Sve životinje iz Pet-a-tet azila u Podgorici spašene su nakon što je, zbog velikih kiša, voda poplavila karantinski objekat, saopštili su iz tog azila i dodali da je zbog poplava nastala šteta između 35 i 40 hiljada dolara (oko 35.000 eura). Iz prvitanog azila Pet-a-tet kazali su agenciji MINA da je voda počela da raste prije tri dana, a da je u utorak dostigla kritičan nivo i poplavila njihov karantinski objekat i prizemlja kuća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107080144_ce48748d51091a88a697de86ac1191b28b7d8a3f8779484579c1cfc2b5ad1c14" data-rendition-name="original" width="1080" height="770" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  - Evakuacija životinja počela je u utorak, najprije iz karantina, zatim štenadi i malih pasa. Danas smo evakuisali spoljašnje boksove. Sve životinje su spašene - naveli su iz Pet-a-tet. Kako su naveli, gotovo svi psi iz spoljašnjih boksova (oko 30 pasa), privremeno su zbrinuti kod zaposlenih u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, Ambasadi Slovenije i organizaciji Mali i Veliki Raj, dok je sve mačiće preuzeo Royal Vet. - Oko 30 malih pasa i tri velika psa trenutno su kod nas u kući, bezbjedno smješteni na drugom spratu - kazali su iz Pet-a-tet. Oni su istakli da trenutno nemaju struju i da se griju uz pomoć peći na drva. Iz Pet-a-tet su kazali da je šteta velika.&nbsp; - Karantinski objekat će morati u potpunosti da se obnovi. Godišnje zalihe hrane za pse koje smo kupili bile su natopljene i uništene. Oštećene su veš-mašine, klima uređaji i sistemi grijanja - rekli su iz Pet-a-tet.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107080144_8f7e7570ab1201ba0a02ba060f57a9a65d6425bbece711d24c1919798c03c5f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1000" loading="lazy" alt="Spašavanje životinja"> </figure>  Oni su naveli da su procijenjeni gubici i troškovi oporavka između 35 i 40 hiljada dolara. - Takođe, trojica vatrogasaca iz Vatrogasne stanice Danilovgrad bili su važan dio akcije spasavanja. Došli su čamcem, a zbog guste trave i nemogućnosti da koriste motor, vraćali su se vukući i gurajući čamac - kazali su iz Pet-a-tet.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Velika šteta za azil Pet-a-tet od poplava, spašene sve životinje

Nevladina organizacija „Kuća životinja“ zakazala je za danas u 17 sati, ispred zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, mirni protest zbog teškog zlostavljanja životinja i ozbiljnih propusta institucija u zaštiti javne bezbjednosti.
Iz ove NVO navode da je javno okupljanje uredno prijavljeno nadležnim institucijama i da će protest biti miran, dostojanstven i organizovan u skladu sa zakonom.
- Cilj okupljanja je da se javno ukaže na neprihvatljivo nasilje nad životinjama, ali i na izostanak adekvatne i odgovorne reakcije nadležnih organa - naveli su organizatori.
Organizatori poručuju da su njihovi zahtjevi jasni - hitna reakcija institucija i utvrđivanje odgovornosti za počinjeno nasilje nad životinjama. Posebno se ukazuje na slučaj ruskog državljanina koji je, uprkos ozbiljnosti djela, pušten da se brani sa slobode, što, kako navode, dodatno narušava povjerenje javnosti u institucije sistema.
Protest organizuju NVO „Kuća životinja“, Daliborka Rešetar, Milica Leković i Nikola Jočić, uz poruku da nasilje nad životinjama ne smije biti tolerisano.
- Tišina je saučesništvo - poručili su organizatori.

1084x550

„Tišina je saučesništvo“: Protest zbog zlostavljanja životinja ispred Vlade u 17 sati

Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.
Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.
Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.
- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.

1250x600

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

Zaštita životinja ne smije ostati na plećima pojedinaca, volontera i ljubitelja životinja, kao što je to slučaj godinama unazad. Neophodno je sistemsko rješenje, gdje azili ne predstavljaju krajnji, već početni korak u brizi za životinje, saopštila je kandidatkinja za odbornicu u Skupštini Glavnog grada Tamara Tomić ispred liste Preokret "Ovako više ne može – Srđan Perić".
Tomić je rekla da je trenutna situacija u Podgorici takva da izgradnja novih azila neće riješili problem, "jer svijest neodgovornih vlasnika i nepoštovanje Zakona o dobrobiti životinja ostaju veliki izazov". 
Potrebna je, navodi ona, promjena u sistemu koja će obezbijediti strožu kaznenu politiku i veću odgovornost vlasnika životinja.
- Koliko neko donira skloništima jeste lijep gest, ali je mnogo važnije koliko su institucije, naglašava Tomić, na čelu sa onima na odgovornim funkcijama, učinile za trajno rješavanje ovog problema. Volonterske organizacije i ljubitelji životinja već godinama pružaju značajnu podršku i spasavaju pse koji bi, po pravilnicima azila, bili eutanazirani. Ti psi sada žive u toplim domovima, što ukazuje na humanost i posvećenost koju sistem mora da prepozna i podrži - istakla je Tomić.
Ona je dodala da u Preokretu razumiju da je briga o bolesnim i napuštenim životinjama izazovna i finansijski i emotivno. 
- Međutim, građani, putem svojih poreza, već finansiraju azile, što znači da se taj novac mora efikasnije koristiti. Da bi se problem riješio na dugoročnom nivou, Preokret će u narednom mandatu lokalne uprave tražiti više resursa za azile, ali i uvođenje rigoroznije kazne za neodgovorne vlasnike, čime će se popuniti gradski budžet i stvoriti sredstva za planirane troškove - poručila je Tomić.
Prema njenim riječima, uprkos tvrdnjama da postoje važnije stvari od zaštite životinja, odnos prema životinjama odražava i odnos prema zakonu i društvenoj odgovornosti. 
- Poštovanje Zakona, dodaje ona, o identifikaciji i registraciji životinja je od presudnog značaja. Grad na godišnjem nivou troši značajna sredstva na odštete zbog ujeda pasa, što se može umanjiti kroz sistemske mjere kao što su sterilizacija i kastracija - naglasila je Tomić.
Uvođenjem subvencija za ove procedure i rigoroznijom kontrolom zakona može, smatra ona, dugoročno riješiti problem.
- Promjena kaznene politike i podrška građanima kroz subvencije i edukaciju biće koraci koji će omogućiti održiviji sistem zaštite životinja i veću odgovornost vlasnika, doprinoseći boljem odnosu društva prema životinjama i njihovoj dobrobiti - zaključuje Tomić.

Tomić: Zaštita životinja ne smije ostati na plećima pojedinaca

Iako nije toliko poznata kao gripa ili ospice, Q groznica je ozbiljna bolest koja pogađa i ljude i životinje, a sve više se javlja i na Balkanu. Iako je prvi put prepoznata još 1937. godine u Australiji, bolest se i danas pojavljuje širom svijeta, uključujući i zemlje naše regije, sa povremenim izbijanjem u ruralnim sredinama.
<h2>Što je Q groznica?</h2>
Q groznicu uzrokuje bakterija Coxiella burnetii, koja primarno inficira domaće životinje poput krava, koza i ovaca, ali i kućne ljubimce. Ljudi se najčešće zaraze udisanjem kontaminiranih čestica iz vazduha, posebno u ruralnim područjima gdje su životinje u kontaktu sa ljudima. Bakterija je izuzetno otporna na spoljne uticaje, što joj omogućava da preživi u okolini.
Bolest se obično širi kontaktom sa urinom, izmetom, mlijekom ili posteljicom zaraženih životinja. Zaražene životinje često ne pokazuju simptome, što otežava kontrolu nad širenjem bolesti. Ljudi koji rade sa domaćim životinjama, ili su izloženi njihovim izlučevinama – poput poljoprivrednika, veterinara ili radnika u klaonicama – pod najvećim su rizikom.
<h2>Simptomi i tok bolesti</h2>
Kod ljudi, simptomi Q groznice variraju od blagih do ozbiljnih, a inkubacija traje između dvije i tri sedmice. Najčešći simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bol u mišićima i snažni osjećaj umora.&nbsp;
U nekim slučajevima može doći i do upale pluća ili hepatitisa. Iako većina zaraženih osoba razvije akutnu bolest, manji broj može razviti hroničnu Q groznicu, koja može zahvatiti srce, jetru i krvne sudove, te rezultirati smrću ako nije prižena pravovremena medicinska njega.
<h2>Liječenje i prevencija</h2>
Dobra vijest je da se Q groznica može uspješno liječiti antibioticima, u slučajevima kada se dijagnoza uspostavi na vrijeme. U težim slučajevima, terapija može trajati mjesecima, a kod hroničnih oblika čak i nekoliko godina. Najvažnija mjera prevencije je zaštita ljudi koji rade sa životinjama, te temeljna higijena na farmama i u klaonicama.
Najbolja prevencija je zaštita pri radu sa životinjama i njihovim proizvodima, što uključuje:
• Nošenje zaštitne opreme
• Redovno pranje ruku
• Dobra higijena hrane
• Suzbijanje krpelja
Iako Q groznica nije toliko poznata široj javnosti, ona predstavlja značajan zdravstveni problem u mnogim djelovima svijeta, uključujući i našu regiju. Važno je podizati svijest o ovoj bolesti, naročito među ljudima koji rade u direktnom kontaktu sa životinjama, kako bi se izbjegla njena pojava i širenje.

Q Groznica: Opasna, ali često zanemarena bolest

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Dragi konsultantu, Da Vam poželim mir, ljubav i slogu, da ste mi dobro i zdravo, pa da pišemo. Da ne bih objašnjavala đe sam, šta sam, što me nije bilo taj zeman, evo da podastrem fotografiju što je meni napravio moj drug Čajo. E pa, kao što se može vidjeti, bila sam đe sam bila. Ali, eto me, čim vrijeme dozvoli, na mojoj klupi u takozvanom “simpozijumu skulptura”, da zapalim cigar duvana I misaono se posvetim problemima smisla I besmisla. Samo da napomenem - đe god sam bila, svuda sam vas pominjala. I Vas i Borisa. Samo biranim riječima. Normalno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260109120152_1d2c6bab9e8c5cd758b311cfd9125de0c0e6d288124996eff458e1764c10953b" data-rendition-name="original" width="667" height="297" loading="lazy" alt="Tanja Š ilustracija"> </figure>  Ali, da ne gubimo vrijeme na stvari koje se podrazumijevaju, evo da odmah krenemo u problematiku. Čujem, a nije mi milo, opet Vas prozivaju zbog nekih aranžiranih angažmana. Kažu da ste imali neki konsultantski ugovor sa Ministarstvom sporta I mladih još 2024. godine? I da je, po tom ugovoru, Vaš glavni zadatak bio da podižete svijest. Kod dječice. Nešto kao kako je sport važan, kako bi bilo dobro da se bave sportskim aktivnostima i tako to i tome slično… Ne sumnjam da je ministar Šćekić bio vođen isključivo profesionalnim motivima, pa je Vama povjerio tako kompleksan zadatak. Vjerujem i da je uticalo to što ste u ovih nekoliko godina mnogo uradili na podizanju svijesti u RTCG. Toliko ste je podigli, da je to sad skoro izjednačeno sa stanjem nesvijesti. Evo, ne znam, ali skoro sam sigurna da ste kao svaki dokazani naučni pregalac kome je dobro poznata metodologija naučnog istraživanja, radili i malo na terenu. Recimo propitivali ste dječicu: “ Misliš li da je bolje za tvoje zdravlje da se malo igraš loptom, nego da se razvlačiš po krevetu kao mrtvo puvalo?” I jadno dijete, šta će, još kad ga pogledate onako začuđeno odmah zaokruži da je bolje da ne bude mrtvo puvalo. Normalno. I, Vi tako, sakupiste te đečurlije, jedno sedam-osam, što rodbine što prijatelja, propitaste ih i oni jadni nemaju kud nego svi izaberu opciju da je bolje da trče za loptom. A jedva pletu putem koliko su smoreni i boli ih uvo za podizanje svijesti. Ali, ne znaju oni šta je profesionalac. Vi tu odmah donesete zaključak da su na terenu zabrinjavajući rezultati i da pod hitno mora da se donese Akcioni plan o podizanju svijesti. Kažete Vi to Šćekiću, a on veli: “Pušti, Veso bogati, nijesam ja mislio to nešto preozbiljno da bude. Šta znaju đeca, bogami ne znam ni imaju li svijest”.&nbsp; To kaže Šćekić. E, sad… Šćekić, kako se priča, nema baš taj kontinuitet u učenju, pa se kod Vas odmah probudi inat naučnika i krenuste u naučno sagorijevanje – Ili ćete dići svijest ili dižete ruke od nauke. Nemam trenutno baš sve egzaktne podatke, ali mislim da je na početku projekta đečija svijest o značaju sporta, kod njih sedmoro, bila 0, 5, a nakon uspješno sprovedenog rada podignuta je na 3,7… nečega. Ovaj jedan ispitanik se nešto koprcao, tako da su njegovi odgovori stavljeni u rubriku standardna devijacija. I, sad, nakon tako blistavog rezultata, neko se usuđuje da pita kako i zašto ste baš Vi dobili da radite taj projekat?! No, dobro, nećemo ništa da prejudiciramo, da sačekamo da rezultati ovog naučnog rada budu objavljeni u nekom prestižnom znanstvenom časopisu. Imate Vi iskustva, vazda može da se “nabere” tih trideset I nešto strana teksta. Ako me razumijete šta hoću da kažem?! E, sad, moram da Vas pitam, jeste li zapazili koliko je bila dirljiva Bobijeva poruka đe nam opisuje kako je samo proviđenje u pitanju pa je vidio sebe na arhivskom snimku iz 1977. godine? Ja lično mislim da je u pitanju samo čudo. Zamislite! Kako je to skoro pa nezamislivo da danas, neko ko ima oko 5 decenija, vidi sebe iz perioda kad je imao 5-6 godina?! Evo, meni i sad suze oči. Ne mogu da se kontrolišem. Uz arhivski snimak iz 1977. godine na kojem se vide dječica iz podgoričkog vrtića I naglašena novogodišnja atmosfera, naš dragi Raonić na Fejsbuku je objavio: “ Skoro pola vijeka kasnije, gledam sebe u vrtiću i to iz TV arhive koju danas digitalizujemo. Vrijeme čudno radi: ono malog mene sačuvalo na traci, a ja sada čuvam njega digitalnog. Nadam se da me prepoznajete na snimku”. Pa, drago sudstvo i tužilaštvo, šta poslije ovog reći?! Imate li srca i dokaznog materijala da ga maknete sa direktorskog mjesta? Kud ćete čvršći dokaz od ovog da on treba da ostane tu đe jeste? Znači, još 1977. godine, kad je sačinjen snimak na kojem je i mali Bobi, bilo je potpuno jasno da će doći dan kad će taj takoreći Mesija, zasjesti u fotelju Generalnog direktora RTCG da čuva ono što se sačuvati mora! Jer, kad malo razmislimo, potpuno je logično i sa aspekta proročanstva nedvojbeno da neko ko se pojavi u arhivskom tv snimku treba da obnaša i neku funkciju u kući koja je taj snimak napravila! Kako drugačije. Nema veze što taj neko do skoro nije imao pojma šta je arhivski materijal, niti ima veze to što je odmah počistio koleginicu koja je oformila Programski TV Arhiv i sačuvala to silno televizijsko blago. Koga briga. Bitno je proviđenje iz 1977. I to je zid - beton. Dakle, mali Bobi je na snimku od prije pedeset godina i to je apsolutno pouzdan znak da treba da ostane na mjestu Generalnog. Je li to tako tumačimo? S tim u vezi imam jedno pitanjce. Kako tretiramo još jedno mirakolo? Evo, recimo ja. Na arhivskom sam snimku iz 1972. godine. Kao đak prvak. Šta radimo u mom konkretnom slučaju? Biću Generalni?! Ipak, ovaj snimak đe sam ja je stariji. I, samo još nešto da Vas pitam. Pošto ste Vi dobro sa crkvenim menadžmentom zanima me kako da se ponašamo u narečenoj situaciji. Naime, jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori gospodin Joanikije pozvao je, uoči Božića, građanstvo da se izgrli. E, sad… Vi znate da ja pomno pratim šta kažu naši dragi oci, ali imam nekih dilema u vezi s ovim pozivom. Pa, ne znam, da li ovo grljenje ima neki koncept ili ko koga dohvati? Mislim, nije mi svejedno. Grlim koga hoću ili postoji neki raspored? To mi nije najjasnije. Šta ako mi dopadne da grlim nekog popa ili Vas I Bobija? Naime, posljednji put kad sam bila okružena većom koncentracijom ljudi u mantijama, bila sam u golemom problemu. Jedan dragi sveštenik htio je da me zvekne posred glave, drugi me nazvao svinjom, a treći mi je saopštio da sam, što se Crkve tiče, persona non grata. Vas i Bobija da ne pominjem. Šta ste mi vas dvojica zakuvali, ne bi trebalo mašicama da vas taknem. Stoga, voljela bih neko jasno uputstvo da dobijem. Ako nije problem. Uostalom, čije upute mi slijedimo? Ni to mi nije jasno. Slušamo Joanikija ili Metodija? Koga više volimo? I, da ne zaboravim, čula sam, a ne znam je li tačno: Ovi iz Radija Svetigora žale se da ste im prepisali programsku šemu za božićne praznike. Ma, je li moguće?! Neka Vam Bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Podizanje svijesti i ostale misterije

Podkast „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“, Mreže za evropske politike MASTER, od sada možete pratiti i na Televiziji E, petkom od 15:05 sati.
Serijal donosi inspirativne priče sportista koji su, vođeni vjerom u sebe, disciplinom i ljubavlju prema sportu, gradili svoj put od prvih treninga do velikih snova. To su priče o upornosti, odricanju i snazi duha koje motivišu mlade generacije da istraju na svom putu.
U jednoj od novih epizoda gledaoci će imati priliku da upoznaju Ninu Ramusović, mladu rukometašicu čiji je sportski put počeo iz čiste ljubavi prema igri. Iako dolazi iz malog grada, Nina dokazuje da su predanost, vjera i kontinuiran rad ključni za savladavanje svih izazova i ostvarenje sportskih ciljeva.
Dok u drugoj epizodi podkasta, koju vodi Katarina Radović, je Marko Vukotić, trener i sportista čiji put od prvih treninga do takmičarske bine govori o snazi discipline, duha borca i vjere u sebe. Kroz razgovor on dijeli iskustva i odluke koje su oblikovale njegov sportski i životni put, podsjećajući da se istinski napredak gradi korak po korak, iz dana u dan.
Projekat „Evropska praksa za razvoj sporta u Crnoj Gori“ podržan je od strane Ministarstva sporta i mladih, putem konkursa „Sport za sve - svi za sport“.

MASTER podkast na TV E: Inspirativne sportske priče koje pokreću nove generacije

Predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da bi za SAD „moglo biti pitanje izbora“ između ostvarivanja svoje ambicije da preuzmu kontrolu nad Grenlandom i očuvanja NATO-a.
Predsjednik SAD je u dvodjelnom intervjuu za New York Times 7. januara odgovarao na pitanje da li mu je važnije da preuzme Grenland ili da sačuva 76 godina staru vojnu alijansu, prenosi Politiko (POLITICO).
To je pitanje posljednjih dana postalo naročito bitno za evropske saveznike SAD, s obzirom na to da su Donald Tramp i njegovi saradnici pojačali retoriku o prisvajanju samoupravne danske teritorije.
Tramp nije direktno odgovorio, ali je priznao da bi njegova administracija možda morala da bira između dvije opcije, objavio je NYT u štampanom izdanju.
Na pitanje zašto želi da SAD kontrolišu Grenland, Tramp je rekao: „Zato što mislim da je to psihološki potrebno za uspjeh. Vlasništvo ti daje nešto što ne možeš dobiti putem zakupa ili ugovora. Vlasništvo donosi stvari i elemente koje ne možeš dobiti samo potpisivanjem dokumenta."
Predsjednik SAD je takođe rekao NYT da se ne osjeća odgovornim pred međunarodnim pravom i da ga ograničava samo njegova savjest.
- Moj moral. Moj razum. To je jedino što me može zaustaviti. Ne trebam međunarodno pravo - dodao je.
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je 5. januara da bi američka invazija na Grenland označila kraj vojne alijanse.
- Ako SAD izaberu da vojno napadnu drugu NATO zemlju, onda sve staje, uključujući NATO i bezbednost koja je uspostavljena od kraja Drugog svjetskog rata - rekla je ona.
Francuski predsjednik Emanuel Makron, u svom godišnjem govoru o spoljnjoj politici u četvrtak, takođe je rekao da se Vašington „postepeno udaljava od nekih saveznika i oslobađa od međunarodnih pravila koja je ranije promovisao“.
Tramp, koji je dugo skeptičan prema NATO-u, ovog je puta dodatno doveo u pitanje svoju posvećenost alijansi, rekavši da nije uvjeren da bi NATO pomogao SAD u kriznoj situaciji.
- Sumnjam da bi NATO bio tu za nas ako bi nam zaista bili potrebni - napisao je na Truth Social, iako je dodao da će SAD nastaviti da podržavaju svoje NATO saveznike.

Tramp: Možda ćemo morati da biramo - preuzeti Grenland ili sačuvati NATO

Astro-psihološki konsultant Nenad Gogić ocijenio je da će 2026. godina donijeti brojne promjene, kako na ličnom, tako i na društveno-političkom planu, uz naglašene izazove tokom perioda retrogradnih planeta.
Govoreći u emisiji Srećan dan na Televiziji E, Gogić je posebno upozorio na uticaj retrogradnog Merkura, savjetujući oprez pri donošenju važnih odluka.
- Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura - rekao je Gogić.
Govoreći o planetarnim uticajima, istakao je značaj Saturna, kojeg opisuje kao planetu mudrosti i karme.
Saturn je planeta mudrosti, kaže Gogić, planeta karme i gdje se nalazi u natalnoj karti govori gdje se mora osoba, kako kaže, prilično pomučiti da bi lekciju kroz naslijeđeno životno polje uredila na najbolji mogući način.
Osvrnuvši se na numerološki aspekt, Gogić je naveo da 2026. godina nosi snažnu simboliku novog početka.
- Numerološki gledano 2026.godina je godina 1(jedinice) i polako izlazimo iz onog prevarantskog modusa koji je bio karakterističan za ove godine unazad. Što znači da je Saturn vladar 2026.godine, a numerološki godina 1 (jedinice), vladar 1 je Sunce, što znače da se u ovoj godini na svakom planu oslobađamo svih onih iluzija prije svega vezanih za nas same, za naše okruženje, odabir prijatelja, saradnika, poslovnih partnera, u partnerstvu emotivnom, ali i na društvenom planu možemo reći da će biti jako dinamična godina, posebno politički i posebno druga polovina godine - rekao je Gogić.
Podsjetio je i na periode retrogradnosti planeta u 2026. godini. Kako je naveo, Merkur će biti retrogradan tri puta – od 26. februara do 20. marta, zatim od 29. juna do 24. jula, kao i od 24. oktobra do 13. novembra, dok će Venera biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpije i od 25. oktobra do 13. novembra u znaku Vage.
Ističući da je Merkur planeta komunikacije, dogovora i pregovora, Gogić je objasnio da će sva tri njegova retrogradna hoda biti u vodenim znacima.
- Druga dva perioda retrogradnosti Merkura u 2026.godini, od 29.6.-24.7. biće u znaku Raka i od 24.10.- 13.11. biće u znaku Škorpije, to govori da će sva tri retrogradna Merkura tokom ovom godini biće u vodenim znacima i poprilično će uticaj ove retrogradnosti biti prisutan i osjećaće se zato što su vodeni znaci znaci unutrašnjeg, znaci empatije, znaci intuicije, a Merkur sam po sebi ne traži intuiciju nego traži logiku. Posebno se preporučuje svima, naročito ako treba da potpišu neki poslovni ugovor ili neki važan papir da u ovom periodu ukoliko je moguće ne potpisuju nikakva zvanična dokumenta, nikakvi prenosi vlasništva, vlasničke strukture vezano za nekretnine tokom drugog i trećeg perioda retrogradnog Merkura, ali ono što je najbitnije jeste da - logika tokom retrogradnog hoda Merkura u ovoj godini ne postoji, nego će ljudi imati potrebu da donose na osnovu unutrašnjeg osjećaja odluke i uglavnom te odluke u ovim periodima biće pogrešne - istakao je Gogić.
Govoreći o Veneri, Gogić je podsjetio da ova planeta upravlja emotivnim odnosima i ličnim odnosom prema novcu.
- Ovo godine Venera će biti retrogradna od 3. do 25. oktobra u znaku Škorpiona i od 25.10.- 13.11. u znaku Vage. Retrogradna Venera svima onima koji su ušli u 2026.godinu sa nesređenim emotivnim statusima ili bili u nekim vezama koje su za kratko prekinute zbog raznoraznih razloga upravo retrogradnost Venere u ovim posljednjim mjesecima, 10. i 11.mjesecu ove godine donosi donosi mogućnost obnavljanja tih veza i postavljanje istih na neke nove temelje - zaključio je Gogić.

Tag: zivotinje