To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Govoreći o tome šta je krajnji cilj da se grupa političkih subjekata propagandno ugura u politički centar, docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore Nemanja Batrićević, između ostalog, navodi da je posrijedi pokušaj da se oduzme dio biračkog tijela procrnogorskog građanskog političkog bloka i prenese u koaliciju sa DF-om.
O tome koliko se, međutim, Pokret Evopa sad, URA i Demomkrate mogu smatrati partijama centra najbolje, kaže Batrićević, govori činjenica da ako bi u njihovim izjavama uklonili imena onih koji ih izgovaraju, ne bi ih razlikovali od navodnih partija ekstrema.
- Koliko se mogu razlikovati od onih partija koje oni smatraju ekstremima i koliko zaslužuju kategoriju centra najbolje se zna po tome koliko ih možemo razlikovati od navodnih ekstrema. Mišljenja sam da se te partije navodnog centra po većini pitanja jedva mogu razlikovati od navodnih partija ekstrema. Ukoliko bi pročitali njihove izjave i uklonili imena ljudi koji to govore jedva bi mogli razlikovati ko je te rečenice izgovorio - kazao je Batrićević.
Batrićević je, gostujući u Drugačijoj radio vezi, analizirao ko i sa kojim ciljem priziva koalicioni nastup "partija centra" na narednim parlamentarnim izborima i da li je teza o dva jednako opasna nacionalizma, srpskom i crnogorskom, dio tog projekta.
- Ukoliko svi te partije vide kao one koje se ne mogu jasno razlikovati od DF-a, onda one potencijalno potpadaju pod mnogo lakšu mobilizaciju DF-a...prosto, zašto bi neko glasao derivat kada može da glasa original. Mislim da im pozicija centra odgovara da tvrde jednu vrstu moralne superiornosti i da na taj način pokušavaju da izmaknu stolicu procrnogorskim građanskim partijama. Pokušavaju tako da targetiraju crnogorsko biračko tijelo koje je možda razočarano DPS-om, SD-om, SDP-om - smatra Batrićević.
Priča o potrebi formiranja koalicije partija centra sve više uzima maha. Da li je, međutim, u Crnoj Gori lako poznati partije centra?
Batrićević navodi da Crna Gora istorijski nije bila prepoznata kao političko tržište na kojem je ekstremizam bio nagrađivan.
- Paradoks crnogorske političke scene, kada govorimo o ovim podjelama, ukoliko bi vjerovali nekim medijima i nekim partijama je da u Crnoj Gori imate dvije trećine ekstrema i trećinu centra. To je čudno, to ne funkconiše tako, jer oni prvo odrede što su polovi, ko je proglašen za ekstrem, a zatim u centar svrstaju manju gurpu partija koja njima odgovara - pojašnjava Batrićević.
On ukazuje da se, kod nas, pod desnom ekstremnom partijom smatra ona koja mari za pitanje identiteta.
- Svako interesovanje za tu temu je protumačeno kao desni ekstemizam, što nema nikakvog smisla - kaže Batrićević.
On ukazuje da su, kako smatra, predsjednik države i premijer u politiku ušli kao izaslanici jedne vjerske organizacije.
- Milojko Spajić se na pobjedničkoj bini 30. avgusta, sa članovima DF-a, našao kao lobista Crkve Srbije u SAD-u, bili su ministri Vlade koja je napravljena u manastiru… To je sve identitetski obilježeno i jasno definisano. Sada naprasno ti isti ljudi daju sebi za pravo da ljude koji imaju drugu vrstu identitetskih preferenci smatraju ekstremistima - kaže Batrićević.
On smatra da se, po tom osnovu ne može napraviti razlika između Demokrata i NSD-a. Na pitanje zbog čega su sad jedni prepoznati kao partije centra, Batrićević objašnjava što je, po njegovom mišljenju, logika te vrste klasifikacije:
- Oni znaju sa kim će ući u koaliciju nakon izbora. Znaju da su oni sa kojima planiraju koaliciju politički ekstrmi. Zato, da bi pripremili teren i opravdali takvu odluku moraju i drugu stranu predstaviti kao jednaku vrstu ekstrema - pojašnjava Batrićević.
Batrićević, takođe, ukazuje na koji način se kod nas rješava dualizam u glavama onih koji su navodni centar:
- Predsjednik države Jakov Milatović jednoga dana da orden Amfilohiju koji je najveći islamofob kojeg je znala Crna Gora, da bi sjutra taj isti predsjednik bio začuđen kako horde na ulici napadaju Turke - navodi Batrićević.
On, takođe, ukazuje da je PES klasična populistička partija, ali naglašava da kada premijer taj ekonomski populizam poveže sa progonom Turaka u Crnoj Gori onda je jasno da on svoj populizam kači više na desnu stranu.
- Mnogo više udovoljava demografskim strahovima populacije što je tipična karakteristika desnih populista koji nijesu centar - objašnjava Batrićević.

Batrićević: Priča o nastupu „partija centra“ je pokušaj oduzimanja birača procrnogorskog bloka

Saradnik na Fakultetu političkih nauka dr Nemanja Batrićević za Antenu M poručuje da je i nakon četiri godine značaj Belvedera neosporno velik, prije svega u simboličkoj ravni.
Batrićević napominje da je Belveder mjesto gdje se nacionalno dostojanstvo Crnogoraca branilo dva puta u razmaku od 80 godina i to oba puta protiv istog neprijatelja – velikosrpskog nacionalizma.
- Ta istorijska kopča je razlog zašto je Belveder postao referenca koja je već sad dio popularne kulture i kolektivnog śećanja - napominje on.
Na pitanje kako vidi značaj protesta na Belvederu, njegove rezultate u stvarnoj i simboličkoj ravni, Batrićević kaže:
- Jednako je vjerovatno čuti o Belvederu na promociji knjige, na stadionu ili u kafani. Naravno, simbolika nije linearna stvar. Neki događaji ostvare svoj potencijal za oblikovanje kolektivne svijesti ranije, neki kasnije. Ono što je sad već jasno je da će buduće generacije, kad budu suočene sa sličnim pokušajima narušavanja nacionalnog dostojanstva, neminovno crpiti inspiraciju i snagu otpora iz Belvedera - poručuje Batrićević.
Sagovornik Antene M ističe da je energija i reakcija tog 5. oktobra 2021. bila organska koju ne mogu u potpunosti uništiti ni političke partije koje su njom trgovale.
Batrićević smatra da ta energija u praktično-političkom smislu nije nestala, već da su suverenističke partije nesposobne da je mobilišu u adekvatnu političku akciju.
- Tada poljuljana vlast na nacionalnom nivou našla je izlaz u manjinskoj podršci DPS-a Abazovićevoj vladi, iz koje je izašao Temeljni ugovor, dok je lokalnu vlast na Cetinju SDP odlučio praviti sa onima koji su toga dana bili zabrinuti prije svega za zdravlje Joanikija Mićovića. Duh Belvedera je beskompromisna borba, a to nažalost nije duh suverenističkih partija u Crnoj Gori. Otuda je simbolički značaj Belvedera ostao veći od praktično-političkog. No, ako moram birati između dva, makar na duže staze, simbolika je od veće važnosti - napominje naš sagovornik.
A tokom krize na Cetinju, tadašnji premijer Zdravko Krivokapić formirao je tijelo nepoznatih nadležnosti I sa sastanka istog objavio fotografiju na društvenim mrežama na kojoj se vide tadašnji poslanici Marko Milačić i Momo Koprivica, ministri finansija i socijalnog staranja i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović, šef ANB-a Dejan Vukšić te ministarka odbrane Olivera Injac.
Moglo se naslutiti da su se iz “VAR sobe”, kako je fotografija dobila naziv na društvenim mrežama, izdavale naredbe kako “posao” privesti kraju.
Batrićević ističe da su, liše tadašnjeg premijer Krivokapića, većina ostalih i danas u državnom vrhu, na ovaj ili onaj način.
- Oni su toga dana bili u službi jedne vjerske organizacije, a protiv građana u čije su ime navodno vršili te funkcije. Radi se o vjerskim fanaticima koji su na funkcije „apostola“ došli voljom Crkve Srbije. I danas vladaju u korist Crkve Srbije. Ali još samo kratko. Ubrzo će, baš kao i Abazović, „odraditi“ svoje i biti skrajnuti u korist partija bivšeg DF-a. U naredne dvije ili tri godine na političkoj sceni vjerovatno neće biti Milatovića i Spajića, a Mandić i Knežević će do tada ostvariti sve svoje srednjoročne planove. Možda Spajić i Milatović tada shvate zbog čega ih je na Belvederu čekala blokada. No, biće kasno. Crna Gora je već danas manje demokratsko, građansko i sekularno društvo. Podrška za učlanjenje u EU je na istorijskom minimumu. Već odavno se ne ponašamo kao NATO članica i niko na Zapadu ne vjeruje da smo išta više od Trojanskog konja Rusije i Srbije. Belveder je u potpunosti razotkrio to navodno „umiveno“ lice nove elite. Bogobojažljivi Milatović i Spajić, današnji predśednik i premijer, su opsesivno insistirali na ustoličenju na Cetinju čak i po cijenu sukoba, samo da im vladika ne zamjeri. To su mrlje koje se ne spiraju lako - napominje Batrićević.
Na pitanje koliko je važno to što je Belveder postao svojevrsna lozinka za otpor posrbljavanju Crne Gore, što ga navijači reprezentacije redovno skandiraju na utakmicama, naš sagovornik odgovara:
- Izuzetno je važno, jer to je način da se stvori međugeneracijska veza i da se od takvih epizoda napravi model ponašanja. Nažalost, siguran sam da Belveder 2021. nije posljednjih Belveder. To je jasno iz činjenice da je toga dana u potpunosti razoktriven jedan šizofreni narativ i patološka mržnja prema koju oni imaju prema Cetinju kao simbolu Crne Gore i stožeru crnogorske nacije. Taj narativ sa jedne strane tvrdi da je Cetinje beznačajno mjesto (selo), bez kulture ili istorijske važnosti, koje treba dekontaminirati. Sa druge, spremni su da rizikuju oružani sukob da vazduhom dostave vladiku Crkve Srbije kako bi se simbolični čin ustoličenja desio baš na Cetinju - poručuje Batrićević.
Batrićević napominje da Crna Gora nikad neće biti njihova i da Cetinje nije njihovo, te da otuda dolazi kriminalizacija Cetinja, otvorena stigmatizacija njenih stanovnika, šikaniranje i ignorisanje familija ljudi stradalih u masovnim ubistvima.&nbsp;
- Belveder je pokazao da Crnogorce i Cetinje nije lako poniziti. Toga dana su osramoćeni kućama otišli Joanikije Mićović, crnogorska policija i pomenuti iz VAR sobe. Oni nijesu odustali od Cetinja i Lovćena, ali otpor na koji su naišli na Belvederu 2021. godine čini da se nije lako odlučiti na takav potez ponovo. Kad čuju da se na stadionu pjeva Belvederu, za njih je to podśetnik na neostvareno i opomena da je duh otpora živ. Zato ih Belveder žulja - zaključuje Batrićević.

Batrićević: Siguran sam da Belveder 2021. nije posljednji Belveder

Zvaničnik libanskog militantnog pokreta Hezbolah izjavio je danas da taj pokret neće vojno intervenisati ako Sjedinjene Američke Države izvedu ograničene udare na Iran, ali je upozorio da bi bilo kakav napad na iranskog vrhovnog lidera, ajatolaha Alija Hamneija, ili pokušaj rušenja iranskog režima predstavljao „crvenu liniju”.
Kako prenosi AJ Jazeera, zvaničnik koji je želio da ostane anoniman, rekao je da „stav Hezbolaha jeste da ne interveniše vojno ako američki udari na Iran budu ograničeni”, ali je dodao da bi „ako je cilj svrgavanje iranskog režima ili napad na ajatolaha Hamneija, Hezbolah tada intervenisao”.
On je naglasio da bi napad na Hamneija bio „crvena linija koja se ne može ignorisati”, dodajući da bi rat sa ciljem rušenja iranskog režima značio da će Izrael odmah započeti rat protiv Libana.
- Intervencija Hezbolaha u tom slučaju ne bi bila ograničena, već bi bila borba za opstanak - rekao je on.&nbsp;
Zvaničnik Hezbolaha je naglasio da će odgovor pokreta na izraelske napade „imati granicu”, dodajući da „ne može da se dozvoli da izraelski napadi prolaze bez odgovora i da traju beskonačno”.
Ove izjave dolaze u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države rasporedile vojnu silu u Persijskom zalivu i Bliskom istoku, uslijed ponovljenih prijetnji o napadu na Teheran ako pregovori između dvije strane ne budu uspješni. Istovremeno, libanske vlasti strahuju da bi Hezbolah, koji posjeduje veliki arsenal raketa, mogao biti umiješan u bilo kakvo regionalno eskaliranje, naročito u sukobu sa Izraelom.
Generalni sekretar Hezbolaha Naim Kasim upozorio je prošlog mjeseca da bi bilo koji novi rat protiv Irana mogao da „zapali region”.
Od kada je u novembru 2024. godine postignut dogovor o primirju kojim je okončan rat između Hezbolaha i Izraela, Kasim je ponovio da je Hezbolah u „odbrambenom položaju” i da podržava libansku državu, koja je pojačala prisustvo vojske na jugu zemlje, prenosi Tanjug.&nbsp;
Libanski ministar spoljnih poslova pozvao je Hezbolah da „ne ulazi u novu avanturu” i da izbjegne uvlačenje Libana u „dodatnu destrukciju”.

Hezbolah: Nećemo se miješati ako SAD „ograničeno” udare na Iran, ali postoji „crvena linija”

Američki ekonomista, nekadašnji ministar finansija za vrijeme mandata predsjednika Bila Klintona i bivši predsjednik Univerziteta Harvard Leri Samers, podnijeće ostavku na funkciju predavača na tom univerzitetu, nakon što je u dokumentima povezanim sa slučajem osuđenog seksualnog prestupnika Džefrija Epstina otkriveno da je sa Epstinom imao blizak odnos.
On će ostavku podnijeti na kraju tekuće akademske godine, prenosi Njujork tajms.
Kako se navodi, u objavljenim dokumentima vidi se da su Samers i Epstin ostali u bliskim odnosima dugo nakon što je Epstin osuđen za prostituciju u slučaju koji uključuje maloljetnu osobu.
Samers je na odsustvu sa Harvarda od novembra prošle godine i neće se vratiti na predavanja prije nego što podnese ostavku.
Pored toga, Samers je podnio ostavku i na funkciju koordinatora Centra za biznis i upravljanje vladama Mosavar-Rahmani.
Samers je putem saopštenja izjavio da je donio "tešku odluku" da se penzioniše i da će "uvijek biti zahvalan hiljadama studenata i kolega", prenosi Tanjug.

Epstinova afera uzdrmala akademsku elitu: Leri Samers odlazi sa Harvarda

Bugarski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) prestaće s radom 31. marta zbog ukidanja američkog finansiranja, rekla su agenciji Frans pres dva člana osoblja, nekoliko sedmica nakon što je sličan scenario objavljen za Rumuniju.
Tim aktivno radi na rešenju koje će "nam omogućiti da nastavimo da služimo našoj publici", rekao je jedan od izvora iz RSE, tražeći anonimnost do zvanične objave.
Direktorka servisa Slobodna Evropa Rumunija Elena Vijulije Tanase takođe je najavila zatvaranje 31. marta, u objavi na Fejsbuku prije dvije neđelje, prenosi Hina.
- To su svakako loše vijesti, ne samo za moje kolege i mene - napisala je.
On je naglasila da je ostala samo "šačica profesionalnih novinara, dok ova vremena zahtijevaju naš rad na toliko mnogo frontova.
- Razumemo da je Radio Slobodna Evropa morao napraviti rezove kako bi sačuvao sve svoje aktivnosti, uključujući i emitovanje u diktaturama kao što je Rusija - rekao je za AFP direktor Reportera bez granica u Češkoj Pavol Salai.
Ta zatvaranja „će ugroziti pravo građana na pouzdane informacije - dodao je, naglašavajući da je „rizik veći u Bugarskoj koju čekaju izbori, budući da je to zemlja s ionako malo nezavisnih medija“.
Krajem novembra je najavljeno zatvaranje tog radija i u Mađarskoj, odlukom američka vlade, kako bi umirila mađarskog premijera Viktora Orbana, saveznika Donalda Trampa.
Bugarska i Rumunija bile su među prvim zemljama koje je pokrivao Radio Slobodna Evropa/Radio Sloboda, kada je osnovan 1950. godine.
Slobodna Evropa, koju je do sedamdesetih godina delimično finansirala CIA, igrala je ključnu ulogu u širenju informacija izvan Gvozdene zavjese, uprkos stalnim pokušajima komunističkih vlasti da ometaju njen signal.

Ukida se bugarski servis RSE

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica kazao je da ima pomaka u potrazi za odbjeglim Milošem Medenicom, ali da ne može da govori o detaljima.
Medenica je 28. januara pred Višim sudom u Podgorici osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 10 godina i dva mjeseca zbog stvaranja kriminalne organizacije. Nakon presude, Medenica nije pronađen na kućnoj adresi i od tada policija traga za njim. U međuvremenu raspisana je i crvena potjernica.
Koprivica je u emisiji "Iznova" na TV Nova M kazao da je bjekstvo Medenice otvorilo šire pitanje funkcionisanja sistema i sistemskih nedostataka. Međutim, poručuje da ne bi upirao prstom ni u koga.
On je napomenuo i da prvostepena presuda Medenicama nije donijeta u propisnom roku.
- Kao pravnik ne shvatam zašto se neke presude ne donose ranije. Presuda nije donijeta u propisnom roku i to je otvorilo pitanje što je moglo da se uradi. Moramo da razmotrimo sistemske nedostatke, nadležni moraju da urade sve da nađu bjegunca - poručio je Koprivica.
Nedavno je podgoričko Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo dva predmeta povodom bjekstva Medenice.
<h2>Logistika</h2>
Prema saznanjima Portala ETV, jedan predmet se tiče okolnosti i detalja bjekstva Medenice, logistike koja mu je pružena itd, a drugi snimaka koji se pojavljuju na društvenim mrežama a na kojima je navodno on.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fodt-formiralo-dva-predmeta-u-slucaju-milosa-medenice-bavice-se-okolnostima-bjekstva-i-snimcima-na-drustvenim-mrezama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Direktor Uprave policije Lazar Šćepanović ranije je saopštio da je policija utvrdila gdje je Medenica boravio u noći kada je napustio svoj stan i ko mu je dao logistiku, ali detalje nije otkrio.
On je, gostujući u emisiji „Načisto“ na Televiziji Vijesti, rekao da je pregledom video nadzora utvrđeno da je 27. januara, odnosno dan prije izricanja presude, poslije 18 sati u njegov stan došla njegova majka Vesna Medenica, te da je on izašao oko 23 sata.
- U večernjim satima, u 23:03, lice se udaljilo iz stana na određenu lokaciju, za koju su službenici utvrdili gdje je boravio i ko mu je pružio logistiku i upoznali državnog tužioca koji daje naloge i dobija naredbe suda za preduzimanje mjera i radnji. Radi zaštite potrage, kako se ne bi uticalo na određena lica i mjere koje će, nadam se, dati rezultate, moram da dodam da je pregledano preko 100 objekata u Crnoj Gori - rekao je Šćepanović ranije.
<h2>Presuda</h2>
Prvostepenom odlukom Višeg suda, koju je izrekla sutkinja Vesna Kovačević, osim Miloša Medenice, osuđena je na 10 godina zatvora i njegova majka - bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica.
Medenica je proglašena krivom za četiri krivična djela protivzakonitog uticaja, dok je njenom sinu, zbog opasnosti od bjekstva, određen pritvor do pravosnažnosti presude, uz novčane kazne od po 50.000 eura.
Sud je Vesnu Medenicu oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, ali je oglasio krivom u dva odvojena predmeta protivzakonitog uticaja, koji su se odnosili na primanje mita i uticanje na sudske odluke.
Njen sin Miloš Medenica oslobođen je optužbi za nedozvoljeno držanje oružja i omogućavanje uživanja opojnih droga za više lica.
Milošu Medenici je određen pritvor, a Vesni Medenici zabrana napuštanja Kolašina i oduzet joj pasoš.

Tag: nemanja-batricevic