio da nema detalje iz spisima premeta da bi mogao zaključiti da li tu ima osnova da se pokrene postupak protiv nekog od tih osoba, ali ono što je do sada mogao da vidi kroz saopštenja da se ne radi o previše ozbiljnom slučaju. - Kvalifikacije tipa da neko utiče na javno mnjenje da dostavlja informacije novinarima i da mediji to objavljuju posebno informacije koje se tiču zloupotreba nekih lica i gdje se pokušavaju diskreditovati neki politički ili bilo kakvi protivnici i crkveni velikodostojnici meni ne liči na krivičnu optužbu. Svakako i nijesu krivična optužba, one više predstavljaju neke političke diskvalifikacije ili političke optužbe. Pretpostavljam da će sud sve to adekvatno cijeniti u nastavku gdje ćemo videti da li od toga ima nešto ozbiljnije za sada ponavljam da nijesam mogao zaključiti na osnovu dostupnih informacija da se radi o nekom velikom slučaju jer mi godinama slušamo o brojnim zloupotrebama - švercu narkotika, švercu cigareta korupciji i zloupotrebi položaja ljudi iz bivše vlasti. Na kraju nijesmo u optužbi na primer u ovom slučaju ništa od toga mogli da čujemo. Čuli smo samo opet kažem neke političke kvalifikacije koje su upućene medijima na kreiranje javnog mnjenja ili diskvalifikaciju nekih političkih protivnika i crkvenih velikodostojnika opet kažem to ne može biti krivična optužba ali vidjećemo kako će biti stav suda – kazao je Radulović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822060852_ff8eb2fc74a638d1b8fdc1869a9c3b129bc8b275320b7fafb3e06106afa5b561.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822060852_ff8eb2fc74a638d1b8fdc1869a9c3b129bc8b275320b7fafb3e06106afa5b561" data-rendition-name="original" width="1027" height="568" loading="lazy" alt="Veselin Radulović "><figcaption>Veselin Radulović(Photo: TV E)</figcaption></figure>  On je dodao da je na osnovu onoga što se moglo pročitati u medijima moglo zaključiti da je Predragu Boškoviću stavljeno na teret da je zajedno sa Aleksandrom Mijajlovićem organizovao ili pokušao da organizuje odnosno da utiče na zaposlene u nekim privatnim firmama kako će se opredjeliti na glasanju na izborima koji su bili 2020 godine. - Ako se ispostavi da je to tačno dakle sve i da se dokaže jako je važno ukazati da je zastupila zastarjelost gonjenja za to krivično djelo radi se o krivičnom dijelu protiv izbornih prava mislim da je u pitanju krivično djelo povreda slobode opredeljenja pri glasanju. Relativna zastarelost krivičnog gonjenja nastupa tri godine nakon izvršenja a ako nadležni organi ne preduzmu nijednu radnju a rekao bih da nijesu preduzeli nijednu radnju a čak je da su preduzeli u roku od te tri godine apsolutna zastara za to krivično djelo nastupa tokom naredne godine tako da nije objektivno očekivati čak i ako postoje dokazi da se taj postupak može pravosnažno okončati – kazao je Radulović. On je upozorio da naše institucije ne znaju šta znači ona simbolika na boginji pravde - onaj povez koji ona ima oko svojih očiju podrazumijeva da onaj ko primenjuje zakon ili dijeli pravdu ne treba uopšte da vidi ko je taj prema kome treba da primjeni zakon. - To je problem naših institucija što gledaju prema ličnostima koje su u javnosti ili u dijelu javnosti predstavljene ovakve ili onakve. Da li se bave biznisom, da li su bliske ovom ili onom, ovoj ili onoj političkoj partiji i onda imamo ljudi sa predubjeđenjima da neko mora biti kriv ako se optuži za neko krivično delo a ako bi se držali samo onoga što ima simbolika justicije trebalo bi da se vagaju dokazi zatvorenih očiju na onoj vagi koju justicija drži na jednoj ruci da mačem presječe i podijeli pravdu nevezano prema kome se ta pravda primjenjuje to je problem naših institucija što idu sa nekim predubjeđenjem i to je problem generalno javnosti – ukazao je Radulović. On je istakao da institucije isključivo moraju odluku da donose na osnovu dokaza.

Onaj ko dijeli pravdu ne treba da vidi ko je preko puta njega, nego da se rukovodi dokazima

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Izjava poslanice Pokreta Evropa sad Jelene Nedović viralna je na internetu. Naime, na jučerašnjoj sjednici Ustavnog odbora potegla se rasprava oko nacionalnosti sudija pri njihovom izboru.
Pitala se Nedović treba li da pita postojeće sudije Ustavnog suda, da "pođe tamo i prebroji im krvna zrnca".
Nedovićku, koja je rođena 1989. godine, tačnije ima 36 godina, izgleda od adolescencije muči ovaj problem. Naime, ona je tako kazala da je ovo pitanje tišti od 16. godine.
"Da li su Crnogorci, da li su Srbi, da li se osjećaju kao Bošnjaci, da li se osjećaju kao budisti, da li su ateisti, pa ćemo mi ovdje danas da se dogovorimo kako ćemo mi da popunjavamo Ustavni sud. Ovo je pitanje koje mene tišti sigurno zadnjih 15, 20 godina. Jer sam ja sita toga...", rekla je ona.
Poslanik PES-a, Boris Pejović iznio je zapažanje da je Crna Gora heterogena i da se nerijetko dešava, kaže on, da brojni pripadnici koji su islamske vjeroispovijesti na primjer, osjećaju se kao Crnogorci, kao muslimani, kao bošnjaci, ima i albanaca.
"Ima i Albanaca islamske vjeroispovijesti, kao što je konkretno čovjek, pa je dva u jedan", dodala je Nedović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnekboa%2Fstatus%2F1975652884328161412%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
 
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović im je odgovorio da ga nijesu ni pitali koga će podržati, pa otkrio da je u pitanju Nerma Dobardžić koja, kako je kazao, ima izuzetne reference.
Na kraju, sjednica je okončana izborom dvoje kandidata za sudiju Ustavnog suda i to Jovan Jovanović i Mirjana Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6146%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fodbor-izabrao-kandidate-jovan-jovanovic-i-mirjana-radovic-bice-predlozeni-za-sudije-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>