Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije na Zapadnom Balkanu otvorili su prostor za novu generaciju građanskog otpora, a zamah protesta, koji su u velikoj mjeri inspirisani kontinuiranom mobilizacijom u Srbiji, mogao bi poslužiti kao katalizator za promjenu trenda demokratskog povlačenja - nalazi su iz <a href="https://cgo-cce.org/2025/10/29/gradjanska-mobilizacija-kao-odgovor-na-institucionalni-deficit/">studije "Građanska mobilizacija kao odgovor na institucionalni deficit".</a>
Ovo istraživanje njemačke Fondacije Friedrich Ebert (FES) i Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuje da pokreti mladih u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori počinju da daju drugačije, neočekivane odgovore na urušavanje institucija i demokratije.
Autori publikacije su, kako je precizirano u saopštenju, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu dr Dušan Spasojević i nezavisna istraživačica iz Skoplja dr Irena Cvetković.
&nbsp;Studija analizira tri reprezentativna talasa mobilizacije - studentske proteste i građanski bunt u Srbiji nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu, obnovljene studentske plenume u Sjevernoj Makedoniji i crnogorski pokret „Kamo śutra“.&nbsp;
- Iako različiti po formi i zahtjevima, svi ovi pokreti pokazuju odbacivanje apatije, autoritarizma i servirane manipulacije. Zajednička im je demokratska artikulacija i insistiranje na institucionalnoj odgovornosti, dostojanstvu i budućnosti utemeljenoj u demokratskim vrijednostima - navodi se u saopštenju.
<h2>Crna Gora: „Kamo śutra“ probudio protestnu kulturu</h2>
&nbsp;Iako kratkog trajanja, pokret „Kamo śutra“ snažno je uticao na javni diskurs u Crnoj Gori. Studenti su, podsjećaju u CGO, reagovali na institucionalne propuste - od prikrivanja seksualnog uznemiravanja u gimnaziji do masovnih ubistava na Cetinju - otvarajući pitanja odgovornosti, bezbjednosti, obrazovanja i mentalnog zdravlja Djelovao je decentralizovano i bez partijskog okvira, kombinujući protestne šetnje sa simboličkim akcijama.
&nbsp;- Pokret je „probudio uspavanu protestnu kulturu“ pokazujući da mladi nijesu pasivni već spremni da traže drugačiju budućnost. To je važno u kontekstu netransparentnih političkih procesa, partijskog manevrisanja bez principa i urušavanja institucija, što mnoge građane, naročito mlade, navodi da preispituju sopstveni društveni potencijal i pravac zemlje. Studija daje osvrt na period od 2020. godine, ukazujući na sve dublju krizu upravljanja obilježenu polarizacijom, instrumentalizacijom religijskog identiteta i padom standarda vladavine prava - piše u studiji.
Raznovrsna podrška profesora, civilnog društva i profesionalnih udruženja pojačala je uticaj pokreta, ali i zamaglila granicu između studentskog aktivizma i šire građanske mobilizacije, dok su neprijateljska atmosfera, uključujući i odsustvo istinske podrške nekih od najuticajnijih medija, i politički pritisci dodatno otežavali njihovo djelovanje. Ipak, građanski otpor živi i van pokreta: od 5. februara 2025. do juče grupa građana Cetinja blokirala je raskrsnicu na Kruševom Ždrijelu, zahtijevajući institucionalnu odgovornost za dva masovna ubistva.
Uljarević navodi da „Kamo śutra?“ nije uspio da postigne neposredne političke promjene i prekinuo je aktivnosti, ali je istakao dublje strukturne prepreke za demokratsku transformaciju.&nbsp;
- Postao je prekretnica crnogorskog građanskog buđenja - simbol nade i dokaz da mladi, često potcijenjeni, mogu pokrenuti sadržajne promjene. Danas je podsjetnik da pritisak odozdo ima snagu, ali i da ga treba čuvati, širiti i zaštititi - zaključuje Uljarević.
<h2>&nbsp;Srbija: Studenti popunili politički vakum</h2>
&nbsp;Tragedija u Novom Sadu pokrenula je najveće studentske proteste u savremenoj Srbiji, koji su donijeli elemente direktne demokratije - otvorene plenume, distanciranje od partija i pozive građanima da se organizuju kroz lokalne zborove. Time su studenti, prema Spasojeviću „zauzeli prostor između režima i slabe opozicije i postali novi važan politički akter“.
&nbsp;- Pokret je brzo mobilisao veliki dio društva, artikulišući postojeće široko nezadovoljstvo, i uključujući srednjoškolce, univerzitete i brojne profesionalne grupe, a podrška je stigla i od opozicionih partija. Suprotno stereotipu o nezainsteresovanosti mladih za politiku, studenti su postali društveni i politički korektiv. Iako se njihovi zahtjevi poklapaju s evropskim vrijednostima, izbjegavali su otvorene pro-EU izjave. Kontroverze su se pojavile nakon skupa na Vidovdan, koji je imao izraženije nacionalne tonove, pa su pojedini akteri pokušali pokret predstaviti kao nacionalistički. Ipak, studija zaključuje da su takve ocjene pretjerane - ističu u CGO.
U maju su studenti zatražili vanredne parlamentarne izbore i najavili izlazak sa sopstvenom listom. Vlast je reagovala negativno, djelimično ispunjavajući zahtjeve i povremeno pribjegavajući nasilju, što je produbilo krizu.&nbsp;
- Nasilne epizode ukazuju na ulazak u novu fazu, a u takvim okolnostima je teško predvidjeti srednjoročne posljedice ovih protesta. Čini se da se pojavio novi akter sposoban da se uspješno suprotstavi dominantnom SNS-u, ali je neizvjesno hoće li to biti dovoljno da se u narednim mjesecima raspišu vanredni izbori i dođe do promjene vlasti - navodi se u studiji.
&nbsp;Spasojević naglašava da su studenti uspjeli da inspirišu i mobilišu značajan dio srpskog društva.&nbsp;
- Suprotno uobičajenoj percepciji mladih kao nepolitičnih i isuviše individualističkih, protest je pokazao snažnu motivaciju i studenata i srednjoškolaca, što je bilo veoma važno u početnom širenju protesta - naglašava Spasojević.&nbsp;
<h2>Sjeverna Makedonija: tihi protesti protiv sistema</h2>
&nbsp;Okidač za mobilizaciju u Sjevernoj Maledoniji dogodio se krajem januara 2025. kada je Frosina Kulakova poginula u saobraćajnoj nesreći u Skoplju. Vozač, pod dejstvom alkohola i velikim prekoračenjem brzine, već je imao više krivičnih prijava i trebalo je da bude u pritvoru. Samo mjesec kasnije uslijedio je požar u Kočanima u kojem je stradalo 63 ljudi.&nbsp;
- Studenti su izašli su na ulice u vidu tihe, dostojanstvene pobune, usmjerene ne ka smjeni vlasti, već ka razotkrivanju dubokih sistemskih propusta. Iako fragmentirani, ovi protesti predstavljaju dio šireg regionalnog kontinuiteta frustracija i zahtjeva mladih za pravednijim i funkcionalnijim institucijama - navodi se u studiji.
Ipak, protesti u Sjevernoj Makedoniji ostali su razuđeni i sa ograničenim političkim efektom.&nbsp;
- Četiri ih ključne karakteristike izdvajaju: generacijska smjena u politici kroz pojavljivanje nove političke generacije sa drugačijim senzibilitetom; javna tuga kao pokretač, jer okupljanja nijesu bila glasna ni performativna, već tiha i obilježena tugom, bez jasnih zahtjeva ili očekivanja transformacije; pobuna protiv sistema, ne protiv vlasti, nezadovoljstvo nije imalo cilj da smijeni vladajuće, već da ukaže na sistem koji kontinuirano iznevjerava građane; ali i kraj neoliberalne političke logike, djelovanje se odvija u prostoru u kojem razočaranje sistemom postoji uporedo sa odbijanjem da se od njega odustane - istaknuto je u studiji.
&nbsp;Stoga, ovi protesti nijesu nastavak ranijih, već rani obrisi nečeg novog i još neimenovanog otpora koji proizilazi iz duboke iscrpljenosti institucionalnim neuspjehom.
&nbsp;Cvetković naglašava da ovo nijesu pokreti sa jasno definisanim zahtjevima ili harizmatičnim liderima.
- Već izrazi slomljenih očekivanja: spontani, afektivni otpori da se ćuti pred gubitkom, nemarom i institucionalnim neuspjehom, a odvijaju se u vremenu kada stari jezici transformacije više nijesu dovoljni, a novi još nijesu oblikovani - ističe Cvetković.
<h2>&nbsp;Zajednička nit regiona</h2>
&nbsp;Iako različiti, svi analizirani pokreti dijele tri ključne karakteristike: zahtjev za institucionalnom odgovornošću, odbijanje da se vlast monopolizuje nad budućnošću mladih, uz kreativne, nehijerarhijske oblike organizacije.&nbsp;
Autori zaključuju da se na Balkanu pojavljuje „nova generacija kritičkih građana koja balansira između očaja i odlučnosti, i koja sve manje pristaje na narativ da promjene nijesu moguće“.

Intenzivno demokratsko nazadovanje i rastuća instrumentalizacija nacionalizma i religije otvorili prostor za novu generaciju građanskog otpora

The head of the Special Police Department Predrag Šuković frequently visited the home of Ivan Delić from Budva, who, according to police records, is considered a security-interest individual. Delić allegedly assisted Šuković by providing logistical support for installing listening devices in a hotel in Budva, where Marko Ljubiša Kan often stayed. These serious allegations were presented before the High Court by former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević, in his defense.
All of this allegedly took place more than ten years ago, when the police were headed by Božidar Vuksanović.
- When Šuković came to the Police Directorate appointed by political structures, I told him that I was against him going to Delić’s house and „reporting“ to him. Why was he going. At the time, he told me that it was being done in cooperation with the National Security Agency and the Police Directorate, and that a greater interest was at stake - Knežević stated.
He added that there was no official record of those activities.
According to him, from that point on, Šuković developed animosity toward him.
Knežević made this statement after presenting hidden messages allegedly exchanged between the now-suspended officer - undercover agent Petar Lazović and Ivan Delić.
In those messages, Delić asked Lazović whether Knežević was on good terms with „you“. I see he said: „that Baka and I are being targeted wherever we go, I see he’s sharpening up against us“. Lazović replied that Knežević was a professional, a brave and honorable man. Among other things, Delić added: „Just so they don’t pin something on him and Baka, so there’s no head-scratching later“.
Knežević stated that he had not undertaken any official action against Ivan Delić that would justify any animosity from him.
- „Head-scratching“ can be interpreted as a threat. Maybe I’m wrong, but I associate this „head-scratching“ with the hatred of Predrag Šuković, which later manifested through the „blue notebook“, as well as through the actions of the police and the Prosecutor’s Office aimed at revenge against me - Knežević said.
He also explained that Šuković’s animosity toward him dated back a long time, as he had opposed his appointment to one of the leadership positions within the Police Directorate.
Knežević is on trial on charges that he disclosed confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić.
With this indictment, the Special State Prosecutor’s Office also charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38), and several unidentified persons.
Among other things, they are charged with forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.
Knežević categorically denied all allegations in the indictment.

Knežević: Šuković visited Delić at his home, the Budva native provided logistics for installing listening devices for Kan

KFC predsjednik države Jakov Milatović pozvao je danas na gotovo nezabilježeni presedan povodom slučaja bivše ministarke Vesne Bratić kojoj je odlukom suda određen pritvor u trajanju od 30 dana - ocijenio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što je predsjednik tražio hitno postupanje Ministarstva pravde da bi odlučivao o pomilovanju nedavno uhapšene bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilatovic-zatrazio-hitno-postupanje-ministarstva-pravde-u-slucaju-vesne-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Presedan je, kaže Zirojević, gotovo nezabilježen jer se, ipak, dogodio jednom u crnogorskoj istoriji. Kako je ukazao, tadašnji predsjednik Momir Bulatović, noć uoči gubljenja predsjedničkog mandata na izborima, pomilovao je i zaštitio od krivičnog gonjenja svog kuma. U pitanju su, kako je dodao Zirojević, bile optužbe za šverc cigara.
- U pauzama između sprječavanja otvaranja KFC-a u prizemlje stambene zgrade u kojoj živi i služenja apsolutno ničemu, slučajni predsjednik Jakov Milatović pokazuje crnogorskoj javnosti da, i pored činjenice da je ubjedljivo najnebitniji akter na crnogorskoj političkoj sceni, može djelovati prilično štetno i destruktivno - naveo je Zirojević.
Ovakvo ponašanje, bez upoznavanja sa onim za šta se osumnjičena tereti i, u konačnom, bez donošenja makar prvostepene presude, ništa je drugo, kaže on, do klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa.
- Vesna Bratić, kao i svaki drugi građanin ove države, treba da ima pravo na odbranu i pravičan proces, kao i sve ono drugo što je po zakonu sljeduje. A to što “oslobodioci” smatraju da pravda staje tamo gdje počinje njihova odgovornost, to je već nešto drugo. I da, neprikladno je privođenje bivše ministarke sa lisicama na rukama, baš kao što je bilo neprikladno privođenje, recimo, tadašnje direktorice ASK i ophođenje prema njenom maloljetnom djetetu, kao što je, uostalom, neprikladno senzacionalističko privođenje bilo kojeg aktuelnog ili bivšeg funkcionera - istakao je Zirojević.
Razlika je, kaže on, samo u tome što oni isti stav imaju za sve.
- Dok su oni koji danas traže oslobađanje Vesne Bratić egzaltirano dijelili fotografije nekih drugih sa tim istim lisicama na rukama. Ta razlika je civilizacijska - zaključio je Zirojević.

Zirojević: KFC predsjednik poziva na gotovo nezabilježeni presedan, u najavi klasična opstrukcija pravde i grubo miješanje u rad pravosuđa

Predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i njegovom Kabinetu sugerišem da ne odlažu dalje ispunjenje svojih snova koje očigledno duboko potiskuju iz pragmatičnih razloga, već da idu do kraja i predlože izmjene Ustava u pravcu zabrane krivičnog gonjenja učesnika litija iz 2020. godine, lica koja se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, pripadnika SPC, svim licima zaslužnim za nepravne i protivzakonite čistke usmjerene protiv službenika “bivšeg režima” - poručio je jedan od lidera Evropskog saveza Vatroslav Belan.&nbsp;
&nbsp;Dodaje da ostale građanke i građane Crne Gore koji se ne mogu ubrojiti u navedene kategorije Ustavom treba proglasiti građankama i građanima drugog reda prema kojima tužilaštvo i sudstvo imaju pravo postupati bez zakonskih ograničenja.
- Ustavom definisati i obavezan jutarnji usklik u javnim ustanovama i školama - živio evropski predsjednik Jakov Milatović - poručio je Belan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmilatovic-zatrazio-hitno-postupanje-ministarstva-pravde-u-slucaju-vesne-bratic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Belan: Milatoviću i njegovom kabinetu sugerišem da ne odlažu dalje ispunjenje svojih snova, koje očigledno duboko potiskuju iz pragmatičnih razloga

Američki vojni zvaničnici obavijestili su predsjednika SAD Donalda Trampa da će do subote blizu Irana stići dovoljno američkih aviona i brodova za početak vazdušnih udara, saznaje britanski list Telegraf.
Ove sedmice, u američke baze na Bliskom istoku stiglo je još oko 50 borbenih aviona.
Stigli su i avioni za dopunu goriva u vazduhu i drugi pomoćni avioni.
Očekuje se da će u roku od nekoliko dana do istočnog Mediterana stići i druga udarna grupa brodova, predvođena nosačem aviona "Džerald Ford".
Nosač "Abraham Linkoln" je iz Južnog kineskog mora već stigao blizu Irana.
Ako Tramp izda naređenje, brojne snage SAD u regionu omogućiće da bombardovanje Irana traje nedjeljama, piše Telegraf.
Zajedno sa raketnom odbranom koju su SAD postavile u svoje baze na Bliskom istoku tokom proteklog mjesec, avioni i brodovi treba da služe i kao odbrana američkih saveznika u regionu i Izraela od iranskih balističkih raketa.
Još nije poznato da li je Tramp odlučio da napadne Iran.
Neki američki mediji ranije su objavili da bi američki predsjednik uskoro mogao da donese upravo takvu odluku.
Politički sajt Aksios je u srijedu na osnovu izjava više neimenovanih zvaničnika javio da je Trampova administracija sve bliža napadu na Iran.
Jedan Trampov savjetnik, koji je želio da ostane anoniman, izjavio je američkom mediju da predsjednik SAD gubi strpljenje.
- Šefu postaje dosta svega. Neki u njegovom okruženju mu savjetuju da ne ulazi u rat sa Iranom, ali mislim da je vjerovatnoća za udar u narednih nekoliko nedjelja 90 odsto - rekao je neimenovani Trampov savjetnik, dok su dva anonimna izraelska zvaničnika navela da se vlada Izraela, koja forsira promjenu režima u Iranu, priprema za scenario da rat počne u roku od nekoliko dana.
Dvije runde pregovora predstavnika SAD i Irana postigle su samo veoma ograničen napredak, a većina analitičara ne predviđa da će dvije strane pronaći zajednički jezik, navodi britanski list.
Iako američke trupe neće biti raspoređene u Iranu, analitičari vjeruju da Pentagon možda računa da bi ubijanjem i degradiranjem dovoljnog broja ključnih rukovodilaca zemlje mogao da ubijedi manje ideološki orijentisane elemente države da otkažu poslužnost.
Procjenjuje se da bi to zajedno sa novim velikim protestima širom zemlje moglo da dokrajči Islamsku Republiku, iako malo stratega vjeruje da se to može sa sigurnošću predvidjeti, piše Telegraf.
Saša Brukman, istraživač u analitičkom centru Međunarodi institut za strateške studije, smatra da je cilj da regularna iranska vojska stane na stranu demonstranata.
- Želim da bude jasno da to nismo vidjeli u januaru, ali to bi bio plan. Vazdušni udari bi vjerovatno imali za cilj da naude komunikacionim sistemima režima, tako da ne može da komunicira i organizuje se, izjednačujući uslove (za antirežimske snage) - rekao je Brukman.

Britanski Telegraf: SAD će biti spremne za napad na Iran do subote

Društvo

Milioni uloženi u fabriku koja nije ispalila nijednu raketu

Hronika

SDT tereti Bratić zato što nije razriješila još 40 direktora, a ne zbog smjena više od 200 njih?!

Politika

Zirojević za Portal ETV najavljuje dokaze protiv Olivere Injac: Sklonjena je u Brisel da izbjegne krivičnu odgovornost

Završni radovi u toku od Tivta do Carevića, kašnjenje zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i velikog obima dodatnih radova

Tag: zeljka-zvicer