Svjetski dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora dočekuje bez usvojenog novog zakona koji reguliše to pitanje. Predlog zakona još nije usvojen iako je u februaru upućen u skupštinsku proceduru.
Iz Ministarstva javne uprave su za RTCG kazali da su uradili sve što je u njihovoj nadležnosti, te da se obrate Skupštini. Iz te institucije su nezvanično kazali da bi se zakon mogao naći ponovo u proceduri tokom nekog od jesenjih zasijedanja do kraja godine.
- Kako je Ministarstvo javne uprave u cjelosti obavilo sve postupke i obaveze koji se odnose na našu nadležnost, stava smo da pomenuto pitanje koje smo dobili od Vaše redakcije, treba uputiti Skupštini Crne Gore, poslaničkim klubovima, dakle onim strukturama koje usaglašavaju dnevni red skupštinskih zasijedanja - saopšteno je iz MJU.
Rasprava u Skupštini počela je 16. aprila, na sjednici Zakonodavnog odbora, a uslijedila su još dva. Amandmani su prošli istim putem. Finalna rasprava bila je 24. jula na plenumu kada je predlog zakona predstavio ministar javne uprave Maraš Dukaj. Međutim, poslanici se do danas nijesu izjasnili o tom aktu.
Zvaničan stav od više partija nijesu mogli da dobiju na pitanje zbog čega zakon nije usvojen i imaju li nekih zamjerki na tekst predloga.&nbsp;
- MANS, zajedno sa drugim nevladinim oganizacijama, još od decembra 2020. godine radi na tim izmjenama, da je nekoliko puta taj predlog zakona postao, prošao i sjednice Vlade i dolazi u Skupštinu, onda je sa svakom novom vladom koju smo mijenjali, on vraćen nazad na doradu - kaže Dejan Milovac iz MANS-a.
A zakon o slobodnom pristupu informacijama moćna je alatka za civilni sektor i novinare, što se pokazalo u prethodnom periodu. Novi predlog, kaže Milovac, poboljšaće transparentnost.
- Svjedoci smo da se institucije često žale da su zatrpane zahtjevima s lobovima pristupnim informacijama i naša intencija jeste bila zapravo smanjiti taj pritisak tako što bi institucije bez traženja od strane građana ili medija informacije u čijem su posjedu, ali proaktivno. Druga stvar jeste, što je bio veliki problem u prethodnih 20 godina, čak i u ovom periodu, znači nakon DPS-a, jeste da su državni organi jako često poslovnu tajnu uzimali kao izgovor za sakrivanje informacija. Novi zakon to prilično limitira i mnogo je bolje uređen nego u prethodnom periodu - kaže Milovac.
Osim toga, podaci o imovini funkcionera bili bi dostupniji. Takve promjene, koje donosi novi zakon, pitanje su političke volje.
- To je nešto što imanentno svakoj vlasti. Vidjećemo da li će se sve ono što je građanima obećavano i od ove vlade i od svih, tako da kažem, ne DPS vlada, to je puna transparentnost i puna otvorenost prema onome što je javni interes i informacija od javnog značaja, zapravo zaista i pretočiti u izglasavanje ovog zakona i vjerujem da osim tih tehničkih stvari kada je u pitanju zasjedanja Skupštine ne postoji mnogo veće otpor na tom zakonu, ali evo, vreme će to potvrditi ili demantovati - kaže Milovac.
Prvi Zakon o slobodnom pristupu informacijama usvojen je 2005. godine, a njegova posljednja izmjena 2017. Da li će Crna Gora sljedeći Dan slobodnog pristupa informacijama dočekati s novim zakonom, zavisi od volje političara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milovac: Novi Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama poboljšaće transparentnost

Analiza žalbi upućenih Agenciji za zaštitu ličnih podataka (AZLP) ukazuje na rastući trend nepostupanja prvostepenih organa po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, ali i na praksu zloupotrebe tog prava u cilju naplate troškova angažovanja advokata, koji dosežu dvije hiljade EUR po predmetu. 
 
Iz AZLP su saopštili da je Savjet Agencije, u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u prvoj polovini ove godine, uočio nove prakse aktivnog podnošenja zahtjeva za slobodan pristup informacijama (SPI) od novih nevladinih organizacija. 
 
- Koje u kratkom vremenskom periodu većem broju obveznika primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama podnose zahtjeve kojima se traži dokumentacija koja iziskuje obradu većeg obima informacija za duži vremenski period - navodi se u saopštenju 
 
Kako su kazali iz Agencije, analiza ukupnog broja izjavljenih žalbi potvrđuje i dalje postojanje velikog trenda ćutanja administracije prvostepenih organa, koji često čekaju rješenje Savjeta AZLP kojim se nalaže da u roku od 15 dana od prijema rješenja postupe po podnijetom zahtjevu za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ukupan broj od 1.320 izjavljenih i odlučenih žalbi zbog povrede pravila postupka tokom prve polovine godine jasan je pokazatelj da Agencija promptno postupa kako bi podnosiocima zahtjeva bilo osigurano pravo na pristup traženim informacijama, te da sprovođenje zakonske procedure propisane materijanim i procesnim zakonima ne bude na teret korisnika zahtjeva za slobodan pristup informacijama - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je Savjet Agencije u 692 predmeta usvojio žalbu i predmet vratio na ponovni postupak i odlučivanje. 
 
Kako se dodaje, odbijene su žalbe u 270 predmeta, a kao najčešći razlog je utvrđeno neposjedovanje traženih informacijama i neutvrđivanje kvaliteta dostavljene informacije koja nije zakonsko ovlašćenje Savjeta Agencije, već ocjena zakonitosti akta/rješenja kojim se odlučuje po osnovu podnijetog zahtjeva za slobodan pristup informacijama. 
 
Iz Agencije su istakli da prvostepeni organi vrlo često pribjegavaju da se kroz prizmu Zakona o SPI odlučuje o zahtjevima koji nijesu zahtjevi za slobodan pristup informacijama. 
 
- Ne dajući strankama pravo da pribavljaju dokaze u smislu dokumenta radi vođenja drugih postupaka i realizacije vlastitih prava, što stvara nezadovoljstvo kod podnosioca zahtjeva kome su zagarantovana prava u svim postupcima, a koja su bliže određena drugim zakonima - dodaje se u saopštenju Agencije. 
 
Oni su naglasili da stranke moraju biti na samom početku informisane da suština Zakona o SPI nije utvrđivanje zakonitog/nezakonitog postupanja prvostepenih organa i povreda procedura, već dolaženje u posjed dokumenta. 
 
Ocjena zakonitosti postupanja prvostepenih organa je, objasnili su iz Agencije, nadležnost državnih organa i institucija koji su garant sigurnosti u savremenom demokratskom društvu. 
 
U saoptenju se navodi da je Savjet Agencije prilikom odlučivanja uočio i da advokat koji zastupa preko 15 stranaka podnošenjem na nedeljnom nivou velikog broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrši zloupotrebu. 
 
- Na način da prvostepeni organi nijesu u mogućnosti blagovremeno donijeti odluke u predmetima, što u konačnom nakon okončanja upravnog spora pred Upravnim sudom Crne Gore efektira naplatom troškova upravog spora - precizira se u saopštenju. 
 
Kako su naveli iz AZLP, svrha tražene informacije nije sama sebi smisao i cilj, već naplata troškova angažovanja advokata koji često doseže iznose oko dvije hiljade EUR po jednom predmetu. 
 
Iz AZLP su rekli da je Savjet, u postupcima u kojima je utvrdio osnovanost postojanja zloupotrebe prava na slobodan pristup informacijam, podržao pravni stav Ministarstva javne uprave koje je utvrdilo da je podnosilac zahtjeva podnošenjem repetitivnih zahtjeva u kratkom roku zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, i da se u narednom periodu očekuje sudski epilog u konkretnoj upravnoj stvari. 
 
- Zloupotrebu prava na SPI treba biti demarkaciona linija između prava javnosti da zna u odnosu na pravo pojedinaca ili organizacija da dobiju sredstva kroz naplatu troškova upravnog spora čiji iznosi nijesu zanemarujući - istakli su iz AZLP. 
 
Oni su kazali da je informacini sistem Agencije registrovao 1.942 obveznika Zakona o slobodnom pristupu informacijama u prvoj polovini ove godine i da su kontrolori izvršili nadzor kod 49 subjekta sa ciljem povećanja proaktivnosti u objavljivanju informacija na internet stranicima. 
 
- Laka pretraživost i dostupnost traženih informacijama je standard na kome zasnivamo inspekcijski nadzor i ukazujemo kako bi korisnici zahtjeva za SPI imali informacije koje će u konačnom i opredijeliti da li će se obratiti obvezniku primjene posebno na nivou lokalnih samouprava zbog različitih načina organizacije i nadležnosti - navodi se u saopštenju.

610x380

500x500

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: zakon-o-slobodnom-pristupu-informacijama

Milovac: Novi Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama poboljšaće transparentnost

AZLP: Nastavlja se ćutanje administracije i zloupotreba prava na SPI

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

PRATITE TVe UŽIVO