Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mandić ostaje na čelu Skupštine Crne Gore: Protiv njegovog razrješenja glasao 41 poslanik, za bilo njih 20

Polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća u Srbiji je 12. marta obilježena je 22. godišnjica od ubistva premijera Zorana Đinđića.
Đinđiću su poštu u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu odali građani, Đinđićevi nekadašnji saradnici i članovi Demokratske stranke (DS), čiji je Đinđić bio jedan od osnivača.
Ma mjestu gdje je prije 22 godine ubijen Zoran Đinđić, kod ulaza u zgradu Vlade, vijenac su danas položili premijer u ostavci Miloš Vučević i grupa ministara.
Na traci u bojama srpske zastave na vijencu, ispisano je "dr Zoran Đinđić Vlada Republike Srbije".
Kraj ulaza, gdje je položen vijenac, od ranije je tabla sa porukom Đinđića, izrečena kratko vrijeme prije zločina:
"Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona i reformi tako što će mene ukloniti onda se grdno vara."
Ubistvo Zorana Đinđića zaustavilo je reforme u Srbiji kako bi bili zaštićeni najgori kriminalci i sakrivena sva njihova nepočinstva, ali njegova zaostavština danas blista na ulicama Srbije i pokazuje da ova zemlja želi vladavinu prava, ocijenio je Pokret slobodnih građana (PSG).
U pisanoj izjavi povodom 22. godišnjice ubistva Zorana Đinđića, potpredsjednik PSG Aris Movsesijan upozorio je da vlast "dovodi ispred Predsjedništva ljude iz rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO), iste one čiji su pripadnici presudili premijeru 12. marta 2003. godine".
Počast Đinđiću odali su i predstavnici Stranke slobode i pravde.
- Njegovim ubistvom nije ugašen samo jedan život, već je usporen napredak cijele zemlje. I danas, 22. godine kasnije, Srbija se i dalje suočava s istim pitanjima za koja je Đinđić imao jasne odgovore: vladavina prava, borba protiv kriminala i korupcije, ekonomske reforme i demokratizacija društva - &nbsp;navedeno je u saopštenju.
Đinđić je danas, na godišnjicu ubistva, dobio mural na zgradi u niškom bulevaru koji nosi njegovo ime.
Mural je oslikao student niškog Fakulteta umetnosti Đorđe Marković, a osim slike i imena i prezimena na muralu je ispisana i Đinđićeva poruka: "Gledajte u budućnost, tamo ćemo se sresti vi i ja".
Neformalna grupa studenata niškog Univerziteta u blokadi tačno u podne organizovala je ispred murala komemorativni skup u u znak sjećanja na nekadašnjeg premijera, a u 12.25 okupljeni su mu odali poštu minutom ćutanja.
Studentkinja Pravnog fakulteta Lana Kocić izjavila je da Zoran Đinđić jeste otišao, ali da njegovi ideali nisu nestali.
- Pandan njegovog delovanja, ne samo političkog, nego sveukupnog, bila je samo jedna riječ – pravda, kao što je pandan svih studentskih zahtjeva pravda. Zato smo danas ovde da podsjetimo na tu beskompromisnu borbu za bolju Srbiju - istakla je Kocić.
Predsjednik Vlade Srbije Zoran Đinđić ubijen je u atentatu 12. marta 2003. godine.
Vlada je nekoliko sati poslije ubistva proglasila vanredno stanje u Srbiji, a kao izvršioci odmah su osumnjičeni pripadnici zemunskog kriminalnog klana i dio pripadnika Jedinice za specijalne operacije (JSO) Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije.
Tokom vanrednog stanja, koje je trajalo do 22. aprila 2003. godine, policija je u akciji "Sablja" uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima i političare, visoke vojne oficire i nosioce pravosudnih funkcija.
U avgustu 2003. godine podignuta je optužnica protiv 44 osobe za učešće u organizovanju ubistva, a suđenje je počelo 22. decembra iste godine u Okružnom sudu u Beogradu.
Sud je 23. maja 2007. godine proglasio krivim optužene koji su osuđeni na ukupno 378 godina zatvora.
Na po 40 godina zatvora osuđeni su bivši komandant JSO Milorad Ulemek Legija i njegov zamenik Zvezdan Jovanović, kao neposredni izvršilac ubistva.
Politička pozadina ubistva Đinđića nikada nije otkrivena.
Zoran Đinđić rođen je 1952. godine u Bosanskom Šamcu, a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1974. godine. Jedan je od osnivača Demokratske stranke u kojoj je u septembru 1990. godine izabran za predsednika Izvršnog odbora, a u januaru 1994. za predsjednika stranke.
Od februara do septembra 1997. godine bio je na poziciji gradonačelnika Beograda, kao kandidat koalicije "Zajedno". Poslije pobjede Demokratske opozicije Srbije (DOS) na parlamentarnim izborima decembra 2000. godine, izabran je za predsjednika Vlade januara 2001. godine.

Portal ETV

Na 22. godišnjicu ubistva odata počast premijeru Zoranu Đinđiću

Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna - već da je teška, ali neophodna - poručio je u intervjuu za Portal ETV jedan od režisera i kreatora novog serijala „Sablja“ Vladimir Tagić. Sa njim i njegovim kolegom Goranom Stankovićem razgovarali smo o suštini nedavno lansirane i dugo iščekivane serije koja trenutno ruši sve rekorde gledanosti u regionu - a u čijem fokusu je funkcionisanje trulog sistema kroz prizmu istoimene policijske akcije nakon ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića 2003. godine i procesuiranja članova najmoćnije kriminalne organizacije u tom periodu - „zemunskog klana“. Stanković i Tagić su decidni da se njihovim ostvarenjem ne stavlja tačka na otvorenu ranu Srbije - već da se njime poziva na suočavanje i razumijevanje toga što se desilo. PORTAL ETV: Vaša „Sablja“ pruža pažljiv i analitičan uvid u zbilju Srbije u periodu nakon pada Slobodana Miloševića, ubistva premijera Zorana Đinđića i vrhunca sprege države i kriminala na početku dvijehiljaditih. Na seriji ste radili više od šest godina - što nije ni iznenađujuće uzevši u obzir da se radi o veoma ozbiljnoj temi i rani koja i dan danas krvari. Mislite li da je Vašim serijalom stavljena tačka na ovu priču? Je li upravo to potrebno Srbiji i regionu - ili je zapravo suprotno - da „Sablja“ treba da se ponavlja sve dok ishod ne bude drugačiji? GORAN STANKOVIĆ: Daleko od toga da našim serijalom treba da se stavi bilo kakva tačka na ovu temu. Jedina tačka koja se stavlja je naša tačka na radu na seriji nakon šest dugih godina.&nbsp; Mislim da je ulazak u svoju sopstvenu prošlost i pokušaj da se ona razumije i da se sa njom suoči potreban, ne samo Srbiji, već i Hrvatskoj, Bosni, Crnoj Gori i svima onima koji imaju običaj da svoj prljav veš guraju ispod tepiha.&nbsp; PORTAL ETV: Dragan Mićanović maestralno je oživio lik Zorana Đinđića, što kroz identičan govor, a što kroz suštinu njegove biti - čovjeka koji je u borbi za pravdom i za bolje sjutra izgubio glavu. Je li suština ovog serijala zapravo surovi prikaz (kako tada - tako i danas) toga kako prolaze oni koji bespogovorno tragaju za istinom i bore se protiv trulog sistema, ali i da je svaka borba protiv malignih pojava uzaludna? VLADIMIR TAGIĆ: Ne. Nama nije želja da kažemo da je borba uzaludna, već da je teška, ali neophodna.&nbsp; Morate da se borite, i morate da krenete od sebe. Mi se bavimo našim društvom zato što želimo da ono bude bolje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241201151216_318ffc314ffb05641d82abee7e7549cbdc17357caa51c71875ae35a142ce79b3" data-rendition-name="original" width="3500" height="2334" loading="lazy" alt="Vladimir Tagić"> <figcaption>Vladimir Tagić na snimanju „Sablje“(Photo: Katarina Marčetić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Kako mislite da bi Zoran Đinđić prošao danas - bi li uopšte uspio da se dohvati vlasti? Ako bi - kako mislite da bi to teklo u današnjoj Srbiji? GORAN STANKOVIĆ: Nezahvalno je govoriti o tome kada je njegova smrt toliko puno izmijenila tok naše istorije. On je bio nesvakidašnji političar i poseban čovjek, on bi se i danas razlikovao od svakog političara na sceni i siguran sam da bi njegovo postojanje neizmjerno uticalo na naše društvo i da bi i dan danas bio inspiracija i vodilja. PORTAL ETV: U prvom pitanju sam, sa razlogom, rekla da ste dali pažljiv uvid ovaj slučaj. Ipak, ne čudi da je javnost očekivala da se pažnja posveti još nekim detaljima. Zašto slučaj Svetlane Ražnatović, koja je procesuirana u tom periodu, nije prožet kroz Vašu „Sablju“? Mislim da se javnost za njeno odsustvo u seriji nije tako grčevita uhvatila jer se radi o estradnoj ličnosti i jer Srbija žudi za „žutilom“ - već jer je riječ o udovici komandanta paravojne formacije iz ratova devedesetih Željka Arkana Ražnatovića - čiju prljavu biografiju ni sama država decenijama ne uspijeva da izbriše. Fakat je da optužnica protiv Svetlane Ražnatović nije podignuta - ali „Sablja“ nam upravo daje realan prikaz u to da moćnici i kriminal na samom kraju ostaju na vrhu i nedodirljivi - iako tako isprva ne izgleda. Jeste li izostavljanjem njenog lika afirmisali taj narativ - ili ste zaista uvjereni da je supruga Arkana Ražnatovića, otjelotvorenja svega što predstavlja vladavina Slobodana Miloševića, toliko irelevantna za ovaj slučaj? VLADIMIR TAGIĆ: Nismo afirmisali nikakav narativ, niti nam je ideja da bilo koga poštedimo. Stvar je vrlo jednostavna. Ona je zanimljiva kao folklorno-tabloidni element, a ne zato što je bila, na bilo koji način, bitan faktor atentata na Zorana Đinđića. Ona jeste Arkanova žena i kao takva jeste naslijedila njegove prljave poslove. Arkan je ubijen tri godine prije ubistva Đinđića i ta dva zločina nemaju nikakave suštinske veze. Tačno je da su Duća i Kum tražili od Cece da im pruži alibi, ako zatreba, ali nije tačno da je ona znala šta se oni spremaju da urade. Za to je znala samo jako mala grupa ljudi. Ubacivati njenu priču u našu seriju bio bi čist senzacionalizam s naše strane i mi to nismo željeli da uradimo.&nbsp; PORTAL ETV: Tadašnji politički izazovi i saradnja sa međunarodnim sudom i danas oštro dijele srpsko društvo i političku scenu. Jeste li zbog toga nailazili na opstrukcije i izazove? Jesu li Vam dokumenta o „Sablji“ bila lako dostupna? GORAN STANKOVIĆ: Nećete vjerovati koliko su dokumenti o Sablji javno dostupni svima. Dakle, u prvom krugu imate knjige Miloša Vasića „Atentat na Zorana Đinđića“, zatim „Oni su jači od nas“, Miodraga Vukovića i Vojislava Tufegdžića, potom knjigu Mileta Novakovića „Državo ruke uvis“. Od toga može da se krene. Zatim imate 28 snimljenih epizoda „Insajdera“ na temu ubistva premijera, onda imate transkripte sa cijelog suđenja na internetu, gdje možete iz dana u dan da pročitate svačije javno svjedočenje. Samo nakon ovoga možete da donesete jako puno zaključaka.&nbsp; Međutim mi smo u saradnji sa policajcima koji su vodili akciju Sablja došli u posjed policijske dokumentacije koja je vođena za vrijeme akcije. Ono što je glavni problem jeste što je ljudima puno lakše da pogledaju dvije emisije, pročitaju tri članka i popričaju sa jednim čovjekom u kafani i da donesu stav o tome ko zapravo stoji iza atentata i koja zavjera je u biti stvarna. Nemam nikakav problem sa njihovim izvorima i mi smo takođe sve te izvore prošli - ali smo takođe uzimali i ove koje sam naveo. Kada se sve to uzme u obzir postaje veoma lako da se donese stav o tome šta se dogodilo i možete mnogo lakše da uvidite koja agenda stoji iza koje od teorija zavjera koje kruže.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241201151216_651f68dbefb894c6b1ebe73d068f4d31075a79f9e77e50dbdcc769127d92907d" data-rendition-name="original" width="5807" height="3872" loading="lazy" alt="Goran Stanković"> <figcaption>Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti: Goran Stanković(Photo: Nebojša Babić)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Koliko je do sad poznato javnosti - likovi novinarke Danice Mandić (Milica Gojković), Uroša - „malog“ (Lazar Tasić) i pandurskog dvojca Ljube i Rakića (Feđa Štukan i Ljubomir Bandović) su fiktivni. Danica i Uroš ipak neodoljivo podsjećaju na određene ličnosti - ili makar događaje iz realnog života. Je li lik Danice Mandić makar nekim dijelom inspirisan likom i djelom Brankice Stanković - za koju je u realnosti, kao i za Danicu u seriji, stigao snajper? VLADIMIR TAGIĆ: Brankica Stanković je vjerovatno najznačajnija novinarka u Srbiji u 21. vijeku. Njen rad je nama bio velika inspiracija i mi izuzetno poštujemo i cijenimo emisiju Insajder i ono što je ona postigla, ali naša Danica je inspirisana sa više različitih novinara koji su svojim poštenim radom doveli svoj život u opasnost. Svakako su nam, pored Brankice, bili inspiracija i Dada Vujasinović, Slavko Ćuruvija i Milan Pantić. Danica u našoj seriji preživi pokušaj atentata i to je nada, koju smo željeli da ostavimo na kraju, jedno zrno nade, da kažemo i sebi i drugima: vrijedno je boriti se, nije sve crno i bezizlazno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241201151216_f07953358e3db21773eabeaba96ee3bd02d4f3baf1cb07699bdd31f9be682fc4" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Milica Gojković"> <figcaption>Milica Gojković ubjedljiva u ulozi novinarke Danice Mandić(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: Ninoslav Konstantinović jedan je od pripadnika tadašnje najmoćnije mafijaške organizacije na Balkanu koji u Sablji nije procesuiran. Postoji teorija da je stigao do Hrvatske gdje je ubijen - isto dokle i Uroš „mali“ stiže u seriji. Je li njegov lik, makar dijelom, inspirisan Ninoslavom Konstantinovićem? GORAN STANKOVIĆ: Uroš je kombinacija nekoliko članova Zemunskog klana, jer je bilo nemoguće za kratko vrijeme u seriji uvesti i prikazati sve njih - a da postoji jasna distinkcija ko je ko.&nbsp; Čitajući o klanu i razvijajući likove koji predstavljaju taj klan vam se zgrči želudac i onda kada vidite da u javnosti još postoji jedna fetišizacija njihovog lika i djela, ne bude vam dobro.&nbsp; Uopšte ne želimo da pružamo prostor da se o njihovim zlodjelima gleda na neki senzacionalistički način. Serija prikazuje jedan period kada nema bilo kakve glorifikacije njihovog kriminalnog života i gdje oni doživljavaju svoj krah.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241201151220_d24cd00de205bd0ed0340b59f73b5ec6338ea223185211abd7e5ec8710ef985d" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz Sablje"> <figcaption>„Nema nikakve glorifikacije kriminalnog života“(Photo: Kadar iz serije „Sablja“)</figcaption> </figure>  PORTAL ETV: I Žarko Ilić (Zlatko Burić) je fiktivni lik. Personifikuje li on kompletan sistem u Srbiji - tj u ovom slučaju državu i DB? Mislite li da ste upravo kroz njegov lik najefektivnije uperili reflektore u slučaj ubistva Đinđića i ukazali na to kako funkcionišu Srbija i njena služba bezbjednosti - ali i samim tim generacijama koje tek stasavaju omogućili da bolje razumiju sistem koji nasljeđuju? VLADIMIR TAGIĆ: Kamo sreće da tako funkcioniše samo Srbija i njena služba bezbjednosti. Mislim da je situacija vrlo slična u mnogim zemljama u regionu, a i u svijetu. Pogrešno je misliti, i to je još jedan narativ koji se zloupotrebljava, da smo mi željeli da ocrnimo Srbiju. Ne, to nije istina, mi kritikujemo sistem zato što mislimo da Srbija može da bude mnogo bolja. Svako društvo treba da se suoči sa sopstvenim problemima i da sređuje svoje dvorište. Da se vratim na Vaše pitanje u vezi Žarka: Žarko jeste fiktivan lik, ali je takođe zasnovan na nekim stvarnim ličnostima do kojih smo istraživanjem došli, nastao je kao kombinacija par njih.&nbsp; PORTAL ETV: Nakon zajedničkog lansiranja uspješne „Jutro će promeniti sve“ djeluje da ste „Sabljom“ otišli korak dalje. Što Vam je bio najveći izazov u pripremi ovog serijala? Kolika je razlika u procesu stvaranja ove dvije serije i jesu li oni uopšte uporedivi? GORAN STANKOVIĆ: Uporedive su u tome što smo ponovo za centralne likove uzeli obične ljude koje pokušavamo da razumijemo i sa kojima ostvarujemo neki vid identifikacije.&nbsp; Nismo htjeli da nam glavni likovi serije budu javne ličnosti, političari ili vođe klana, već ljudi na koje je događaj ubistva premijera ostavio uticaj i koji pokušavaju sa tim da se izbore.&nbsp; Naravno da je centralni lik Zoran Đinđić, ali se preko sudbina naših fiktivnih likova čita naš autorski stav prema svemu što se događa. Definitivno je najveći izazov bio teret odgovornosti koju nosite sa ovakvom temom, odgovornost koje samo ime Zoran Đinđić sa sobom nosi - zato smo i proveli četiri godine u istraživanju ove teme - dok nismo bili sigurni da smo pronašli pravi ugao i u istraživanju stigli do trenutka kada možemo mirno da stanemo iza svega što u seriji postoji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241201151224_dd579bcc6a77073fc0bf56fe82d90a35b4871eb198013d75c35faa66a6c07bcb" data-rendition-name="original" width="3840" height="2160" loading="lazy" alt="Kadar iz serije Sablja"> </figure>  PORTAL ETV: Uzevši u obzir i pozitivne i negativne kritike na račun „Sablje“ - jeste li postigli cilj kojem ste stremili u pripremi ovog ozbiljnog serijala? Vidite li mogućnost da se u budućnosti ponovo posvetite ovako škakljivim temama? VLADIMIR TAGIĆ: Nije nam to prioritet. Želimo da se bavimo inspirativnim i zanimljivim temama, želimo da filmski i autorski idemo dalje. Šta će biti sljedeće, ne znam. Vidjećemo. Ali svakako će biti nešto za čim postoji unutrašnja potreba u nama. PORTAL ETV: „Sablja“ je, po prirodi same tematike, otvorila razne polemike u javnosti, ali mislim da Vam jednu stvar niko ne može zamjeriti: a to je izbor glumaca. Kako je tekao taj proces? Jeste li se dvoumili prilikom izbora ili su Vas u samoj pripremi, kao što su i publiku u emitovanju, odmah „oborili s nogu“? VLADIMIR TAGIĆ: To je studiozan proces gdje pokušavate da sklopite jednu komplikovanu slagalicu. Mora da se radi metodično i precizno. Željeli smo da iznenadimo sebe, da ne idemo očekivanim i utabanim putevima - već da nađemo rješenja koja će i nama, glumcima, a i publici biti zanimljiva i neočekivana.

Anja Ivanović

Režiseri „Sablje“ za Portal ETV: Suočavanje sa prošlošću potrebno je svima koji prljav veš guraju pod tepih

Viši sud u Beogradu odbacio je molbu za puštanje na uslovnu slobodu osuđenog bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije (JSO) Milorada Ulemeka Legije, potvrđeno je za N1 iz te sudske instance.
On je osuđen na ukupno 160 godina zatvora u postupcima za ubistvo premijera Zorana Đinđića, bivšeg predsjednika Predsjedništva Srbije Ivana Stambolića, pokušaj ubistva lidera SPO Vuka Draškovića, četvorostruko ubistvo na Ibarskoj magistrali, kao i za zločine „zemunskog“ klana. Po tadašnjem zakonu maksimalna kazna koju može da izdrži bila je upravo 40 godina, a zakonski sistem Srbije ne predviđa sabiranje kazni po različitim presudama. Kazna doživotnog zatvora uvedena je tek decembra 2019. godine, izmjenama Krivičnog zakonika (KZ) iz te godine.
Molbu je za njegovo puštanje na uslovnu slobodu podnio je advokat Aleksandar Kovačević.
Bivši komandant JSO u zatvoru je proveo 20 godina i šest mjeseci, što je nešto više od polovine kazne koju izdržava u zatvoru u Požarevcu.
Krivično vansudsko vijeće Višeg suda u Beogradu je najprije zaključilo da nijesu ispunjeni uslovi za podnošenje molbe, s obzirom na to da osuđeni nije izdržao dvije trećine kazne zatvora na koju je osuđen.
Po stavu suda, primjena blažeg zakona na počinioca krivičnog djela moguća je samo dok se određeni krivični postupak ne okonča pravnosnažno.
Ovo znači da se u slučaju uslovnog puštanja primjenjuju odredbe onog zakona koji važi u momentu izdržavanja kazne, a ne u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
U konkretnom slučaju Ulemeka Legije, u vrijeme izvršenja krivičnog djela Krivični zakonik je propisivao da se osuđenik može uslovno otpustiti nakon izdržane polovine kazne.
Sud je, kako saznaje N1, i to imao u vidu, ali smatra da se na uslovno puštanje primjenjuje ona odredba Krivičnog zakonika koji važi u vrijeme izvršenja kazne, što znači da je potrebno da osuđenik izdrži dvije trećine kazne zatvora da bi se uopšte podnijela molba za uslovno puštanje.
Inače, protiv ove odluke dozvoljena je žalba Apelacionom sudu u Beogradu.

Milorad Ulemek Legija ostaje u zatvoru

-Crnogorske vlasti treba da izbjegavaju preduzimanje bilo kakvih mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja ili medijske slobode, uključujući oštre javne kritike i optužbe na račun medija, te da riješe sva preostala pitanja u ovoj oblasti – saopšteno iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori na upit Televizije E uz upozorenje da ,,sloboda izražavanja predstavlja jedan od temeljnih principa Evropske unije i procesa pristupanja Crne Gore EU”.&nbsp; Naša medijska kuća zatražila je ocjenu od Deelegacije EU i na prijeteći narativ koji je na konferenciji ministar odbrane Dragan Krapović uputio novinarima portala Standard.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250920010924_91d0af67c4d041123f92f9fc38c3ca4cc7c6417c19f112882e24cea2874fad9b" data-rendition-name="original" width="1080" height="579" loading="lazy" alt="PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA KRITIČKE MEDIJE: Ministar Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Medijski zakoni usvojeni prošle godine, uključujući Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama, moraju se u potpunosti i efikasno primjenjivati, poručuju iz Delegacije. Dodaju i da Evropska komisija pomno prati sprovođenje poglavlja 10, imajući u vidu ambiciju Crne Gore da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava i okonča pregovore o pristupanju. -Ovi napori bili su od ključnog značaja za omogućavanje Crnoj Gori da ispuni privremena mjerila u oblasti vladavine prava, a EU očekuje da zemlja održi pozitivan zamah. U tom kontekstu, EU takođe očekuje da Crna Gora bez odlaganja imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kako bi se obezbijedila njena nezavisnost i efikasno funkcionisanje - zaključuju iz Delegacije. Podsjetimo, na konferenciju za medije, koju je 16. septembra organizovalo Ministarstvo odbrane, zabranjen je dolazak novinarima Antene M, a poziv nije upućen ni drugim medijima koji nijesu po volji resornom ministru iz redova Demokrata, među kojima su i TV E i Portal ETV. Krapović je otišao i korak dalje – pa je tog dana uputio poruke, koje se mogu doživjeti kao prijetnje, novinarima portala Standard, poručujući im da će se potruditi da kredibilitet njihovih pitanja i rada tog medija bude ,,pod posebnom pažnjom javnosti”. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Delegacija EU: Vlast mora da se uzdrži od mjera koje bi neosnovano mogle da ograniče slobodu izražavanja

Odluka prvostepenog suda da odbije zahtjev za oduzimanje spomenika Pavlu Đurišiću, iako se radi o predmetu koji predstavlja dokaz u postupku, predstavlja ozbiljno kršenje zakona i udar na pravni poredak Crne Gore, saopštila je predsjednica Crnogorskog foruma Jelena Marković.
- Ovakvim presudama se legalizuje nezakonito otuđenje i podriva autoritet institucija. Posebno je zabrinjavajuće što se sporni predmet i dalje nalazi u posjedu Srpske pravoslavne crkve, čime se dodatno ponižavaju državne institucije i pravosudni sistem - navela je Marković.
Ona je ocijenila da sudije koje donose ovakve odluke ne postupaju profesionalno i nepristrasno, već „navijački“, što ruši povjerenje građana u pravosuđe.
Crnogorski forum je pozvao predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić i Sudski savjet da ispitaju postupanje nadležnog sudije i udalje ga sa funkcije, te Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i Tužilački savjet da sankcionišu tužioce koji ne reaguju pravovremeno.
- Građanima se šalje poruka da nijesu zaštićeni, da se selektivno postupa i da je SPC jača od države. Ako želimo da ispunimo obaveze iz poglavlja 23 i 24 i ubrzamo put Crne Gore ka EU, mora se početi sa stvarnim, a ne političkim vetingom sudstva i tužilaštva - zaključia je Marković.

Crnogorski forum: Sudstvo i tužilaštvo pod uticajem SPC, neophodan stvarni a ne politički veting

Vaterpolisti Primorca su bez greške odradili meč od kojeg im je zavisilo mnogo toga u borbi za plasman u Ligu šampiona.
Kotorani su na turniru u Beogradu pobijedili Steauu 15:12 i realnost je da su napravili ogroman korak ka eliti. Da bi ispunili cilj potrebno je samo da u subotu (17.30 sati) budu bolji od francuskog Paj d’Eksa.
U tom slučaju bi u nedjelju protiv Novog Beograda imali direktan duel za prvo mjesto…
Crnogorskog vicešampiona su predvodili Jusuke Inaba i Marko Mršić sa po tri gola, dok su po dva postigli Savo Ćetković, Luka Murišić, Stefan Vidović i Balša Vučković. Jednom se upisao Nikola Brkić.
U prvom meču na turniru je Novi Beograd bio bolji od Paj d’Eksa 23:10.

Primorac pobjedom otvorio kvalifikacije za LŠ

Glumac Vladimir Jocović (35) i njegov brat R. J. (33) uhapšeni su zbog sumnje da su ubili taksistu u Čačku, potvrdio je MUP Srbije, prenosi Nova.rs.&nbsp;
Kako pišu mediji, srpski glumac Vladimir Jocović je od ranije poznat policiji zbog manjih prekršaja koje je činio u alkoholisanom stanju.
Vladimir Jocović i njegov brat R.J. uhapšeni su zbog sumnje da su zajedno sa još jednom osobom koja je u bjekstvu, nasmrt pretukli taksistu (50).
Vladimir Jocović je od 2024. godine imenovan za v.d. direktora Kraljevačkog pozorišta.
Glumio je u serijama Vrijeme smrti, Klan, Žigosani u reketu....

Glumac Vladimir Jocović uhapšen zbog ubistva taksiste u Čačku

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svojstvu parnične stranke &nbsp;kazao je u Osnovnom sudu da Agencija za sprečavanje korupcije služi političkim subjektima kao sredstvo manipulacije i sve to radi da bi narušila njegovu čast, ugled i dostojanstvo.
- ASK ispunjava želje vlasti - kazao je Đukanović.
On je ukazao da je ASK pokušala da ga predstavi da krši zakon iako to nije tačno.
-Državni organ krši moje pravo ličnosti iznošenjem netačnih podataka. ASK služi političkim interesima moje političke konkurencije - istakao je Đukanović.
On je ukazao da je Agencija prekršila i obavezu čuvanja bankarske tajne.
Sve to, prema njegovim riječima, ASK je uradila sa namjerom i zloupotrijebila njegove lične podatke.
Đukanović je kazao i da je Agencija za sprečavanje korupcije pokušala da ga predstavi kao čovjeka koji nije dostojan da obavlja funkcije predsjednika države i svih drugih.
- Pokušali su da mi nanesu štetu, moje postupanje je doživljeno kao nezakonito zato što 2019. nijesam prijavio uvećanje prihoda. Nije bilo nikakvog uvećanja, nijedan cent nije legao na moju karticu, moj sin je uplatio 16.000 eura na stečajni račun Atlas banke, nemam obavezu to da prijavim - naveo je Đukanović.
Sve je to mogla da provjeri ASK ali nije i tako je pokazala svoju neprofesionalnost.
- Pokušavaju da mene predstave da kršim zakon a zapravo oni to rade - naglasio je bivši predsjednik Crne Gore.
Đukanović je na pitanje sutkinje rekao da se osjeća loše koliko se može osjećati čovjek koji drži do časti.
On je ukazao i da je pokrenuo nekoliko sporova protiv čelnika ASK- a zbog zloupotrebe položaja.
-Ovo nije prvi put da se Agencija ovako ponaša prema meni - kazao je Đukanović.
Đukanovićeva punomoćnica, advokatica Ana Đukanović tražila je isključenje javnosti ali sutkinja Valentina Vuković odbila je taj prijedlog. I na tu odluku nema pravo žalbe.
Advokatica Đukanović tražila je da sa ročišta bude isključena javnost zbog zaštite podataka jer je zabranjeno iznošenje podataka o prilivima i odlivima sa računa.
Advokatica Đukanović smatra da su neosnovani navodi iz podneska tuženog a posebno na zahtjev za isključenje javnosti.
Prihvaćen je prijedlog punomoćnika tužioca da pribavi spisi Privrednog suda.
Đukanović je tužbu podnio protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) zbog povrede prava ličnosti.
Đukanović je tužio Agenciju za sprečavanje korupcije zbog odluke kojom je ta institucija utvrdila da je prekršio zakon u vezi sa rivolving karticom Atlas banke.
-Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FiWeGKmAmhus%3Fsi%3Da2VhN4SJKIwuKWGS&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đukanović: ASK ispunjava želje vlasti

U diplomatiju ulazi Ivana Živković, stomatološkinja i dosadašnja direktorica Direktorata za javno zdravlje pri Ministarstvu zdravlja – ona će biti na poziciji savjetnice u Ambasadi Crne Gore u Atini, saznaje portal ETV.&nbsp;
Ovo je još jedno političko postavljanje.&nbsp;
Živković je u Direktorat za javno zdravlje stigla još u vrijeme dok je Ministarstvom zdravlja rukovodila Jelena Borovinić Bojović. Imenovana je tada kao kadar Nove srpske demokratije. Po struci je stomatolog, bez prethodnog diplomatskog iskustva.
Stanija Kalpačina, donedavna savjetnica u Skupštini Crne Gore, imenovana je za trećeg sekretara u Ambasadi Crne Gore u Beogradu, saznaje portal ETV.
Kalpačina je u Skupštini obavljala funkciju samostalne savjetnice I – urednice u Odsjeku za fonografske i štampane zapise.
Portal ETV ranije je objavio da će Anesa Ramović, saradnica potpredsjednika Skupštine i funkcionera Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića, takođe biti raspoređena u diplomatsku mrežu – kao treći sekretar u Ambasadi Crne Gore u Zagrebu. Njen predlog za imenovanje došao je od lidera Bošnjačke stranke i ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića.

Umjesto stomatološke ordinacije, pravac diplomatija: Ivana Živković biće savjetnica u Ambasadi u Atini

Izvršni direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Krsto Radović (Demokrate) pokrenuo je disciplinski postupak protiv čak 25 zapošljenih za koje je inspekcija ustanovila da ne posjeduju sanitarne knjižice, a među njima su se našli i oni „koji nemaju direktnog kontakta sa vodom (zaštitari, higijeničarke, mašinisti)“, ali ne i njihovi neposredni rukovodioci „koji su bili dužni da isprate izvršenje ove obaveze“. Portalu ETV obratila se grupa zapošljenih koji tvrde da je Radović prikrio odgovornost „rukovodioca Tehničkog sektora Ivana Špadijera i šefice Službe kontrole kvaliteta Marijane Zenović, koji su njegovi saradnici od najvišeg povjerenja“. <h2>SELEKTIVNA ODGOVORNOST</h2> - Umjesto toga on je pokrenuo discipilnski postupak protiv svih 25 zapošljenih koji su se našli na spisku lica koja nemaju sanitarnu knjižicu. Ostaje nejasno i po kojem tačno propisu su zapošljeni, protiv kojih je pokrenut postupak, a koji nemaju direktan kontakt sa vodom, bili dužni da pribave sanitarne knjižice – ističu oni. Objašnjavaju da je Inspekcija zaštite zdravlja postupala po anonimnoj prijavi i uradila kontrolu na izvorištu Bolje sestre i konstatovala nepravilnosti, odnosno da radnici koji obavljaju poslove na tom lokalitetu nemaju sanitarne knjižice. Ističu da je menadžment Regionalnog vodovoda obezbijedio sanitarne preglede u Domu zdravlja Budva, ali da nijesu obavijestili zapošljene o terminima, niti je obezbijeđen prevoz zapošljenih koji žive u Podgorici i Nikšiću do Budve. - Ostaje nejasno zašto i neposredni rukovodioci nijesu pozvani na odgovornost zbog ovih „propusta“ nego im se u kontinuitetu dodjeljuju varijabile, a izvršni direktor Krsto Radović i predsjednik Odbora direktora Zoran Lakušić se hvale istorijskim rezultatima. Štoviše, postupak je inicirao Ivan Špadijer rukovodilac Tehničkog sektora, po dogovoru sa Krstom Radovićem – naglašavaju oni. Tvrde i da, navodno, „postupak nije sproveden protiv nijednog člana i simpatizera Demokrata, što dodatno pojačava sumnju da je ovo uvod u partijski obračun i čišćenje prostora kako bi se zaposlili članovi Demokrata“. Inspekcija je, kažu, izrekla kazne Marijani Zenović, šefici Službe za kontrolu kvaliteta i zaštite životne sredine i Anđeli Kankaraš, laborantkinji, „jer po opisu poslova jedino zapošljeni u navedenoj Službi imaju direktan kontakt sa vodom i obavezni su da imaju sanitarne knjižice“. - A Radović je pokrenuo disciplinske postupke protiv zapošljenih u drugim službama iako za njih ne postoji potreba da imaju sanitarne knjižice – kategorični su oni. <h2>RAZMIŠLJAJU O ŠTRAJKU</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091907090_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Regionalni vodovod"><figcaption>NEZADOVOLJSTVO RASTE: Upravna zgrada Regionalnog vodovoda (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>  Grupa zapošljenih koja se obratila Portalu ETV kaže i da razmatraju da stupe u štrajk, jer im je „do juče obaćavana isplata varijabile i 13-ta plata zbog rekordnih rezultata, a sada im se priprema teren za kažnjavanje i otkaze“. Podsjećaju da je u ovoj državnoj kompaniji stanje turbulentno, jer su svi u iščekivanju da Vlada konačno konstatuje ostavku Zorana Lakušića, koju je podnio još u decembru prošle godine, ali i da se razriješi Radović koji, kako su utvrdile inspekcije, ne ispunjava zakonske uslove da bude direktor. U nalozima za pokretanje disciplinskih postupaka Radović se pozvao na interne procedure kojima je propisana „obaveza sprovođenja zdravstveno-sanitarnih pregleda zapošljenih, shodno zakonom definisanom pravilniku, na svakih šest mjeseci“. Piše i da od 38 zapošljenih koji su u obavezi da se podvrgnu zdravstveno-sanitarnom pregledu koji su bili na spisku dostavljenom Domu zdravlja Budva 12. juna ove godine, njih 26 nije obavilo sanitarni pregled do dana nenajavljene kontrole sanitarne inspekcije objekta „Bolje sestre“, 28. avgusta. <h2>OZBILJNE NEZAKONITOSTI </h2> Radović je krajem juna uručio otkaz nekadašnjem rukovodiocu Sektora za pravne i administrativne poslove Vladimiru Ružičiću i bivšem šefu Službe za pravne i administrativne poslove Acu Ognjenoviću, krajem jula. I njih dvojica su u više navrata upozoravala na zabrinjavajuće stanje u Regionalnom vodovodu, obraćali su se premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru Damjanu Ćulafiću (Ministaratvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera), ali i na mnoge druge adrese. Do danas su bez odgovora. Portal ETV pisao je o brojnim pritužbama zapošljenih na postupanje predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića, koji je, smatraju oni, nanio ogromnu štetu kompaniji, zbog čega su Specijalnom tužilaštvu dostavljene i prijave protiv njega. Od maja 2021, kada su ga proruske i prosrpske vlasti, u okviru partijske raspodjele funkcija u državnim preduzećima, imenovale na čelo Odbora direktora, kako smo pisali, on je do novembra 2024. smijenio čak tri izvršna direktora – Gorana Jevrića, Josifa Đuraškovića i Borislava Ivankovića, a četvrtog, Krsta Radovića imenovao ne poštujući komapnijske akte, jer ovaj nije posjedovao potrebne reference, što je ustanovljeno i inspekcijskim nadzorom. Lakušić je kadar Demokratske narodne partije Milana Kneževića koji mu, prema našim informacijama „čuva fotelju“ u Regionalnom vodovodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091907090_84445b94875f29bec9da54f9e42d5bd8e8031420585d0ef52ef6afa6b658de15" data-rendition-name="original" width="1024" height="638" loading="lazy" alt="Zoran Lakušić i Krsto Radović"><figcaption>OZBILJNE OPTUŽBE: Zoran Lakušić i Krsto Radović (Photo: Regionalni vodovod)</figcaption></figure>

Radović pokrenuo disciplinske postupke protiv čak 25 radnika, ali ne i protiv njihovih šefova

Grupa zaposlenih u Radio-televiziji Crne Gore (RTCG) uputila je urgenciju rukovodiocu Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici, Dušku Milanoviću, zbog, kako navode, izostanka postupanja po njihovoj krivičnoj prijavi protiv Veselina Drljevića, aktuelnog predsjednika Savjeta RTCG.
Prijava je podnijeta još 24. januara ove godine, a odnosi se na navodno kršenje autorskih prava prilikom izrade doktorske disertacije. Zaposleni &nbsp;tvrde da je Drljević prepisao 36 strana Master plana crnogorskog turizma iz 2008. godine, koji je državni dokument Ministarstva turizma.
U urgenciji Milanoviću, zaposleni u RTCG navode da su „potpuno svjesni činjenice da skoro u nemogućim uslovima mora izaći na kraj sa raznim oblicima kriminala, od organizovanog do sporadičnog, od osoba koje nam pale zemlju do lica u mantijama koja bi zapalila Državu“.
- Uprkos tome, nije jasno iznimno sporo procesuiranje naše krivične prijave iz januara 2025. protiv Veselina Drljevića, trenutnog predsjednika Savjeta RTCG. Bez potrebe za opsežnim izviđanjem, lako je zaključiti da je Drljević prepisao navedene dijelove. On se pravdao da to niko ne bi namjerno uradio, što ostavlja utisak da nije bio u toku sa sopstvenom tezom. Očitim prepisivanjem, namjernim ili nenamjernim, prekršio je Zakon o autorskim i srodnim pravima, član 233 KZCG“, navodi se u urgenciji koju potpisuje šestoro zaposlenih – Srđan Čović, Časlav Vujotić, Mladen Vukčević, Tanja Šuković, Snežana Rakonjac i Vesna Banović.
Podsjećaju da je Drljevićev doktorat, i pored tih okolnosti, prihvaćen kao vjerodostojan u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore, na osnovu čega je stekao status docenta i preuzeo rukovodeću ulogu u Savjetu RTCG.
- Sa većinom članova Savjeta sličnog akademskog profila i potencijala, u posljednje četiri godine odlučivao je o raspodjeli 90 miliona eura iz budžeta građana, omogućavajući da ih nesmetano koristi trostruko nelegalni direktor RTCG, Boris Raonić - navodi se dalje u urgenciji.
Prema tvrdnjama potpisnika, u tom periodu javni servis bio je obilježen kontroverzama, sudskim sporovima i sumnjivim tenderima, a aktuelno je i pitanje raspodjele milionski vrijednih stanova zaposlenima.&nbsp;
- Bar desetak stanova će dobiti osobe angažovane od strane nelegalnog direktora sa svega par godina staža, dok će dugogodišnji radnici biti uskraćeni - ističu.
<h2>Izviđaj o prepisivanju u toku</h2>
Portal ETV je još u februaru objavio da je Osnovno državno tužilaštvo otvorilo izviđaj povodom sumnji da je Drljević u svojoj doktorskoj disertaciji koristio dijelove Master plana bez navođenja izvora. Kako su tada saopštili iz tužilaštva, prikupljena dokumentacija je u fazi analize.
Sam Drljević je u izjavi za medije priznao da se određeni dijelovi njegovog rada „poklapaju“ sa Master planom turizma, ali je negirao namjeru, uz poruku da bi takav postupak bio „besmislen“.
Ipak, radnici RTCG poručuju da čekanje tužilaštva predugo traje i da javni interes nalaže brzu reakciju.&nbsp;
- U nadi da ćete se efikasno pozabaviti Drljevićevim ‘doktoratom’, očekujemo da ovaj lako dokazivi slučaj ne bude obesmišljen i prolongiran - zaključuje se u urgenciji.

Tag: zoran-dindic