Koncert pijaniste Sima Šiševića, jednog od najistaknutijih mladih crnogorskih umjetnika, biće održan u četvrtka, 20. novembra, u 20 sati, u Zetskom domu na Cetinju. Koncert se realizuje u saradnji sa Fondacijom Miloš Karadaglić.
Program obuhvata raznolik repertoar koji povezuje evropsku muzičku tradiciju od romantizma do 20. vijeka. Publika će imati priliku da čuje djela Šuberta, Metnera, Bartoka, Mokranjca, de Falje, Mompoua, Albeniza i Lista, što čini uzbudljivo muzičko putovanje kroz različite epohe i izraze klavirske umjetnosti.
Simo Šišević (Podgorica, 1999) diplomirao je na Kraljevskom muzičkom koledžu u Londonu, a trenutno pohađa postdiplomske studije na Kraljevskoj akademiji za muziku u Londonu i Akademiji del Ridoto u Italiji. Laureat je međunarodnih takmičenja Carles &amp; Sofia (Španija), Orbetello Piano Competition (Italija) i Međunarodnog pijanističkog takmičenja u Tivtu, a za sezonu 2024/2025. stipendista je Fondacije Miloš Karadaglić.
Svojim zrelim muzičkim izrazom i tehničkom preciznošću, Šišević potvrđuje reputaciju umjetnika čije interpretacije spajaju emociju, intelekt i virtuoznost.
Program:
Franc Šubert – Mađarska melodija
Nikolaj Karlovič Metner – Bajka op. 26 br. 3
Bela Bartok – Rumunski ples op. 8 br. 1
Vasilije Mokranjac – Tema i varijacije
Manuel de Falja – Obredni ples vatre iz baleta Ljubav čarobnica
Federiko Mompou – Pjesma i igra br. 8, 6 i 3
Isak Albeniz (arr. Leopold Godovski) – Tango
Ferenc List – Poloneza br. 2 
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koncert Sima Šiševića u Zetskom domu

JU Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisuje Konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst „Ljubomir Đurković“ u 2025. godini, u cilju &nbsp;ostvarivanja javnog interesa i unapređivanja pozorišne djelatnosti, posebno u segmentu podsticanja autora/ki iz Crne Gore na stvaranje novih angažovanih dramskih tekstova i produkciju predstava po tekstovima domaćih autora/ki, saopšteno je iz ove ustanove kulture.
Konkurs je nagradnog karaktera.
Pravo učešća imaju autori i autorke koji sucrnogorski državljani.
Na konkurs se može dostaviti samo jedan dramski tekst, koji je autorski, neobjavljen i nije izvođen.&nbsp;
Dramski tekstovi koji se dostavljaju na konkurs moraju biti potpisani šifrom.
Obaveze učesnika konkursa su da dostave:
– Dramski tekst u pet (5) odštampanih primjeraka, koji je potpisan šifrom i istovjetan tekst na cd-u ili usb-u;
– Uz tekst i poseban koverat, zapečaćen, u kojem se nalazi šifra i sljedeći podaci: ime i prezime autora/ke, adresa, broj telefona i e-mail;
– Potvrdu o crnogorskom državljanstvu, ili fotokopiju biometrijske lične karte.
Dramski tekstovi se mogu dostavljati do 01. februara 2026. godine.&nbsp;
Odluku o izboru najboljeg dramskog teksta donijeće petočlaniMeđunarodni žiri, sastavljen od eminentnih stvaralaca iz oblastipozorišne djelatnosti i kulture.
Primarni kriterijumi kojima će se Žiri voditi prilikomodlučivanja o dramskom tekstu biće umjetnička vrijednostdramskog teksta, originalnost, savremeni umjetnički izraz, kao idruštvena angažovabnost.
Odluka Žirija će se objaviti odmah nakon izglasavanja, a najkasnije najkasnije 15.maja.
Najboljem dramskom tekstu pripada novčana nagrada u iznosuod 3.000 eura, u koju je uključen otkup autorskih prava zapripremu i izvođenje pobjedničkog komada u produkciji“Zetskog doma” i štampanje dramskog teksta.
Tekst ne može biti insceniran do praizvedbe u „Zetskm domu“.&nbsp;
„Zetski dom“ se obavezuje da u roku od dvije godine od izbora prvonagrađenog teksta, po njemu pripremi i izvede pozorišnu predstavu.
„Zetski dom“ se obavezuje da dva teksta koje je Žiri izabrao kao najbolje, pored prvonagrađenog, štampa u okviru svoje izdavačke djelatnosti, u posebnoj ediciji, u periodu između dva konkursa. Autori drugonagrađenog i trećenagrađenog dramskog teksta zadržavaju pravo da ne ustupe Zetskom domu prava na štampanje, zbog &nbsp;mogućnosti učešća na drugim konkursima koji imaju uslov da tekst nije prethodno objavljivan.
Tekstove i ostalu dokumentaciju slati na adresu:
Kraljevsko pozorište „Zetski dom“, Baja Pivljanina br.4, 81250 Cetinje, Crna Gora, sa naznakom – KONKURS &nbsp;ZA SAVREMENI CRNOGORSKI DRAMSKI TEKST „Ljubomir Đurković“

Kraljevsko pozorište „Zetski dom“ raspisalo konkurs za savremeni crnogorski dramski tekst “Ljubomir Đurković”

U petak, 31. oktobra u 20 časova, na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom biće održan koncert barokne kamerne muzike ansambla „Sopplimenti musicali“, pod nazivom „Priča o četiri grada“. Koncert se realizuje u saradnji sa Fondacijom „Miloš Karadaglić“.
„Sopplimenti musicali“ okuplja mlade muzičare iz Graca posvećene izvođenju rane muzike na istorijskim instrumentima, donoseći publici savremen, istraživački pristup baroknom repertoaru.
Program koncerta obuhvata djela inspirisana četiri evropska grada:
VENECIJA
Antonio Vivaldi — Trio sonata u h-molu, op. 1 br. 11, RV 79
Preludijum – Kuranta – Žiga – Gavota
LONDON
Georg Fridrih Hendl — Trio sonata u g-molu, op. 2 br. 5, HWV 390
Larghetto – Allegro – Adagio – Allegro
HAMBURG
Georg Filip Teleman — Trio sonata u Es-duru, iz Tafelmusik, TWV 42:Es1
Affettuoso – Vivace – Grave – Allegro
GRAC
Johan Jozef Fuks — Trio sonata u A-duru, K. 340
Adagio – Allegro – Adagio – Allegro
Izvođači:
Jelena Jovović (violina / istorijska violina)
Alehandra Segovija Masija (istorijska violina)
Omri Avidov (čembalo, istorijski klavijaturni instrumenti)
Tom Braunling (kontrabas, istorijski bas instrumenti)
Sve informacije o kartama dostupne su putem telefona: 067 428 655.

Barokna kamerna muzika u Zetskom domu

Večeras u Ljetnjem programu na Televiziji E Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom", govori o tome kako izgleda voditi najstariju pozorišnu kuću u Crnoj Gori u vremenu koje traži i tradiciju i inovaciju. Kroz autentičan glas stare Podgorice Edo Abdović govoriće o muzici, ali i o legendama po kojima je prepoznatljiv Glavni grad Crne Gore. &nbsp;
Umjetnost pravljenja nakita pomoću 3D štampača donosi Aleksandra Simoni iz inicijative Green Lining, koja otkriva i na koji način mladi ljudi mogu pomoći u očuvanju životne sredine.
Ljetnju noć pjesmom će uljepšati Nejra Bašić.

Ljetnje veče na TV E: Sa Lukom Radovićem o Zetskom domu, Edom Abdovićem o muzici i legendama po kojima je prepoznatljiva Podgorica...

Pozorišna predstava „Stub soli“, režirana od priznatog bugarskog umjetnika Javora Gardeva, po drami Aleksandra Radunovića, izazvala je sjajne reakcije publike i medija gostujući na pozorišnom fesitivalu u Varni i Sofiji, saopšteno je iz Zetskog doma.
Kraljevsko pozorište je 9. juna bilo gost festvala “Varna summer” u pozorištu “Stoyan Bachvarov”, a zatim 11. u Sofiji u sklopu festivala “VIA Fest”, u pozorištu “Sfumato”, gdje je predstava “Stub soli” imala dva izvođenja.
U predstavi koja je premijerno odigrana u februaru prošle godine tema generacijskih i kulturoloških konflikata prikazana je radikalno, gotovo tragično, kroz snažne i opasne zaplete.
Generacijski i kulturni konflikti obrađeni u drami vrlo su bliski našoj stvarnosti, ali su ovdje prikazani na radikalan i tragičan način, kroz opasne zaplete. Ta hrabrost da se ide daleko me je privukla. Kada se čovjek uhvati za temu bez ‘zaštitnih jastuka’, to predstavlja izazov za cijelu trupu – izjavio je reditelj Gardev za bugarske medije.
Bugarska publika, kao i pozorišni kritičari, reagovali su s oduševljenjem.
"Odlično pozorišno iskustvo večeras – zahvaljujući Kraljevskom pozorištu Zetski dom iz Crne Gore. Ostavljam bez detaljnog komentara savršen rad Gardeva i Toromanova (…) Tekst Aleksandra Radunovića u verziji Javora Gardeva pokazuje nam šta je i našoj sceni potrebno: autori koji se mogu slobodno izraziti. Evo ove tri stvari: Hrabrost, zrelost, znatiželja ljudi. (…) To je predstava na sceni Kraljevskog pozorišta (osnovanog 1884. – i očigledno živog i savremenog do danas)… Bravo za njih", napisao je na svojoj Facebook stranici književnik, dramaturg i scenarista Georgi Tenev.
Ovo gostovanje i reakcije koje je izazvalo dodatno potvrđuju da Zetski dom postaje regionalna sila u savremenom teatru – spoj hrabre umjetničke vizije, autentičnih tekstova i kvalitetnih glumaca – zaključuju iz Kraljevskog pozorišta Zetski dom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNwKSq27GCOQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Zetski dom oduševio Bugarsku: “Stub soli” u Varni i Sofiji

U ponedjeljak 2. juna u Zetskom domu će se odigrati premijera predstave „Ričard III“, koju po Šekspirovoj drami režira Dino Mustafić.
On je, kako se navodi u saopštenju, kazao da se važnost ovog teksta može sagledati i u kontekstu aktuelne balkanske (ili svjetske) situacije, kao savremeni politički triler.&nbsp;
- U tom žanru su glavni likovi političari, kriminalci i prijetvorni službenici, odnosno, šutljivi i preplašeni narod. Zločinci postaju zvijezde, nevini ljudi osuđuju se bez suđenja i proglašavaju zločincima, laž se dugotrajnim ponavljanjem pretvara u istinu, istina proglašava laži, a beskrupulozni službenici, željni vlasti, moći i novca, bez pitanja izvršavaju krvava djela političara. Doduše, ima i onih koji dižu glas i protive se takvoj situaciji, ali su u manjini, i oni ne ispisuju istoriju - istakao je Mustafić.
Mustafić je rođen u Sarajevu, gdje je diplomirao na Akademiji scenskih umjetnosti, Odsjek za režiju, te Komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.&nbsp;
- Režirao je u mnogim pozorištima i gradovima kao sto su: Pariz, Sofija, Bratislava, Beograd, Novi Sad, Zagreb, Tirana, Trst, Skadar, Ljubljana, Novi Sad, Subotica, Skopje, Priština, Podgorica, Rijeka, Split, Maribor, Nova Gorica , Podgorica, Cetinje, Bar.... Predstave su mu igrale u mnogim evropskim gradovima, kao i u Americi, Africi, Aziji, izvođene su na raznim jezicima, osvajale nagrade na brojnim domaćim i internacionalnim festivalima. Predavač je na Akademiji Scenskih Umjetnosti i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu - navodi se u saopštenju.
Predstava “Ričard III” premijerno će se odigrati 2. a reprizno 3. juna sa početkom u 20 sati u Kraljevkom pozorištu.
Glumačku podjelu čine: Srđan Grahovac, Vule Marković, Varja Ðukić, Goran Vujović, Jelica Vukčević, Miloš Pejović, Jelena Laban, Maša Labudović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, pokret Tamara Vujošević Mandić, muzika Vjera Nikolić, lekturu Dubravka Drakić, asistenti režije su Nina Martinović, Doroteja Bušković i Andrija Rašović, a asistentkinja kostimografije Mia Đurović.
Sve informacije o kartama možete dobiti na broju telefona biljetarnice: 067/428-655.

Premijera predstave "Ričard III" u ponedjeljak u Zetskom domu

U Kraljevskom pozorištu ''Zetski dom'' održana je prva proba nove predstave, koju će po čuvenovoj Šekspirovoj drami "Ričard III" režirati Dino Mustafić, saopšteno je iz ove ustanove.
&nbsp;Poznati reditelj i aktuelni direktor Narodnog pozorišta u Sarajevu, istakao je da je zadatak svakog repertoara da se bavi pitanjima moći, pozicije i vlasti.&nbsp;
- S obzirom na to da živimo u svijetu kiju je izgubio skrupule i ideale, a demokratske vrijednosti su degradirane do te mjere da je demokratija postala privid - ovo Šekspirovo djelo aktuelnije je nego ikad- kazao je Mustafić.
&nbsp;Reditelj već na početku rada postavlja nekoliko pitanja, među kojima: da li bi Ričard III danas uprljao ruke krvlju ili bi koristio suptilnije metode, te kako običan čovjek postane žrtva sistema?
&nbsp;Glumačku podjelu čine: Goran Vujović, Jelica Vukčević, Jelena Laban, Maša Labudović, Vule Marković, a pored članova ansambla tu su i Varja Ðukić, Srđan Grahovac, Miloš Pejović, Pavle Prelević, Anja Misović i Nevena Penava.
&nbsp;Za scenografiju je zadužen Dragutin Broz, kostim Lina Leković, muziku Vjera Nikolić, pokret Tamara Vujošević Mandić, a asistenti režije su Nina Martinović, Doroteja Bušković i Andrija Rašović.
&nbsp;Premijera predstave zakazana je za 2. jun.

Zetski dom: Počele probe za ''Ričarda III''

Kraljevsko pozorište ''Zetski dom'' najavilo je bogat program za april. Publiku očekuju izložbe, koncerti, programi za djecu, predstave u domaćoj produkciji i dva gostovanja, iz Hrvatske i Srbije.
Kada su u pitanju produkcije Zetskog doma, u nedjelju šestog aprila, publika će na Cetinju gledati predstavu „Stub soli“ koju je po tekstu Aleksandra Radunovića režirao bugarski reditelj Javor Gardev.
Druga nedjelja u mjesecu, 13. april, rezervisana je za predstavu Damjana Pejanovića „Malograđanska svadba“, nastalu kao koprodukcija Kraljevskog pozorišta i Centra za kulturu Bar.
Predstava „Slučaj virdžina“ u aprilu biće izvedena prvo u Centru za kulturu u Tivtu 22. a potom u Zetskom domu 26. aprila, jer je riječ o koprodukciji dvije institucije. Predstavu je režirala hrvatska rediteljka Dora Ruždjak Podolski po tekstu dramaturškinje Stele Mišković. 
 
23. aprila na sceni Zetskog doma predstava „Princeza Ksenija od Crne Gore“, Radmile Vojvodić, čija nova inscenacija puni pozorišne sale u Podgorici i na Cetinju svakim novim igranjem. Kultna predstava nastala kao koprodukcija Kraljevskog pozorišta i Crnogorskog narodnog pozorišta 25. i 26. u mjesecu igaće se i u CNP-u.
Na kraju mjeseca, 30. aprila, na sceni Zetskog doma predstava Robinzon Kruso, koju su sa članovima ansambla i nekoliko gostujućih glumaca radila i djeca iz kulturno-obrazovnog segmenta Studio. Riječ je o režiji Petra Pejakovića, po motivima poznatog romana Danijela Defoa.
Prvo gostovanje zakazano je za 16. april, kada če se publici u Prijestonici predstaviti Kazalište Marina Držića iz Dubrovnika, predstavom „Vidi kako lokrum pere zube“, reditelja Paola Tišljarića. Riječ je o predstavi o nošenju s gubitkom voljene osobe i nostalgiji za svijetom koji još postoji samo u uspomenama, nastala dramatizacijom istoimenog romana hrvatske spisateljice Ivane Lovrić Jović.
Iz Srbije na Cetinje stiže muzička predstava, koja uključuje elemente performansa, video arta i dokumentarno-igranog filma – „Utopija danas“ i to 24. u mjesecu. „Utopija danas je naučna fantastika. To je budućnost, koja počinje Velikom Revolucijom u kojoj se čovječanstvo najzad oslobađa kapitalizma. Vještačka inteligencija preuzima najteže poslove, pa ljudima ostaje samo da žive i uživaju. Sreća, zadovoljstvo i hedonizam - imperativi su novog sveta, zasnovanog na socijalnoj pravdi... Svako ima sve što mu je potrebno za sreću... ali, šta je sreća?“
Osim pozorišnog, očekuje nas i drugi umjetnički program, pa će od prvog do petog u mjesecu vrata Kraljevskog pozorišta biti otvorena za ljubitelje slikarstva, koji će moći da uživaju u izložbi &nbsp;Jelene Papović.
Drugog aprila gost Zetskog doma biće talentovani trubač iz Izraela Itamar Boročov, koji u Crnu Goru dolazi povodom Mjeseca poštovanja džeza. Itamar u svom stvaralaštvu spaja zvuke Izraela, Bliskog Istoka, Svjeverne Afrike i američkog džeza. Cijena karata za ovaj jedinstveni muzički doživljaj je 3e. Istim povodom je na repertoaru i džez koncert za djecu „Beogradskog džez benda“, 10. aprila u 12h. Još jedan koncert biće upriličen 17. aprila. Riječ je o flautistkinji Petri Lekić.
Devetog u mjesecu Kraljevsko pozorište će svoju scenu ustupiti mladim stvaraocima iz crnogorskih srednjih škola koji su udruženim snagama kreirali operu za djecu „Snežana i sedam patuljaka“. Scenografija, kostimi, fruzura, šminka, promotivni materijal, gluma i pjevanje – rezultat su srednjoškolaca i njihovih mentora.
Sve informacije o kartama mogu se dobiti isključivo putem broja telefona 067/428-655.

April u Zetskom domu: Publiku čekaju koncerti, izložbe, predstave za djecu

Predstava ,,Pomelo, mali ružičasti slon“(3+), koju je po motivima knjiga Ramone Badesku i Benjamina Čauda režirala Gosia Debska, biće izvedena sjutra sa početkom u 12h u Kraljevskom pozorištu ,,Zetski dom" na Cetinju, saopšteno je iz Gradskog pozorišta.
- Pomelu dobro ide pod njegovim maslačkom. Za tako malog slona surla mu je veoma dugačka i … ružičasta! To ga dovodi u nevolje u bašti. Da, zato što Pomelo nije tipični slon – on je mali, ružičasti BAŠTENSKI slon. Pridruži se Pomelu na njegovom putovanju ka otkrivanju magičnog svijeta koji ga okružuje. Njegov ugao gledanja na stvari pokazuje djeci drugačiji način sagledavanja stvari, emocija i onoga što je važno u životu. Odrasli takođe mogu naučiti stvar ili dvije- navodi se u pozivu Gradskog pozorišta.
Autorski tim komada, pored rediteljke Debske čine: dizajn Anita Piotrovska, dizajn svijetla Emil Lipski, muzika Jelena Laban, asistent dizajna Julia Henih, saradnica na scenografiji Smiljka Šeparović i asistent režije je Davor Dragojević
U predstavi igraju: Dijana Dragojević, Davor Dragojević, Aleksa Balević &nbsp;i Jelena Laban/Smiljana Martinović.
Kroz saradnju Gradskog pozorišta Podgorica i Zetskog doma nastavlja se širenje pozorišne umjetnosti ka obrazovnim ustanovama, pa će tako predstavu gledati mališani iz JPU ,,Zagorka Ivanović" sa Cetinja, zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predstava ''Pomelo, mali ružičasti slon'' sjutra u ''Zetskom domu''

U Kraljevskom pozorištu na Cetinju sjutra će u 18 sati biti održan humanitarni koncert studenata Muzičke akademije iz tog grada sa ciljem prikupljanja sredstava za pomoć četrnaestogodišnjoj djevojčici Miji Popović iz Podgorice koja je se bori s teškom bolešću.
Tim povodom, gostujući na Radio Cetinju, studentkinja treće godine, flautistkinja Tijana Begović pozvala je sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti da dođu i pomognu u prikupljanju sredstava.
- Na ulazu u salu biće postavljena kutija za donacije, a svi posjetioci moći će da doniraju novčana sredstva prema svojim mogućnostima. Pripremili smo jednočasovni koncert na kojem će nastupiti oko desetak studenata Muzičke akademije, koji će izvesti svoj program. Na ovaj način želimo da pokažemo da zajedno možemo da uradimo mnogo. Mi ćemo te večeri publici pokloniti ono u čemu smo najbolji, a to je naša muzika - kazala je Begović.
Zahvalila je predstavnicima Zetskog doma na ustupljenoj sali, čime je omogućeno da se koncert održi, i naglasila važnost humanosti, naročito u ovim izazovnim vremenima.
- Smatram da je u ovom ružnom vremenu u kojem se mi trenutno nalazimo jako bitno da svi doprinesemo onoliko koliko je to u našoj moći, da se ujedinimo i da pomognemo svima kojima je to potrebno - navela je ona.
&nbsp;Ovo je, kaže, samo njihov početak.
- I spremni smo da se uključimo u buduće humanitarne akcije. Mi svojom umjetnošću želimo da damo doprinos - zaključila je studentkinja.

Studenti Muzičke akademije sjutra sviraju za Miju Popović

Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić objavio je da je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića prijavio Kancelariji javnog tužioca u Milanu u vezi sa “Sarajevo safarijem“, odnosno pokretanjem istrage u Italiji povodom optužbi da su stranci plaćali pucanje na civile tokom opsade Sarajeva prije tri decenije.
Inače, „Sarajevo Safari“ opisuje praksu u kojoj su imućni strani državljani tokom opsade Sarajeva plaćali mogućnost da pucaju na civile, uključujući žene i djecu, piše N1 Sarajevo. Margetić je prethodnih dana objavljivao materijale za koje tvrdi da potvrđuju Vučićevo prisustvo na jednoj od najtraženijih snajperskih pozicija iznad grada.
Tako je u svojim brojnim objavama na Instagramu iznio tvrdnje da je, između ostalog, Vučić u jednom od intervjua za beogradske medije 1994. godine govorio „da je u vrijeme ljudskih safarija u Sarajevu, bio na jednom od najekskluzivnijih položaja na koji su dolazili ovi monstruozni turisti u lov na ljude“.
Zatim je objavio snimak sa položaja na Jevrejskom groblju u Sarajevu na kojem se nalaze ratni zločinac Vojislav Šešelj i Vučić, a na kojem je, kako dodaje, aktuelni predsjednik Srbije izbjegavao kamere jer je u ruci držao pušku.
- Vučić iako je izbjegavao kamere, na Jevrejskom groblju u Sarajevu snimljen je s puškom u ruci, a ne kišobranom kako to tvrdi. Uostalom, ko nosi kišobran – taj ne bježi od kamera i ne pokušava sakriti ‘kišobran’. Ovaj snimak takođe je još jedan od dokaza da je u vrijeme ljudskih safarija Vučić bio upravo na mjestu gdje su se ljudski safariji odvijali i gdje su bogati lovci iz Evrope i svijeta dolazili ubijati ljude. Snimak dokazuje i vezu Vučića s Aleksićevim odredom jer osoba s dugom kosom i bradom u crnom na snimci je upravo vojvoda Slavko Aleksić u čijoj jedinici je Vučić bio kao dobrovoljac - napisao je Margetić, prenosi N1.
Nakon tih objava na društvenoj mreži Instagram Margetić je odlučio da Vučića prijavi italijanskom pravosuđu koje je započelo istragu u slučaju „Sarajevo safari“ zbog sumnje u umiješanost njihovih državljana u tom monstruoznom činu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Faleksandar-vucic-i-sarajevo-safari&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tako je podnio prijavu Kancelariji javnog tužioca u Milanu u kojoj je naveo sljedeće stavke:
- Današnji predsjednik Republike Srbije nesporno je 1992. i 1993. godine bio kao ilegalni ratni dobrovoljac u Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. Današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nesporno je tokom rata 1992. i 1993. godine bio kao dobrovoljac iz druge države (iz Srbije) pripadnik zloglasnog i zločinačkog, dobrovoljačkog odreda, koji je bio paravojni odred, pod kontrolom Srpske radikalne stranke iz Srbije. Preciznije, Vučić je bio pripadnik paravojnog odreda kojim je komandirao Slavko Aleksić.
Paravojni dobrovoljački odred Slavka Aleksića bio je 1992. i 1993. godine stacioniran na ratnom položaju u Sarajevu, i to vrlo precizno na Jevrejskom groblju u Sarajevu, gdje je više mjeseci 1992. i 1993. godine kao ratni dobrovoljac iz druge države boravio današnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Učestvovanje današnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kao dobrovoljca u ratu u Sarajevu, kao i činjenicu da je bio pripadnik Aleksićevog odreda, te da je kao dobrovoljac bio stacioniran na Jevrejskom groblju u Sarajevu, u vlastitom haškom svedočenju potvrdio je i Vučićev šef iz 1990-ih godina, njegov politički mentor i današnji politički saveznik Vojislav Šešelj.
Učestvovanje Vučića kao ratnog dobrovoljca u Sarajevu 1992. i 1993. godine, i to kao pripadnika Aleksićevog odreda u javnim izjavama medijima u Srbiji potvrdili su i šef pravnog tima Vojislava Šešelja u Haagu Zoran Krasić, kao i vojvoda Mirko Blagojević koji je javno izjavio: ‘Vučić je kao student došao u BiH i bio je dobrovoljac’.
Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, taj je položaj u stravičnoj ‘turističkoj’ ponudi ljudskog safarija imućnim i uticajnim ljudima iz Italije, bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu. Ovo napominjem, jer se uklapa u svjedočenje pojedinih svjedoka o tome da su ljudi koji su bili pripadnici državne bezbjednosti bili posrednici u organizaciji ljudskih safarija u ratnom Sarajevu.
U programu ‘Dobro jutro Srbijo’… novinar Dušan Marić svjedočio je o tome da je Aleksandar Vučić bio ratni dobrovoljac u Sarajevu, da je kao ratni dobrovoljac bio raspoređen upravo na položaj na Jevrejskom groblju u Sarajevu - &nbsp;kazao je Margetić.
On je naveo i Vučićevo priznanje za njegovu ulogu u Sarajevu u jednom od srpskih medija. Vučić je u izjavi za beogradsku ‘Dugu’ 6. augusta 1994. godine rekao sljedeće: „Kad je počeo rat u Bosni, ja sam otišao u srpsko Sarajevo i prijavio se kao dobrovoljac. … Bio sam neko vrijeme na Jevrejskom groblju“.
U prijavi se spominje i dobro poznat snimak iz 1993. godine na kojoj se vidi osoba nalik Vučiću sa snajperskom puškom, te moguća veza s čovekom poznatim kao Zak Novak.
U završnom dijelu Margetić naglašava da postoje svjedoci, imena i dokumenti koji bi, prema njemu, mogli dodatno rasvijetliti navodnu ulogu Aleksandra Vučića u ljudskim safarijima tokom opsade Sarajeva.

Magetić prijavio Vučića: Javni tužilac u Milanu da ispita njegovu ulogu u slučaju “Sarajevo Safari”

Crna Gora će nastaviti da unapređuje kapacitete sistema zaštite i spašavanja i dodatno jača saradnju u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, poručeno je sa sastanka generalnih direktora za civilnu zaštitu, održanog 19. i 20. novembra u Kopenhagenu, u okviru predsjedavanja Kraljevine Danske Savjetom EU.
Ministarstvo unutrašnjih poslova predstavljali su generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje Miodrag Bešović i načelnik Područne jedinice Podgorica Vojin Vojinović. Ključne teme dvodnevnog skupa bile su analiza protekle požarne sezone, procjena bezbjednosnih rizika u Evropi, primjena Strategije pripremljenosti EU, kao i finansijski instrumenti dostupni državama članicama Mehanizma.
Bešović je u izlaganju podsjetio na tešku požarnu sezonu u Crnoj Gori tokom avgusta i zahvalio državama koje su, kroz Mehanizam EU, uputile pomoć.
- Na poziv Vlade Crne Gore, osam država članica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu pomoglo je da velike šumske požare stavimo pod kontrolu i zaustavimo njihovo dalje širenje, čime je spriječena ogromna šteta po materijalna dobra i ekosistem države - istakao je Bešović.
Posebno je zahvalio Generalnom direktoratu Evropske komisije za evropsku civilnu zaštitu i humanitarnu pomoć (DG ECHO), kao i Centru za koordinaciju odgovora na vanredne situacije (ERCC) u Briselu, naglašavajući da evropska solidarnost i operativna saradnja imaju presudan značaj u ovakvim situacijama.
- Ako imamo u vidu da je veliki dio Evrope tih dana takođe bio pogođen požarima, opredijeljena pomoć Crnoj Gori potvrđuje kredibilitet našeg članstva u Mehanizmu i snagu ovog instrumenta - naveo je Bešović, zahvalivši i oficiru za vezu ERCC-a Leu Martinonu na izuzetnoj koordinaciji.
Bešović je poručio da će Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviti da unapređuje sistem zaštite i spašavanja, modernizuje kapacitete i gradi bilateralnu i multilateralnu saradnju unutar Mehanizma.
Crna Gora je članica Mehanizma Unije za civilnu zaštitu od 2014. godine, što omogućava učešće u širokom spektru aktivnosti — od stručnih obuka, seminara, vježbi i razmjena eksperata, do korišćenja Zajedničkog sistema za komunikaciju i informisanje u vanrednim situacijama (CECIS). Zahvaljujući ovom mehanizmu, Crna Gora je primala pomoć u situacijama katastrofa, ali je i upućivala pomoć drugim državama regiona.

Bešović: Crna Gora unapređuje sistem zaštite i spašavanja i jača saradnju u okviru EU Mehanizma

Bošnjačka stranka svim građankama i građanima Sandžaka uputila je čestitke povodom Dana ZAVNOS-a i Dana Sandžaka, koji se obilježavaju danas, 20. novembra, saopšteno je iz te partije.
- Koristimo ovu priliku da i danas, nakon više od 80 godina od osnivanja ukažemo na značaj i simboliku ZAVNOSA- a. Vrijednosti na kojima počiva ovaj pokret, antifašizam, uvažavanje multikulturalizma uz suživot, te borba za slobodu i prava neprolazne su vrijednosti kojima se i danas vodimo u izgradnji modernog, demokratskog i evropskog društva - navodi se u saopštenju.
Bošnjačka stranka je, ističu, od svog osnivanja prepoznala značaj Sandžaka kao moderne, prekogranične regije koja će doprinijeti regionalnom miru i stabilnosti, te u svoj Program ugradila koncept Sandžaka kao takvog. I danas, kao ozbiljan i stabilan politički faktor u Crnoj Gori težimo ostvarenju ovog cilja, koji može donijeti samo prosperitet našem društvu.
- Vođeni antifašističkim i vrijednostima suživota, radimo na očuvanju i afirmaciji kulture Bošnjaka, te poboljšanju položaja i razvoju sredina u kojima žive Bošnjaci u Crnoj Gori - dodaju.
Istovremeno, kao dokazani most povezivanja Crne Gore sa Evropskom unijom, svakodnevno ukazujemo i promovišemo ove vrijednosti, koje su temelj moderne, demokratske i evropske Crne Gore kakvu želimo da izgradimo, zajedno sa svim narodima koji mozaik našeg društva čine onakvim kakvim jeste.
- Takođe, svim građanima opštine Pljevlja, koji danas obilježavaju Dan opštine, srdačno čestitamo isti, uz želje da vrijednosti i misija ZAVNOSA-a, koji je potekao upravo iz ovog grada, uvijek budu vodilja i pravac razvoja i ravnopravnog života svih naroda u Pljevljima - &nbsp;ističu u čestitki.
Kako zakljuluju, još jednom, svim Bošnjacima u Sandžaku čestitamo nacionalni praznik, 20. novembar.

BS čestitala Dan Sandžaka: Radimo na očuvanju i afirmaciji kulture Bošnjaka

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler ocijenio je da je u protekle dvije godine došlo do vidnog ubrzanja evropskih integracija Crne Gore, naglašavajući da je sada presudno izbjeći greške.
- Crna Gora je dosta uradila, ali postojala su i velika očekivanja. Jasno je da ste vi oni koji će biti najbrži, ali ovo više nije Prva crnogorska liga. Ovo je priprema za najvažniju ligu – Ligu šampiona, i greške se više ne bi smjele događati. Barem ne u velikoj mjeri - poručio je Satler.
Istakao je da se u narednim nedjeljama fokus mora staviti na obaveze iz poglavlja 23 i 24.
- Vidjeli smo određene promjene. Ostvaren je dobar rezultat u saradnji sa Europolom i Eurodžastom - &nbsp;dodao je on.
Na pitanje da li je Crnoj Gori „progledano kroz prste“ prilikom dobijanja IBAR-a, Satler je odgovorio da je taj dokument bio preduslov za zatvaranje četiri pregovaračka poglavlja.
- U izvještaju se navodi da je Crna Gora na dobrom putu da ta poglavlja zatvori sljedeće godine - rekao je Satler.
Ministar pravde Bojan Božović osvrnuo se na reformske procese koje je vodilo Ministarstvo, naglasivši težinu poglavlja 23 i 24.
- Za pregovarački proces, poglavlja 23 i 24 nijesu samo najznačajnija – ona su pepeljuge pregovaračkog procesa - &nbsp;kazao je Božović.

Satler: Crna Gora će biti najbrža na putu ka EU, ali više nema mjesta greškama

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Knežević: Marković je već bivši VDT, podržali smo ga Mandić i ja zbog "ukopnih cipela"

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Tag: zetski-dom