Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga saopšteno je da su njihovoj Direkciji za inspekciju rada dostavljene dvije inicijative koje se odnose na Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE).
- Prva inicijativa zaprimljena je 23. oktobra 2025. godine i odnosi se na četiri zaposlena lica, dok je druga, pristigla 29. oktobra 2025. godine, obuhvatila sve zaposlene u navedenom subjektu - naveli su u saopštenju.
Obje inicijative su, kažu oni, odmah po prijemu i bez odlaganja evidentirane i dodijeljene u rad dvoma inspektorima rada, imajući u vidu njihovu složenost i značaj. 
- Time je, na konkretan način, potvrđena naša opredijeljenost da se svaka prijava, bez obzira na obim ili porijeklo, obradi u skladu sa načelima pravovremenosti, pravičnosti i zakonitosti - naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da, od preuzimanja nadležnosti inspekcije rada i prestanka rada Uprave za inspekcijske poslove, nije bilo primjedbi koje ukazuju na nejednko pustupanje.

- Predmeti su već dodijeljeni u rad, te ćete o ishodu inspekcijskog nadzora biti upoznati putem obavještenja od strane postupajućih inspektora - naveli su u saopštenju.
Direkcija za inspekciju rada, kao sastavni dio Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, poručuju oni, obavlja svoje poslove u duhu zakonitosti, nepristrasnosti i dosljedne brige o zaštiti prava zaposlenih i očuvanju dostojanstva rada kao osnovne društvene vrijednosti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Direkciji podnijete dvije inicijative: COTEE predmet inspekcijskog nadzora

Nezavisni sindikat policije Crne Gore pozdravio je i u potpunosti podržao inicijativu Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa države za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.
Smatraju da je sporni Kolektivni ugovor diskriminatoran u više svojih članova i da narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u Ministarstvu privilegujući drugi dio zaposlenih i neopravdano im daje značajno veća prava.
- Takva situacija je neprihvatljiva i protivna načelima jednakosti i pravičnosti koja su zagarantovana Ustavom i zakonima Crne Gore kao i međunarodnim konvencijama koje je naša država ratifikovala - navedeno je u saopštenju Nezavisnog sindikata policije.
Podsjećaju javnost da potpisnici spornog Kolektivnog ugovora, prema dostupnim informacijama i svjedocima, nisu imali legitimitet da ga zaključe.&nbsp;
- Jedan od sindikata potpisnika, prema sopstvenom priznanju, &nbsp;nema potvrdu o reprezentativnosti dok je drugi sindikat potpisnik &nbsp;tu potvrdu dobio bez sprovođenja zakonom propisane procedure. Time je doveden u pitanje sam pravni osnov za njegovo potpisivanje što dodatno naglašava potrebu za ustavnom kontrolom ovog pravnog akta. Koristimo ovu priliku i da pozovemo nadležno tužilaštvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Upravu policije &nbsp;da ispitaju da li je proces potpisivanja kolektivnog ugovora pripremljen i realizovan na zakonit način - ističe se u saopštenju
Istovremeno, jedan od sindikata u MUP-u najavio je mogućnost organizovanja štrajka ukoliko Ustavni sud proglasi Kolektivni ugovor neustavnim.
- Osim što je ovo očigledan pokušaj pritiska i uticaja na Ustavni sud moramo konstatovati da je najava štrajka bez realnog uporišta i ne može se sprovesti u praksi. Ono što i kolege iz drugog sindikata i mi odlično znamo je da je štrajk zaposlenih u MUP-u u ovom trenutku nemoguće organizovati iz najmanje dva razloga. Prvi je da u MUP-u ne postoji akt o minimumu procesa rada koji je zakonski osnov za organizovanje štrajka. Drugi razlog je vrlo praktičan. Čak i da postoji akt o minimumu procesa rada njegova primjena bi bila faktički neizvodljiva jer se postavlja pitanje kako u situaciji ogromnog nedostatka ljudstva organizovati štrajk? Da uprostimo do kraja, ako u patroli imate jednog policajca ili na graničnom prelazu dvojicu (jedan na ulazu, drugi na izlazu iz zemlje), što je vrlo često slučaj, na koji način ispoštovati i minimum procesa rada i organizovati štrajk - dodaje se u saopštenju.
U Nezavisnom sindikatu policije kažu da je ova prijetnja samo još jedan providni pokušaj stvaranja privida borbe za prava radnika, zbunjivanje javnosti i dovođenje kolega u zabludu i opasnost da uđu u zonu odgovornosti nakon čega bi trpjeli pravne represalije.&nbsp;
Podsjećaju da su sindikatu koji sada prijeti štrajkom nedavno ponudili da zajedno pokreneu inicijativu za povećanje zarada, kupovinu nove uniforme, zapošljavanje novih ljudi ali smo odbijeni za svaki od tih zahtjeva.&nbsp;
- Činjenica da se sada pojavljuju sa navodnom zabrinutošću za zaposlene pokazuje nam da iza svega ipak stoje neki drugi i, vjerovatno, isključivo lični interesi - naglašeno je u saopštenju.
Nezavisni sindikat policije Crne Gore je, kako kažu, dosadašnjim radom pokazao da postoje različiti vidovi borbe za prava radnika koji su se pokazali vrlo uspješnim i djelotvornim.&nbsp;
- Naš uspjeh se mjeri povećanjem zarada, obezbjeđivanjem povoljnih uslova za odlazak u penziju, stavljanjem u fokus javnosti problema sa kojima se suočavaju zaposleni u MUP-u. Ono što nam je u svakoj aktivnosti najvažnije je zaštita svakog službenika pojedinačno i briga da nikoga svojim djelovanjem, apelima ili samo sugestijama ne dovedemo u opasnost protivzakonitog djelovanja. Saopštavamo, tražimo i insistiramo isključivo na aktivnostima koje se strogo kreću u zakonskim okvirima ne dovodeći u zabludu i opasnost bilo koga a najmanje sopstvene članove i kolege - poručeno je u saopštenju.
Zalažu se, kako kažu, za poštovanje zakona, ravnopravnost svih zaposlenih i institucionalno rješavanje sporova.&nbsp;
- Vjerujemo da će Ustavni sud u najkraćem roku razmotriti ovaj predmet i donijeti odluku koja će zaštititi interese svih zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i donijeti im pravnu sigurnost i poštovanje osnovnih ljudskih prava - zaključeno je u saopštenju.

Nezavisni sindikat policije: Sporni Kolektivni ugovor narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u MUP-u

Odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović upitala je gradonačelnika Podgorice Sašu Mujovića zbog čega njegovi zaposleni, u toku radnog vremena, idu na antievropske proteste.
Aranitović je objavila fotografiju iz Morinja na kojoj se vide službenici Glavnog grada sa popom Mijajlom Backovićem. Podsjećamo, predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić pozvao je danas, na skupu u Morinju, ministra Dragana Krapovića da naredi otvaranje kapija pred inspekcijskim službama kako bi se uklonila spomen-ploča.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ftraze-uklanjanje-spomen-ploce-u-morinju-protest-obezbjeduje-policija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Koalicioni partneri PES, a posebno Borisa Pejovića i Vasilija Čarapića koji žele da “unaprijede” odnose sa Hrvatskom i ubrzaju put u EU tako što hoće ukloniti ploču u Morinju. Gradonačelniče Mujoviću, zašto zaposleni Glavnog grada, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste - pitala je Aranitović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fkaranitovic%2Fstatus%2F1976670361883426992%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović pita Mujovića: Zašto zaposleni u Glavnom gradu, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste

Vlada je dokumentom, u koji je Portal ETV imao uvid, zadužila ministarstva, druge organe uprave i Generalni sekretarijat, da joj u roku od sedam dana dostave analizu o broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, ali i broju službenika za čijim radom je prestala potreba, te starosnoj strukturi.&nbsp;
- Ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade zadužuju se da, istovremeno sa donošenjem akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji organa državne uprave, pripreme i u roku od sedam dana Vladi dostave analizu sa podacima o: broju zaposlenih, broju sistematizovanih i upražnjenih radnih mjesta, broju službenika za čijim je radom prestala potreba, starosnoj strukturi zaposlenih, te broju potrebnih službenika u odnosu na grupe poslova (osnovna djelatnost, administrativni, pomoćni i drugi poslovi), u skladu sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave, kao i sa administrativnim potrebama u vezi sa ispunjenjem završnih mjerila iz pregovaračkih poglavlja - navodi se u dokumenru.&nbsp;
Kako se navodi, ministarstva, drugi organi uprave i Generani sekretarijat Vlade obavezni su da, prije raspisivanja oglasa za popunu radnih mjesta, prioritet daju trajnom raspoređivanju službenika u drugi državni organ, u skladu sa članom 65a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
U dokumentu piše da su ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni da Upravi za ljudske resurse u što kraćem roku, a najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dostave nacrte kadrovskog plana za 2025. godinu.
<h2>PRIORITETI&nbsp;</h2>
Prilikom popunjavanja radnih mjesta, ministarstva, drugi organi uprave i Generalni sekretarijat Vlade dužni su da prioritet daju radnim mjestima iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, imajući u vidu da je određivanje vršioca dužnosti na konkretno radno mjesto ograničeno na najviše dva puta po šest mjeseci.
Uprava za ljudske resurse zadužuje se da prioritet daje oglašavanju radnih mjesta iz kategorije visoko rukovodnog kadra i starješina organa, u skladu sa zaključkom broj 5.
U dokumenru u koji je Portal ETV imao uvid, navodi se da se Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo finansija, Ministarstvo javne uprave i Uprava za ljudske resurse zadužuju se da izrade metodologiju za sektorsku analizu administrativnih kapaciteta, u skladu sa Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana za organe državne uprave i službe Vlade, koja će predstavljati osnovu za pripremu Jedinstvenog kadrovskog plana za 2026. godinu.

Miraš Dušević

Spajić traži podatke: Ministarstva dobila sedam dana da dostave koliko imaju zaposlenih, a koliko je višak

&nbsp;Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) koji su juče dostavili saopštenje koje se odnosi na rješavanje upravljačke krize u toj instituciji saopštili su da su svjesni da nijesu svi koji tu rade bili saglasni sa navodima koje su objavili.&nbsp;
- Znamo. Svjesni smo da par kolega iz razloga gubitka beneficija, izmšljenih prekovremenih, varijabila i ostalih privilegija koje su zaslužili samo progonom, mobingom i učestvovanjem u brojnim zloupotrebama prethodnog menadzmenta, se nada povratku na staro - naveli su oni u odgovoru na konstataciju dijela kolega da sa ovim navodima nijesu bili upoznati, te da se od njih ograđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7015%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fveci-dio-zaposlenih-u-ask-nije-upoznat-sa-saopstenjem-o-upravljackoj-krizi-imamo-obavezu-da-postujemo-propise-sudske-odluke-i-ne-uticemo-na-institucije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oni tvrde da je za objavu saopštenja bilo 85 odsto od svih juče prisutnih zaposlenih u Agenciji ili dvije trećine od ukupnog broja zaposlenih u Agenciji.
- Složićemo se da vaš navod “veći dio zaposlenih u Agenciji ograđuje se od navedenog saopštenja” ne može biti istinit i plod je samo vaše želje ili zablude da manjina može zaustaviti dvotrećinsku većinu zaposlenih da iznese svoj stav i pokuša da odbrani svoje dostojanstvo I integritet institucije u kojoj radimo. Dodajemo da i pored ove činjenice, podržavamo manji broja kolega da iznesu svoje mišljenje i od nas u tom smislu imate punu podršku - naveli su oni.
Zato danas, kažu oni, ubijedljiva većina saopštava jasno i glasno da se povratak na staro ne treba dopustiti.
&nbsp;- I da ga zakon i pravna država neće dozvoliti - zaključili su u reagovanju.

Jedan dio zaposlenih u ASK poručuje drugom da manjina ne može zaustaviti dvotrećinsku većinu

Zaposleni u Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) uputili su javni apel, izražavajući zabrinutost zbog, kako navode, upravljačke krize koja ugrožava ugled, funkcionalnost i institucionalni integritet ključne antikorupcijske institucije u Crnoj Gori.
- Zabrinuti smo za očuvanje profesionalnog i ličnog dostojanstva, ali i za reputaciju Agencije. Smatramo da aktuelna situacija nije slučajnost, već simptom dubljih problema koji prijete dugoročnom urušavanju kredibiliteta institucije - poručuju zaposleni.
U saopštenju se ističe da ASK, kao tijelo čija je osnovna nadležnost prevencija nezakonitosti u radu javnih funkcionera, mora očuvati povjerenje javnosti i standarde koji garantuju zakonitost i etičnost.
- Poštujući pretpostavku nevinosti kao temeljno pravno načelo, smatramo krajnje zabrinjavajućim da lice protiv koga je potvrđena optužnica zbog zloupotrebe službenog položaja – u okviru rada u Agenciji – te protiv koga se vode postupci za mobing nad zaposlenima, pokušava da bez odluke Savjeta ponovo preuzme direktorsku funkciju. Takvo ponašanje direktno ugrožava osnovne vrijednosti koje Agencija mora da štiti – zakonitost, etiku i javni interes - navodi se.
Zaposleni podsjećaju da su tokom prethodnog rukovodstva bili izloženi mobingu, degradacijama, suspenzijama i diskriminaciji. Dodaju da više neće tolerisati atmosferu straha.
- Nećemo dozvoliti da budemo zastrašeni prijetnjama otkazima, kojima smo svjedočili prethodnih dana. Ovim stavom ne izražavamo podršku nijednom rukovodstvu – naš jedini interes je da Agencija funkcioniše u skladu sa zakonom, profesionalnim standardima i principima pravne države - navode u saopštenju.
Kako naglašavaju, zaposleni ASK-a imaju pravo na radno okruženje u kojem će biti zaštićeni od pritisaka i egzistencijalne nesigurnosti, baš kao što građani Crne Gore imaju pravo na instituciju koja u borbi protiv korupcije postupa nepristrasno, u interesu javnog dobra.
U zaključku saopštenja, zaposleni pozivaju Savjet Agencije da hitno reaguje i preduzme zakonite i odgovorne korake u cilju rješavanja upravljačke krize.
- Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom koja je od suštinskog značaja za pravni poredak i demokratski razvoj države - navodi se u apelu.

Zaposleni u ASK-u: Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom

Predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, potpredsjedniku Vlade Aleksi Bečiću, ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjanu Ćulafiću, kao i medijima obratio se još jedan zapošljeni u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje upozoravajući na, kako je istakao, „katastrofalno stanje u Društvu“ i progon „koji sprovodi dvojac bez kormilara Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora i Krsto Radović, izvršni direktor“. - Imajući u vidu činjenicu da je Inspekcija rada već konstatovala nezakonitosti u postupku izbora Krsta Radovića za mjesto izvršnog direktora, kao i da Bojana Rajković nije po zanimanju diplomirani pravnik (a koja još uvijek neformalno rukovodi Sektorom za pravne i administrativne poslove) i protiv koje se već vodi nekoliko istražnih postupaka za zloupotrebu službenog položaja, krajnje je vrijeme da se Vlada Crne Gore konačno pozabavi stanjem u ovom Društvu i počnu sa rješavanjem nagomilanih problema u susret ljetnoj turističkoj sezoni – istakao je u dopisu pravnik Aco Ognjenović. <h2>„Pumpanje“ staža</h2> U otvorenom pismu je aludirao i da Radović sada pokušava da izdejstvuje da bude imenovan na mjesto vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog vodovoda, kako bi na taj način „kroz 'vd' status“ ispunio uslov za mjesto u punom mandatu, a poučen, kako je dodao, primjerom generalnog direktora RTCG Borisa Raonića. - Da Vam „plastično“ objasnim, tumačeći propise na ovaj način o kojem razmišljate, za v.d. izvršnog direktora bi mogli da imenujete i portira – zaključio je Ognjenović. Kao i njegov kolega Vladimir Ružičić, ali i grupa zapošljenih koja se mjesecima obraća Vladi javnosti tražeći hitne smjene u Regionalnom vodovodu, i Ognjenović upozorava na odluke čelnih ljudi ove državne kompanije koje mogu pogubno uticati na njeno poslovanje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250309220336_a8889a08a83410fdf0345ce121e506844055a7cdc41aa704c66471ce23e670a0" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Zgrada Vlade Crne Gore"><figcaption>MUK: Iz Vlade ne reaguju ni na ostavku Zorana Lakušića, niti na pisma zapošljenih u Regionalnom vodovodu(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Radović je protiv Ružičića i Ognjenovića inicirao disciplinske postupke zbog povrede radne obaveze, a oni poručuju da se radi o sramnom, montiranom i nezakonitom postupku. Ružičić je bio rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove, dok je Ognjenović bio na poziciji šefa Službe za pravne i administrativne poslove. Izvršni direktor ih je optužio da se nijesu pojavili na dva pripremna ročišta u Osnovnom sudu u Kotoru u sporovima protiv Regionalnog vodovoda, te da su odobrili odluke o novčanoj pomoći zapošljenima, a da izvršnom direktoru nijesu ukazali da je za donošenje tih odluka nadležan Odbor direktora. I Ognjenović i Ružičić su upozorili Radovića da je počinio grubu procesnu grešku, jer im je uz Upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze, dostavio i Odluku o pokretanju postupka utvrđivanja odgovornosti, odnosno odluku je donio prije njihovog izjašnjenja, čime je ugrozio zagarantovano pravo na pretpostavku nevinosti, odnosno prekršio je načelo presumpcije nevinosti. - Čudi me da izvršni direktor koji ima završene osnovne studije iz oblasti pravnih nauka i pored Bojane Rajković (koja se lažno predstavlja već skoro 10 godina kao diplomirani pravnik) i čak dva advokata koje je angažovalo ovo Društvo, nijeste u stanju da barem procesno sprovedete ovaj montirani postupak – poručio je Ognjenović u dopisu. On podsjeća da su Milan Janović i Ivan Špadijer, po čijim tužbama se vodi poroces pred Osnovnim sudom u Kotoru, „ujedno i najbliži saradnici direktora Radovića“ i ističe da je „izvršni direktor svjesno zaboravio na činjenicu“ da mu je rješnjem od 26. februara odobrio korišćenje godišnjeg odmora „baš od 3. marta“, za kada su bila zakazana pripremna ročišta. - ...pa tako ostaje nepoznato kako sam to trebao dodatno da obavijestim izvršnog direktora da neću biti na poslu, pa samim tim na ročištu – istakao je Ognjenović. Kategoričan je da je „direktor bio obaviješten o svemu i da nije nastala nikakva šteta po Društvo“, jer je sud obavijestio o nemogućnosti da dođe na ročište. <h2>Kršenje prava</h2> Odbacio je i navode kojima ga Radović optužuje u slučaju raspodjele novčane pomoći za zapošljenje, ukazujući i na detalj da je povrijedio njegovo pravo na privatnost objavljujući njegovo ime na oglasnoj tabli, kao jednog od onih koji su dobili pomoć zbog bolesti. Naglasio je da je Radovićeva odluka neodrživa, jer je postupak pokrenuo duže od godine od kada su te odluke donijete, još u mandatu bivšeg izvršnog direktora Borislava Ivankovića, „a da je rok zastre za povrede radne obaveze tri mjeseca odnosno šest mjeseci“. - ...Zoran Lakušić kao predsjednik Odbora direktora je za sve ovo znao, jer su mu sve odluke više puta dostavljane i o istima ga je upoznavao Borislav Ivanković. Pri tome, posebno ukazujem na to da su odluke donijete u skladu sa Kolektivnim ugovorom kod poslodavca broj 23-2798/1 od 21.06.2023. godine (u dijelu koji se odnosi na pravo poslodavca da zaposlenom da novčanu pomoć) i Granskim kolektivnim ugovorom za stambeno komunalne djelatnosti (Sl. List CG broj 2/12, 32/12, 93/23) u dijelu visine novčane pomoći obzirom da su Granskim kolektivnim ugovorom predviđena veća prava za zaposlenog u odnosu na naš kolektivni ugovor – objasnio je Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042817040_ca0df3638e7b53f46c51091f1c72a58738dff6dca1b1196ae5cf84a61a4133e3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1053" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić"><figcaption>NEZAKONITE SMJENE: Zoran Lakušić(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pitao je Radovića i kako on „može znati da bivši izvršni direktor nije obaviješten o nečemu što je dobrovoljno potpisao, pri tom u dogovoru sa Zoranom Lakušićem, isto kao što sada Vi sa Zoranom Lakušićem dogovarate dodjelu pomoći fudbalskim klubovima i mjesnim zajednicama, itd“. - Interesantno je da u „spornim“ pomoćima nema one koja je dodijeljena Semiru Kalaču za stručno usavršavanje (a za čiju dodjelu je lično insistirao Zoran Lakušić). Kad je već smatrao da je u pravu, zašto Zoran Lakušić takvu odluku nije donio na sjednici Odbora direktora? Zašto Zoran Lakušić krije od Vas mejl prepisku sa Zoranom Asanovićem... – ističe Ognjenović. Ocjenjuje i da je Radović „oruđe u rukama Zorana Lakušića koji godinama“, kako je napisao, pokušava da se obračuna sa njim i Ružičićem, jer mu nijesu dozvoljavali da sprovodi „samovolju i nezakonitosti preko Sektora za pravne i administrativne poslove“. <h2>Pritisak na poštare</h2> Poručio je Radoviću da neće ćutati na njegovu priču, koju, kako je napisao, plasira, „zajedno sa Zoranom Lakušićem“, da su on i Ružičić „ostaci režima DPS i šljunkarske mafije“. - ...dok sam ja podnosio ostavke na rukovodeća mjesta u Opštini Budva, neslagajući se sa politikom Odbora DPS Budva (partije čiji sam član bio), Vi ste redovno posjećivali Svetozara Marovića i nosili darove... – tvrdi Ognjenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042817040_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“"><figcaption>BURNO U KOMPANIJI: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Pozvao je Radovića da podnese „krivične prijave za svaki zarez za koji“ smatra da je nezakonit, ali ga i optužio da preko partijskog kolege u Pošti Crne Gore pravi pritisak na poštare „da pišu izjave kako“ on ne živi na prijavljenoj adresi. - Da Vam pomognem, adresa prebivališta je ona koja je registrovana u MUP CG – PJ Budva pa tamo tražite potvrdu o mom prebivalištu, a ne naručujte od poštara izjave koje nemaju nikakav pravni značaj – poručio je Ognjenović. I smijenjeni rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimir Ružičić pisao je zvaničnicima i medijima, upozoravajući na stanje u Regionalnom vodovodu, državnoj kompaniji u kojoj se bura ne stišava od novembra prošle godine kada je pod vođstvom Zorana Lakušića Odbor direktora nezakonito smijenio Borislava Ivankovića i na poziciju izvršnog direktora imenovao Krsta Radovića koji ne ispunjava zakonske uslove. Lakušuić je prije nekoliko mjeseci podnio ostavku, o čemu je Portal ETV izvijestio, ali se ta informacija krila od javnosti i zvanično je potvrđena tek 16. aprila kada je na skupštinskom zasijedanju poslanik Boris Mugoša postavio pitanja ministru Ćulafiću o dešavanjima u Regionalnom vodovodu. Ćulafić je tada rekao da Vlada još nije konstatovala Lakušićevu ostavku. Na čelo Odbora direktora ove državne kompanije Lakušić je imenovan u maju 2021, nakon partijske raspodjele funkcija između proruskih i prosrpskih stranaka koje su pobijedile na izborima u avgustu 2020. Od tada nezakonito su smijenjena čak tri izvršna direktora.

Kaćuša Krsmanović

Vlada ćuti na progon zapošljenih u državnom preduzeću

Svaki radnik koji pošteno obavlja svoj posao zaslužuje da njegov rad dobije priznanje i adekvatnu nagradu. Novac jeste važno egzistencijalno pitanje, ali ne treba zaboraviti da je jednako važno, ako ne i važnije, pokazati ljudski odnos prema zaposlenima - poručio je potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj čestitajući 1. maj, Međunarodni praznik rada, svim građanima i građankama, kao i predstavnicima svih strukovnih sindikata u našoj državi.
To, kako je rekao, podrazumijeva dobre uslove rada, stimulanse za postignuto i prije svega razumijevanje za ljudske potrebe svakog zaposlenog.
- Samo zadovoljan radnik je dobar radnik. Onaj koji će motivisan dolaziti na posao i zadovoljan se vraćati sa njega. U tom slučaju zagarantovana je obostrana korist i radnika i institucije ili firme u kojoj on radi - ocijenio je Camaj.
Zato ovog 1. maja želi, kaže, da podsjeti na činjenicu da samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar.
- Stoga se, kao država, moramo pobrinuti za veća prava radnika, ne samo deklarativno već i u praksi. Srećan Međunarodni praznik rada! - zaključio je Camaj.

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović saopštio je da je 24. marta bilo 249 više zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) u odnosu na 1. januara 2021. godine, a da je za godinu broj radnika smanjen za 55.
Šahamnović je to naveo u pisanom odgovoru na pitanje poslanice Demokratske partije socijalista (DPS) Sonje Milatović koliko je zaposlenih u Elektroprivredi Crne Gore bilo 1. januara 2021. godine, a koliko 24. marta 2025, kao i koliko zaposlenih na današnji dan ima kcćrka firma Solar gradnja.
Ministar je kazao da je pitanje zapošljavanja u okviru EPCG grupacije kompleksno i višeslojno pitanje koje se duže vrijeme razmatra u parlamentu.
On je saopštio da je 1. januara 2021. u Elektroprivredi bilo 938 radnika, a 24. marta taj broj je iznosio 1.187.
- U skladu sa strateškim opredjeljenjima, menadžment EPCG je tokom 2024. godine započeo proces racionalizacije radne snage. U periodu od aprila 2024. do marta 2025. godine broj zaposlenih smanjen je za 55. Očekuje se da će se ovaj proces nastaviti i u 2025. godini, te da će do kraja godine broj zaposlenih iznositi oko 1.150 – što predstavlja dodatno smanjenje za 37 radnih mjesta - naveo je Šahmanović.
On tvrdi da se racionalizacija ne sprovodi na štetu kvaliteta ili stručnosti. U proteklom periodu, dodaje Šahmanović, kadrovska struktura je značajno podmlađena.
- Prosječna starost zaposlenih smanjena je sa 49 na 45 godina, a u radni odnos primljeno je oko 80 inženjera različitih tehničkih profila. Na taj način EPCG gradi kapacitete za suočavanje sa izazovima energetske tranzicije i modernizacije sektora - ocijenio je Šahmanović.
<h2>"Trasiran put ka održivosti Solar gradnje"</h2>
Kada je riječ o ćerki-firmi EPCG – Solar gradnja, 24. marta ove godine bilo je 421 zaposleni. Šahmanović ističe da su, nakon dvije godine negativnog poslovanja, u 2024. godini ostvareni uslovi za pozitivan finansijski rezultat – u iznosu od 91.333,78 eura. Time je, ističe on, trasiran put ka finansijskoj stabilnosti i dugoročnoj održivosti ovog privrednog subjekta.
- Bez obzira na izazove koje prate proces racionalizacije, EPCG AD Nikšić se danas nalazi u najznačajnijem investicionom ciklusu u svojoj novijoj istoriji – sa projektima ukupne vrijednosti od preko pola milijarde eura. Ovi projekti predviđaju povećanje proizvodnih kapaciteta za dodatnih 600 MW, što će imati izuzetan značaj za energetsku nezavisnost, ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima i ekonomski razvoj Crne Gore - smatra Šahmanović.
On je naglasio i da je u završnoj fazi ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, investicija vrijedna 72 miliona eura, čiji se završetak očekuje do kraja 2025.
<h2>Obećanja</h2>
Konstatuje da je tema zapošljavanja u EPCG prečesto bila predmet političke retorike, umjesto stvarnog i konstruktivnog dijaloga u pravcu pronalaženja održivih rješenja.
- I kao bivši državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, a danas u ulozi koordinatora rada Ministarstva energetike, zajedno sa svojim timom, daću podršku i insistiraću na unapređenju sistema zapošljavanja u sektoru energetike – sa ciljem da on bude transparentniji, pravedniji i efikasniji. U tom duhu, Ministarstvo sa posebnom pažnjom prati sve konkretne korake koje u tom pravcu preduzima menadžment EPCG - naveo je Šahmanović u odgovoru.
On poručuje da Ministarstvo energetike, zajedno sa Vladom Crne Gore, pomno prati sve aktivnosti upravljačkih struktura EPCG grupacije, sa ciljem da se djeluje odgovorno, strateški i u punom skladu sa javnim interesom "uz jasno opredjeljenje ka optimalnom upravljanju ljudskim resursima, jačanju stručnih kapaciteta i ostvarivanju ambicioznih razvojnih ciljeva".
- Naš zajednički cilj ostaje izgradnja snažnog, stabilnog i održivog elektroenergetskog sistema Crne Gore – u kojem su profesionalnost, odgovornost i razvoj u službi svih građana - zaključio je Šahmanović.

Tamara Klikovac

Šahmanović: EPCG od 2021. zaposlila 249 ljudi, za godinu broj radnika smanjen za 55

Uprkos obećanjima resornog ministra ekologije, održivog i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, da će zaposleni u Nacionalnim parkovima danas primiti februarske zarade, oni još nijesu dobili zarade.
Kako Portal Analitika saznaje od zaposlenih u ovom preduzeću, nakon što ima danas nijesu uplaćene zarade, dobili su još jedno obećanje - da će im plate biti uplaćene u ponedjeljak.&nbsp;
Redakciji Portala Analitika obratili su se zaposleni pojednici iz NP još prošlog petka, 14. marta, žaleći se da im kasne plate, nakon čega su iz ovog medija upravi Nacionalnih parkova uputili pitanja o razlozima za kašnjenje zarada zaposlenima u tom preduzeću. Odgovore do objave ovog članka nijesu dobili.&nbsp;
Iako je 12. marta iz Ministarstva finansija saopšteno da su nakom prijema zahtjeva od strane resornog Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera primili zahtjeve, “odmah otpuštena sredstva iz budžeta za to preduzeće”, radnicima plate i dalje kasne.&nbsp;
Podsjećamo, juče je Ćulafić kazao da očekuje da će zaposlenima u Nacionalnim parkovima danas biti isplaćene plate. Istakao je da se NPCG suočavaju sa finansijskim izazovom, te da Vlada treba da odluči o sporazumu kojim bi im Ministarstvo prebacilo 850 hiljada eura za ovu godinu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fnacionalni-parkovi-januarska-plata-nije-kasnila-cekamo-budzetska-sredstva-za-februarsku&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje čekaju februarsku platu, uprava ćuti

Energetska zajednica pohvalila je Crnu Goru za napredak u dekarbonizaciji sektora grijanja i hlađenja, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
&nbsp;Navodi se da je Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice pozdravio je dostavljanje sveobuhvatne analize razvoja visoko-efikasne kogeneracije i efikasnih sistema daljinskog grijanja i hlađenja, ističući da je riječ o važnom koraku ka dekarbonizaciji jednog od sektora s najvećom potrošnjom energije - navodi se u saopštenju.
Dodaju da tim dokumentom, koji je Ministarstvo izradilo u skladu sa članom 14 Direktive o energetskoj efikasnosti i obavezama iz ugovora o Energetskoj zajednici, Crna Gora pokazuje stratešku posvećenost modernizaciji energetskog sistema i usvajanju evropskih standarda.
&nbsp;Iz Ministarstva su rekli da analiza predstavlja prvi sistemski pregled načina korišćenja energije za grijanje i hlađenje u Crnoj Gori, uz identifikaciju mjera koje mogu doprinijeti smanjenju potrošnje, modernizaciji infrastrukture i prelasku na čiste izvore energije.
&nbsp;- Time postavljamo temelje za dugoročno planiranje, stabilnost energetskih politika i privlačenje investicija u održiva rješenja - saopšteno je iz Ministarstva.
&nbsp;Oni su kazali da je izrada dokumenta realizovana uz tehničku podršku Evropske banke za obnovu i razvoj kroz Regionalni program energetske efikasnosti – prozor za politički dijalog koji pruža ekspertsku podršku državama ugovornicama Energetske zajednice.
&nbsp;- Sekretarijat Energetske zajednice ocijenio je ovaj korak kao još jedan važan rezultat Crne Gore u procesu energetske tranzicije i primjer odgovornog pristupa dekarbonizaciji na regionalnom nivou - navodi se u saopštenju.

Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije

Evropska fudbalska unija (UEFA) planira promjene u kvalifikacionom sistemu za Svjetsko prvenstvo i Evropsko prvenstvo, a novi format trebalo bi da bude predstavljen u narednih šest mjeseci, izjavio je danas predsjednik UEFA Aleksandar Čeferin.
Prošle godine Liga šampiona je doživjela veliku promjenu prelaskom na format jedinstvene tabele sa 36 timova, što je donijelo veću neizvjesnost i atraktivnost, jer su i Paris Sen Žermen i Mančester siti rizikovali eliminaciju u posljednjem, osmom kolu.
Ipak, Čeferin je na Forumu fudbalskog biznisa u Milanu kategorično odbacio mogućnost da se sličan sistem primijeni i na reprezentativne kvalifikacije.
- Ne - rekao je kratko Čeferin.
Na dodatno pitanje kada će planovi biti objavljeni, odgovorio je da će otprilike za šest mjeseci znati više.
Prije mjesec pojavile su se spekulacije da UEFA razmatra „ligu po uzoru na Ligu šampiona“ i za kvalifikacije za naredno Evropsko prvenstvo, nakon Čeferinovih nagovještaja na konferenciji u Lisabonu.
UEFA trenutno razmatra načine da poveća zanimljivost kvalifikacija, jer interesovanje navijača i televizijskih kuća opada, posebno zbog velikih razlika u kvalitetu među reprezentacijama.
Sadašnji sistem kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2026. podrazumijeva grupe od četiri ili pet timova koji igraju dvokružno, ali je nedostatak atraktivnih duela i veliki broj jednostranih mečeva postao očigledan.
Najveća pobjeda ove godine bila je Austrija – San Marino 10:0, dok je Francuska dvije godine ranije u kvalifikacijama za EURO 2024. savladala Gibraltar 14:0.
Čeferin je naglasio da su u razmatranju dvije opcije.
- Još ne znamo tačno u kom pravcu ćemo ići. Da li ima smisla da imate rezultat 10:0? A opet, da li ima smisla da male i srednje reprezentacije stalno igraju protiv velikih i nikada se ne kvalifikuju? Ako bismo mogli nekako da kombinujemo ta dva pristupa, to bi bilo idealno - rekao je Čeferin.
UEFA je kroz takmičenje Lige nacija već omogućila da barem jedna slabije rangirana reprezentacija izbori plasman na Evropsko prvenstvo. Tako je Sjeverna Makedonija igrala na EURO 2020, a Gruzija na EURO 2024, gdje je stigla do osmine finala, gdje je ispala od kasnijeg šampiona, Španije.

UEFA predstavlja novi sistem kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo

Strukture koje upravljaju crnogorskim vlastima - BIA i Crkva Srbije, učiniće sve da Crna Gora ne postane članica Evropske unije, ocijenio je politički analitičar Danilo Kalezić.
On je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ukazao da je izvještaj Evropske komisije (EK) pozitivan, ali da postoje detalji koji nijesu dovoljno medijski propraćeni, a da predsjednik i premijer Crne Gore biraju da o tome ne govore. 
- Samo da pomenem onaj podatak koji treba da zabrine svakog odgovornog građanina Crne Gore, da je stopa nezaposlenosti među mladima 30 odsto i više. Skoro trećina radno sposobnih mladih u Crnoj Gori ne radi. Imamo takođe i vrlo eksplicirane kritike prema situaciji u sudstvu i tužilaštvu. Neodgovornost sudstva, nespremnost da isporuči sve ono što su obaveze iz poglavlja 23 i 24 - dodaje Kalezić.
Podsjeća i na detalj iz izvještaja koji se odnosi na Javni servis.
- Koji je u suštini paradigma svega onoga što se dešava u Crnoj Gori od litijaške kontrarevolucije, a tiče se stanja u Javnom servisu. Evropska komisija vrlo precizno notifikuje problem sa onim što je jedna vrsta kafkijanskog spora u kome konstantno dobijamo presude sudova različitih instanci, a direktor Raonić je i dalje na svojoj poziciji u svojoj fotelji i uređuje Javni servis - rekao je Kalezić.
Smatra da se u izvještaju EK kritikuje ekonomski populizam koji je PES donio, jer Crna Gora ne može da servisira tekuće obaveze iz onoga što su tekući prihodi.
Ukazuje da se građani osim sa klerikalizmom suočavaju i sa desnim ekonomskim populizmom, čega bi, ističe on, trebalo da sjete kad budu sljedeći izbori. 
- Stopa nezaposlenosti eksponencijalno raste, Crna Gora nema direktnih stranih investicija, a to je sve posljedica desnog ekonomskog populizma koji se mahom vezuje za PES. Nažalost, cijenu te politike neće da plati ni komesarka Kos ni bilo ko u Briselu, već građani Crne Gore. Ne treba gledati daleko u budućnost pa da možemo da anticipiramo da će, ako se ništa ne promijeni u vođenju javnih finansija, Crna Gora vrlo brzo morati da se obrati i MMF-u za jednu vrstu pomoći, a to sa sobom povlači i takozvanu šok terapiju - otpuštanje u javnom sektoru, rezanju plata, a kad smanjujete plate iz tog razloga ne znači da nužno smanjuje inflacija, tako da se suočavate sa duplim problemima - istakao je Kalezić.
Vjeruje da je izvještaj Evropske komisije entuzijastičan sa namjerom da navede crnogorske vlasti da ispune bar tehnički dio pristupa. te da zato nijesu spomenute ni preporuke Venecijanske komisije i selektivnost tužilaštva.
- Sudska grana vlasti nije dovoljno ažurna da isporuči ono što je njena ustavna obaveza i mislim da kada Evropska unija potencira taj dio, ona potencira i onaj dio rada sudsko tužilačkog aparata u širem smislu.Oni poručuju vrlo diplomatski biranim riječima da morate sistem da postavite na taj način da jedan sudsko tužilački postupak ima svoj početak i kraj. Mi unazad godinama, najviše od’21/22. kad je Dritan Abazović protivno preporukama Venecijanske komisije kidnapovao tužilaštvo, imamo početak procesa, a nijedan od tih procesa nema svoj kraj,a ako ima svoj kraj onda taj kraj plaćaju građani kroz odštete ljudima koji su bili predmet istraga - naglasio je Kalezić.
Govoreći o protestima građana građana Cetinja koji već deset mjeseci svakodnevno traže odgovornost, za dva masovna ubistva, Kalezić kaže da se pouzdano ne zna da li načelnik Goran Jokić smijenjen ili je otišao u penziju, jer se prvaci stranke koja upravlja bezbjednosnim sektorom i premijer ne oglašavaju i informišu javnost o tome šta se dešava u tom sistemu. 
- Nije ni u jednoj zemlji mala stvar kad vi smijenite drugog, ili trećeg čovjeka policije, to gospodin Jokić jeste. Premijer Spajić se ponovo, po ko zna koji put, povlači pred ucjenama, pritiscima tandema Bečić - Bogdanović i ponekad Šaranović, kako bi sačuvao privid političke stabilnosti. Ali, više nije problem u njima dvojici ili trojici, sad je problem u njemu, jer ako ovo društvo nije u stanju da sankcioniše nešto što je najveća tragedija, masakr neviđenih razmjera i za puno veće sisteme, tada se postavlja pitanje koja je poenta postojanja bio koje institucije u Crnoj Gori - pita Kalezić.
Neredi nakon incidenta na Zabjelu su, smatra on, pokazna vježba BIA-e, Crkve Srbije, paravojnih, paramedijskih i obavještajnih struktura.
- To je poruka Crnoj Gori šta ćemo da uradimo sa njom ako nastavi da korača nekim prividnim ili manje prividnim evropskim putem. Kroz ovu situaciju gdje je od početka do kraja bila vrlo koordinisana režija, iz koraka u korak, od načina kako je o tome izvještavano, preko načina na koji su to njihovi dežurni analitičari, botovi, mreže trolova plasirali taj događaj, pa onda do reakcije sistema. Radi se o pokaznoj vježbi onog što su te službe u stanju da urade i koliko brzo mogu da aktiviraju onu nagomilanu mržnju koja postoji u našem društvu, a koja se nikad nije do kraja adresirala - zaključio je Kalezić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dox5ukie2At8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

Tag: zaposleni

Direkciji podnijete dvije inicijative: COTEE predmet inspekcijskog nadzora

Nezavisni sindikat policije: Sporni Kolektivni ugovor narušava osnovna radna i ljudska prava više od 20 odsto zaposlenih u MUP-u

Aranitović pita Mujovića: Zašto zaposleni u Glavnom gradu, u toku radno vremena, idu na antievropske proteste

Spajić traži podatke: Ministarstva dobila sedam dana da dostave koliko imaju zaposlenih, a koliko je višak

Jedan dio zaposlenih u ASK poručuje drugom da manjina ne može zaustaviti dvotrećinsku većinu

Zaposleni u ASK-u: Očekujemo da Savjet obezbijedi funkcionalno, odgovorno i transparentno upravljanje institucijom

Vlada ćuti na progon zapošljenih u državnom preduzeću

Camaj: Samo fer odnosom možemo zadržati stručan i kvalitetan kadar, moramo se pobrinuti za veća prava radnika

Šahmanović: EPCG od 2021. zaposlila 249 ljudi, za godinu broj radnika smanjen za 55

Zaposleni u Nacionalnim parkovima i dalje čekaju februarsku platu, uprava ćuti

Direkciji podnijete dvije inicijative: COTEE predmet inspekcijskog nadzora

Crna Gora ostvarila novi uspjeh na putu energetske tranzicije

UEFA predstavlja novi sistem kvalifikacija za Svjetsko i Evropsko prvenstvo

Kalezić: Predsjednik i premijer biraju da ne govore o detaljima iz Izvještaja EK koji bi trebalo svakog građanina da zabrinu

PRATITE TVe UŽIVO