Srbija pred izborima, Crna Gora pred rizicima

Srbija nije demokratska zemlja, a izbori 25. oktobra odlučiće hoće li uopšte dobiti šansu da to postane, dok Crna Gora, uprkos svim manama, ispunjava minimum izborne demokratije, ali će njena stabilnost u velikoj mjeri zavisiti od onoga što se dogodi u Srbiji.

To su ocijenili su kolumnista Peščanika iz Srbije Dejan Ilić i politikolog i predavač na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević u razgovoru sa saradnicom na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Željkom Zvicer.

Oni su u novoj epizodi PROUDCAST-a razgovarali o tome kakvu ulogu u izborima imaju institucije i crkva, kakva je predizborna atmosfera u Srbiji, ali i koji su najveći rizici za period koji slijedi za dvije države.

Ilić je stava da izbori u Srbiji nijesu običan demokratski ciklus.

Šansa za demokratiju

- Mislim da Srbija nije demokratska zemlja i da nema šta da se potvrđuje ili produžava. Ovi izbori su praktično pitanje hoće li Srbija dobiti šansu da postane demokratska ili će to da ljudi odlučuju o svojoj zajedničkoj sudbini biti neki daleki san za neke naredne generacije. Ovo je borba na život i smrt - ili ćemo se izboriti da možemo da utičemo na nešto u svom životu ili će to biti konačno priznanje da nam je sve oduzeto i da u Srbiji više nijesmo građani, nego podanici - rekao je on. 

Batrićević je ukazao na jasnu razliku između dva izborna sistema.

- Crna Gora je, politikološki gledano, nesporno izborna demokratija - ispunjava minimum kriterijuma koje Srbija danas ne ispunjava, ali sve ih manje ispunjava. Opozicija u Crnoj Gori priznaje rezultate izbora i nikad nije bojkotovala izbore. Vlast u Crnoj Gori nikad nije pobijedila na izborima pa istog dana rekla da će Vladu ili Skupštinu ograničiti na godinu ili godinu i po. Vučić, čini se, koristi izbore kao vrstu stvaranja permanentne nesigurnosti među građanima i među ministrima, koje disciplinuje tako što kaže: pobijedili smo, ali ne znamo koliko ćemo dugo vladati - ocijenio je on, upozoravajući da će crnogorski izbori, iako kompetitivni i demokratski, u velikoj mjeri zavisiti od ishoda izbora u Srbiji.

Ilić podsjeća da se izbori u Srbiji neće odlučivati ubjeđivanjem birača, već brojkama i izbornom kontrolom.

- Procjene su da Vučić može na ovaj ili onaj način da ukrade nekih 200 do 300 hiljada glasova. To je ogroman broj, pogotovo kad su izbori tijesni. Režimi poput ovog na izborima ne gube sa velikom razlikom, oni uvijek gube tijesno. Ako Vučić bude imao nekoliko poslanika više u Parlamentu, on je poražen, jer vrlo brzo poslije ovih izbora idu lokalni i predsjednički izbori - smatra Ilić.

Nema iluzija

Batrićević se nada promjenama u Srbiji, ali kaže da ipak nema iluzija. 

- Zdušno navijam za Studentsku listu i da Vučić bude smijenjen. To bi bio dobar korak u pravom smjeru za Srbiju. Istovremeno, nemam iluzija - ono što vidim sa opozicione strane nije suštinski dovoljno drugačije od Vučića. Srbija je postala toliki faktor nestabilnosti na Balkanu da nam, nažalost, ne odgovara ni vlast ni opozicija suštinski, odgovara nam samo nekonsolidovana moć u Srbiji - istakao je on.

Ilić je na to odgovorio da se ne bore da ispričaju istinu - nego za šansu da je jednom možda ispričaju. 

- Zato sam sklon da ono što sam donedavno pričao o devedesetim trenutno stavim na stranu i kažem ljudima: izađite i glasajte protiv. Možda i ja živim u zabludi, pristajem na to, ali da se svi u zabludama zajedno oslobodimo jednog kriminalnog režima koji nam radi o glavi - rekao je Ilić odgovarajući na tu Batrićevićevu skepsu.

Nepodnošljiv rizik Vučićeve eventualne pobjede

Za Srbiju je, podvlači on, rizik nepodnošljiv.

- Jako smo blizu fizičkom odmjeravanju snaga, a ne brojanju glasova, i mislim da je to katastrofa. Slika je mračna, ali postoji nada da ne mora tako da bude i da od nas zavisi -  ako izađemo svi i glasamo protiv, taj čin će biti prelomna tačka - kategoričan je Ilić u procjeni rizika moguće izborne pobjeda Vučića.

I Batrićević posebno upozorava na posljedice po Crnu Goru ukoliko Vučić ostane na vlasti.

- Najveći rizik je da Crna Gora izgubi stabilnost, a to je u velikoj mjeri izvan naših ruku. Vučić ne može da živi sa funkcionalnom Crnom Gorom na vratima Evropske unije, jer bi ona njegovim građanima pokazala šta je moglo biti u Srbiji da se drugačije radilo. Ako pobijedi za malo, on će biti najopasniji Vučić koga je Balkan vidio -  i za Srbiju i za region - zaključio je Batrićević.

„Nizvodno od crkve”

Na pitanje o uticaju vjerskih i nacionalističkih struja, Batrićević je poručio da su političke partije u Crnoj Gori „nizvodno od crkve”.

- Nije tajna da su posljednje Vlade pod velikim patronatom Crkve Srbije. Opštine se otimaju koja će više zemlje i novca dati Crkvi Srbije za izgradnju hramova. Mi tačno znamo koji vladika stoji iza koje partije, a to vam govori koliko se odmičemo od građanskog koncepta - upozorio je Batrićević.

On je podsjetio da je Ministarstvo prosvjete finansiralo privatnu vjersku školu sa milion eura, što je znak da je počela normalizacija kleronacionalističkih narativa.

- Crkva je sluškinja vlasti. Ovi što vode crkvu otvoreno su ušli u koaliciju sa režimom i rade za režim, lažu za režim i ponižavaju ljude za režim. Mislim da ugled crkve u Srbiji dramatično pada, i iako sam nevjernik, meni je zbog toga žao. Voljeli bismo da imamo pristojnu crkvu - pojasnio je Ilić u osvrtu na tu vezu crkve i vlasti u Srbiji.

Vlast se ponaša kao opozicija i obrnuto

Objašnjavajući zašto pada izlaznost na crnogorskim izborima, Batrićević je konstatovao da se vlast ponaša kao opozicija, a opozicija kao vlast. 

- Partija na vlasti šest godina poslije za sve loše i dalje krivi DPS i bivšu vlast, kao što Vučić u Srbiji krivi „žute“. Ali Crnogorci nijesu toliko naivni, u nekom trenutku prestane rok trajanja tom efektu i morate da preuzmete odgovornost za ono što radite - naveo je on.

Komentarisao je i najavljeni model povećanja zarada.

- Najgori je način na koji je donešena odluka o novom modelu povećanja zarada: mijenjate društveni dogovor o penzijama, ideju međugeneracijske solidarnosti, na WhatsApp grupi Vlade, đe ministri lajkuju ili ne lajkuju poruku. Ministar finansija nije lajkovao poruku, ali ministar policije jeste - podsjetio je Batrićević.