Zakon o strancima trebalo bi unaprijediti, sa fokusom na ravnomjeran regionalni razvoj, očuvanje investicione atraktivnosti Crne Gore i jačanje pravne sigurnosti, saopštio je predsjednik Fondacije Budućnost crnogorskog turizma i Odbora za turizam njemačko-crnogorskog poslovnog kluba, Mihael Bader.
Kada je riječ o regulisanju privremenog boravka po osnovu vlasništva nad nepokretnošću, on smatra da treba napustiti jedinstveni vrijednosni prag i uvesti regionalno diferencirane kriterijume, u skladu sa realnim tržišnim razlikama između sjevernog, centralnog i južnog regiona, uz mogućnost izuzetaka za manje razvijene opštine.&nbsp;
- Kao alternativno i dugoročno stabilnije rješenje, mogu se uvesti kriterijumi minimalne površine stambenog prostora (20 kvadrata za nosioca prava, uz dodatnih deset kvadrata za svakog narednog člana porodice), kao objektivnijeg i predvidivijeg osnova za ostvarivanje prava na boravak, nezavisnog od tržišnih oscilacija i regionalnih cjenovnih disproporcija- rekao je Bader.
&nbsp;On je naveo da se u dijelu koji se odnosi na produženje dozvole za boravak i rad po osnovu uplate poreza i doprinosa, predlaže uvođenje faznog modela fiskalnih obaveza, umjesto trenutne obaveze minimalne godišnje uplate od pet hiljada EUR.&nbsp;
- Postepeno povećanje obaveza omogućilo bi održiv rast malih i srednjih preduzeća, spriječilo zatvaranje firmi u ranoj fazi poslovanja i obezbijedilo dugoročno stabilnije budžetske prihode. Posebno se ukazuje na potrebu uvođenja fleksibilnijih rješenja za preduzetnike – zanatlije, imajući u vidu sezonski i povremeni karakter njihovog poslovanja, kao i regionalne razlike u ekonomskoj snazi- rekao je Bader.
U oblasti zapošljavanja stranaca u IT sektoru, kako je kazao, postojeće rješenje treba proširiti kroz fleksibilnije oblike angažmana, koji bi obuhvatili projektni rad, freelance modele, konsultantske ugovore i status digitalnih nomada. Time bi se zakon uskladio sa savremenim trendovima rada u IT industriji i dodatno ojačala konkurentnost Crne Gore u privlačenju visoko kvalifikovanog kadra.
&nbsp;- Slično tome, u zdravstvenom sektoru smatramo da treba ublažiti rigidne uslove minimalnog trajanja ugovora o radu, uz istovremeno uspostavljanje jasnih i transparentnih procedura za priznavanje inostranih kvalifikacija i licenci. Fleksibilniji režim omogućio bi zdravstvenim ustanovama da brže odgovore na potrebe sistema, uz očuvanje visokih standarda kvaliteta i bezbjednosti pacijenata- saopštio je Bader.
&nbsp;On je naveo da bi i u pogledu prelaznih i završnih odredbi bilo potrebno dodatno normativno precizirati primjenu novih fiskalnih obaveza, kako bi se obezbijedila zaštita stečenih prava i legitimnih očekivanja postojećih preduzetnika.&nbsp;
- U tom smislu, smatramo opravdanim razmatranje uvođenja proporcionalnog obračuna obaveza ili privremenih pragova tokom prve godine primjene zakona, čime bi se izbjegli eventualni retroaktivni efekti i smanjio rizik od pravne nesigurnosti i potencijalnih sporova- dodao je Bader.
&nbsp;Predložene korekcije, kako je zaključio, imaju za cilj da unaprijede kvalitet zakonskih rješenja, obezbijede ravnotežu između fiskalnih interesa države i razvoja privrede, te dodatno osnaže Crnu Goru kao pravno sigurnu i konkurentnu destinaciju za život, rad i investiranje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Bader: Zakon o strancima treba unaprijediti kroz razvojno i tržišno prilagođena rješenja

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

500x500

1250x600

1084x550

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Novim Zakonom o strancima se neće regulisati problem migracione politike, ocijenio je za Antenu M ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Naglašava da je i prethodnim zakonskim rješenjem bilo jasno propisano ko i pod kojim uslovima može boraviti u Crnoj Gori, pa su stranci koji su boravili u našoj zemlji, imali regulisan zakonski boravak.
- To treba naglasiti da ne bismo dovodili u situaciju da se kroz ovo zakonsko rješenje moglo drugačije ući u Crnoj Goru, već upravo, ako bi gledali taj aspekt koji će se direktno odnositi na ekonomiju, oni su morali da prođu sve kontrole i da na taj način dobiju boravište - ističe Mulešković.
Činjenica je, ističe Mulešković, da imamo veliki broj stranaca koji žive i rade u Crnoj Gori. Ali isto tako, dodaje, u posljednje vrijeme imamo podatke da su određeni stranci napustili Crnoj Goru. Ne smije se, kaže, zaboraviti da su upravo oni još od 2022. godine dominantno uticali na rekordan rast prihoda budžeta.
- Jer imate 100.000 novih građana koji troše, pa samim ti imate veće prihode u budžetu - pojašnjava Mulešković.
Bitno je, kaže, naglasiti da je u ovom trenutku preko 50% preduzeća registrovanih u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, što jasno ukazuje da oni utiču na našu ekonomiju.
- Shodno onome što možemo da vidimo u proceduri i amandmanima Vlade, za produženje boravka izvršnih direktora u preduzećima koja su u većinskom vlasništvu stranaca neophodno je da imamo minimum tri zaposlena, od kojih su dva crnogorska državljanina. Ukoliko bi uzeli da je 50% kompanija trenutno u Crnoj Gori u stranom vlasništvu jednočlano, njima bi bilo neophodno da zaposle dodatnih 30.000 crnogorskih građana, a mi nemamo 30.000 crnogorskih građana na evidenciji Zavoda za zapošljavanje - pojašnjava on.&nbsp;
Ovakvu normu, kako kaže, stranci neće moći da ispune.
- Ono za šta sam se ja zalagao i što vidim kao moguće rješenje je da se u mjesto ovoga uvede ili plaćeni porez, odnosno nivo plaćenog porezu u toku godine, ili nivo prometa u toku godine da bi se na taj način pokazala ekonomska aktivnost određenog privrednog subjekta, jer samim tim ćemo izbjeći mogućnost da stranci ne mogu naći crnogorskog državljanina kao zaposlenog. I moramo biti svjesni da za određene privredne subjekte nije neophodno da imaju domaću radnu snagu - kaže Mulešković.
Odlazak stranaca u većem broju iz Crne Gore će, smatra, negativno uticati na javne financije.
- Jer oni svakako utiču na rast naše ekonomije, utiču na potrošnju i ako dođe do pada potrošnja zbog njihovog odlaska, mi ćemo imati problem sa javnim finansijama. A ne treba zaboraviti da se naše javne finansije dominantno finansiraju od strane indirektnih poreza, kao što je PDV koji zavisi od potrošnje. Samim tim moramo, kada donosimo zakonska rješenja, uraditi ekonomske analize i dati jasne projekcije kako će to uticati na svaki segment naše privrede. I samo ne treba zaboraviti da mi svake godine “uvozimo” veliki broj stranih radnika, jer crnogorske kompanije ne mogu da pronađu adekvatnu radnu snagu - kaže Mulešković.
Podatak Ministarstva unutrašnjih poslova da je Crnu Goru u posljednjih mjesec napustilo gotovo 9.000 Turaka, posljedica je, prema riječima Muleškovića, brze i nepromišljene odluke Vlade da se uvedu vize, ali i kritičan stav prema Zakonu o strancima.
- Iako želimo da unaprijedimo sistem, ne smijemo da postajemo rigiden sistem, ne smijemo da postajemo sistem gdje se neće moći ispuniti određeni uslovi jer Crna Gora je mala ekonomija. Crna Gora zavisi od stranih direktnih investicija, Crna Gora zavisi upravo i od potrošnje samih stranaca. Crna Gora ne može da bude konkurentna što se tiče veličine ekonomije, ali konkurentska prednost Crne Gore može da bude poslovni ambijent i liberalniji zakoni u odnosu na ostale zemlje, jer na taj način ćete da privučete strance da ulažu u Crnu Goru i razvijaju našu ekonomiju - kaže sagovornik Antene M.
Mulešković se nada da će se, u komunikaciji sa privrednicima i onima koji zastupaju interese stranaca u Crnoj Gori, ipak naći rješenje.
- Ovo su odluke koje mogu uticati negativno na našu ekonomiju i upravo zbog toga moramo da čujemo sve strane i donosioci odluka moraju uzeti u obzir ono što jesu zapravo činjenice koje dobijaju i od poslovnih udruženja. Jer to nijesu poslovne udruženja koja su trenutno u Crnoj Gori, ta poslovna udruženja već duži niz godina rade u Crnoj Gori. Upravo su oni bili inicijatori dovođenja određenih stranih investicija kod nas, a samim tim se moraju uzeti i razmatrati njihove preporuke, jer je to jedini način da kreiramo dobro zakonska rješenja - kaže Mulešković.
Bez dijaloga, zaključuje Mulešković, teško da možemo da imamo dobro zakonsko rješenje.

Mulešković: Novi Zakon o strancima ne rješava migracionu politiku i može usporiti ekonomiju

Oštra je reakcija dijaspore u Njemačkoj na nedavno usvojene izmjene Zakona o strancima ne jenjava. Dok se hiljade stranih investitora i povratnika iz inostranstva pitaju šta ih čeka sjutra, potpredsjednik Saveza asocijacija Crne Gore u Njemačkoj, Sokolj Dacić, poručuje da su odluke Vlade „udar na investitore, dijasporu i elementarni zdravi razum“.&nbsp;
Ističe da ga novi uslovi za boravak stranaca, zapošljavanje i legalizaciju objekata podsjećaju na države koje su daleko od evropskih standarda
&nbsp;- Najnovije odluke Vlade Crne Gore o izmjenama Zakona o strancima predstavljaju jedan od najlošije organizovanih i najlošije promišljenih poteza u posljednjih deset godina. Umjesto da podstakne investicije, da donese stabilnost i jasnoću, ovaj zakon je proizveo haos, nesigurnost i ozbiljne ekonomske posljedice — kako za državu, tako i za hiljade stranih investitora i našu dijasporu - poručio je Dacić.&nbsp;
Kaže i da je apsurdan uslov da strani državljanin mora da investira više od 200.000 eura da bi dobio urednu dokumentaciju za poslovanje.
- Ovakve odredbe nijesu stimulans, to je udarac na investitore i siguran recept da ih otjeramo. Dodatno, traži se da firme obavezno zapošljavaju najmanje jednog državljanina Crne Gore na svakih troje zaposlenih - kaže Dacić.
Tvrdi da je šokantno da su investitorima sa Kosova, koji su do sada imali potpuno regularan boravak i zdravstvenu zaštitu, nova pravila ukinula pravo na liječenje.&nbsp;
- Zašto? Kakvu poruku šaljemo ljudima koji su godinama ulagali i bili uredni poreski obveznici? Ovim zakonom pojedinci ostaće bez boravišnog statusa iako već godinama zakonito borave i doprinose ekonomiji Crne Gore – najvjerovatnije po istom principu se institucije ophode i prema građanima potencijalnim investitorima iz drugih zemalja/regiona - ističe Dacić.&nbsp;
Navodi primjer da cnogorska državljanka koja se vratila kući sa teškom mukom zarađenim novcem, koja je zajednički sa mužem (državljanin Njemačke) gradila kuću, šest mjeseci ne može da se prebaci sa prebavilištem, sa sjevera na jug, iako joj djeca idu u školu u toj opštini.&nbsp;
- Da bude jos veće čudo, kažu joj da je napustila četiri dana Crnu Goru. Razlog? Besmislena birokratska zatvorenost, nemarnost službenika i potpuni nedostatak koordinacije među institucijama. Kako da objasnimo njenom suprugu, njemačkom državljaninu, da će u Crnoj Gori naići na prepreke i apsurdne barijere koje ne postoje ni u jednoj uređenoj državi EU? A to nije jedini slucaj. Država govori o „evropskom putu“, a donosi neevropske zakone. Ne može se graditi država po standardima Evropske unije, a donositi zakone koji se pišu na brzinu, bez konsultacija, bez analize i bez svijesti o realnim posljedicama. Rezultat je već tu: državu je zbog ovog zakona napustilo preko 9.000 državljana Turske. Ako se nastavi – po mom dubokom ubjedjenju - ovakva politika, možemo očekivati i odgovor Turske, što bi se direktno negativno odrazilo na našu brojnu dijasporu u toj zemlji - navodi Sokolj poručujući da ovaj zakon hitno mora na reviziju.&nbsp;
On navodi, takođe, da je neprihvatljivo da Vlada odbije da produži rok za legalizaciju, iako je dobro poznato da ogroman dio dijaspore fizički nije u mogućnosti da dođe u zemlju u tako kratkom roku.&nbsp;
- Podsjećamo da je više od 50 odsto nekretnina u primorju i centralnom dijelu u vlasništvu naše dijaspore, koja godinama ulaže u Crnu Goru, šalje novac svojim porodicama i predstavlja našu državu širom svijeta. Svaki ministar koji dođe u dijasporu ponavlja da smo mi „ambasadori Crne Gore“. Ako smo ambasadori, zašto se onda donose zakoni koji upravo te ljude ponižavaju i stavljaju njihovu imovinu i status pod znak pitanja? Strani investitori ulažu samo u zemlje koje pružaju sigurnost, predvidljivost i stabilan pravni okvir. Dok ni gradjani nemaju pravo da raspolazu svojom imovinom - poručuje Dacić.
&nbsp;Ističe da Crna Gora mora biti država u koji je zakon jasan.&nbsp;
- Nažalost Zakon o legalizaciji objekata je preuzet odnosno kopiran iz susjedne države, ali cijene su zaboravili da kopiraju. Pitamo premijera, zašto građani moraju da plaćaju komunalije, na ponekim mjestima gdje ne postoji ni put, ni voda, ni kanalizacija - naglašava Dacić.&nbsp;
Ističe da Crna Gora ne smije biti zemlja koja otjera investitore, demotiviše dijasporu i stvara pravnu nesigurnost.
- &nbsp;Tražimo: hitno produženje rokova legalizacije, ukidanje nelogičnih i štetnih finansijskih barijera, realno prilagođavanje uslova zapošljavanja, potpunu reviziju zakona uz konsultacije sa dijasporom, investitorima i privrednim sektorom. Crna Gora se mora voditi zdravim razumom, interesima države i investitora, a ne ishitrenim i nepromišljenim odlukama koje prijete da unište decenije truda dijaspore i stranih partnera - poručio je Dacić.

Dacić: Novi uslovi za boravak stranaca udaljavaju Crnu Goru od evropskih standarda

Ministarstvo zdravlja pozdravlja usvajanja amandmana na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima je Vlada Crne Gore omogućila olakšano zapošljavanje stranih stručnjaka u ključnim sektorima, posebno u oblasti zdravstvene zaštite.
Kako ističu iz ovog resora, smanjenje minimalnog zahtjeva za neto zaradu stranih zdravstvenih radnika sa tri na dvije prosječne neto zarade predstavlja važan korak ka jačanju kadrovskih kapaciteta zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Ova mjera otvara mogućnost bržeg angažovanja ljekara, medicinskih sestara i ostalog deficitarnog osoblja, što će doprinijeti poboljšanju kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga i unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite na nivou cijele države - navode u saopštenju.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun poručio je da odluka Vlade predstavlja snažnu podršku zdravstvenom sistemu.
- U trenutku kada se suočavamo sa nedostatkom kvalifikovanog kadra, posebno u pojedinim specijalnostima, ova mjera nam omogućava da brže i efikasnije popunimo najkritičnija mjesta i obezbijedimo građanima dostupniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu. Ministarstvo zdravlja će u potpunosti iskoristiti ove nove mogućnosti sa ciljem jačanja zdravstvenog sistema i stvaranja boljih uslova rada za sve zdravstvene radnike - kazao je Šimun.
On je dodao i da će predložene izmjene imati dugoročno pozitivan efekat na funkcionisanje zdravstvenog sistema, povećanje stručnih kapaciteta i podizanje ukupnog nivoa zdravstvenih usluga u Crnoj Gori.
- Ministarstvo ostaje posvećeno stvaranju savremenog i održivog zdravstvenog sistema, zasnovanog na dostupnosti kadra, stručnosti i kontinuiranom unapređenju usluga u interesu svih građana - poručili su iz ovog resora.

Ministarstvo zdravlja pozdravlja odluku Vlade o olakšanom zapošljavanju stranih zdravstvenih radnika

Vlada Crna Gore utvrdila je amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, kojima se definišu nove mjere za regulisanje boravka stranih državljana u Crnoj Gori.
Jednim od amandmana, koji su utvrđeni na danas održanoj elektronskoj sjednici Vlade, definiše se da minimalna vrijednost nepokretnosti, na osnovu koje će stranac ubuduće moći da reguliše privremeni boravak u Crnoj Gori, iznosi 200.000 eura.&nbsp;
Takođe, kako je saopšteno iz Vlade, sadašnjim vlasnicima nepokretnosti, koji su na osnovu nje regulisali privremeni boravak u Crnoj Gori, biće ostavljen rok od godinu dana da usklade svoj boravak sa novim odredbama Zakona.&nbsp;
Drugim amandmanom se propisuje da će strani državljani - izvršni direktori i vlasnici više od 51 odsto kapitala u privrednom društvu morati da imaju najmanje tri zaposlena, od kojih su dva crnogorski državljani i koji su osigurani na puno radno vrijeme.
- U skladu sa izmjenama, oni će imati rok od 180 dana da usklade svoje poslovanje sa novim propisima - kazali su u Vladi.
Uporedo sa novim propisima, u Vladi su rekli da se intenzivno radi i na unapređenju međuinstitucionalne i međudržavne razmjene podataka o ulasku i boravku stranaca na teritoriji Crne Gore.
- U tom dijelu, ministarstva vanjskih i unutrašnjih poslova, te resor finansija, Poreska i Uprave policije intenzivirali su ukrštanje i razmjenu podataka, kako bi se spriječile eventulane zloupotrebe boravka, te na osnovu podataka o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana bile sprovedene provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenuti postupci za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada se za to steknu zakonski uslovi - naglašeno je u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da će, na osnovu ranije sprovedenih razgovora na visokom nivou, u saradnji nadležnih institucija Crne Gore i Turske, biti sprovedena dodatna provjera podataka oko 13 i po hiljada državljana Turske, koji imaju odobren privremeni i stalni boravak, shodno Zakonu o strancima.

Vladini amandmani na Zakon o strancima: Minimalna vrijednost nepokretnosti 200.000 eura, firme sa najmanje troje zaposlenih

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu danas se nijesu izjasnili o izmjenama i dopunama Zakona o dinastiji Petrović Njegoš, koje su predložili poslanici Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica i Gordan Stojović, već će to učiniti nakon državnog praznika.
Ovaj zahtjev iznio je, nakon održane rasprave o aktu u kom je, prema prijedlogu, predviđeno birsanje riječi "nasilne" u formulaciji o aneksiji države iz 1918. godine, poslanik PES-a Vasilije Čarapić.
On je, s obzirom na podnijete amandmane na ovaj zakon, predložio da izjašnjenje odlože za nakon državnog praznika (Njegošev dan), te da tada eventualno i razmotre amandmane ukoliko budu prihvatljivi. Jedan amandman podnijeli su poslanici Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović koji predlažu da se "nasilna aneksija" zamijeni sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije".
Predsjednik skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu Vladislav Bojović (koalicija Za budućnost Crne Gore) prihvatio je ovaj prijedlog, te pauzirao sjednicu i najavio da će se izjasniti nakon praznika.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je da se danas dešava ono na šta su upozoravali, te da je ovo tema koja dodatna produbljuje polarizaciju.
- Zato imamo problem - ne u opoziciji, nego unutar parlamentarne većine - naveo je on.
<h2>Interpretacija i činjenice</h2>
Pižurica je, tokom rasprave, naveo da izmjena Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš u dijelu brisanja pridjeva "nasilna" uz riječ "aneksija" nema nikakvu političku ili istorijsku namjenu.
Pižurica je na sjednici kazao da se ne bave interpretacijom istorije.
- Time se moraju baviti istoričari, a zakoni moraju biti pravno precizni. U pravnoj praksi domaćoj i međunarodnoj nema pridjeva "nasilna" uz riječ aneksija, zbog toga je to pleonazam u zakonskom tekstu - rekao je Pižurica navodeći odluke Evropskog suda za ljudska prava.
Poslanik Jovan Vučurović (Nova srpska demokratija) rekao je da porodica Petrovic Njegoš mora imati sve privilegije, ali da su po običaju ušli u politiku, ideologiju i istoriju ovim prijedlogom zakona.
- Najbolje bi bilo amandmanski svi da iz člana 1 brišemo dio koji je svima sporan: "Radi istorijske i moralne rehabilitacije dinastije Petrović Njegoš ovim zakonom se uređuju pitanja od značaja za status potomaka dinastije Petrović Njegoš" i uklonimo ovo "koja je detronizovana protivno ustavu za knjaževinu Crnu Goru aktom nasilne aneksije iz 1918. godine". Ako bi uklonili ovaj dio, mislim da bi tada nekako mogli doći do saglasja ne samo za ovaj prijedlog zakona, već i do nekog pomirenja ako bi neke stvari koje nas dijele uklonile makar iz ovakvih prijedloga zakona, jer se ovdje igramo sa emocijama građana oko neke navodne aneksije - naveo je Vučurović.&nbsp;
Smatra da bi povratak Njegoševe kapele na Lovćen značilo da postoji mjesto gdje bi mogli "bratski da se izmire u Crnoj Gori".
Pižurica je ponovio da ovaj zakon nema za cilj istorijsku reviziju, te da sve istorijske ocjene treba prepustiti istoričarima.
Poslanik Andrija Nikolić (Demokratska partija socijalista) pitao je da li bilo ko vjeruje da je stvarno ponuđena izmjena zakona samo zbog pleonazma.
- Uvodite u javni prostor jako delikatnu temu, koju vaši koalicioni partneri razrađuju kako razrađuju, pa kažu: "Ne, ne, nije to aneksija, nego ujedinjenje Srbije i Crne Gore" pa preko Socijalističke narodne partije predaju i taj amandman u proceduru. A inspirator je Pokret Evropa sad, odnosno vi kao njegovi predstavnici - kazao je Nikolić.
Smatra da je većina onoga što PES radi političko udvaranje.
- Prema terminologiji pravne nauke opravdano je napraviti distinkciju između nasilne i dobrovoljne aneksije. Srbija je 1918. okupirala Crnu Goru i organizovala takozvanu podgoričku skupštinu na kojoj je detronizovala, odnosno protivustavno zbacila sa prijestola dinastiju Petrović Njegoš, anektirala Crnu Goru i zabranila članovima dinastije povratak u Crnu Goru. To da je bila nasilna su istorijske i pravne činjenice - ističe Nikolić.
Pita i čemu potreba da u PES-u prepravljaju nešto što je utemljeno u istorijskim činjenicama, arhivama i bilješkama.
- Zamjena termina "nasilna aneksija" sa "ujedinjenje Crne Gore i Srbije" je klasično falsifikovanje istorijskih činjenica. Treba li podsjećati na porodicu Zvicer koja je spaljena, na Šćepana Mijuškovića, na hiljade ubijenih i prognanih tokom ove nasilne aneksije. Znam da je ovo populizam i nemam dilemu na čemu je zasnovan, ali vas pozivam da još jednom razmislite o tome jer mislim da ste ušli u jednu operaciju iz koje nećete izaći sa planiram političkim benefitima - poručio je Nikolić.
Pižurica je odgovorio da ne žele da imaju bilo kakav politički benefit, već da porodica Petrović Njegoš najzad dobije adekvatnu satisfakciju za ono što su uradili za državu Crnu Goru. Pored ostalog je naveo da su izmjene zakona rađene u konsultaciji sa porodicom Petrović Njegoš.
Podsjetio je na riječi nekadašnjeg predsjednika Skupštine Crne Gore Ranka Krivokapića koji je, nakon što je usvojen zakon 2011, u izjavi za medije rekao da je, na insistiranje Socijaldemokratske partije, "ovo prvi put da se termin nasilna aneksija koristi u neki od pravnih dokumenata".
- Potkrepljujem svoje mišljenje sa onim što su izjavljivali visoki funkcioneri DPS-a, kao što je Filip Vujanović, koji je od 2010. do 2012. bio najpopularniji političar Crne Gore. Krivokapić je tada imao ispod 10 odsto podršku građana. Ako bih birao na čiji stav da se referišem, to bi bio Vujanović ili pokojni poslanik Miodrag Vuković ili sami princ Nikola Petrović Njegoš. Mislio sam da ćete se danas osloboditi onoga što vam je "strogo naredio" Krivokapić tada - naveo je Pižurica.
Nikolić je, pored ostalog, u odgovoru podsjetio na riječi jednog političara iz devedesetih, na navodeći o kome se radi, koji je kazao da postoji samo jedna domaća životinja sa dugim ušima koja ne mijenja mišljenje.
- Svako ima pravo na svoj pogled, ali ne na svoje činjenice. Podgorička skupština je bila nelegalna, nelegitimna i nije je priznala nijedna velika sila u tom vremenu zato što je u tom trenutku Crna Gora imala svoju skupštinu, vladu, kralja, dinastiju, a onda je organizovana paralelna skupština pod bajonetima vojske Srbije i donijete su odluke koje su ukinule Crnu Goru - istakao je Nikolić.
Savo Fatić je, podsjeća, tada kazao da oni od tog dana više nisu Crnogorci, nego Srbiji.
- Meni je jasno da imamo različita viđenja. Kad vi kažete da je potrebno pomirenje mogu da razumijem da je potrebno više razumijevanja, ali ne možemo se miriti na lažnoj interpretaciji istorije i falsifikovanju istorijskih činjenica - kategoričan je Nikolić.
Poslanik Nikola Rovčanin (Demokratska Crna Gora) smatra da je prikladnije da porodici Petrović Njegoš pripadne dvorac na Kruševcu, nego neki stan.
- Prikladnije je da obavljaju istorijske dužnosti iz dvorca - ocijenio je Rovčanin.
<h2>Stranci u Crnoj Gori</h2>
Poslanici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu jedgnolasno su ranije, u okviru sjednice, podržali izmjene i dopune Zakona o strancima sa sedam glasova za.
Vršilac dužnosti direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave u Ministarstvu unutrašnjih poslova Dragan Dašić je, govoreći o Zakonu u strancima, kazao da su crnogorskoj privredi potrebni stranci kao radna snaga, ali treba naći održiv model za to.
Pojasnio je da novi zakon o strancima predviđa značajno ograničavanje produženje boravka stranim državljanima, koji bi morali da imaju aktivne firme, redovno plaćen porez, te da zaposle makar jednog crnogorskog državljanina na puno radno vrijeme.
Dašić je istakao da u Crnoj Gori imamo veliki broj stranaca u odnosu na broj crnogorskih državljana.
- Imamo problem sa strancima koji registruju firme sa jednim eurom, gdje su oni i vlasnici, i osnivači i jedini zaposleni. Što se tiče radne snage, jasno je da u Crnoj Gori fali radne snage, slično je i sa zemljama u okruženju - istakao je Dašić.
Smatra da treba zaključivati bilateralne sporazume sa Indijiom, Filipinima pokazao se dobro i Uzbekistan.&nbsp;
- To su ljudi koji odrade posao i vrate se kući, i mislim da su oni prijeko potrebni privredi Crne Gore. Druga varijanta je kao u Hrvatskoj, kada nije sklapan bilateralni sporazum sa drugim zemljama, već su stranci preko konzularnog predstavništva mogli da podnose zahtjev za prijavu boravka, dobiju vizu, odrade posao i vrate se nazad - istakao je Dašić.
Govoreći o broju stranaca u Crnoj Gori precizirao je da je u našoj državi do 22. oktobra registrovano 97.995 stranaca.
- Od čega je 29.664 na stalnom i 68.331 na privremenom boravku. To je nekih 15 odsto u odnosu na broj građana Crne Gore - istakao je Dašić.
On je dao uporedne podatke broja stranaca u zemljama regiona, i rekao da &nbsp;Hrvatska ima pet odsto, Srbija &nbsp;jedan i po, Albanija jedan, BiH 0,8 odsto u odnosu na broj stanovnika.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će ta partija dati podršku ovom prijedlogu.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da ovaj prijedlog ima neke smislene elemente, ali da je, kao i sve što Vlada radi, lansiran brzinski i ad hoc.
Ukazao je na to kako vlast pogrešne ljude optužuje za krivično djelo, a da se na kraju ispostavi suprotno.
- Da je živ Živko Nikolić snimio bi novi film. Vlada po običaju kasni, i u ovoj situaciji bismo izbjegli incidente da smo imali ozbiljniju migracionu politiku, da smo imali rigoroznije kriterijume u puštanju ljudi u zemlju, pogotovo one sa dosijejima. Siguran sam da je Vlada u brojnim strancima vidjela sinonim za zaradu, imamo strukturni problem jer nam fali ljudi koji će se izbiljno uhvatiti sa problemom - rekao je Nikolić.
Dašić je govorio o liberalizaciji dvojnog državljanstva Crne Gore smatrajući da je, s obzirom na slučajeve sa kojima je upoznat, to smjer u kom se treba kretati.
Nikolić smatra da je to sagledavanje problema kroz malo optiku.
- Male države kroz proceduru dvojnog državljanstva na taj način sebe čuvaju od dezintegracije, posebno ako se ima u vidu istorija Crne Gore, slabosti sistema u prethodnom periodu. Vojislav Koštunica je u susret referendumu 2006. nosio spisak sa oko 200.000 građana Srbije koji imaju crnogorske korjene, kako bi im se omogućilo da glasaju i vi i ja znamo kako bi se ti ljudi izjasnili - rekao je Nikolić.
Kaže da Dašić sugeriše liberalizaciju dvojnog državljanstva, pa da ne bude Crne Gore.
- Elita politička u Srbiji dan danas se nije pomirila sa nezavisnošću Crne Gore. Ko nam garantuje da se to pitanje opet neće otvoriti. Izborni inženjering još se događa. U Nikšiću je glasalo 4.000 ljudi koji nisu popisano na popisu, koji žive i rade u Srbiji, a među poslanicima crnogorskog parlamenta - uključujući predsjednika - imamo ljudi koji imaju dvojno državljanstvo, a država nije uspostavila adekvatnu terapiju kako da otkrije te ljude i oduzme im to što im nelegalno pripada. Mogli ste da birate između dva državljanstva - ako ste to pravo stekli do 2006. niko to pravo nije uzurpirao, a sve nakon toga je nelegalni posjed dvojnog državljanstva - ističe Nikolić.
Predsjednik Odbora Vladislav Bojović smatra da u DPS-u ne mogu a da ne nastave politiku diskriminacije.
- U tom kontekstu govorimo da imamo nekoliko dvostrukih aršina kad je u pitanju odnos Crne Gore sa Albanijom, Hrvatsko, Bosnom i Hercegovinom, a kad se radi o Srbiji sve se gleda po nacionalnom ključu. Nemate pravo da ne dozvolite ljudima koji imaju porijeklo u Crnoj Gori, koji imaju imovinu i roditelje u Crnoj Gori da imaju prava - naveo je Bojović.&nbsp;
Nikolić je odgovorio da smatra da je to manipulacija i da nema diskriminacije bilo kog građanina Crne Gore, dodajući da građani znaju što partije iz Koalicije Za budućnost Crne Gore misle o referendumu iz 2006.
- Nije problem u tome, nego u organizovanom dovođenju građana Srbije na glasanje u Crnu Goru. To je priznato i u Srpskoj naprednoj stranci. Mi govorimo o zakonitim izbornim procesima i pokušaju prekrajanja izborne volje od našeg većeg susjeda - ističe Nikolić.
Smatra da ako bi Vlada svakoga tretirala jednako onda bi trebalo da krene od ministara i utvrdi ko ima nelegalno državljanstvo, pa da se onda otvori razgovor o drugim temama.
<h2>Novi potpredsjednik</h2>
Članovi Odbora su danas jednoglasno podržali i poslanika Zorana Mikića (Građanski pokret URA) za potpredsjednika ovog skupštinskog tijela.
Do sada je tu dužnost obavljao poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević, koji će ubuduće obavljati poziciju potpredsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DbWLF-XSATMQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Izjašnjenje članova Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu o izmjenama Zakona o statusu dinastije Petrović Njegoš nakon praznika

Kako je policija uhapsila pogrešne ljude zbog incidenta i uvela vize pogrešnoj zemlji?
Što donosi novi Zakon o strancima?
Što nam je poručila EU u Nacrtu izvještaja?
Ukrštene riječi, uživo od 17.30, repriza u 22 sata.

Ukrštene riječi na TV E: Kako je policija uhapsila pogrešne ljude i uvela vize drugoj zemlji

Zakonom o strancima će biti predviđeno da stranac neće moći osnovati preduzeće bez zapošljavanja crnogorskih građana, što je praksa u nekim zemljama poput Omana, Singapura, Tajvana, Kazahstana i gdje takav zakon ne pokazuje baš najbolje rezultate - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekonomski analitičar Jovo Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka.
Premijer Milojko Spajić juče je najavio upravo da novi prijedlog Zakona o strancima predviđa da stranci koji osnuju firme u Crnoj Gori moraju zaposliti domaće građane, te kazao da se time želi povećati zaposlenost i spriječiti zloupotrebe sistema.
- Radi se o nečemu što je novo u Crnoj Gori, što donosi novu vrijednost, a diskutabilno je da li će ta vrijednost biti u smislu da se poveća priliv kvalitetnog stranog kapitala i direktnih investicija. Uvijek je dobro pogledati praksu drugih država kada je takvo nešto u pitanju - jasan je Rabrenović.
Ta ideja koja je u našem Zakonu o strancima implementirana nije, ukazuje on, ništa novo.
- Jer u državama Evropske unije, a moramo se porediti i težiti ka vrijednostima koje ona ima, to nije eksplicitno zakonom na taj način riješeno. Ali u suštini jeste u nekom nižem obliku pravnog funkcionisanja preduzeća kada stranac želi da osnuje, posebno kada se radi o nekim specifičnim startup projektima, kada se mozda traži i državljanstvo države domaćina - onda postoje neki oblici kojima je sam osnivač preduzeća kao stranac neophodno da pripremi takav biznis plan u kojem će jasno predvidjeti koje su to koristi po samo državu u kojoj želi da razvije svoje poslovanje - rekao je Rabrenović.
Dodaje i da je nova varijanta u Zakonu o strancima više praksa u Zalivskim zemljama, ili takozvana omanizacija po državi Oman koja na sličan način tretira lokalizaciju radne snage i uvođenje kvota.
- Onaj ko otvara preduzeće u državama poput Omana, Singapura, Kazahstana, Tajvana i sličnih država obavezan je da garantuje da će biti određeni broj domicilnog stanovništva angažovan na određenim nivoima, da li se radi o angažovanju klasične radne snage u proizvodnom smislu ili u samom menadžmentu to je definisano različito - rekao je Rabrenović.
Takav projekat i sam način regulisanja osnivanja preduzeća stranaca ne pokazuje, cijeni on, baš najbolje rezultate.
- I to je nešto što odvodi državu u nekom drugom pravcu i privlačenju kapitala koji nije u ovom &nbsp;trenutku nama imanentan, nama su imanentne investicije koje su čiste, sigurne, pouzdane i sami model koji je predložen može da ima svoje prednosti, ali otvara čitav niz drugih pitanja prije svega kako će se te kvote primjenjivati i koliki će biti iznos kvota - zaključio je Rabrenović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.

Rabrenović: Ovakav zakon o strancima se u drugim zemljama nije pokazao kao dobar

Najave političara da već od sljedeće sedmice krećemo sa novim Zakonom o strancima i ukidanju bezviznog režima sa Turskom nijesu realne, kazao je u emisiji “Argumenti” naTVCG ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin.
- To je jako jedan bitan zakon. Tu treba da završite proces usaglašavanja sa Evropskom komisijom. Taj proces će trajati i moja je pretpostavka da će u najboljem slučaju biti zrelo da Zakon bude usvojen u januaru naredne godine - kazao je on.
Objasnio je da će najrestriktivniji dio zakona biti to da će strani državljani koji žele na osnovu osnivanja firme da regulišu boravak morati da imaju najmanje tri zaposlena od kojih će jedan morati da bude crnogorski državljanin.
- Imate četiri do pet hiljada firmi gdje je osnivač istovremeno izvršni direktor i na osnovu toga mu je regulisan boravak. U većini slučajeva se radi o pasivnim firmama, otvorenim samo za regulisanje boravišne dozvole - kazao je Bugarin.
Bugarin smatra da se već duže vrijeme podgrijava priča da Turaka ima dosta i da oni prave probleme i smatra da je ta uvertira doprinijela da Vlada poklekne i donese ishitrene poteze.
- Trebalo je da to sagleda na analitičan način i nađe najbolje rješenje. Statistika nije alarmantna. Vi na brojku od 17, 18 hiljada vi imate 14 procesuiranih slučajeva od strane tužilaštva. Po mom mišljenju to nije alarm i za drastične mjere - kaže on.
Napominje i da građani miješaju državljane Azerbejdžana i Turske.
- Državljanima Azerbejdžana nijesu uvedene vize, a državljane Turske ste stavili. Dakle, smatram da je to bila nepromišljena odluka. Mislim da stvar nije bila toliko alarmantna. Vi ćete uvijek imati krivična djela i država mora da se nosi sa tim. Moje mišljenje da je trebalo reagovati na drugačiji način - kazao je on.
Istakao je da se mogu očekivati recipročne mjere i da ovo nije dobra reklama za Crnu Goru. Kazao je da nekoliko državljana iz Turske sa kojima radi i koji troše ogroman novac u Crnoj Gori planira da napusti našu zemlju jer se plaše za svoju bezbjednost i ne vide sebe više ovdje.
- S druge strane potencijalno kriminogene strukture iz te zemlje će ostati ovdje. Oni nemaju gdje da pođu. Ja se bojim da ćete na ovaj način kvalitetne strane državljane koji upumpavaju pare u Crnu Goru natjerati da napuste Crnu Goru, a da ćete i dalje imati značajan broj stranaca koji nemaju gdje drugo da pođu - kaže Bugarin.

Bugarin: Nerealno da Zakon o strancima bude usvojen prije januara

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević sastao se danas sa ministarkom rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naidom Nišić, predstavnicima Ministarstva i rukovodstvom Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koje je predvodio direktor David Perčobić, kako bi razgovarali o aktuelnim potrebama i izazovima na tržištu rada, sa posebnim fokusom na lokalni nivo, saopšteno je iz Opštine Bar.
Na sastanku su razmatrane mjere koje Opština Bar sprovodi u cilju unapređenja zapošljavanja, među kojima su podrška samozapošljavanju, organizacija sajmova sezonskog zapošljavanja, dodjela stipendija najboljim studentima, kao i stipendije za deficitarna zanimanja.
Raičević je upozorio i na rastući problem nedostatka radne snage, ističući da se Bar ubrzano razvija kao turistička destinacija, zbog čega se u narednom periodu može očekivati ozbiljan deficit zaposlenih, naročito u turizmu.
&nbsp;Nišić je naglasila značaj snažnog partnerstva između državnih institucija i lokalnih samouprava, ukazujući na potrebu prilagođenog pristupa različitim regionima Crne Gore. Tom prilikom predstavila je programe i aktivnosti koje Ministarstvo sprovodi, kao i planirane korake u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Perčobić je ocijenio saradnju sa Opštinom Bar kao kvalitetnu i kontinuiranu, ističući mjere Zavoda usmjerene na aktivno odgovaranje na potrebe tržišta rada. Posebno je ukazao na grantove za samozapošljavanje i na novi set mjera koje imaju za cilj jače povezivanje poslodavaca, nezaposlenih i institucija. Perčobić je naveo i da je stopa nezaposlenosti u Baru tokom prethodne godine smanjena na ispod 4,5 odsto.
Sastanak je, kako navode iz Opština, bio prilika da se razmotre i budući zajednički koraci koji bi imali direktne benefite za mlade, lokalnu upravu i privredu.
Nakon sastanka, u sali Skupštine opštine Bar održan je dijalog sa poslodavcima pod nazivom „Partnerstvo sa poslodavcima za snažnije tržište rada“, u organizaciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Privredne komore Crne Gore, Unije poslodavaca Crne Gore i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, uz podršku Opštine Bar.
U otvorenoj diskusiji, kako navode iz Opštine, poslodavci su iznijeli ključne izazove sa kojima se suočavaju u svakodnevnom poslovanju, a Raičević je poručio da je Bar spreman da bude pouzdan partner u međuresornom dijalogu, koji je neophodan za postizanje konkretnih i održivih rezultata u oblasti zapošljavanja.

Raičević sa Nišić i Perčobićem o izazovima tržišta rada: Partnerstvo državnih institucija i lokalnih samouprava ključno

Evropski komesar za unutrašnje poslove i migracije Magnus Bruner boraviće od 4. do 6. februara u Crnoj Gori i Albaniji, gdje će sa predstavnicima nadležnih institucija razgovarati o jačanju saradnje u oblastima unutrašnje bezbjednosti, upravljanja migracijama, kontrole granica, borbe protiv organizovanog kriminala i vladavine prava, saopšteno je iz Evropske kuće.
Riječ je o njegovoj drugoj posjeti regionu, nakon učešća na ministarskom sastanku Zapadnog Balkana održanom u oktobru prošle godine.
Kako je istaknuto, ova posjeta potvrđuje snažnu opredijeljenost Evropske unije da dodatno unaprijedi partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana i pruži podršku Crnoj Gori i Albaniji na njihovom evrointegracionom putu i jačanju bezbjednosnih kapaciteta.&nbsp;
&nbsp;- Zemlje Zapadnog Balkana naši su susjedi. Ukoliko želimo da očuvamo stabilnost i uređenost evropskog prostora, neophodno je da imamo izuzetno kvalitetne odnose sa susjedima. Zahvaljujući bliskoj saradnji, u protekle tri godine zabilježeno je smanjenje neregularnih migracija od 95 procenata. To pokazuje da naša posvećenost efikasnom upravljanju granicama i operativnoj saradnji daje rezultate. Crna Gora i Albanija, kao zemlje predvodnice u procesu pristupanja Evropskoj uniji, daju direktan doprinos zajedničkoj bezbjednosti- poručio je komesar Bruner.
Tokom boravka u Crnoj Gori, komesar Bruner će se sastati sa potpredsjednikom Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksom Bečićem, potpredsjednikom Vlade za vanjske i evropske poslove Filipom Ivanovićem, ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem, kao i direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem. U fokusu razgovora biće aktuelni bezbjednosni izazovi, upravljanje migracijama, usklađivanje vizne politike, suzbijanje krijumčarenja i unaprjeđenje operativne saradnje sa agencijama Evropske unije.
Komesar će, takođe, učestvovati u vazdušnom nadzoru državne granice sa Albanijom i Kosovom, uz korišćenje bespilotnih letjelica, te se sastati sa pripadnicima granične policije Crne Gore i službenicima Fronteksa.&nbsp;

Bruner u Crnoj Gori: Unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti, migracija i upravljanja granicama

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana trebalo bi da budu održani u petak u Omanu, nakon što je Teheran zatražio promjenu lokacije kako bi se pregovori striktno fokusirali na njegov nuklearni program, izjavio je jedan regionalni zvaničnik.&nbsp;
U međuvremenu, pojačano prisustvo američkih snaga na Bliskom istoku podstiče zabrinutost zbog mogućeg izbijanja sukoba.Prema istom izvoru, Iran je insistirao da se susret organizuje u Omanu, nadovezujući se na ranije runde nuklearnih pregovora vođene u toj zalivskoj državi.&nbsp;
Teheran je tražio da se mjesto sastanka premjesti iz Turske kako bi se izbjeglo širenje razgovora na teme kao što su iranski balistički projektili.Iranske vlasti poručile su da neće pristati na ustupke kada je riječ o njihovom razvijenom programu balističkih raketa, koji spada među najveće u regionu, naglašavajući da je to jedno od ključnih pitanja preko kojih neće prelaziti u pregovorima.
Teheran, koji tvrdi da je obnovio svoje raketne zalihe nakon što je prošle godine bio meta izraelskih napada, upozorio je da će te kapacitete iskoristiti za odbranu Islamske Republike ukoliko njena bezbjednost bude dovedena u pitanje.

Sastanak delegacija SAD-a i Irana u petak u Omanu

Građanska alijansa (GA), Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) i Forum Bošnjaka podnijeli su inicijativu Skupštini Glavnog grada da razmotri i odobri postavljanje spomen-ploče uz stablo posađeno u čast Srđana Aleksića, na bulevaru koji nosi njegovo ime.
&nbsp;U inicijativi je navedeno da Aleksić predstavlja univerzalni simbol ljudskosti, solidarnosti i građanske hrabrosti i da njegovo ime i djelo prevazilaze nacionalne, vjerske i političke podjele i služe kao trajni podsjetnik na vrijednosti koje bi trebalo da budu temelj savremenog, demokratskog i humanog društva.
&nbsp;- Predloženo je da se uz postojeće stablo, zasađeno 2014. godine u dogovoru sa Glavnim gradom, postavi ploča sa natpisom „Stablo ljudskosti Srđana Aleksića'' ispisanim sa obje strane- &nbsp;navodi se u zajedničkom saopštenju GA, YIHR i Foruma Bošnjaka.
&nbsp;U tim organizacijama smatraju da bi takav memorijalni natpis imao snažan simbolički i edukativni značaj, naročito za mlade generacije, jer bi dodatno afirmisao poruke mira, tolerancije i poštovanja ljudskog dostojanstva u javnom prostoru Glavnog grada.
&nbsp;Realizacija te inicijative, kako su istakli, predstavljala bi važan civilizacijski gest Glavnog grada i značajan doprinos očuvanju kulture sjećanja na one koji su svojim djelima pokazali da su humanost i solidarnost iznad nasilja i mržnje.

Tag: zakon-o-strancima