Uprava Glavnog grada na čelu sa gospodinom Sašom Mujovićem, zbog neefikasne realizacije Budžeta u narednu godinu prenosi 38 miliona, kazao je odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) Filip Terzić.
Terzić je na mreži X naveo da bi red bio da Mujović ispoštuje dato obećanje i isplati zimnicu zaposlenima, koji se danas suočavaju sa rekordnim cijenama hrane, stanarina, vode, struje, parkinga, a uskoro i usluga Čistoće.
- Novca ima, volje nema - konstatovao je Terzić

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Terzić: Novca za zimnice zaposlenih u Glavnog gradu ima, ali ne i volje

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv zaposlenog u Crnogorskoj komercijalnoj banci- Filijala Kotor, M.V., kojeg terete da je zloupotrebom položaja nezakonito prisvojio više od 500.000 eura sa računa klijenata banke. 
 
- Više državno tužilaštvo u Podgorici nakon okončanog izviđaja podiglo je optužnicu protiv M.V., kojem se stavlja na teret da je bez pravnog osnova i neovlašćeno, zloupotrebljavajući svoj položaj odgovornog lica, zaposlenog na radnom mjestu - ekspert kreditni referent u privrednom društvu Crnogorska komercijalna banka - Filijala Kotor, u periodu od skoro godinu dana, u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist, aktiviranjem platnih kartica koje su prethodno po njegovom zahtjevu izdate, neovlašćeno podizao novac sa bankomata CKB banke u Kotoru, Tivtu i Budvi, te podizao novac direktno sa računa klijenata te banke i na bankomatima sa računa klijenata u ukupnom iznosu od preko 500.000,00 €, a koje isplate klijenti nisu inicirali, niti su se sa istima saglasili i na taj način izvršio krivično djelo zloupotreba položaja u privredom poslovanju- navodi se u saopštenju VDT.

Kotor: Referent banke optužen da je sa računa klijenata podigao više od 500.000 eura

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopšteno je da su njihovoj Direkciji za inspekciju rada dostavljene dvije inicijative koje se odnose na Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).
- Prva inicijativa zaprimljena je 23. oktobra 2025. godine i odnosi se na četiri zaposlena lica, dok je druga, pristigla 29. oktobra 2025. godine, obuhvatila sve zaposlene u navedenom subjektu - naveli su u saopštenju.
Obje inicijative su, kažu oni, odmah po prijemu i bez odlaganja evidentirane i dodijeljene u rad dvoma inspektorima rada, imajući u vidu njihovu složenost i značaj. 
- Time je, na konkretan način, potvrđena naša opredijeljenost da se svaka prijava, bez obzira na obim ili porijeklo, obradi u skladu sa načelima pravovremenosti, pravičnosti i zakonitosti - naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da, od preuzimanja nadležnosti inspekcije rada i prestanka rada Uprave za inspekcijske poslove, nije bilo primjedbi koje ukazuju na nejednko pustupanje.

- Predmeti su već dodijeljeni u rad, te ćete o ishodu inspekcijskog nadzora biti upoznati putem obavještenja od strane postupajućih inspektora - naveli su u saopštenju.
Direkcija za inspekciju rada, kao sastavni dio Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, poručuju oni, obavlja svoje poslove u duhu zakonitosti, nepristrasnosti i dosljedne brige o zaštiti prava zaposlenih i očuvanju dostojanstva rada kao osnovne društvene vrijednosti.

1250x600

Direkciji podnijete dvije inicijative: COTEE predmet inspekcijskog nadzora

Nezavisni sindikat policije Crne Gore pozdravio je i u potpunosti podržao inicijativu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.
Smatraju da je sporni Kolektivni ugovor diskriminatoran u više svojih članova i da narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u Ministarstvu privilegujući drugi dio zaposlenih i neopravdano im daje značajno veća prava.
- Takva situacija je neprihvatljiva i protivna načelima jednakosti i pravičnosti koja su zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore kao i međunarodnim konvencijama koje je naša država ratifikovala - navedeno je u saopštenju Nezavisnog sindikata policije.
Podsjećaju javnost da potpisnici spornog Kolektivnog ugovora, prema dostupnim informacijama i svjedocima, nisu imali legitimitet da ga zaključe.&nbsp;
- Jedan od sindikata potpisnika, prema sopstvenom priznanju, &nbsp;nema potvrdu o reprezentativnosti dok je drugi sindikat potpisnik &nbsp;tu potvrdu dobio bez sprovođenja zakonom propisane procedure. Time je doveden u pitanje sam pravni osnov za njegovo potpisivanje što dodatno naglašava potrebu za ustavnom kontrolom ovog pravnog akta. Koristimo ovu priliku i da pozovemo nadležno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije &nbsp;da ispitaju da li je proces potpisivanja kolektivnog ugovora pripremljen i realizovan na zakonit način - ističe se u saopštenju
Istovremeno, jedan od sindikata u MUP-u najavio je mogućnost organizovanja štrajka ukoliko Ustavni sud proglasi Kolektivni ugovor neustavnim.
- Osim što je ovo očigledan pokušaj pritiska i uticaja na Ustavni sud moramo konstatovati da je najava štrajka bez realnog uporišta i ne može se sprovesti u praksi. Ono što i kolege iz drugog sindikata i mi odlično znamo je da je štrajk zaposlenih u MUP-u u ovom trenutku nemoguće organizovati iz najmanje dva razloga. Prvi je da u MUP-u ne postoji akt o minimumu procesa rada koji je zakonski osnov za organizovanje štrajka. Drugi razlog je vrlo praktičan. Čak i da postoji akt o minimumu procesa rada njegova primjena bi bila faktički neizvodljiva jer se postavlja pitanje kako u situaciji ogromnog nedostatka ljudstva organizovati štrajk? Da uprostimo do kraja, ako u patroli imate jednog policajca ili na graničnom prelazu dvojicu (jedan na ulazu, drugi na izlazu iz zemlje), što je vrlo često slučaj, na koji način ispoštovati i minimum procesa rada i organizovati štrajk - dodaje se u saopštenju.
U Nezavisnom sindikatu policije kažu da je ova prijetnja samo još jedan providni pokušaj stvaranja privida borbe za prava radnika, zbunjivanje javnosti i dovođenje kolega u zabludu i opasnost da uđu u zonu odgovornosti nakon čega bi trpjeli pravne represalije.&nbsp;
Podsjećaju da su sindikatu koji sada prijeti štrajkom nedavno ponudili da zajedno pokreneu inicijativu za povećanje zarada, kupovinu nove uniforme, zapošljavanje novih ljudi ali smo odbijeni za svaki od tih zahtjeva.&nbsp;
- Činjenica da se sada pojavljuju sa navodnom zabrinutošću za zaposlene pokazuje nam da iza svega ipak stoje neki drugi i, vjerovatno, isključivo lični interesi - naglašeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore je, kako kažu, dosadašnjim radom pokazao da postoje različiti vidovi borbe za prava radnika koji su se pokazali vrlo uspješnim i djelotvornim.&nbsp;
- Naš uspjeh se mjeri povećanjem zarada, obezbjeđivanjem povoljnih uslova za odlazak u penziju, stavljanjem u fokus javnosti problema sa kojima se suočavaju zaposleni u MUP-u. Ono što nam je u svakoj aktivnosti najvažnije je zaštita svakog službenika pojedinačno i briga da nikoga svojim djelovanjem, apelima ili samo sugestijama ne dovedemo u opasnost protivzakonitog djelovanja. Saopštavamo, tražimo i insistiramo isključivo na aktivnostima koje se strogo kreću u zakonskim okvirima ne dovodeći u zabludu i opasnost bilo koga a najmanje sopstvene članove i kolege - poručeno je u saopštenju.
Zalažu se, kako kažu, za poštovanje zakona, ravnopravnost svih zaposlenih i institucionalno rješavanje sporova.&nbsp;
- Vjerujemo da će Ustavni sud u najkraćem roku razmotriti ovaj predmet i donijeti odluku koja će zaštititi interese svih zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i donijeti im pravnu sigurnost i poštovanje osnovnih ljudskih prava - zaključeno je u saopštenju.

Nezavisni sindikat policije: Sporni Kolektivni ugovor narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u MUP-u

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića zbog čega njegovi zaposleni, u toku radnog vremena, idu na antievropske proteste.
Aranitović je objavila fotografiju iz Morinja na kojoj se vide službenici Glavnog grada sa popom Mijajlom Backovićem. Podsjećamo, predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić pozvao je danas, na skupu u Morinju, ministra Dragana Krapovića da naredi otvaranje kapija pred inspekcijskim službama kako bi se uklonila spomen-ploča.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftraze-uklanjanje-spomen-ploce-u-morinju-protest-obezbjeduje-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koalicioni partneri PES, a posebno Borisa Pejovića i Vasilija Čarapića koji žele da “unaprijede” odnose sa Hrvatskom i ubrzaju put u EU tako što hoće ukloniti ploču u Morinju. Gradonačelniče Mujoviću, zašto zaposleni Glavnog grada, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste - pitala je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1976670361883426992%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović pita Mujovića: Zašto zaposleni u Glavnom gradu, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste

Vlada je dokumentom, u koji je Portal ETV imao uvid, zadužila ministarstva, druge organe uprave i Generalni sekretarijat, da joj u roku od sedam dana dostave analizu o broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, ali i broju službenika za čijim radom je prestala potreba, te starosnoj strukturi.&nbsp;
- Ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade zadužuju se da, istovremeno sa donošenjem akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave, pripreme i u roku od sedam dana Vladi dostave analizu sa podacima o: broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, broju službenika za čijim je radom prestala potreba, starosnoj strukturi zaposlenih, te broju potrebnih službenika u odnosu na grupe poslova (osnovna djelatnost, administrativni, pomoćni i drugi poslovi), u skladu sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, kao i sa administrativnim potrebama u vezi sa ispunjenjem završnih mjerila iz pregovaračkih poglavlja - navodi se u dokumenru.&nbsp;
Kako se navodi, ministarstva, drugi organi uprave i Generani sekretarijat Vlade obavezni su da, prije raspisivanja oglasa za popunu radnih mjesta, prioritet daju trajnom raspoređivanju službenika u drugi državni organ, u skladu sa članom 65a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U dokumentu piše da su ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni da Upravi za ljudske resurse u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dostave nacrte kadrovskog plana za 2025. godinu.
<h2>PRIORITETI&nbsp;</h2>
Prilikom popunjavanja radnih mjesta, ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni su da prioritet daju radnim mjestima iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, imajući u vidu da je određivanje vršioca dužnosti na konkretno radno mjesto ograničeno na najviše dva puta po šest mjeseci.
Uprava za ljudske resurse zadužuje se da prioritet daje oglašavanju radnih mjesta iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, u skladu sa zaključkom broj 5.
U dokumenru u koji je Portal ETV imao uvid, navodi se da se Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo javne uprave i Uprava za ljudske resurse zadužuju se da izrade metodologiju za sektorsku analizu administrativnih kapaciteta, u skladu sa Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade, koja će predstavljati osnovu za pripremu Jedinstvenog kadrovskog plana za 2026. godinu.

Miraš Dušević

Spajić traži podatke: Ministarstva dobila sedam dana da dostave koliko imaju zaposlenih, a koliko je višak

&nbsp;Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) koji su juče dostavili saopštenje koje se odnosi na rješavanje upravljačke krize u toj instituciji saopštili su da su svjesni da nijesu svi koji tu rade bili saglasni sa navodima koje su objavili.&nbsp;
- Znamo. Svjesni smo da par kolega iz razloga gubitka beneficija, izmšljenih prekovremenih, varijabila i ostalih privilegija koje su zaslužili samo progonom, mobingom i učestvovanjem u brojnim zloupotrebama prethodnog menadzmenta, se nada povratku na staro - naveli su oni u odgovoru na konstataciju dijela kolega da sa ovim navodima nijesu bili upoznati, te da se od njih ograđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7015%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveci-dio-zaposlenih-u-ask-nije-upoznat-sa-saopstenjem-o-upravljackoj-krizi-imamo-obavezu-da-postujemo-propise-sudske-odluke-i-ne-uticemo-na-institucije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni tvrde da je za objavu saopštenja bilo 85 odsto od svih juče prisutnih zaposlenih u Agenciji ili dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u Agenciji.
- Složićemo se da vaš navod “veći dio zaposlenih u Agenciji ograđuje se od navedenog saopštenja” ne može biti istinit i plod je samo vaše želje ili zablude da manjina može zaustaviti dvotrećinsku većinu zaposlenih da iznese svoj stav i pokuša da odbrani svoje dostojanstvo I integritet institucije u kojoj radimo. Dodajemo da i pored ove činjenice, podržavamo manji broja kolega da iznesu svoje mišljenje i od nas u tom smislu imate punu podršku - naveli su oni.
Zato danas, kažu oni, ubijedljiva većina saopštava jasno i glasno da se povratak na staro ne treba dopustiti.
&nbsp;- I da ga zakon i pravna država neće dozvoliti - zaključili su u reagovanju.

Jedan dio zaposlenih u ASK poručuje drugom da manjina ne može zaustaviti dvotrećinsku većinu

Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uputili su javni apel, izražavajući zabrinutost zbog, kako navode, upravljačke krize koja ugrožava ugled, funkcionalnost i institucionalni integritet ključne antikorupcijske institucije u Crnoj Gori.
- Zabrinuti smo za očuvanje profesionalnog i ličnog dostojanstva, ali i za reputaciju Agencije. Smatramo da aktuelna situacija nije slučajnost, već simptom dubljih problema koji prijete dugoročnom urušavanju kredibiliteta institucije - poručuju zaposleni.
U saopštenju se ističe da ASK, kao tijelo čija je osnovna nadležnost prevencija nezakonitosti u radu javnih funkcionera, mora očuvati povjerenje javnosti i standarde koji garantuju zakonitost i etičnost.
- Poštujući pretpostavku nevinosti kao temeljno pravno načelo, smatramo krajnje zabrinjavajućim da lice protiv koga je potvrđena optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja – u okviru rada u Agenciji – te protiv koga se vode postupci za mobing nad zaposlenima, pokušava da bez odluke Savjeta ponovo preuzme direktorsku funkciju. Takvo ponašanje direktno ugrožava osnovne vrijednosti koje Agencija mora da štiti – zakonitost, etiku i javni interes - navodi se.
Zaposleni podsjećaju da su tokom prethodnog rukovodstva bili izloženi mobingu, degradacijama, suspenzijama i diskriminaciji. Dodaju da više neće tolerisati atmosferu straha.
- Nećemo dozvoliti da budemo zastrašeni prijetnjama otkazima, kojima smo svjedočili prethodnih dana. Ovim stavom ne izražavamo podršku nijednom rukovodstvu – naš jedini interes je da Agencija funkcioniše u skladu sa zakonom, profesionalnim standardima i principima pravne države - navode u saopštenju.
Kako naglašavaju, zaposleni ASK-a imaju pravo na radno okruženje u kojem će biti zaštićeni od pritisaka i egzistencijalne nesigurnosti, baš kao što građani Crne Gore imaju pravo na instituciju koja u borbi protiv korupcije postupa nepristrasno, u interesu javnog dobra.
U zaključku saopštenja, zaposleni pozivaju Savjet Agencije da hitno reaguje i preduzme zakonite i odgovorne korake u cilju rješavanja upravljačke krize.
- Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom koja je od suštinskog značaja za pravni poredak i demokratski razvoj države - navodi se u apelu.

Zaposleni u ASK-u: Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom

Predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i medijima obratio se još jedan zapošljeni u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje upozoravajući na, kako je istakao, „katastrofalno stanje u Društvu“ i progon „koji sprovodi dvojac bez kormilara Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora i Krsto Radović, izvršni direktor“. - Imajući u vidu činjenicu da je Inspekcija rada već konstatovala nezakonitosti u postupku izbora Krsta Radovića za mjesto izvršnog direktora, kao i da Bojana Rajković nije po zanimanju diplomirani pravnik (a koja još uvijek neformalno rukovodi Sektorom za pravne i administrativne poslove) i protiv koje se već vodi nekoliko istražnih postupaka za zloupotrebu službenog položaja, krajnje je vrijeme da se Vlada Crne Gore konačno pozabavi stanjem u ovom Društvu i počnu sa rješavanjem nagomilanih problema u susret ljetnoj turističkoj sezoni – istakao je u dopisu pravnik Aco Ognjenović. <h2>„Pumpanje“ staža</h2> U otvorenom pismu je aludirao i da Radović sada pokušava da izdejstvuje da bude imenovan na mjesto vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog vodovoda, kako bi na taj način „kroz 'vd' status“ ispunio uslov za mjesto u punom mandatu, a poučen, kako je dodao, primjerom generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. - Da Vam „plastično“ objasnim, tumačeći propise na ovaj način o kojem razmišljate, za v.d. izvršnog direktora bi mogli da imenujete i portira – zaključio je Ognjenović. Kao i njegov kolega Vladimir Ružičić, ali i grupa zapošljenih koja se mjesecima obraća Vladi javnosti tražeći hitne smjene u Regionalnom vodovodu, i Ognjenović upozorava na odluke čelnih ljudi ove državne kompanije koje mogu pogubno uticati na njeno poslovanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>MUK: Iz Vlade ne reaguju ni na ostavku Zorana Lakušića, niti na pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Radović je protiv Ružičića i Ognjenovića inicirao disciplinske postupke zbog povrede radne obaveze, a oni poručuju da se radi o sramnom, montiranom i nezakonitom postupku. Ružičić je bio rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove, dok je Ognjenović bio na poziciji šefa Službe za pravne i administrativne poslove. Izvršni direktor ih je optužio da se nijesu pojavili na dva pripremna ročišta u Osnovnom sudu u Kotoru u sporovima protiv Regionalnog vodovoda, te da su odobrili odluke o novčanoj pomoći zapošljenima, a da izvršnom direktoru nijesu ukazali da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora. I Ognjenović i Ružičić su upozorili Radovića da je počinio grubu procesnu grešku, jer im je uz Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, odnosno odluku je donio prije njihovog izjašnjenja, čime je ugrozio zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo presumpcije nevinosti. - Čudi me da izvršni direktor koji ima završene osnovne studije iz oblasti pravnih nauka i pored Bojane Rajković (koja se lažno predstavlja već skoro 10 godina kao diplomirani pravnik) i čak dva advokata koje je angažovalo ovo Društvo, nijeste u stanju da barem procesno sprovedete ovaj montirani postupak – poručio je Ognjenović u dopisu. On podsjeća da su Milan Janović i Ivan Špadijer, po čijim tužbama se vodi poroces pred Osnovnim sudom u Kotoru, „ujedno i najbliži saradnici direktora Radovića“ i ističe da je „izvršni direktor svjesno zaboravio na činjenicu“ da mu je rješnjem od 26. februara odobrio korišćenje godišnjeg odmora „baš od 3. marta“, za kada su bila zakazana pripremna ročišta. - ...pa tako ostaje nepoznato kako sam to trebao dodatno da obavijestim izvršnog direktora da neću biti na poslu, pa samim tim na ročištu – istakao je Ognjenović. Kategoričan je da je „direktor bio obaviješten o svemu i da nije nastala nikakva šteta po Društvo“, jer je sud obavijestio o nemogućnosti da dođe na ročište. <h2>Kršenje prava</h2> Odbacio je i navode kojima ga Radović optužuje u slučaju raspodjele novčane pomoći za zapošljenje, ukazujući i na detalj da je povrijedio njegovo pravo na privatnost objavljujući njegovo ime na oglasnoj tabli, kao jednog od onih koji su dobili pomoć zbog bolesti. Naglasio je da je Radovićeva odluka neodrživa, jer je postupak pokrenuo duže od godine od kada su te odluke donijete, još u mandatu bivšeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića, „a da je rok zastre za povrede radne obaveze tri mjeseca odnosno šest mjeseci“. - ...Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković. Pri tome, posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorom predviđena veća prava za zaposlenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – objasnio je Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pitao je Radovića i kako on „može znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima i mjesnim zajednicama, itd“. - Interesantno je da u „spornim“ pomoćima nema one koja je dodijeljena Semiru Kalaču za stručno usavršavanje (a za čiju dodjelu je lično insistirao Zoran Lakušić). Kad je već smatrao da je u pravu, zašto Zoran Lakušić takvu odluku nije donio na sjednici Odbora direktora? Zašto Zoran Lakušić krije od Vas mejl prepisku sa Zoranom Asanovićem... – ističe Ognjenović. Ocjenjuje i da je Radović „oruđe u rukama Zorana Lakušića koji godinama“, kako je napisao, pokušava da se obračuna sa njim i Ružičićem, jer mu nijesu dozvoljavali da sprovodi „samovolju i nezakonitosti preko Sektora za pravne i administrativne poslove“. <h2>Pritisak na poštare</h2> Poručio je Radoviću da neće ćutati na njegovu priču, koju, kako je napisao, plasira, „zajedno sa Zoranom Lakušićem“, da su on i Ružičić „ostaci režima DPS i šljunkarske mafije“. - ...dok sam ja podnosio ostavke na rukovodeća mjesta u Opštini Budva, neslagajući se sa politikom Odbora DPS Budva (partije čiji sam član bio), Vi ste redovno posjećivali Svetozara Marovića i nosili darove... – tvrdi Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>BURNO U KOMPANIJI: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pozvao je Radovića da podnese „krivične prijave za svaki zarez za koji“ smatra da je nezakonit, ali ga i optužio da preko partijskog kolege u Pošti Crne Gore pravi pritisak na poštare „da pišu izjave kako“ on ne živi na prijavljenoj adresi. - Da Vam pomognem, adresa prebivališta je ona koja je registrovana u MUP CG – PJ Budva pa tamo tražite potvrdu o mom prebivalištu, a ne naručujte od poštara izjave koje nemaju nikakav pravni značaj – poručio je Ognjenović. I smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić pisao je zvaničnicima i medijima, upozoravajući na stanje u Regionalnom vodovodu, državnoj kompaniji u kojoj se bura ne stišava od novembra prošle godine kada je pod vođstvom Zorana Lakušića Odbor direktora nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i na poziciju izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića koji ne ispunjava zakonske uslove. Lakušuić je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku, o čemu je Portal ETV izvijestio, ali se ta informacija krila od javnosti i zvanično je potvrđena tek 16. aprila kada je na skupštinskom zasijedanju poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću o dešavanjima u Regionalnom vodovodu. Ćulafić je tada rekao da Vlada još nije konstatovala Lakušićevu ostavku. Na čelo Odbora direktora ove državne kompanije Lakušić je imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora.

Kaćuša Krsmanović

Vlada ćuti na progon zapošljenih u državnom preduzeću

Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Predsjednik Rukometnog saveza Crne Gore Petar Kapisoda kazao je da je godina na izmaku jedna od najuspješnijih u istoriji crnogorskog rukometa, ističući velike uspjehe svih reprezentativnih selekcija i kontinuitet rezultata, ali i upozoravajući na ograničen budžet i lošu infrastrukturu kao ključne izazove.
- Kad se podvukla crta, ispada da imamo rezultatski jednu od najušpješnijih sezona u istoriji. Zanimljiva godina je bila, najjuspješnije kvalifikacije Muške rukometne reprezentacije, imali smo braraž za Svjetsko prvenstvo gdje su djevojke "oduvale" Portugal u dva meča, šesto mjesto juniorki na Evropskom prvenstvu za rukometašice do 19 godina u Podgorica... U avgustu smo imali Prvenstvo Evrope na kome smo osvojili bronzanu medalju. Spomenuo bih i kadete koji su se vratili u A diviziju - rekao je Kapisoda u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
On je istakao i odličan nastup i plasman Ženske rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Holandiji i Njemačkoj.
- Biti u top osam na svijetu je više nego odličan rezultat. Podmlađivanje je proces koji ne staje i teško je praviti rezultate dok traje taj ciklus - dodao je čelnik RSCG.
<h2>Zasluge trenerima i stručnim štabovima</h2>
Kapisoda je rekao da uspjeh ne pada sa neba, već su za njih zaslužni dugogodišnji procesi, planiranje, ističući da veliki dio posla odrade klubski treneri i stručni štabovi.
- Suština svega je rad u klubovima. Zaboravljamo često da spomenemo ljude koji rade sa svim igračima i igračicama i najveća zasluga pripada njima. Naši rukometaši mjesec-mjesec i po provedu igrajući u reprezentacijama, ali ostatak vremena provode u klubovima. Najveće zasluge pripadaju trenerima koji rade sa djecom po klubovima, zatim stručnim štabovima reprezentacija - istakao je Kapisoda.
On je najavio priključivanje A selekciji većeg broja mlađih rukometašica. On je istakao da se u Rukometnom savezu trude da povećaju bazu.
- Plan je da svako okupljanje reprezentacije uključivati igračice iz selekcija koje su imale uspješne nastupe ljetos. Mlađe igračice se moraju priključivati i ispratiti trend koji smo postavili samima sebi, a to su rezultati u kontinuitetu. Drago mi je što već imamo igračice priključene A timu, a od proljeća će ih biti veći broj. One su garancija za svijetlu budućnost. Imamo ograničenu bazu i moramo biti pažljivi prema svakoj igračici - naglasio je Kapisoda.
Generacija crnogorskih rukometašica rođenih 1990. godine i mlađe osvojila je ovog ljeta bronzu na Svjetskom prvenstvu u Južnoj Koreji, a MVP priznanja ponijele su Martina Knežević i Natalija Lekić, dok je Maša Dubljević izabrana za najbolju golmanku prvenstva.
- Sigurno je to nešto jako važno. I Martina i Maša i Natalija su skrenule pažnju na sebe, zajedno sa svojim koleginicama. Ali presedan je da smo imali naše igračice za MVP i to potpuno zasluženo. Biti MVP Evropskog prvenstva nije mala stvar, naročito za ovako malu državu koja se bori sa mnogo većim silama nego što smo mi - istakao je Kapisoda.
<h2>"Momci će dati sve od sebe"</h2>
Govoreći o nastupu Muške rukometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu sljedeće godine, Kapisoda kaže da je teško prognozirati bilo što, naročito uzimajući u obzir činjenicu da ne možemo računati na sve igrače.
- Strašna je konkurencija na Evropskom prvenstvu za muškarce. Mi smo hendikepirani, dva golmana su u procesu rehabilitacije i neće igrati na Prvenstvu. Haris Suljević se isprofilisao kao prvi golman. Nijesu svi igrači u situaciji da su nosioci igre. Siguran sam da će momci dati sve od sebe. Imamo tešku grupu. Slovenija osvajala medalje, Farska Ostrva i Švajcarska su vrlo napredovale - objašnjava Kapisoda.
Crna Gora je ove godine bila domaćin dva prvenstva Evrope u mlađim kategorijama – za igračice do 17 i do 19 godina. Prvi put u istoriji evropskog rukometa jedna država u istoj godini organizovala dva šampionata Evrope u mlađim kategorijama. Kapisoda je podsjetio da će Rukometni savez i 2027. organizovati u Podgorici Evropsko prvenstvo za igračice do 17 godina.
<h2>Pomjeranje standarda u skromnim uslovima</h2>
Požalio se na ograničeni budžet, lošu infrastrukturu, ali i pohvalio saradnju Evropskom rukometnom federacijom (EHF) i Ministarstvo sporta i mladi.
- Gdje je ograničen budžet velika je to rabota, a imali smo vrlo uspješnu godinu. Sa svim aktivnostima pokazali smo u kom pravcu treba da se ide. Istakao bih izuzetnu saradnja sa EHF koja nas tretira slično kao i najveće rukometne sile. Nema pomoći države, kad organizujemo ta prvenstva nama je je najveća pomoć od EHF u smislu smještaja, sve ostale troškove snosimo sami. Ovo je peta godina zaredom kako nam je ukazana čast i obaveza da organizujemo prvenstvo Evrope za mlađe selekcije. Uspjeli smo i da pomjerimo standarde koji su postavljeni - istakao je Kapisoda.
Veliki problem, napominje, predstavljaju loši uslovi u Sportskom centru Morača, poručujući da je Podgorici hitno potrebna arena.
- Bilo je upitno i ovo ljeto jer smo imali informacije da se renovira krov Morače, koji je katastrofalan. To nama predstavlja velike probleme. U nedoumici smo do posljednjeg dana da li ćemo koristiti dvoranu ili tražiti alternativne dvorane kojih nema. Podgorica je jedini grad u regionu koja nema multifunkcionalnu dvoranu. Morača ne ispunjava osnovne standarde za seniorska prvenstva, počevši od površine terena. Da ne pričam o ostalim nedostacima. Nama je hitno potrebna arena - poručio je Kapisoda.
T.K.

Kapisoda: Jedna od najuspješnijih godina u istoriji crnogorskog rukometa, Podgorici hitno potrebna arena

Crnogorska policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin, potrvđeno je nezvanično našem portalu iz Uprave policije.
Kako pišu španski mediji, ubistvo se desilo danas poslijepodne, kada je muškarac sa tri hica pogođen u tijelo, s leđa, na ulici.
Žrtva je dobila kritične povrede od kojih je preminula, prenosi <a href="https://elcaso.elnacional.cat/es/noticias/herido-grave-en-tiroteo-en-medio-calle-en-castelldefels-mossos-busca-pistolero-se-ha-escapado_1529413102.html" target="_blank">ElKaso.com</a>.
Navode i da je riječ o muškarcu iz Istočne Evrope, te da će "vlasti morati da potvrde njegov identitet i utvrde njegov odnos sa napadačem, koji je pobjegao".
Katalonska policija pokrenula je potragu, uključujući i angažovanje policijskog helikoptera kako bi ga locirala.
Kako pišu mediji, podaci iz istrage ukazuju na to da bi napadač, kao i žrtva, mogli biti povezani s trgovinom drogom.&nbsp;
Vijesti pišu da je u Barseloni, prema njihovim saznanjima iz bezbjednosnog sektora, ubijen Podgoričanin, navodno pripadnik škaljarskog kriminalnog klana.
J. B.&nbsp;

Policija provjerava da li je u Barseloni ubijen crnogorski državljanin

Bilo je to prije tri dana, u petak 19. decembra, pred kraj građanskog protesta organizovanog kao revolt zbog targetiranja 35 građanskih aktivista koji su 8. jula protestvovali ispred Vile ,,Gorica“ zbog dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - piscu knjige koja nije napisana. &nbsp;&nbsp; POLICAJAC U CIVILU Oniži čovjek, u tamnoj jakni, prišao je lagano Predragu Boljeviću, sudskom vještaku za telekomunikacije i Batu Raduloviću, poznatom crnogorskom arhitekti. Njih dvojica su stajali pored transparenta: ,,Ustaše i četnici zajedno ste bježali“, postavljenog pored kapije na ulasku u park Gorica, naspram crkve Svetog Đorđa. &nbsp;&nbsp; Iako se čovjek kulturno obratio, predstavljajući se i pokazujući policijsku značku, riječi koje je izgovarao bile su zlokobne. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201236_917c4d794258c6aef2edcfaba9944e8c61272acea40bcec4eefd6dd38c60a51a.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251222201236_917c4d794258c6aef2edcfaba9944e8c61272acea40bcec4eefd6dd38c60a51a" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="KOME MOŽE DA SMETA OVAJ TRANSPARENT: Detalj sa građanskog protesta 19. decembra "> <figcaption>KOME MOŽE DA SMETA OVAJ TRANSPARENT: Detalj sa građanskog protesta 19. decembra(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Tužilac smatra da u ovom sloganu ima elemenata govora mržnje i, ako ste vi autori, moraćete da date izjavu u policiji“, kazao je policajac u civilu, uzimajući lične podatke od Boljevića i Radulovića – kazao je policajac u civilu Boljeviću i Raduloviću. &nbsp;&nbsp; Tako je postao sporam onaj čuveni poklič što su uzvikivali crnogorski navijači kao odgovor na fašističko skandiranje hrvatskih ultrasa na utakmici Crna Gora-Hrvatska u Podgorici. I da, to je transparent koji su kasnije ponosno nosili hrvatski antifašisti posred Zagreba. &nbsp; E to su sve bila sumnjiva posla za ovdašnje državne dušebrižnike. Zato pozivanje na tužioca i prijetnja žestokom kaznom zbog govora &nbsp;mržnje - djeluje zaista zlokobno. &nbsp; Naročito ako se zna da za izgradnju ili akciju skrivanja spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića - niko tužilački nije procesuiran. &nbsp; OPASNA ŠUTNJA &nbsp; Bilo je to, kako rekoh, u petak, prije tri dana. I od tada nema zvanične informacije: ko je taj tužilac koji je u antifašističkom transparentu - vidio govor mržnje? &nbsp; Kao da se tim ćutanjem svjesno odobrava tužilačka, državna, represija. &nbsp; Opasno je to zvanično ćutanje: istorijska istina zapisana na transparentu ne može se tumačiti – ili: ne bi smjela da se tumači - kao govor mržnje. &nbsp; Makar ne u normalnoj, uređenoj državi. Jer, istorijske istine bi morali da znaju državni službenici. Državni tužioci posebno. A istorijska istina je samo jedna. Nema, ne postoji više verzija istina, kako bi to voljeli nastavljači četničke ideologije i popovi Crkve Srbije. &nbsp; Dakle: ustaše i četnici su klali zajedno, borili se zajedno protiv antifašista - i zajedno su na kraju bježali. &nbsp; USTAŠE I ČETNICI I KLALI I BJEŽALI - ZAJEDNO Počeli su saradnju još sredinom 1942. godine u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, nastavili su saradnju zajedničkim pokoljima muslimana i partizanskih porodica u Bosni i Hrvatskoj, da bi onda, posljednjih mjeseci Drugog svjetskog rata i nakon pisanog sporazuma Pavla Đurišića i Sekule Drljevića pod pokroviteljstvom ustaškog poglavnika Ante Pavelića, bježali - baš zajedno - ka Blajburgu... Zato je čin podgoričkog, za sada anonimnog tužioca, opasan, anticivilizacijski postupak: to je državni progon antifašista i svojevrsno institucionalizovanje istorijskog revizionizma. &nbsp; I, da sve bude tužnije, sve se to dešava na veliki dan za Podgoricu i za Crnu Goru - na Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu. &nbsp; DRŽAVA KAO PARTIJSKA PRĆIJA &nbsp; U kojem pravcu stvarno ide Crna Gora, pokazala je cijela protekla sedmica. Tako je u prošli četvrtak Vlada Crne Gore usvojila je po hitnom postupku – i kao po pravilu: na elektronskoj sjednici – izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; I to kakve izmjene! &nbsp; Prema novom zakonskom prijedlogu policajci će, svakih pet godina, biti podvrgavani provjerama bezbjednosnih smetnji za dalji rad. A postojanje bezbjednosnih smetnji automatski znači i uručivanje otkaza policajcu. I to bez disciplinskog postupka koji je do sada bio zakonom obavezan?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201240_50fa4b91aee96727e374bb0212a1a93619cc9d6ad4d2eea98b80ac168cbfa761.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251222201240_50fa4b91aee96727e374bb0212a1a93619cc9d6ad4d2eea98b80ac168cbfa761" data-rendition-name="original" width="320" height="385" loading="lazy" alt="POLITIČKA ČISTKA U POLICIJI: Ilustracija "> <figcaption>POLITIČKA ČISTKA U POLICIJI: Ilustracija(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  A ko određuje postojanje bezbjednosnih smetnji? Pogađate: ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Koji će sam osnivati i Komisiju koja će primati na posao nove policajce. I opet pogađate: primaće se samo oni koji prođu partijski test Demokrata. &nbsp; Dakle: ukoliko se usvoje predložene izmjene ministar Šaranović, Bečićev Demokrata, dobiće ovlašćenja, imaće ingerencije kakve nema jedan minsitar unutrašnjih poslova, ni u regionu, ni u Evropi. Možda su takva moćna ovlašćenja imali samo – i to u doba Staljina – dvojica ruskih zloglasnih likova: &nbsp;Lavrentij Berija i Feliks Dzeržinskog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201240_73e7ec87ecfec35b267aa8d73d443ea8e9526b349a9c287739f0c073a0694a07.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251222201240_73e7ec87ecfec35b267aa8d73d443ea8e9526b349a9c287739f0c073a0694a07" data-rendition-name="original" width="653" height="368" loading="lazy" alt="OMILJENA LITERATURA DIJELA PARTIJSKE VEĆINE: Izučavanje Staljina"> <figcaption>OMILJENA LITERATURA DIJELA PARTIJSKE VEĆINE: Izučavanje Staljina(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito: staljinistički nastrojene Demokrate žele povapirenje vremena staljinizma, kad je partija bila sve, a čovjek mimo partije ili vlasti – ništa. &nbsp;&nbsp; MIJENJE PROŠLOSTI ZA BRISANJE BUDUĆNOSTI &nbsp; Ovakve izmjene – koje su predložile Bečićeve i Bogdanovićeve Demokrate - povučene su iz skupštinske procedure krajem jula, nakon žestokih kritika nevladinog sektora, ali i crnogorskih evropskih partnera. &nbsp; Sada je taj isti, mračni, prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima ekspresno dostavljen Andriji Mandiću, predsjedniku Skupštine. I to sa potpisom - premijera Milojka Spajića. &nbsp;&nbsp; Čovjek koji ne želi da se bavi ,,seoskim stvarima” kao što su državna suverenost ili crnogorski identitet, kripto-premijer je sada pristao da malo poradi na seoskoj stvari i – očito zarad mira u nemirnoj koaliciji na vlasti - da pretvori državu u partijsku policijsku kasarnu. I time omogući partijama parlamentarne većine da kadrovski ustroje i policiju i tužilaštvo i sve ostalo, da budu i sudije i presuditelji. &nbsp; I da presude da građanska Crna Gora – nema budućnost. &nbsp; A da bi se budućnost mijenjala, potrebna je promjena prošlosti. Kako? Pa i to može, kada partije hoće da državu pretvore u svoje vlasništvo. Zato je još jedan Demokrata - onaj Danilo Mrvaljević sa čalmom na glavi, što je šef državnog arhiva, odlučio da – bez ugovora i mimo zakona – zaposli u Državnom arhivu popove volontere. Koji će, valjda volonterski, da rediguju crnogorsku istoriju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251222201244_23a84c211c6c2e8897087d0902413576b6afbe93994db395a673dccb4d17f92e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251222201244_23a84c211c6c2e8897087d0902413576b6afbe93994db395a673dccb4d17f92e" data-rendition-name="original" width="1024" height="703" loading="lazy" alt="ČEKAJUĆI POPOVE: Državni arhiv na Cetinju"> <figcaption>ČEKAJUĆI POPOVE: Državni arhiv na Cetinju(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ,,RAZDRŽAVLJENJE” CRNE GORE - BEZ GRAĐANSKOG OTPORA &nbsp; U nekoj drugoj državi, u nekom svjesnijem društvu, ovakvi potezi doveli bi do velikog bunta opozicije, koji bi vodio do građanskih protesta za očuvanje građanskog društva, za očuvanje crnogorske istorije, kako bi Crna Gora imala budućnost. &nbsp;&nbsp;&nbsp; U ovoj Crnoj Gori, koja je pred vratima Evropske unije, tek poneki opozicioni uzvik, dok glavna i najjača opoziciona stranka – Demokratska partija socijalista – snom mrtvijem spava. Valjda su svi srećni i zadovoljni što je nedavno na skupštinskom odboru jednoglasno usvojena Rezolucija o evropskoj integraciji Crne Gore. &nbsp; Ne bih da kvarim slavlje i sreću zbog jednoglasnosti vlasti i opozicije oko jedne rezolucije, ali bi bilo dobro da neko iz opozicije kaže iskreno građanima: kakva će to Crne Gora ući u Evropsku uniju? &nbsp; Da li kao demokratska, građanska država, ili ćemo kao de fakto članica ,,srpskog sveta“, bez državnog identieta, biti samo uljez i srpsko-ruski paravan u Evropskoj uniji? &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Djeca staljinizma

Početak rada Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija (NVO) potvrda je opredijeljenosti Vlade za jačanje dijaloga i povjerenja između države i civilnog sektora u ključnoj fazi procesa pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).
&nbsp;To je, kako prenosi PR Centar, kazao ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO Ernad Suljević na prvoj sjednici Savjeta za saradnju organa državne uprave i NVO.
&nbsp;Suljević je rekao da početak rada ključnog savjetodavnog tijela Vlade za unapređenje dijaloga s civilnim društvom u &nbsp;procesa kreiranja javnih politika potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade ka otvorenom i inkluzivnom dijalogu sa nevladinim sektorom.
&nbsp;- Početak rada Savjeta za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija potvrđuje opredijeljenost Vlade Crne Gore za jačanje dijaloga i povjerenja između države i nevladinog sektora u ovoj ključnoj fazi procesa pristupanja Crne Gore EU - rekao je Suljević.
&nbsp;On, kako je kazao, vjeruje da će zajedničkim snagama postaviti prioritete za izradu nove Strategije saradnje sa NVO za period nakon 2027. godine.
&nbsp;- U kojoj će nevladin sektor imati važnu ulogu u očuvanju evropskih standarda i vrijednosti i nakon pristupanja Crne Gore EU - rekao je Suljević.&nbsp;
Suljević je predsjednik Savjeta, dok je za zamjenicu predsjednika danas jednoglasno izabrana izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) Zorana Marković.
&nbsp;Na prvoj konstituuirajućoj sjednici tog tijela usvojen i Poslovnik o radu, ali i raspravljen plan aktivnosti u prvoj godini.
&nbsp;Savjet je osnovan Odlukom o Savjetu za saradnju organa državne uprave i nevladinih organizacija, koju je Vlada usvojila 13. februara.
&nbsp;Savjet, osim predsjednika i njegovog zamjenika, čine i 24 člana – po 12 predstavnika organa državne uprave i 12 predstavnika NVO.
&nbsp;Predstavnici NVO izabrani su putem javnog poziva, u skladu sa važećim propisima, i dolaze iz različitih oblasti djelovanja, uključujući razvoj civilnog društva, vladavinu prava, evropske integracije, zaštitu ljudskih prava, ekologiju, obrazovanje, kulturu, socijalnu i zdravstvenu zaštitu, sport i mlade.
&nbsp;Vlada je imenovala predsjednika i članove Savjeta na sjednici održanoj 18. septembra.
&nbsp;Podršku u radu Savjeta pruža projekat “Tehnička pomoć Vladi za unapređenje saradnje sa civilnim društvom u Crnoj Gori“ &nbsp;koji finansira EU posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori.

Počeo sa radom Savjet za saradnju organa državne uprave i NVO

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

Tramp smijenio Rajzing Rajnke

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Tag: zaposleni