Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posjetio je povodom 8. marta - Međunarodnog dana žena nevladino udruženje „Žene Bara“, gdje je sa predsjednicom Ljiljanom Vujović i rukovodstvom Udruženja razgovarao o aktivnostima, kao i o značaju humanitarnog djelovanja koje kontinuirano sprovode, saopšteno je iz Predsjedništva.
&nbsp;- Prethodno, predsjednik Milatović je udruženje “Žene Bara” odlikovao Medaljom čovjekoljublja, koja se dodjeljuje za lično djelo pomoći bolesnim, ranjenim, prognanim ili izbjeglim licima, kao i svima kojima je pomoć neophodna, izvan i iznad zahtjeva dužnosti- navodi se u saopštenju.
&nbsp;U srdačnom razgovoru, Predsjednik države je izrazio duboko poštovanje i zahvalnost članicama i članovima ovog udruženja za nesebičan trud i humanost koju svakodnevno pokazuju. Dodao je da njihov rad osim što je podrška onima kojima je najpotrebnija, služi kao primjer iskrenog saosjećanja i nesebične brige za druge.&nbsp;
&nbsp;Poručio je da rad ovog udruženja predstavlja sliku onoga što znači biti čovjek u punom smislu te riječi, naglašavajući da su svaka akcija i trenutak pažnje onima u potrebi, koraci ka izgradnji društva u kojem se svi osjećaju sigurno i prihvaćeno.&nbsp;
&nbsp;Takođe, predsjednik Milatović je naveo da je obaveza države, nadležnog resornog ministarstva, da prepozna i institucionalno podrži ovo udruženje i ovakve aktivnosti, jer se samo zajedničkim naporima može graditi pravednije i prosperitetnije društvo.&nbsp;
&nbsp;Zahvaljujući se predsjedniku Milatoviću na odlikovanju, članice Udruženja su navele da je njihova misija da „izgrade obruč empatije oko Bara", dodajući da je medalja dar crnogorskoj ženi koja zna da dijeli, kako bi se oni kojima je potrebna podrška, osjetili da nijesu sami.&nbsp;
&nbsp;- Na kraju, predsjednik Milatović je poručio da djelovanje ovog udruženja treba da nas podstakne, da stvorimo obruč empatije oko cijele Crne Gore, što je preduslov sveukupnog društvenog napretka u našoj zemlji- zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović odlikovao NVU „Žene Bara“: Rad Udruženja primjer iskrenog saosjećanja i nesebične brige za druge

Djeca su bila tako zadovoljna, kad vidite one njihove okice, onu njihovu sreću, pa kad gledaju onaj poklon koji su dobili, onda i vama srce bude veliko, jer znate da će to dijete makar toga dana, i te večeri biti sretno - kazala je u emisiji "E uživo", na Televiziji E, Sonja Ličina iz NVU ,,Žene Bara”.
Kada čujete ,,Žene Bara” onda znate da neko negdje više nije gladan, neko nije ni go, ni bos, ni napušten, nekome je sačuvano dostojanstvo, a nekome osmijeh. Nekome su sačuvale vjeru u ljude, i uvjerile mnogo da je Djeda Mraz tu, živi usred Bara, u svakoj od njih.
Ne znaju tačan broj obroka koji su podijelile, jer nijesu svele račune za tekuću godinu, ali sigurno je da taj broj nije ispod 60.000 - kazala je Marija Radović iz NVU ,, Žene Bara”.
- To je otprilike 250 obroka dnevno, pa kad to preračunate na dnevnom, mjesečnom i godišnjem nivou, ta brojka je preko 60.000. Bez 2018.godine, koju nijesmo ni računale, oko 330.000 obroka do sada je podijeljeno. Mi smo ponosne na taj broj, zapravo mi bismo voljeli da je manji broj ljudi koji su u takvoj potrebi, ali silom prilika je tako, i to je neki naš učinak do sada - kazala je Radović.
,,Žene Bara” su učestvovale i omogućile mnogo drugih projekata, podsjeća Radović, kao što su pomoć u izgradnji kuća, renoviranje stambenih jedinica, pomoć u garderobi, namještaju, ogrjevu, i svemu onome što je čovjeku potrebno, za šta one, imaju mogućnosti i donacija.
Za pohvalu je veliki odaziv na akciju ,,Budi i ti nečiji Djeda Mraz” koju se pokrenule žene Bara, a odnosilo se na ispunjavanje želja mališana, koji su mlađi mali korisnici - kazala je Sonja Ličina iz NVU ,, Žene Bara”.
- Sinoć je bila podjela tih poklona, i upriličili smo im tako jedno mali događaj, bio je Djed Mraz, bili su animatori, uglavnom smo im ispunili sve ono što su tražili. Djeca su bila tako zadovoljna, kad vidite one njihove okice, &nbsp;onu njihovu sreću, pa kad gledaju onaj poklon koji su dobili, onda i vama srce bude veliko, jer znate da će to dijete makar toga dana, i te večeri biti sretno. Jedan od roditelja, koji je samohran, ima petoro djece, i skoro se oženio, jer ga je žena napustila, i ta su djeca ostala sama, on nam je sa suzama u očima rekao ,,Hvala vam što sam vidio osmijeh na licu moje djece”. To je, mislim, nemjerljivo - istakla je Ličina.
Na proslavi je bilo preko 180 paketića, za djecu koja su korisnici NVU ,,Žene Bara”, kojih ima baš dosta, i upriličen im je taj mali party i bili su jako zadovoljni - rekla je Ranka Kavaja iz NVU ,,Žene Bara”.
- To je ogroman broj paketića, koje smo sinoć podijelili, a već danas se nastavilo u vidu slatkih paketića, koje su donirale razne organizacije, razni građani donosili, škole, organizovali se đaci raznih odjeljenja, i pravo da vam kažem kod nas je već nedelju dana u kuhinji takva atmosfera, zahuktala, sve je do plafona ispunjeno s paketićima, i mi to sad dijelimo ugroženim porodicama, nebitno da li su naša djeca, koja se hrane kod nas, imamo ih mnogo veći broj preko toga - naglasila je Kavaja.
To nijesu obični mali paketići, kaže Kavaja, već imaju vrijednost jer su ispunjavali njihove male, ali ujedno i velike želje, pa su u neki od tih paketića bili duksevi, patike, ili, kako kaže, nešto slično.
- Danas idu slatki paketići, koje, da budem iskrena, oni više vole. Ali sve te njihove potrebe, i čežnje male smo ispunili - poručila je Kavaja.
U okviru novogodišnjeg partija bila je i priredba plesnog kluba Habanera, iz Bara, i to je bila čarobna noć, i umjesto kupovine ulaznica doniralo se narodnu kuhinju, i tako je prikupljen značajan novčani prihod koji će koristiti za potrebe kuhinje - rekla je Ana Joličić iz NVU ,,Žene Bara”.
- Bilo je ozbiljnih paketića, kao na primjer želja dječaka koji je tražio garderobu za svoju majku koju je htjeo da obraduje za Novu Godinu, tako da je rekao da njemu ne treba ništa, osim slatkiša, a da samo mami kupimo patike, trenerku i to što je neophodno, da bi obradovao svoju majku. Toliko tu ima emotivnih trenutaka! Ta naša djeca su previše zrela, u toj sirotinji, toj neimaštini, oni vjerovatno sazrijevaju prije nego ostala djeca, jer nemaju baš sve uslove koje treba normalno dijete da ima, tako da je tu bilo toliko tih ljudi koji su nam darivali, da je čak za jedno dijete po pet paketa dolazilo, koliko su ljudi humani, koliko osjećaju tu potrebu da treba da pomognu djeca. Sama djeca, sve škole Bara, Gimnazija, Ekonomska škola, sve su škole učestvovale u humanitarnoj akciji, svaka je donirala, a naša kuća je prebogata, poklonima, dobrotom i ljepotom, i taj susret omladine i dobrih ljudi, nas čini sretnim i daje nam veliku snagu da u svemu ovome izdržimo, jer bez velike pomoći, bez dobrih ljudi, bez naših Barana, i svih građana dobre volje, koji su uvijek tu, i koji nam mnogo pomažu, mi nikad ne bi mogli da radimo ovako nešto veliko i da svu tu dobrotu iskažemo na ovakav način, jer ne bi bilo mogućnosti bez njih - zaključila je Joličić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYwtPWUS7w1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ličina: Jedan od roditelja nam se zahvalio jer je vidio konačno osmjeh na licu svoje djece

Dugogodišnjoj aktivistkinji za ljudska i ženska prava Ljiljani Raičević sinoć je na jubilarnom 15. Crnogorskom festivalu filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“ pripala nagrada za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma. Pored Raičević, koja je nagrađena u kategoriji pojedinaca, kao organizacija je nagrađena NVO Žene Bara.
- Hvala vam što ste prepoznali važnost rada moje babike i što ste i na ovaj način podsjetili da njen trud nije zaboravljen iako više nije toliko aktivna u društvu. Ova nagrada znači mnogo – ne samo njoj, već i svima nama koji smo svjesni koliko je toga postigla. A sada želim da kažem mojoj babiki – hvala ti što si imala hrabrosti da se boriš za naša prava i to onda kada naše društvo nije bilo spremno za to. Hvala ti što si nam pokazala šta znači biti uporna, hrabra i uvijek na strani pravde - kazala je &nbsp;unuka Liljane Raičević - Hana Raičević koja je sa porodicom primila nagradu u ime njene bake.&nbsp;
Ona je istakla je da su beskrajno ponosni na sve što je Raičević postigla, ali najviše na to što je &nbsp;i dalje ista ona borkinja kakvu svi poznajemo.&nbsp;
- I zato u tvoje ime i u svoje poručujem – nastavljamo dalje i vidimo se u petak ispred Gimnazije - poručila je Hana Raičević. &nbsp;
<h2>15 godina istrajnosti, principijelnosti i borbenosti</h2>
Otvaranje 15. izdanja ovog festivala, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO), obilježila je i projekcija filma “<a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjecanje</a> Aleksandra Reljića.
Izvršna direktorica CGO Daliborka Uljarević je na otvaranju poručila da obilježavaju 15 godina istrajnosti, budnosti, principijelnosti, trezvenosti, borbenosti i predanog rada - kako bi skrenuli pažnju na ono što nerijetko ostaje “ispod površine”.
Pojasnila je da moto ovogodišnjeg Festivala poziva na suočavanje sa pričama koje se ne vide na prvi pogled i zanemarenim glasovima koji vape za pravom i pravdom. &nbsp;
- Osobito je važno da zaronimo ispod površine u Crnoj Gori - državi koja se teško nosi sa izazovima trajuće tranzicije ka demokratskom društvu, državi krhkih institucija i pojedinaca koje vlast brzo i lako opija, državi u kojoj politička previranja i nerezistentnost na maligne strane uticaje donose ozbiljne prijetnje za njen građanski koncept. Ispod privida stabilnosti i ubrzanog puta ka EU, nalaze se slojevi nepravde, selektivnosti, korupcije i sistemskih slabosti koje ugrožavaju prava pojedinaca, ali i održivost naše zajednice. Zato je ključno &nbsp;držati se principa, boriti se za vrijednosti i pozivati na odgovornost, iako to zahtijeva odgovorne i teške, a i nepopularne odluke - istakla je ona.
<h2>Značaj ljudskog dostojanstva</h2>
Otvarajući 15. Festival „Ubrzaj“, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da nas ovakvi kulturni događaji podsjećaju na značaj ljudskog dostojanstva i podstiču da se aktivno zalažemo za bolje društvo.&nbsp;
- Moramo nastaviti borbu za ljudska prava sve dok ne dođemo do trenutka kada ćemo sa sigurnošću moći reći da su djeca u našim školama zaštićena – od nasilja, diskriminacije i svake vrste nepravde. Kada naše majke, supruge i ćerke s povjerenjem budu pristupale zdravstvenim ustanovama u najvažnijim trenucima života, znajući da će dobiti stručnu i dostojanstvenu njegu. Kada naši doktori i medicinsko osoblje budu slobodni da obavljaju svoj plemeniti poziv bez fizičkih napada i prijetnji, a novinari bez straha i pritisaka da tragaju za istinom. Kada svaki građanin povjeruje da će se njegov glas čuti, a poziv za pomoć prepoznati. &nbsp;Samo tada možemo reći da smo izgradili zajednicu u kojoj ljudska prava nisu nedostižna, već sastavni dio života svakog od nas - poručio je tom prilikom Milatović.&nbsp;
Dodaje da promjene neće doći lako, ali je ključno da se sa njima započne odmah.&nbsp;
Šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler čestitao je CGO na važnom poslu.
- Kada festival traje 15 godina na Balkanu i dalje uspijeva da puni sale, postigli ste stvarni uspjeh - poručio je on.
Naglasio je da EU nije samo ekonomska zajednica - već da u fokusu ima životne standarde i da, prije svega, predstavlja mirovni projekat u čijem srcu su ljudska prava.&nbsp;
- Važno je braniti sva ljudska prava koja se ovih dana krše u mnogim ratnim sukobima pred kojima ne smijemo zatvoriti oči. Bitku za ljudska prava vodimo na mnogim frontovima - počev od donošenja bolje zakonske regulative, preko podrške organizacijama koje se bave ovim pitanjima, koristimo naš geopolitički uticaj, najveća smo humanitarna organizacija na svijetu i stavljamo ljudska prava u srž procesa proširenja za svaku buduću članicu EU - poručio je Satler.
U zaključku je naglasio da koriste i umjetnost, filmovi imaju moć da prevaziđu granice, govore srcima i inspirišu na akciju. I to je ono što se predstavlja.&nbsp;
<h2>Sanjalice boljeg života</h2>
Žene Bara su kazale da su one zapravo sanjalice boljeg žvota za svakog čovjeka u nevolji ma ko on bio.&nbsp;
- Skoro sedam godina stvaramo zlatni obruč empatije oko grada Bara. Mi smo one žene koje obuvaju, oblače, spremaju za školu, pomažu u liječenju, grade kuće, prihvataju novorođenčad, ispraćaju u starosti ostavljene i zaboravljenena vječni počinak u neki ljepši i srećniji svijet - kazala je Ljiljana Vujović, koja se obratila u ime NVU Žene Bara.&nbsp;
Ona se podsjetila da je iz kuhinje ovih žena podijeljeno 330 hiljada toplih obroka, u doba kovida sašiveno i podijeljeno 10 hiljada maski, izgrađeno ili kupljeno šest stambenih objekata čime su mnogobrojna djeca prvi put usnila san o boljem životu spavajući na sopstvenom jastuku pod krovom toplog doma.
- Trudimo se i trudićemo se da sačuvamo dostojanstvo i zaštitimo prava nesnađenom čovjeku. To su ljudi kojima posvećujemo ovu nagradu večeras, a ona je i znak da idemo dobrim putem i da na tom putu nijesmo same - i vi ste sa nama - &nbsp;kazala je ona, ispred članica organizacije koje su takođe bile sa njom - Marije Radović, Bogdane Dašić, Snežane Kićović, Sonje Ličine, Ranke Kavaja, Jovane Marđokić, Nadežde Karsaeve, Aleksandre Gvozdenović Kosović i Marije Vujačić.
Nakon projekcije filma, obratio se reditelj filma “Novosadsko sjećanje” Aleksandar Reljić.&nbsp;
- Novosadsko sjećanje“ je film o jezivom zločinu iz 1942. poznatom pod imenom Novosadska racija, ali govori o univerzalnom stradanju civila, suočavanju, kao i o današnjem bezobzirnom politikanstkom odnosu vladajućih elita prema svemu tome, jer su u stanju da, zarad jeftinih političkih saveza i poena, gaze po žrtvama. Ovo je još jedan film o kulturi sjećanja, ali i o istorijskom revizionizmu, kojem smo izloženi - kazao je Reljić.
Festival će ove, kao i prethodnih godina, pored <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/" target="_blank">Podgorice</a> imati i paralelna izdanja u <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-berane/" target="_blank">Beranama</a> – 11. i 12. decembra u Gimnaziji „Panto Mališić“ i Centru za kulturu, kao i <a href="https://ubrzaj.me/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024/program-crnogorskog-festivala-filma-o-ljudskim-pravima-ubrzaj-2024-kotor/" target="_blank">Kotoru</a>, u kinu „Boka” i OŠ “Njegoš” – 12. i 13. decembra. Sve informacije o festivalu dostupne su na veb sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">www.ubrzaj.me</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri „Ubrzaj“ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network. Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal <a href="http://gradski.me/" target="_blank">gradski.me</a>, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Ljiljana Raičević i Žene Bara nagrađene za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma

Takmičite se hrabro, dostojanstveno i sa poštovanjem, jer bez obzira na rezultat, vi ste već ponos Crne Gore - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović članovima crnogorskog olimpijskog tima koji će narednog mjeseca nastupiti na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Kortini.
U duhu dugogodišnje tradicije Milatović je crnogorskim olimpijcima Branislavu Pekoviću i Aleksandru Grboviću uručio državnu zastavu, simbol identiteta, ponosa i zajedništva, poželjevši im sreću, snagu i uspjeh na najvećoj svjetskoj sportskoj smotri.
Predsjednik je istakao da učešće crnogorskih sportista na Olimpijskim igrama prevazilazi sportske okvire, naglasivši da Crna Gora, iako mala po broju stanovnika, na olimpijsku scenu izlazi velikog srca, nepokolebljive hrabrosti i snažnog sportskog duha.
Posebno ga, kako je istakao, raduje činjenica da će našu državu predstavljati mladi sportisti, što budi vjeru i optimizam da crnogorski sport ima sigurnu i svijetlu budućnost.
Milatović je poručio da je plasman na Zimske olimpijske igre kruna dugogodišnjeg rada, odricanja, discipline i vjere u sopstveni san, ali i dokaz da nijedan uspjeh nije moguć bez podrške trenera, stručnih timova, porodice i prijatelja.
- Neka vam ova zastava, koju vam danas predajem, bude oslonac u trenucima izazova i snaga kada je najteže. Neka vas podsjeća ko ste i odakle dolazite - zaključio je Milatović.

Milatović ispratio crnogorske olimpijce u Milano i Kortinu: Pod crnogorskom zastavom ka olimpijskom snu

Zahtjevi Demokratske narodne partije (DNP) nijesu uvršteni u dnevni red današnje sjednice Vlade.
To je Portalu ETV potvrđeno iz Vlade.&nbsp;
Članovi Vlade iz redova DNP-a danas su prezentovali zahtjeve za rješavanje nekoliko identitetskih pitanja. Partija Milana Kneževića uslovila je ostanak u Vladi ispunjavanjem zahtjeva o uvođenju srpskog kao službenog jezika, izmjenama Zakona o državljanstvu, uvođenjem trobojke kao narodne zastave kao i započinjanjem dijaloga o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Kako nam je rečeno iz Vlade, premijer Milojko Spajić je na sjednici ponovio da ovim pitanjima treba da se bavi Skupština.&nbsp;
Spajić je, prije današnje sjednice, kazao da je Skupština Crne Gore mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-srpski-jezik-pitanje-za-skupstinu-ucjenjivacki-model-saradnje-nece-biti-dozvoljen-nijednoj-politickoj-strukturi-u-vlasti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup - naveo je Spajić na mreži X.
Upravo takav pristup, kako je rekao, predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp;
S druge strane, Spajić kaže da pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje, te da ga ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.&nbsp;
- Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji - istakao je Spajić.
Premijer poručuje da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini.
- A o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u našoj zemlji - zaključio je Spajić.
Iz DNP-a su ranije poručili da ostaju spremni za dijalog, ali da nema trgovine ideološkim i programskim principima.
- DNP nije u Vladi zbog fotelja, već zbog građana koji su nam dali povjerenje na parlamentarnim izborima 2023. godine. Ukoliko naše inicijative budu odbijene, bez zadrške ćemo napustiti Vladu - poručili su iz te partije.

Vlada odbila da se bavi zahtjevima DNP-a, Spajić ponovio da je adresa Skupština

Bivši rudnik olova i cinka Brskovo je kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama, a projekat njegove remedijacije direktno je povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela, poručeno je sa sastanka u Mojkovcu.
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) su saopštili da je u tom gradu održan informativni sastanak povodom početka projekta „Razvoj opcija za sanaciju lokaliteta kontaminiranog živom – bivši rudnik olova i cinka Brskovo, Mojkovac“.
Kako su rekli, cilj tog projekta je povećanje zaštite stanovništva i životne sredine od antropogenih emisija i oslobađanja žive i njenih jedinjenja iz rudnika Brskovo kroz sprovođenje naučno zasnovanih analiza, predlaganje rješenja za remedijaciju i jačanje zakonodavnog okvira.
- Nosilac projekta je Agencija za zaštitu životne sredine (EPA), dok su partneri MERS, Institut za javno zdravlje (IJZ) i nevladina organizacija Ozon. Predviđeno je da realizacija traje 36 mjeseci, a ukupan budžet je 273.880 dolara - kaže se u saopštenju.
Navodi se da su na sastanku nosioci i partneri na projektu upoznali predstavnike lokalne samouprave sa osnovnim informacijama o projektu, kao i daljim koracima.
Generalna direktorica Direktorata za ekologiju u MERS-u, Lana Radunović, ukazala je na to da bivši rudnik Brskovo, koji je bio aktivan u periodu od 1976. do 1991. godine, danas predstavlja kontaminirani lokalitet sa potvrđenim prisustvom žive u zemljištu i vodama.
- Akreditovana laboratorijska ispitivanja sprovedena tokom 2024. godine ukazala su na zabrinjavajuće koncentracije žive, koje se na pojedinim tačkama kreću u rasponu od 24 do čak 556 ppm - rekla je Radunović.
Posebnu pažnju, kako je kazala, izaziva činjenica da rijeka Rudnica protiče kroz rudničke strukture i uliva se u rijeku Taru, prirodno dobro pod zaštitom UNESCO-a.
- Ovakva hidrografska povezanost otvara ozbiljna pitanja potencijalnog izlaganja stanovništva, ali i dugoročnog, kumulativnog uticaja na biodiverzitet, zemljište i vodne resurse šireg područja - naglasila je Radunović.
Ona je ocijenila da ovo pitanje ima za Crnu Goru zdravstveni, ekološki i ekonomski značaj, naročito u kontekstu procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU).
- Projekat je direktno povezan sa međunarodnim obavezama koje je Crna Gora preuzela ratifikacijom Minamata konvencije o živi, posebno u dijelu koji se odnosi na ispuštanja u vodu i zemljište, upravljanje otpadom koji sadrži živu, kontaminirane lokalitete, kao i pitanja zdravlja, istraživanja i monitoringa - navela je Radunović.
Istovremeno, kako je kazala, projekat daje konkretan doprinos usklađivanju sa novom EU Direktivom o monitoringu i otpornosti zemljišta, što je od posebnog značaja u okviru Poglavlja 27.
- Važno je naglasiti da ovaj projekat ne finansira samu sanaciju, već stvara neophodnu osnovu za donošenje odluka o najefikasnijim i najodrživijim rješenjima - dodala je Radunović.
Ona je, kako je saopšteno, posebno istakla ulogu Opštine Mojkovac, koja je u tom projektu ravnopravan partner.
- MERS ostaje snažno posvećeno ovom procesu, u saradnji sa EPA, IJZ i lokalnom zajednicom - poručila je Radunović.
Koordinatorka projekta, Gordana Đukanović iz EPA, predstavila je ključne aktivnosti projekta, navodeći da je fokus na sagledavanju trenutnog stanja životne sredine na lokalitetu bivšeg rudnika Brskovo, kroz analize zemljišta, vode i vazduha, sa ciljem utvrđivanja prisustva žive i mogućih rizika po zdravlje ljudi i prirodu.
U saopštenju se navodi da će, na osnovu tih analiza, projekat razmotriti opcije za remedijaciju i rekultivaciju kontaminiranog područja, kako bi se identifikovala održiva rješenja za smanjenje ekoloških i zdravstvenih rizika.
- Projekat takođe predviđa procjenu izloženosti lokalnog stanovništva, kao i unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti upravljanja starim kontaminiranim lokacijama, u skladu sa evropskim standardima - kaže se u saopštenju.
Iz MERS-a su rekli da je istaknuta važnost partnerskog odnosa sa Opštinom Mojkovac i uključivanja lokalne zajednice u sve faze realizacije projekta.
- Članovi Upravnog odbora projekta i predstavnici IJZ-a Borko Bajić i direktorica Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju Enisa Kujundžić govorili su o značaju humanog biomonitoringa i podizanja svijesti javnosti, dok je predstavnik Ministarstva zdravlja u upravnom odboru Adnan Efović ukazao na štetne efekte žive po zdravlje ljudi i važnost preventivnih mjera - kaže se u saopštenju.

Projekat remedijacije Brskova stvara neophodnu osnovu za najefikasnija i najodrživija rješenja

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je danas od Ministarstva unutrašnjih poslova zatražio objavu informacije o svim do sada sačinjenim zabilješkama o kontroli poštovanja mjere kućnog pritvora za Miloša Medenicu. - Miloš Medenica je nakon izricanja presude postao nedostupan organima ove države, uprkos izrečenoj mjeri zabranje napuštanja domaćinstva – kućni pritvor. Imajući u vidu da je izricanje presude u predmetu protiv pripadnika OKG Miloša Medenice bila najavljeno u medijima makar 24 časa ranije, nije jasno kako nadzor poštovanja mjere kućnog pritvora nije inteziviran od strane službenika policije upravo u tom periodu - objavio je MANS na mreži X. U toj organizaciji navode da se predmet u javnosti već duže vrijeme profiliše kao jedan od onih koji bi trebalo da “poprave” takozvani track record Crne Gore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, pa je bilo za očekivati da će, ako ne svi subjekti, onda makar tzv. šef organizovane kriminalne grupe biti pod pojačanim nadzorom, naročito uoči samog izricanja presude. - Zbog toga smatramo da je od nespornog javnog interesa da MUP objavi sve podatke koji se odnose na nadzor Miloša Medenice, odnosno na propuste u sprovođenju istog i bez odlaganja identifikuje odgovornost za činjenicu da optuženi Medenica danas nije dostupan nadležnim institucijama Crne Gore - ističu u MANS-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260129140144_d11f98a86dfcb3b9d6b32c0512a191b2c0bc53fffe671a0a7fbc8dcbbde9a613.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260129140144_d11f98a86dfcb3b9d6b32c0512a191b2c0bc53fffe671a0a7fbc8dcbbde9a613" data-rendition-name="original" width="832" height="1191" loading="lazy" alt="zahtjev"> </figure>  Kapaciteti nadležnih državnih organa za procesuiranje važnih slučajeva korupcije i organizovanog kriminala i dalje nastavljaju da predstavljaju jednu od ključnih prepraka za održivu borbu protiv ovih problema, a ovaj slučaj je, navode u MANS-u, samo još jedna dokaz u prilog tim tvrdnjama. - Konačne presude za korupciju na visokom nivou predstavjaju jedno od ključnih mjerila za zatvaranje najtežih pregovaračkih poglavlja koje će podrazumijevati mnogo više odgovornosti za propuste koji se naprave na putu ka EU - zaključuje MANS.

Tag: zene-bara

Milatović odlikovao NVU „Žene Bara“: Rad Udruženja primjer iskrenog saosjećanja i nesebične brige za druge

Ličina: Jedan od roditelja nam se zahvalio jer je vidio konačno osmjeh na licu svoje djece

Ljiljana Raičević i Žene Bara nagrađene za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma

Milatović ispratio crnogorske olimpijce u Milano i Kortinu: Pod crnogorskom zastavom ka olimpijskom snu

Vlada odbila da se bavi zahtjevima DNP-a, Spajić ponovio da je adresa Skupština

Projekat remedijacije Brskova stvara neophodnu osnovu za najefikasnija i najodrživija rješenja

MANS od MUP-a traži zabilješke o kontroli kućnog pritvora za Miloša Medenicu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO