Četiri mjeseca nakon što je Savjet Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore dostavio Ministarstvu kulture i medija zvaničnu inicijativu za razrješenje direktora Vladislava Šćepanovića, ministarka kulture i medija Tamara Vujović nije preduzela nijedan korak – ni odgovorila na zahtjev Savjeta, ni na Pobjedina novinarska pitanja o razlozima ćutanja.&nbsp;
U međuvremenu je predsjednik Savjeta, doc. dr Zdravko Delibašić, podnio ostavku, a tijelo koje bi trebalo da nadzire rad ustanove svelo se na tri člana – dva vanjska i jednu predstavnicu zaposlenih. Sistem koji bi trebalo da kontroliše zakonitost i transparentnost rada državnih ustanova kulture ponovo je ušao u stanje paralize – ovaj put ne zbog sukoba u Muzeju, već zbog indolencije Ministarstva koje uporno izbjegava odluku.
Inicijativa Savjeta, dostavljena Ministarstvu kulture 7. jula ove godine, poziva se na član 25 Zakona o kulturi i član 13 Statuta Muzeja, koji jasno propisuju da se direktor može razriješiti ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Upravo to se dogodilo 17. aprila ove godine, kada izvještaj o finansijskom poslovanju za 2024. nije dobio potrebnu većinu glasova. U obrazloženju inicijative dvije članice Savjeta, Isidora Damjanović i Natalija Čađenović, detaljno su navele niz navodnih nezakonitosti, sukoba interesa i zloupotreba direktora Vladislava Šćepanovića – od angažovanja firmi povezanih sa njegovim prijateljima za projekte na Venecijanskom bijenalu, do netransparentnog trošenja budžetskih sredstava, krivotvorenja dokumentacije i kršenja Zakona o javnim nabavkama, zbog čega je Muzej i kažnjen od strane inspekcije.
Prema obrazloženju Damjanović i Čađenović, „rukovođenje ovom institucijom od strane direktora Vladislava Šćepanovića ipak je štetno po dalji razvoj institucije“, jer je on „pokazao sklonost ka nezakonitom postupanju, uprkos sugestijama ove dvije članice Savjeta da to ne čini.“ Dokument od više stranica sadrži konkretne primjere sumnjivih postupaka i mogućih zloupotreba, počev od najpoznatijeg slučaja – Venecijanskog bijenala 2024, gdje je direktor, mimo javne nabavke, angažovao beogradsku firmu „Arte Lab“, čiji su vlasnici njegovi prijatelji Milica i Predrag Krstić. Prema navodima Savjeta, toj firmi je isplaćeno gotovo 26 hiljada eura, dok je sam Predrag Krstić, uz to, potpisao i ugovore kao autor glavnog projekta i nadzornik radova – praktično kontrolisao sopstveni posao. Upravo zbog tog postupka Muzej je, nakon inspekcijske kontrole, kažnjen sa 5.000 eura, a direktor sa dodatnih 250, što članice Savjeta navode kao „neplanirani trošak za instituciju i štetu za Budžet Crne Gore“.
Inicijativa dalje ukazuje na neracionalnu potrošnju sredstava i „nepotrebno angažovanje brojnih spoljnih saradnika“, među kojima i stranih državljana „za poslove prevođenja i lekture crnogorskog jezika“, iako je Muzej imao odobrena sredstva za zapošljavanje novih stručnih kadrova. U jednom od primjera izdvaja se i trošak od 6.300 eura za put i boravak direktora u Veneciji, koji je, kako se navodi, „prikazan kao trošak koktela koji se u stvarnosti desio mjesec dana kasnije“.
Savjet problematizuje i otkup umjetnina u vrijednosti većoj od 100.000 eura, obavljen bez javnog poziva i bez procjene licenciranog procjenitelja, pri čemu su tri najskuplja djela kupljena od privatnih vlasnika iz inostranstva, a ne od samih autora. Uz to, navodi se i očigledna neujednačenost u tretmanu domaćih i stranih umjetnika – strancima su odobravani honorari i do 10.000 eura, dok su crnogorski autori za izložbe dobijali između 500 i 1.000 eura.&nbsp;
Jedna od najtežih optužbi odnosi se na krivotvorenje finansijske dokumentacije: prema navodima Savjeta, finansijski izvještaj za 2024. godinu poslat je Ministarstvu kulture sa dopisom da je „usvojen“, iako u tom trenutku nije bio ni razmatran na sjednici. Time je, kako stoji u inicijativi, direktor svjesno unio neistinite podatke u službeni akt.
Članice Savjeta opisuju i atmosferu pritisaka nakon što su glasale protiv usvajanja izvještaja – tvrde da im je direktor „otvoreno prijetio razrješenjem“ i da je „među zaposlenima organizovao potpisivanje peticije za njihovu smjenu“, iako je, po zakonu, jedino Vlada ovlašćena da razrješava članove Savjeta. Konačno, navode i da je direktor bez ikakve saglasnosti Savjeta sprovodio aktivnosti u vezi s projektom izgradnje nove zgrade muzeja, čija je procijenjena vrijednost sa 20 porasla na 60 miliona eura, „bez obrazloženja razloga, troškova i faza projekta“.&nbsp;
<h2>BLOKIRANJE SAVJETA</h2>
 
Iako je dokument sadržavao sve elemente formalne inicijative, Ministarstvo kulture i medija u protekla četiri mjeseca nije dalo nikakav odgovor - ni Savjetu Muzeja, ni javnosti. Iz resora ministarke Tamare Vujović nijesu stigla ni objašnjenja o tome da li je postupak u toku, niti razlozi zbog kojih se odluka odlaže. Ministarstvo je prethodno od Savjeta tražilo pojedinačna obrazloženja o neusvajanju izvještaja, ali poslije njihovog dostavljanja – slučaj je potpuno zaćutao.
Ovakvo višemjesečno ćutanje Ministarstva kulture ne može se tumačiti drugačije nego kao svjesno izbjegavanje zakonske obaveze da postupi po odluci Savjeta. Pravnici sa kojima se Pobjeda konsultovala ističu da inicijativa Savjeta Muzeja savremene umjetnosti za razrješenje direktora nije preporuka, već akt organa upravljanja zasnovan na Zakonu o kulturi, koji jasno predviđa da direktor može biti razriješen ukoliko Savjet ne usvoji finansijski izvještaj. Uloga Ministarstva, kao osnivača, u tom slučaju nije da odlučuje „po sopstvenoj procjeni“ da li će direktora zadržati ili razriješiti, već da sprovede odluku Savjeta ili, ako smatra da je nezakonita, da to jasno i obrazloženo saopšti. Ignorisanje inicijative znači faktičko blokiranje nadzorne funkcije Savjeta, a time i suspendovanje zakonskog mehanizma kontrole rada javnih ustanova. Kada ministarstvo odluči da ne odluči, ono ne štiti stabilnost sistema, već direktno potkopava njegovu zakonitost.
U međuvremenu je Savjet, koji je u julu jednoglasno podnio inicijativu za razrješenje, ostao bez predsjednika. Doc. dr Zdravko Delibašić podnio je ostavku iz, kako je naveo za Pobjedu, „ličnih i profesionalnih razloga“. Time je ovo upravljačko tijelo, koje bi trebalo da nadzire zakonitost rada Muzeja, svedeno na tri člana – dvije članice imenovane van institucije i predstavnicu zaposlenih. U takvom krnjem sastavu Savjet ne može ni formalno odlučivati o ključnim pitanjima, dok Ministarstvo, iako upoznato s tim stanjem, ne preduzima ništa da imenuje nove članove. Rezultat je paradoksalan: institucija koja treba da štiti javni interes ostaje bez kontrole, a sistem koji bi morao da reaguje – bira da ćuti.
<h2>TEST SPOSOBNOSTI</h2>
 
Slučaj MSUCG više nije samo pitanje jednog direktora, već test sposobnosti Ministarstva kulture da primijeni sopstvene propise. Ako zakon kaže da direktor može biti razriješen zbog neusvajanja finansijskog izvještaja, a Ministarstvo četiri mjeseca ne odlučuje, onda problem više nije u Muzeju – već u onima koji treba da obezbijede zakonitost njegovog rada. Ćutanje administracije, nekada tehnički pojam, u ovom slučaju postaje simbol političkog komfora i institucionalne inertnosti.
A u kulturi, kao i u društvu, najskuplje košta upravo – tišina.
<h2>Inspekcija postupala zbog anonimne prijave, utvrđeno kršenje Zakona o radu</h2>
Paralelno sa inicijativom Savjeta za razrješenje direktora, u avgustu ove godine Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga sprovelo je inspekcijski nadzor u Muzeju savremene umjetnosti Crne Gore po osnovu anonimne prijave. Iz zapisnika u koji je Pobjeda imala uvid, jasno je da je Ministarstvo krajem jula zaprimilo anonimnu inicijativu kojom se traži provjera postupanja direktora Muzeja savremene umjetnosti Vladislava Šćepanovića. U toj prijavi, kako piše u zvaničnom zapisniku, navodi se da „direktor ima istovremeno i stalni radni odnos na Fakuletu primenjenih umetnosti u Beogradu, da Agenciji za sprečavanje korupcije nije prijavio prihod po osnovu radnog odnosa u Beogradu, da je sam sebi uvećao zaradu, da neopravdano odsustvuje sa posla, da ne evidentira svoj dolazak i odlazak sa posla, da mu poslodavac plaća troškove stana i garaže...“&nbsp;
Nakon sprovedenog nadzora 6. avgusta, kojemu je bio prisutan Šćepanović, inspektor rada Vlatko Popović u zapisniku precizira da su svi ti navodi citirani isključivo kao dio prijave i da bi Savjet Muzeja, ukoliko raspolaže dokazima, trebalo da o njima obavijesti Ministarstvo kulture i inicira postupak razrješenja direktora. Inspektor, po svemu sudeći, nije utvrdio te nepravilnosti, već ih je proslijedio nadležnim organima na dalje dokazivanje i postupanje. Neosporna činjenica, provjerljiva na internetu, jeste da se na sajtu Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu navodi da je Vladislav Šćepanović na toj obrazovnoj ustanovi zapošljen od 1998. godine, da je u zvanje vanrednog profesora izabran 2011. godine, a u zvanje redovnog 2018. Profesor je na doktorskim studijama tog fakulteta. Zakon o radu, u članu 21, stav 1, kako je to naveo inspektor, propisuje da se ugovor o radu ne može zaključiti sa licem koji ima zaključen ugovor o radu sa punim, odnosno skraćenim radnim vremenom. Inspekcija rada je, tim povodom, zaključila da nema ingerencije u odnosu na Ministarstvo kulture i Vladu, te da oni moraju da preduzmu mjere ukoliko je došlo do kršenja zakona.&nbsp;
Ono što je zaista inspektor rada utvrdio tokom kontrole jeste kršenje člana 24 Zakona o radu, jer Ministarstvu rada iz MSUCG nije dostavljen dokaz da je postupak imenovanja direktora sproveden u skladu sa zakonom - konkretno, da je radno mjesto direktora javno oglašeno preko Zavoda za zapošljavanje. Zbog tih nalaza, inspektor je obavijestio Vladu Crne Gore i njenu Komisiju za kadrovska i administrativna pitanja, te proslijedio inicijativu Budžetskoj inspekciji Ministarstva finansija radi provjere pravilnosti trošenja budžetskih sredstava u MSUCG.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MKM četiri mjeseca prećutkuje inicijativu za smjenu direktora MSUCG: Šćepanović pod velom tišine

Skupština je danas završila raspravu o Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu i odluci o zaduživanju, o kojima će se izjasniti naknadno.
Ministar finansija, Novica Vuković, kazao je u uvodnom izlaganju da se očekuje da će crnogorska ekonomija zadržati stabilan rast, ostvarujući realan rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3,2 odsto u narednoj godini.
&nbsp;Prema njegovim riječima, dinamiku rasta ekonomije u srednjem roku prvenstveno će opredijeliti snažna domaća tražnja sa privatnom potrošnjom i investicijama kao pokretačima privredne aktivnosti.
&nbsp;- Na osnovu projektovanih ukupnih izvornih prihoda budžeta, zajedno sa planiranim depozitima koji će biti prenešeni iz ove godine, kao i planiranim projekcijama zaduženja, ukupni primici države projektovani su na nivou od 3,79 milijardi EUR, koji se raspoređuju na tekući budžet, rezervu, budžet državnih fondova, kapitalni budžet i transakcije, finansiranje izdataka- precizirao je Vuković.
&nbsp;On je naveo da su, u odnosu na Zakon o budžetu za ovu godinu, izdaci tekućeg budžeta uvećani 100,1 milion EUR, budžeta državnih fondova 99,1 milion, kapitalni budžet 25 miliona, dok su transakcije finansiranja umanjene 459,3 miliona i rezerva za 3,3 miliona EUR.
&nbsp;Najznačajnije izdvajanje odnosi se na oblast socijalnog staranja, javne finansije, zdravstvo, obrazovanje nauka i sport, javna bezbjednost i odbrana, saobraćaj, poljoprvreda i šumarstvo.
&nbsp;- Uzimajući u obzir očekivane prihode u narednoj godini, kao i planirane izdatke, očekuje se ostvarenje deficita budžetske potrošnje u iznosu od 3,2 odsto BDP-a, odnosno 278 miliona EUR, sa projektovanim trendom pada u srednjem roku u iznosu od 2,7 odsto u 2027. godini i 2,8 odsto BDP-a u 2028. godini- dodao je Vuković.
&nbsp;Novo zaduživanje se isključivo odnosi na servisiranje duga države i finansiranje kapitalnih izdataka, čime se zadovoljava takozvano zlatno fiskalno pravilo.
&nbsp;U narednoj godini se, kako je kazao, projektuje zaduživanje od 500 miliona EUR za potrebe otplate pristiglog duga u iznosu od 384 miliona i finansiranje kapitalnih izdataka.
&nbsp;Vuković je, govoreći o Predlogu odluke o zaduživanju Crne Gore za narednu godinu, kazao da je njome definisan iznos sredstava koji je potrebno obezbijediti za otplatu duga i finansiranje kapitalnih izdataka, odnosno razvojnih infrastrukturnih projekata za narednu godinu, a koji iznose do 710 miliona EUR.
&nbsp;U narednoj godini za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti oko 383,6 miliona EUR.
&nbsp;- Ostavljanje mogućnosti da se zadužimo još jednu milijardu EUR ne znači da ćemo se i zadužiti, već stvaramo pravni odsnov da, ukoliko situacija na tržištu bude povoljna, stvorimo depozite za naredni period u cilju rasterećenja budžeta i pravovremenog obezbjeđivanja velikih iznosa za otplate koje dospijevaju- objasnio je Vuković.
&nbsp;Predstavnik Kluba poslanika ZBCG - Nova srpska demokratija, Dejan Đurović, kazao je da predloženi budžet predstavlja jasan izraz opredijeljenosti države ka fiskalnoj stabilnosti, institucionalnoj odgovornosti i dugoročnom razvoju.
&nbsp;- Budžetski okvir postavljen je sa ciljem da obezbijedi predvidivost javnih finansija i pouzdanost u izvršavanju ključnih obaveza prema građanima, prije svega u pogledu redovne isplate zarada penzija i socijalnih davanja- rekao je Đurović.
&nbsp;Prema njegovim riječima, budžet za narednu godinu zasniva se na realnim makroekonomskih projekcijama i principima odgovornog planiranja i prihoda i rashoda.
- Razvojna komponenta budžeta ogleda se u snažnoj orijentaciji ka kapitalnim ulaganjima i infrastrukturnim projektima koji imaju efekte umnožavanja na privredni rast- dodao je Đurović.
&nbsp;Poslanik Pokreta Evropa sad (PES), Dražen Petrić, ocijenio je Crna Gora trenutno ima fiskalno odgovorne i održive javne finansije i u najboljem su interesu građana.
&nbsp;- Budžet je socijalno odgovoran i razvojni, koji ima značajnu fiskalnu komponentu- ocijenio je Petrić.&nbsp;
&nbsp;On je naveo da stabilna situacija raspršuje sve one kritike koje smo slušali u ovoj i prethodnim godinama o odlukama koje je PES donio, a tiču se većih plata i penzija.
&nbsp;- Sada se pokazuje da je to bilo održivo rješenje i u interesu građana. Imamo suficit tekuće potrošnje da kada se izmire svi troškovi, imamo u budžetu 95 miliona EUR- rekao je Petrić.
&nbsp;On je, govoreći o Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO), kazao da slušamo priče kako je neodrživ, a penzije se uredno izmiruju.
&nbsp;- Slušali smo i kada je finansiranje zdravstvenog sistema da tu imamo probleme, a vidimo da ljekova imamo dovoljno- dodao je Petrić.
&nbsp;Prema njegovim riječima, osim finansiranja penzija iz budžeta, on ima dodatnu socijalnu komponentu jer su izmireni brojni dugovi prema radnicima.
&nbsp;Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Danijel Živković, kazao je da pet godina traje politička nestabilnost, koja je izazvala ekonomsku nestabilnost.
&nbsp;- Imamo populizam koji razjeda crnogorsko društvo. Ne znam imate li vi snage u izvršnoj vlasti da zaustavite taj populizam. Ali on će pojesti ekonomsku supstancu. Novca o kojem pričamo da bi trebalo imati, nema- ocijenio je Živković.
&nbsp;On je naveo da je prvo pokrenut jedan krug inflacije, pa se desio drugi.
- Nesporno je da je došlo do povećanja plata i penzija, ali je pitanje da li građanin može danas da kupi više nego onaj prije 2020. godine. Ukupnu inflaciju građanin osjeća na svojoj koži. Svako će vam kazati da to što kupi danas u marketu, što je koštalo 50 EUR 2020. godine, danas košta 100 ili 110 EUR- kazao je Živković.
&nbsp;Prema njegovim riječima, danas imamo narastajuću inflaciju zbog strukturnih problema kojima se ne bavimo.
&nbsp;- Iz godine u godinu nema stranih direktnih investicija. Bez toga ne možemo da uspostavimo održiv ekonomski model. Šta je država investirala u smislu novih projekata- pitao je Živković.
&nbsp;On je dodao da ulazimo u šestu godinu u kojoj nema nastavka druge dionice autoputa.
&nbsp;Poslanik Socijaldemokrata (SD), Boris Mugoša, saopštio je da mu je degutantno da poslanici u parlamentu pričaju građanina je li im bolji standard ili ne, jer to oni najbolje znaju.
&nbsp;- Građani se najviše osvrću na cijene, kad pogledate rast BDP-a. Ako pogledate strukturu tog rasta preko 60 odsto su efekti inflacije. Naša ekonomija raste ali se ne razvija i drastično rastu cijen- rekao je Mugoša.
&nbsp;On je pitao kako može biti razvojni budžet ako je manje od devet odsto kapitalni budžet, a preko 80 odsto su mandatorni troškovi.
&nbsp;- Meni je postalo degutantno da slušam da mi lekciju građanima držimo kako žive i da ih mi ubjeđujemo kako oni žive- dodao je Mugoša.
&nbsp;On je, govoreći o privredi, kazao da se za unapređenje konkurentnosti izdvojilo 0,2 odsto izvornih prihoda.
&nbsp;- I mi govorimo kako ovaj budžet pomaže priredi, a ona već šestu godinu zaredom posluje sa gubitkom. Mali, mikro i srednji biznis se guši- ocijenio je Mugoša.
&nbsp;On je, govoreći o turizmu, kazao da imamo drugu godinu pad noćenja.
&nbsp;- Poslovni ambijent nam je gori sada nego 2019. godine- dodao je Mugoša.
&nbsp;Poslanik Građanskog pokreta URA, Miloš Konatar, ocijenio je da je situacija ozbiljna.
&nbsp;- Mi smo odlučili da vjerujemo u politički progam koji je građane koštao milijardu EUR i koji će naredne generacije plaćati i u budućnosti- naveo je Konatar.

Poslanici završili raspravu o budžetu

U toku je sastanak predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića sa delegacijom mještana zetskog sela Botun.
Sastanku, uprkos pozivu, ne prisustvuju članovi Vlade.
Ti su i predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, predsjednik Skupštine opštine (SO) Zeta Aleksandar Kojičić, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i predstavnik Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Rikardo Seri.

Sastanak o Botunu kod Milatovića u toku, došao i Mujović

Kosovo i Srbija moraju "normalizovati" odnose, izjavio je vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti, u intervjuu za AFP, nekoliko dana prije održavanja vanrednih parlamentarnih izbora, ali je ocijenio da je taj proces težak.
Kurti je na vlasti od 2021. godine i dvije godine poslije preuzimanja vlasti postigao je Sporazum o putu ka normalizaciji odnosa i Aneks za njegovu implementaciju, ali sporazum još nije sproveden.
- Moramo normalizovati odnose sa Srbijom. Ali normalizacija odnosa s susjedom koji ima autoritarni režim i koji vas ne priznaje, a takođe ne prihvata zločine počinjene tokom rata, veoma je teška- rekao je Kurti.&nbsp;
Tenzije između dvije zemlje su stalno visoke i povratak nemirima bi Rusiji pružio sredstva za destabilizaciju Kosova.
- Imamo sporazum o normalizaciji. Moramo ga sprovesti, što implicira međusobno priznanje država, makar de facto priznanje- rekao je Kurti, misleći na sporazum iz 2023, koji je postignut uz posredovanje Evropske unije.
Taj sporazum sa 11 članova, između ostalog, predviđa nivo samouprave za srpsku zajednicu na Kosovu, međusobno priznanje državnih simbola, da Srbija ne blokira članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, i zahtijeva od Prištine i Beograda da sprovedu sve prethodne sporazume postignute u dijalogu.
Kurti je rekao da za nastavak dijaloga, Srbija "mora da izruči Milana Radoičića", bivšeg zamjenika lidera Srpske liste, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad na kosovsku policiju u Banjskoj 2023.
Kurti je rekao da se nada da će "EU, Francuska i Njemačka izvršiti pritisak" na Srbiju da izruči Radoičića, koji je među više osoba protiv kojih je Kosovo podiglo optužnicu protiv za napad u Banjskoj.
Od septembra 2023. godine, nekoliko dana prije oružanog napada u Banjskoj, u Briselu nije održana nijedna runda pregovora na visokom nivou, dok su razgovori na nivou glavnih pregovarača nastavljeni, ali nisu doveli do ikakvog sporazuma.
Srbija takođe nije prekinula odnose s Rusijom, uprkos ratu u Ukrajini, a Beograd zavisi od ruskih energenata.
Postoji mnogo veza između te dvije zemlje, rekao je Kurti i ocijenio da ako Rusija odluči da destabilizuje region, "u svom maršu ka Zapadnoj Evropi, može računati na Srbiju kao saveznika".
- I to je zabrinjavajuće za našu zemlju. Ali radimo s našim partnerima kako bismo spriječili da se to dogodi- rekao je vršilac dužnosti premijera Kosova.
Kosovo, koje se nada da će ući u NATO, nedavno je ukinulo carine na američke proizvode i pristalo da prihvati do 50 migranata iz trećih zemalja koje će SAD deportovati. Dosad je na Kosovo stigao jedan migrant.
- Ne tražimo nikakvu finansijsku pomoć zauzvrat. Ovo radimo da bismo pomogli SAD, koje su naš partner, saveznik i prijatelj- dodao je Kurti, koji nije isključio mogućnost postizanja sličnih sporazuma sa evropskim zemljama.

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Vanpretresno vijeće Višeg suda u Novom Sadu obustavilo je danas krivični postupak protiv Jelene Tanasković, Gorana Vesića, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića u slučaju "Nadstrešnica".
- Vijeće je našlo da nema dovoljno dokaza za opravdanu sumnju da su imenovani okrivljeni izvršili krivična djela koja su predmet optužbe- navodi se u saopštenju suda koje je podijeljeno novinarima, prenosi NovaS.
Sud je ukinuo kućni pritvor Jeleni Tanasković, Milanu Spremiću, Milanu Gavriloviću i Dejanu Todoroviću, dok prema okrivljenima Goranu Vesiću i Aniti Dimoski traju mjere zabrane napuštanja stana određene rešenje Višeg suda u Beogradu.
Optužnica je potvrđena protiv Nebojše Šurlana, Slobodana Naumovića, Milana Jelkića, Ljiljane Milić Marković, Jasne Stojiljković Milić, Zorice Slavković Marjanović i Dušana Jankovića.
Riječ je o predmetu povodom pada nadstrešnice sa renoviranog objekta Željezničke stanice u Novom Sadu, kada je 1. novembra prošle godine poginulo 16 ljudi.

Obustavljen krivični postupak protiv Vesića i ostalih za slučaj "Nadstrešnica"

Specijalno državno tužilaštvo zatražilo je od vijeća Apelacionog suda da optužene u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarniih izbora 16. oktobra 2016. godine oglasi krivim jer je, prema njihovom stavu, nesporno dokazana krivica agenata GRU -a - Eduarda Šišmakova, Vladimira Popova ali i lidera nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića, Milana Kneževića i još devet osoba. U ovom predmetu do sada su donesene tri presude. Prvu presudu donijela je sutkinja Višeg suda Suzana Mugoša i sve optužene osudila je na zatvorske kazne, ali je Apelacioni ukinuo tu odluku i naložio novo suđenje. U ponovljenom procesu, sudija Zoran Radović, oslobodio je sve optužene, ali se Specijalno državno tužilaštvo žalilo na tu presudu. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva, koju je pročitala, sudija izvjestilac Zorica Milanović, dokazano je "da su Šišmakov i Popov formirali kriminalnu organizaciju čiji je cilj bio da se nasilno promijeni vlast u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016. godine. Tužioci smatraju da je u kriminalnoj organizaciji nesporna uloga Mandića, Kneževića, Mihaila Čađenovića, penzionisanog generala srpske Žandarmerije Bratislava Dikića ali i sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanje Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristine Hristić, Branke Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251223131252_699eed33f7a8b670944431e610a1346a2ceeb6e985e8fe7478add4d22579ae14" data-rendition-name="original" width="1600" height="1511" loading="lazy" alt="Bratislav Dikić"> </figure>  Iako u oslobađajućoj odluci sudija Zoran Radović navodi da je iskaz svjedoka saradnika Saše Sinđelića nelogičan i da mu se ne može vjerovati, Specijalno državno tužilaštvo je bilo drugačijeg stava. - Iskaz svjedoka saradnika potvrđen je materijalnim dokazima. Postoji trag novca da mu je uplaćeno 800 dolara pred dolazak u Moskvu na sastanak sa Eduardom Šišmakovim. Taj novac mu je uplatio Šišmakov. Sud tvrdi da nije došlo do njihovog susreta ali da je sudsko vijeće cijenilo sve činjenice prihvatilo bi iskaz Sinđelića kao istinit. Sinđelić je uveden preko pasoške kontrole da bi ostao neevidentiran i neprimijećen. To je završio Šišmakov jer je bio obavještajac - navodi se u žalbi SDT-a. Ukazali su i na 125.000 eura i opremu koje je Sinđelić predao. Iako je stav suda da nema dokaza da je novac od jednog od organizatora - Šišmakova, tužioci smatraju da je jasno da je novac dobio od ruskog državljanina i da je oprema koja je zaplijenjena bila pogodna za izazivanje nerede. Tužioci su u žalbi ukazali i na izjavu svjedoka Mirka Velimirovića koji je dan uoči planiranih nereda i napada došao u Crnu Goru i pred vlastima razotkrio namjere kriminalnog djeovanja. - Utvrđeno je da je Velimirović postupao po nalogu Siniđelića a on po nalogu Šišmakova - stav je tužioca. Oni smatraju da je Šišmakov predao dva telefona Sinđeliću i da je bilo "devet specijalnih brojeva koji počinju sa 44 ". Iz te serije, kako su objasnili, pet brojeva registrovano je na Zlatiboru i Čajetina. Telefoni su, prema nalazima vještaka, aktivirani 13. oktobra. Osim tih pet brojeva koje su registrovani na Zlatiboru, specijalne brojeve, prema stavu SDT-a, imali su Šišmakov, Sinđelić, a dva su, kako se osnovano sumnja, pripala Milanu Kneževiću. U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva navodi se da je vještak za telekomunikacije Predrag Boljević ukazao u nalazu da se 15. oktobra 2016. godine poklapa kretanje okrivljenog Kneževića i ta dva specijalna broja&nbsp; Specijalno državno tužilaštvo se u žalbi osvrnulo i na iskaz Bratislava Dikića koji je u prvoj odbrani negirao krivicu da bi kasnije priznao krivična djela. Iz njegovog telefona ekstrakovani su podaci među kojima je bila i mapa Skupštine. Tužilaštvo smatra da je nesporno učešće i Andrije Mandića i da je njegova uloga bila da izdaje uputstva i vrbuje. Na sjutrašnjem ročištu pred vijećem sutkinje Vesne Moštrokol biće pročitani odgovori advokata na žalbu Specijnog državnog tužilaštva.

SDT: Mandić vrbovao i davao uputstva, a Kneževićevu ulogu razotkrili specijalni brojevi

Vrlo je ljekovita i znakovita odluka Višeg suda, rekao je za portal ETV advokat Zoran Piperović komentarišući rješenje kojim je odbijen predlog Specijalnog državnog tužilaštva za određivanje pritvora njegovom branjeniku, biznismenu Ranku Uboviću uz dodavanje pritvorskih osnova – mogućnost bjekstva i težina krivičnog djela. Takođe, Veselinu Kovačeviću pritvor je produžen za dva mjeseca, ali je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Podsjetimo, nakon što je odlukom Apelacionog suda ukinuto rješenje o produženju pritvora Uboviću i Kovačeviću i predmet vraćen na ponovno odlučivanje, novo rješenje prošle nedjelje donio je Viši sud koji je ostao pri ranijem stavu da je nedozvoljen predlog SDT-a. &nbsp;Advokatu Piperoviću rješenje je dostavljeno juče.
„Viši sud odbacio je kao nedozvoljen predlog SDT-a da se Uboviću produži pritvor po pritvorskim osnovama 1 (opasnost od bjekstva),2 (uticaj na svjedoke) i 4 (težina krivičnog djela), kao i da se Kovačeviću produži pritvor i po pritvorskom osnovu tačka 4“, saopštili su ranije iz Višeg suda.
„Najvažnije izvući pouku - odredi kad treba i ne odredi kad ne treba“
Branilac Ubovića, advokat Piperović saopštio je da u pomenutom rješenju, a povodom predloga da se Uboviću produži pritvor po tačkama 1 i 4, stoji: "...razmatranje identičnih okolnosti iznova i iznova vodi nepotrebnom iscrpljivanje suda...". Zbog navedenog, Piperović smatra da je donijeta odluka suda „vrlo ljekovita i znakovita“.
„Zato sam htio javno da je pohvalim da to vide tužioci, advokati, sudije i da, što je najvažnije, izvuku pouku iz svega ovoga. Dakle, budi slobodan, budi sudija, budi tužilac, odredi kad treba i ne odredi kad ne treba. To je sva poenta i sva definicija da je neka država pravna država“, ističe on.
Prema njegovim riječima, sudija je na neobičan način obrazložio odluku.
„To je ono što stalno ističem – da se ne može ponavljanjem i upornošću ničega očekivati nešto. Njegov stil je toliko neobičan za današnje sudove, u dvije rečenice je rekao – aman ljudi, dosta više ovo ne može. To je po meni pozitivno frapantno. Rekao je – ne možete nešto da uradite što ne ide. I to je rekao na način koji je fantastičan“, kazao je za portal ETV advokat.&nbsp;
&nbsp;„Putokaz sudijama da budu slobodni ljudi“
Iako očekuje da SDT izjavi žalbu na rješenje, Piperović ocjenjuje da će ona biti bespredmetna.&nbsp;
„Ovo je dobar putokaz ostalim sudijama da budu slobodni ljudi. Znam da će ovo nekome da izgleda pregrubo, pretenciozno, jer će svi da kažu – mi smo slobodni, a znamo da nijesu. Znamo i kako se potvrđuju optužnice i kako se određuju pritvori, kako se produžavaju pritvori. To svi znamo i to svi vidimo“, dodao je.
Piperović pojašnjava da kada se produžava pritvor, podnosi se predlog za produženje pritvora i sud (Apelacioni) ga samo može produžiti.
„Taj sud koji produžava pritvor nema prava da cijeni nove okolnosti. Nove se okolnosti ne upućuju sudu koji produžava pritvor, nego sudu koji je odredio pritvor, pa će sud koji je odredio pritvor da cijeni da li su te okolnosti takvih kvalifikativa da zaslužuju novu tačku pritvora ili ne“, apostrofira Piperović.
„Tragično za svako društvo dodavanje pritvorskih osnova bez ikakvog zakonskog osnova“
Međutim, advokat ukazuje da je danas došlo vrijeme kada se strahuje od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud i odluke hoće li ostati osnovi po kojima je pritvor određen od strane Višeg suda.
„To dotle ide da oni nemaju potrebe da navode nove okolnosti, samo zacementiraju osobu A, B, C u pritvor, bez navođenja zašto to rade bez ičega. To prolazi na Vrhovni sud, Ustavni sud se tome smije i došli smo u fazu kad više nikome ništa nije sigurno, kad pravosnažno rješenje o određivanju pritvora Višeg suda ništa ne znači, kad svi treba da drhtimo od trenutka kada rješenje o pritvoru ode na produženje u Apelacioni sud, hoće li onoga mučenika unutra da snađe da stoji tamo tri godine ili da stoji samo po osnovama po kojima mu je pritvor određen. A to je prosto frapantno. To da se dešava u državi koja treba za dvije godine da uđe u EU, to je nevjerovatno. Ne znam da li ambasadori Kvinte čitaju to. Da li oni vide o čemu se radi. Da li može takvo pravosuđe sa takvim sudom, sudom u dijelu kada produžava pritvor, da uđe u EU“, pita se Piperović.
Takođe, kada postoje zakonski razlozi da se odredi pritvor po određenim tačkama ZKP-a, advokat je jasan – nije problem, neka se odrede.
„Ali kada ne trebaju, kada se dodaju bez ikakvog zakonskog osnova, to je tragično za bilo koje društvo. To je pravna nesigurnost, ugrožavanja elementarnih ljudskih prava. To je sve samo ne zakonitost. I ko to radi – radi onaj koji čuva zakonitost i pravdu u jednoj državi, a to je sud bilo koje nadležnosti“, zaključio je Piperović.

Piperović: Ljekovita odluka, sudija u dvije rečenice rekao – aman ljudi, ovo ne može

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter pozvao je ministra pravde Bojana Božovića da svojim autoritetom posreduje i pomogne ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću kako bi dobio odgovor od Srbije koja se tiče pitanja državljanstva prvog čovjeka Skupštine Andrije Mandića.
- Sami znati koliko je ona Valtazara Bogišića ispravna: "Što se grbo rodi vrijeme ne ispravi". Sama situacija đe je neko izgubio državljanstvo Crne Gore nakon 2006. sticanjem državljanstva druge države bi, sve ono što je proisteklo iz takvog akta, učinila upitnim i, rekao bih, nelegitimnim. Molim Vas, baš zbog toga što se radi o državi gdje su naši zvaničnici persone grate... Tu možete da posredujete i da dobijete odgovor konačno - rekao je Huter danas u parlamentu.
On je na početku izlaganja poslao poruku koju su crnogorski navijači uputili sa tribina stadiona Pod Goricom u fudbalskoj utakmici sa Hrvatskom.
- U vrijeme eskalacije i povampirenja fašizma, kada bi trebalo da se bavimo anatomijom fašističkih ideologija, odavde želim poslati poruku koja postaje problematična u crnogorskom društvu: "Ustače, četnici zajedno ste bježalI". Pridružujem se našim navijačima i svima koji šalju takve poruke iz Crne Gore i pokazuju da država i dalje egzistira na tekovinama antifašizma - poručio je Huter.

Huter apelovao na Božovića: Pomozite Šaranoviću da dobije odgovor Srbije o državljanstvu Mandića

Umjesto Komunalne inspekcije, jutros je na vrata Danijele Mihajlović pozvonio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović koji je zaslužan što jutros njenom sinu nije oduzet pas Medo.
Porodica Mihajlović doživjela tragediju kada je iznenada preminuo Danijelin suprug. Smrt oca ostavila je duboku prazninu, naročito u srcu dvanaestogodišnjeg Miodraga. Danijela je, po savjetu psihologa, kupila malog psa Meda, kao terapeutskog ljubimca njenog sina kako bi i uz njega probao da prebrodi bol i tugu.
Međutim, Komunalna inspekcija donijela je rješenje o oduzimanju psa, uz obrazloženje da pojedine komšija podnosi prijave zbog, navodno, učestalog laveža Meda.
Ubrzo je reagovao Mujović koji je zatražio od Uprave za inspekcijske poslove Glavnog grada da obustavu izvršenja rješenja kojim je od porodice Mihajlović trebalo da bude oduzet terapijski pas Medo.
Medo je ostao sa porodicom Mihajlović, a Mujović im je jutros lično pružio podršku i donio novogodišnje poklone.
- Za psa Meda praznici su došli ranije. Dok smo jutros čekali da li će se komunalna inspekcija pojaviti da oduzme Danijeli psa Meda (iako su rekli da neće, tu smo), primio sam poziv iz kancelarije gradonačelnika koji je izrazio želju da posjeti Danijelu, njenog sina i Meda, pruži im podršku i donese poklone za praznike. Medo ostaje sa svojom porodicom, srećan i razigran, profesor Mujović se uvjerio da Medo nije zlica nego srećan mali psić a Danijela sada vjeruje da ga niko neće oduzeti. Jedna tužna priča ima srećan kraj. Treba nam više priča sa srećnim krajem - objavio je na svom Fejsbuk profilu građanski aktivista Aleksandar Dragićević.
On se zahvalio gradonačelniku što se samoinicijativno odlučio na ovaj čin i uljepšao jednoj porodici dan.
- Hvala svima koji su iznijeli priču i stali uz Danijelu - zajedno smo spriječili jednu veliku nepravdu - poručio je Dragićević.
Video možete pogledati <a href="https://www.facebook.com/reel/1411726190611928">OVDJE</a>.

Tag: zdravko-delibasic

MKM četiri mjeseca prećutkuje inicijativu za smjenu direktora MSUCG: Šćepanović pod velom tišine

Poslanici završili raspravu o budžetu

Sastanak o Botunu kod Milatovića u toku, došao i Mujović

Kurti: Normalizacija odnosa sa Srbijom veoma teška

Obustavljen krivični postupak protiv Vesića i ostalih za slučaj "Nadstrešnica"

PRATITE TVe UŽIVO