Većina pritvorenika u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) odustala je od štrajka glađu koji su započeli 9. aprila negodujući zbog loših higijenskih i zdravstvenih uslova, načina vođenja postupaka, te kršenja osnovnih ljudskih prava i pravnih principa.&nbsp;
To je Portalu ETV saopšteno nezvanično.
Prema našim informacijama, nešto više od 30 pritvorenika i dalje štrajkuje, a odluci većine, kako nam je rečeno, prethodila je posjeta predsjednika Višeg suda Zorana Radovića.
U štrajku je do sad bilo 186 osoba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuiks-strajkuje-186-pritvorenika-zdravstveno-stanje-svih-stabilno-razgovarali-sa-ombudsmanom&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
O problemu pritvorenika za Televiziju E je ranije govorio advoakt Mihailo Volkov kada je ocijenio da oni zaista žive u lošim uslovima, te da je zaista opterećujuća činjenica da se pritvor danas određuje i produžava šakom i kapom.
Razlozi i problemi na koji su ukazala pritvorena lica, kaže Volkov, su faktički i suštinski postojeći i nijesu, kako je rekao, plod nikakvih, zloupotreba.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvolkov-zdravstvena-zastita-u-uiks-u-svedena-na-minimum&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Njihovi su problemi dvojaki. Prvo se tiču tih prostornih, higijenskih i zdravstvenih uslova, a ti uslovi su zaista loši. Podsjetiću da su ti uslovi propisani Zakonom o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednosti gdje se jasno navodi u kakvim uslovima pritvoreno lice treba da bude. Zdravstvena zaštita pripada tom licu podjednako kao onome koje se nalazi van tih prostorija, svakako nije ista, u jednom predmetu mom klijentu nije bilo moguće pružiti &nbsp;adekvatnu zdravstvenu zaštitu u prostorijama UIKS-a što je konstatovao vještak, i to je bio jedan od razloga &nbsp;da se ukine pritvor i da se izrekne adekvatna mjera - naveo je on ranije.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oko 30 pritvorenika i dalje štrajkuje glađu, ostali odustali

&nbsp;,,Kume ovo sve što su nas nagrđivali po novina i hapšenja i progoni... Sve nam je Radonjić debeli smjestio sef Katnicevog spec tima“... ,,Takve na komade treba kidati bez milosti“... „Kakav je sa njim Lazović znaš li“... „Kao on nam je neprijatelj br1“. Ovo su samo neke u nizu Skaj poruka razmjenjivanih između visokorangiranih članova kavačke kriminale grupe. &nbsp; U Skaj prepisci jasno se uočavaju planovi klana Radoja Zvicera da se likvidiraju tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić... &nbsp; KAD SDT SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE Međutim, u optužnici specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića - koju je nakon ispravke potvrdilo tročlano Vijeće Višeg suda na čijem je čelu Zoran Radović – nema ni traga od ove komunikacije članova kavačkog klana. Naprotiv: tužilac Šoškić je slučaj protiv Katnića i Lazovića gradio na osnovu tvrdnje da su upravo glavni specijalni tužilac i visoki funkcioner policije bili dio kavačke kriminalne grupe ili zaštitnici člana te grupe Duška Roganovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić"> <figcaption>KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Međutim, na osnovu Skaj prepiski koje objavljuje Katnić – a u koje su Portal ETV i ETV imali uvid – očito je da su kavčani doživljavali Katnića i Lazovića kao ,,krvne neprijatelje“. &nbsp;Međutim, te bitne transkriptre sa nekad zaštićene Skaj komunikacije – tužilac Šoškić nije naveo u optužnici. &nbsp; Zašto su izostavljeni, da li je u pitanju greška ili svjesna tužilačka manipulacija Skaj poruka? &nbsp; O tome će se detaljnije govoriti tokom suđenja koje se očekuje. A i sudija Zoran Radović moći će da, do početka suđenja, analizira zbog čega je Vijeće Višeg suda dobijalo samo brižljivo selektovane Skaj poruke. &nbsp;&nbsp; <blockquote>,,Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima“, navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda.</blockquote> KATNIĆEVO PISMO RADOVIĆU &nbsp; Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, pritvoreni bivši glavni tužilac Milivoje Katnić dostaviće ove sedmice predsjedniku Višeg suda veći broj Skaj poruka koje, kako kaže, ,,na dan potvrđivanja optužnice nije mogao uraditi iz tehničkih razloga“. &nbsp; -Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima – navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda. Portal ETV i Televizija E 21. februara eksluzivno su objavili dio Skaj prepiski između osoba iz kavačkog kriminalnog klana koje je, prema evidenciji bezbjednosnih službi predvodio Radoje Zvicer, a koje su, prema navodima potvrđene optužnice, bili pod zaštitom Katnića, Lazovića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. TUŽILAČKE (RE)KONSTRUKCIJE Upravo ovi razgovori demantuju sve navode optužnice koju je potpisao tužilac Miloš Šoškić pokušavajući da ih na sve načine i bez ijednog dokaza, ijedne njihove poruke uveže da su svoje službene položaje podredili mafiji. Ipak, ovi razgovori sa nekad zaštićene skaj komunikacije pokazuju suprotno i iz njih proizilazi da je u tri navrata planirana i pokušavana likvidacija Milivoj Katnića i da ga smatraju neprijateljem koji ih progoni! &nbsp; Nijedna od brojnih poruka nije navedena u optužnici koju je pisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, zamjenik glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! Teza tužilaštva je da je Zoran Lazović formirao kriminalnu grupu u martu 2020. godine i da je je član postao Katnić. Da bi dobio na brojnosti - jer organizacija mora imati najmanje tri člana - tužilac Šoškić je „preuzeo je Čađenovića“ iz drugog predmeta!? ,,NEPRIJATELJ BROJ 1“ Iz razgovora Igora Božovića, visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe sa vođom tog klana Radojem Zvicerom od 5. decembra 2020. godine - kada su po navodima SDT uveliko Katnić, Lazović i Čađenović radili u korist te mafijaške organizacije - jasno proizilazi da su kavčani bili izloženi progonu Dragana Radonjića, bivšeg šefa SPO i prvog saradnika bivšeg glavnog specijalnog tužioca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede" data-rendition-name="original" width="828" height="546" loading="lazy" alt="SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja"> <figcaption>SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednom pasusu su poruke koje Portal ETV objavljuje, radi autentičnosti, uz sve slovne ili gramatičke greške. &nbsp; „Kume ovo sve što su su nas nagrdjivali po novina i hapšenja i progona sve nsm je radinjic debeli smjestio sef katnicevog spec tima, svega mi sve sam povezao od početka sve... „Kakav je sa njim lazović znaš li“... piše Božović Zviceru na što mu ovaj odgovara „Ka on nam je neprijatelj br1“. U porukama Božović pita Zvicera „Radonjic se supka lazoviću &nbsp;jeli“, na što Zvicer odgovara „da“. Božović se žali Zviceru kako ga je Katić procesuirao na „silu“... „Mene je ubacio u prucu na silu djece miz katnic mi he rekao dz moraju odluciti sto ce sa mnom i sjebali me sa procesom“ na to Zvicer konstatuje „ sve on“ i „ma nagrdili su nas“. Upravo iz ovih poruka, prema stavu Katnića, nesporno je da su on i Radonjić neprijatelji broj jedan osobama iz kavačke kriminalne grupe i to u decemru 2020. godine kada je navodno radio za tu grupu. Sve teze tužilaštva ruše se kao kula od karata, upravo na osnovu razgovora osoba iz mafijaškog klana koji je bio navodno zaštićen od progona. &nbsp; ULOGA DUŠKA ROGANOVIĆA Pritvoreni Katnić otkriva da je upravo Duško Roganović koji, prema stavu tužioca Šoškića, nije procesuiran uprkos navodnim dokazima, odlučio da bivšeg glavnog specijalnog tužioca ubije i „posalo je svoju najbolju ekipu ubica da ga pratu uz pomoć dronova“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8" data-rendition-name="original" width="528" height="763" loading="lazy" alt='KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović'> <figcaption>KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na meti kavčana, kako navodi Katnić, bio je i Radonjić i njegova likvidacija je takođe pripremana. &nbsp; U prilog toj tvrdnji Katnić citira konverazciju Roganovića upućenu Božoviću“: &nbsp; „Ja sam na klackalici, uhapsili troje sto su radili robu, traze kuma, alku, joleta, glija, i zua ce sjutra saslusati u 10 h u tuzilastvo“., „A onaj Radonjic je hjihov sigurno“, „To je onaj debieli sto je sa katnicem stalno“ „On je jak i sve on to gura“ „Prvi katnicev covjek“ „Da ako ih sad smjene, nova vlada je izglasana i od ponedjeljka startuje. Bice tu dosta izmjena.. To da sigurno, ali nema druge kume ko je u cg najebao je. Sad jedino preko spasava ovog terora i pretresa“... Zna sad sve i samo pazenje, i da ih uhvati kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“.... PLANIRANE LIKVIDACIJE -Duško Roganović još 2020. u 12 mjesecu tri dana nakon što sam mu navodno pomogao da ga krivično ne gonimo organizuje moje ubistvo i to da me prate baš onim dronovima što su spremali za Jovana Vukotića a ovo proizilazi iz poruke Duška Roganovića koja glasi „kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“, aparat je dron a gledaju pomoću kamera – obrazlaže Katnić u pismu sudiji Radoviću &nbsp;komunikaciju među kavčanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66" data-rendition-name="original" width="1024" height="602" loading="lazy" alt="RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić"> <figcaption>RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Katnić je ukazao i da je su planirali da njega i Radonjića ubiju kada bude došao do Bajramovica i to ,,puškom koja ima prigušivač“. Roganović zlokobno predlaže: „mogu se u ona brda odraditi tišinom da ih ne nađu za par sati“. Katnić je ukazao da prema njemu, Radonjiću i Čađenoviću osobe iz kavačke mafijaške organizacije imaju veliki animozitet kao i prema sada pokojnom Jovanu Vukotiću, koji je slovi za šefa škaljarskog mafijaškog klana“. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužioca ukazuju da su iz kavačke grupe vjerovali da je njegov tim protiv njih zajedno sa Vukotićem. U prilog toj tvrdnji pritvoreni Katnić je naveo komunikacije Roganovića i Božovića. &nbsp; Katnić ukazuje da ovakve prijetnje Roganović upućuje šest dana od datuma za koji tužilac Šoškić tvrdi da su glavni specijalni tužilac i policijski funkcioner Lazović, kao i specijalni tužilac Čađenović odlučili da Roganoviću pomognu?! -Ne čudi me stav Duška Roganovića koji je od izdajnika i odbjeglih ubijeđen da su Katnić, Čađenović i Radonjić sa Jovicom Vukotićem učestvovali u ubistvu njegova dva brata i oca. Čudi me što ne postoji niko u državi Crnoj Gori za koju sam časno i pošteno radio 36 godina da ustane, kao što su uvijek građani Crne Gore ustajali protiv nepravde, i spriječe zločin tužilaštva kojeg sprovode već godinu protiv mene. Izuzev male grupe koja pokušava da me zaštiti – zaključio je Katnić. Katnić i Lazović su od 15. aprila 2024. godine u pritvoru. Optužnica protiv njih potvrđena je u drugom navratu. Ono što je jasno od početka ovog procesa da se radi o motivisanom progonu ljudi koji su bili ključne figure u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp; Oni u UIKS-u čekaju početak suđenja a postupak će voditi sudija Višeg suda Veljko Radovanović. Sa njima će se na optužničkoj klupi naći i tužilac Saša Čađenović, iako je njemu optužnice potvrđena prije više od šest mjeseci i u drugom slučaju. &nbsp; &nbsp;

Marija Žižić

Draško Đuranović

1250x600

1084x550

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Da li je neko od vas - ili ljudi oko vas - član organizovane kriminalne grupe? &nbsp; Djeluje čudno, ali nakon što je Vijeće Višeg suda u Podgorici u petak izvijećalo, a danas konačno i objavilo - da je potvrđena optužnica protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića - pitanje sa početka ove priče - sasvim je na mjestu. &nbsp; Jer, troje sudija Vijeća Višeg suda - predsjednik Zoran Radović, članica Vesna Kovačević i član Nenad Vujanović - potvrdili su optužnicu u kojoj piše da je nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović nekog nepoznatog dana osnovao neku kriminalnu grupu, čiji je član, koliko je za sada poznato, bio bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031819034_e5e360bcab21e51e635906781043192432f8c3321e30c94fb26accab997765e2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025031819034_e5e360bcab21e51e635906781043192432f8c3321e30c94fb26accab997765e2" data-rendition-name="original" width="2560" height="1707" loading="lazy" alt="VRLO SPORNA ODLUKA: Predsjednik Višeg suda Zoran Radović"> <figcaption>VRLO SPORNA ODLUKA: Predsjednik Višeg suda Zoran Radović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali je nepoznato: ko je još bio član kriminalne grupe? Specijalno tužilaštvo tvrdi da su to bila – citiram – ,,još neka druga za sada neidentifikovana lica”. &nbsp; Koja su to lica? E, to nije bilo poznato specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću tokom pisanja prve optužnice. Nije poznato i nakon dorađene optužnice. Kao što nije bilo poznato ni prije 15 mjeseci, kada je navodna istraga navodno započeta. Sada je čak i laicima kristalno jasno: ta se lica neće znati ni nakon završetka suđenja! &nbsp; I to sve već poprima oblike naučne fantastike i čuvenog pitanja - o postojanju ili nepostojanju neidentifikovanih letećih objekata, čuvenih NLO-a. &nbsp;&nbsp; Samo, ovo nije naučna fantastika. Više djeluje kao brutalno ruganje pravu i pravdi. Naročito kada se zna redosljed dešavanja u ovom procesu. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031819034_4a9b800de52afc1b5a21ef2eeaa3650e9d6eef57efec310c0576e0dcf914602f.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031819034_4a9b800de52afc1b5a21ef2eeaa3650e9d6eef57efec310c0576e0dcf914602f" data-rendition-name="original" width="1516" height="517" loading="lazy" alt="ZAKONSKA ODREDBA: Kriminalna grupa MORA imati makar tri člana "> <figcaption>ZAKONSKA ODREDBA: Kriminalna grupa MORA imati makar tri člana(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  U prvom navratu, kada je pisao optužnicu, specijalni tužilac Šoškić je zaboravio da, po slovu Krivičnog zakonika Crne Gore, organizovana kriminalna grupa mora - dakle: mora - imati najmanje tri člana. Zaboravio je i da saopšti precizno vrijeme kada je kriminalna grupa osnovana. Tužilac Šoškić nije umio da objasni i kako je Lazović nezakonito naredio skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima Belivuku i Miljkoviću – kada takva &nbsp;zabrana nikada nije postojala! &nbsp;&nbsp; A onda je u neka tri dodatna radna dana, tužilac nešto dodatno doradio. &nbsp; A što je uradio? Prvo je ubacio – i to iz druge optužnice - bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića - kao trećeg člana kriminalne grupe. I to je Šoškić izveo vrlo lako, kao da je tražio trećeg za preferans. &nbsp; Dakle, Čađenovića je ubacio u optužnicu sa Lazovićem i Katnićem, iako je bivši tužilac na drugoj optužnici osumnjičen da je član druge kriminalne grupe istog kriminalnog klana. &nbsp;&nbsp; Sada dolazimo zaista do neke vrste senzacionalnog pravnog ali i naučnog otkrića. Dakle: bivši tužilac Čađenović se tereti da je bio član dvije kriminalne grupe istog kriminalnog klana, što znači da je isto lice operisalo istovremeno u dvije grupe na različitim lokacijama, što opet zaista - ruši sve zakone fizike. &nbsp; Kao što nije objašnjeno po kom članu zakona je Saša Čađenović bio član kriminalne grupe jedva nekih – 35 dana?! Je li mu u međuvremenu istekao ugovor, je li prestao biti član grupe... O Tome Šoškić, naravno, ni riječi, kao ni Vijeće Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031819038_d1ab29a4d0d7abd24029030ffcaea0fb4f858dda1d932f82e3ead71c2b31dbcf.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031819038_d1ab29a4d0d7abd24029030ffcaea0fb4f858dda1d932f82e3ead71c2b31dbcf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PRAVNE PRAZNINE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac za organizovani kriminal "> <figcaption>PRAVNE PRAZNINE: Miloš Šoškić, specijalni tužilac za organizovani kriminal(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, djeluje karikaturalno, djeluje kao ruganje pravu i pravdi. Vijeće Višeg suda u ponovljenom slučaju prihvatilo je da postoji kriminalna grupa za koju ni tužilaštvo ni Viši sud ne znaju sastav, ne znaju tačno vrijeme osnivanja i ne znaju mehanizme pranja novca za koje krive i Lazovića i Katnića. &nbsp;&nbsp; Ali, rekosmo već, ovo nije karikatura, nije naučna fantastika, ovo je realnost. Mučna crnogorska realnost. I još Vijeće Višeg suda tvrdi danas da nije ovlašćeno da ,,vrši ocjenu protivrječnih dokaza”?! &nbsp; Stvarno, a zašto onda služi kontrola optužnice, da se bez dokaza ide na suđenje? &nbsp; Definicija politički motivisanog, namještenog, sudskog procesa ide otprilike ovako: montirani proces ili postupak, montirano suđenje, odnosno sudska predstava ili sudska farsa su neformalni izrazi koji u najširem smislu označavaju sudske postupke ili postupke čiji je ishod unaprijed određen. Odnosno: čija je jedina svrha podvođenje pravosuđa volji najviših organa vlasti neke države. &nbsp; Svaka sličnost ove definicije sa odlukom Vijeća Višeg suda u Podgorici je - namjerna. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Viši sud i veća bruka

Suđenje Milošu Medenici, njegovoj majci Vesni Medenici, bivšoj predsednici Vrhovnog suda, koji se terete da su bili članovi kriminalne grupe danas je u Višem sudu odgođeno za 17. mart.
Zahtjev odbrane za izuzeće sutkinje Vesne Kovačević odbio je predsjednik Višeg suda Zoran Radović.
U obrazloženju je naveo da ništa ne ukazuje pristrasnost sutkinje Kovačević koja je odlučivala o produženju pritvora za Nikolu Raičevića.
Takođe, odlučeno je i da ovaj postupak protiv Medenica i ostalih bude spojen sa predmetom protiv Nikole Raičevića, koji se tereti da je bio dio grupe koju je formirao Miloš Medenica.
Sutkinja Kovačević navala je da će biti vođen jedinstveni postupak.
Prema optužnici SDT - a organizacija Miloša Medenice koju čini 17 članova stvorena je radi šverca cigareta marihuane kao i nezakonitog uticaja na donošenje sudskih odluka.
Osim Miloša i Vesne Medenice na optužnici su i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, bivši fudbaler Luka Bakoč i Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Darko Lalović, Petar Milutinović i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.Ovaj predmet je bila zadužila sutkinja Nada Rabrenović ali nakon skoro dvije godine od potvrđivanje optužnice i poslije više od 20 odgađanja ročišta suđenje treba da krene ispočetka. Predmet protiv Medenica i ostalih oduzet je od sutkinje Nade Rabrenović koja se već duže vrijeme nalazila na bolovanju.
Vijeće Višeg suda ranije je odbilo prijedlog odbrane da se sa slobode brani Medenica uz položeno jemstvo od 1.4 miliona eura koje je njegova porodica ponudila.

Odbijen prijedlog za izuzeće sutkinje Kovačević, predmet za Medenice i ostale spojen sa postupkom protiv Raičevića

Ovoj optužnici nema ni ispravke ni popravke - poručio je u izjavi za Portal ETV advokat Zoran Piperović nakon što je specijalni tužilac Miloš Šoškić dostavio Višem sudu ispravljenu optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića koju mu je predsjednik tog suda Zoran Radović prije tri dana vratio jer je puna „pravnih rupa“.
Radović je osporio optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva iz više različitih pravnih razloga, osporavajući čak i tužiočevu optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznati ni njeni članovi, ni vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnice specijalnog tužioca Miloša Šoškića kojim se Lazoviću stavlja na teret skidanje zabrane ulaska Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u Crnu Goru – iako takva pisana zabrana nije postojala u MUP-u.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsoskiceva-optuznica-prepuna-pravnih-rupa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Piperović je decidan da se po ova optužnica ne može krivično-pravno ozbiljno razmatrati.
- Ne znam šta ima u preciziranoj optužnici, ali znam da to mora da bude ispravljena optužnica. Čisto zanatski u toj optužnici mora da bude tretiran i Saša Čađenović jer je traženo vrijeme kada on postaje član OKG - a to vrijeme tretira istovremenost za Lazovića, Katnića i Čađenovića. Ako Čađenović ne bude u optužnici, a ne može da bude, kako ćemo da znamo - ako on ne bude tretiran i ako ne bude prisutan ročištu za potvrđivanje - naveo je Piperović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 76.2596%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-dostavilo-visem-sudu-ispravljenju-optuznicu-protiv-katnica-i-lazovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U tom kontekstu je ustvrdio da svako lice, za koje se nešto tvrdi u optužnom aktu, mora da pred sudom iznese svoje kazivanje - je li ili nije član OKG.
- Opet, ako bude tretiran Čađenović, a tada ne može, nemamo tri člana OKG, odnosno, imamo eventualno fakat da postoji treći koji nije u optužnici. Da li će on po ovoj optužnici eventualno biti pozvan na glavni pretres kao okrivljeni, a nije prošao kontrolu optužnice, i ista mu nije nikada data, nije mu omogućeno da se izjasni, ili će biti eventualno buduće suđenje Lazoviću i Katniću - a Čađenović će biti pozvan iako mu nije uručena optužnica - rekao je Piperović.
Ne zna, kaže, ni kako će se precizirati posljedice dvije zloupotrebe položaja.
- Od kojih se jedna sastoji u tome što su Belivuk i Miljković sjedjeli sa nekim na ručku, a druga što jednom licu nije pretresen stan, jer nema posljedice u kondicionalu. Ili u prevodu: da li bi se nešto našlo ili ne - dodao je on.
Uostalom, pita i kako precizirati cilj kriminalne organizacije.
- Ja sam već i jednom rekao da ova optužnica može da se dostavi poptuno identična prvoj ili krivično-pravno nedostatnija. Uostalom, sačekajmo sad – zaključio je Piperović.

Piperović: Optužnici protiv Katnića i Lazovića nema ni ispravke ni popravke

U pravnoj teoriji i praksi pritvor za osumnjičene ili okrivljene je mjera kojom se obezbjeđuje prisustvo stranke u postupku, posebno u slučajevima kada postoji osnovana mogućnost da se osoba neće odazvati pozivu tužilaštva i suda. U Crnoj Gori imamo niz primjera da tužilaštvo predlaže pritvor - a sud prihvata prijedlog tužilaštva - iako je veliko pitanje da li zaista postoji realna opasnost da osoba ne bude aktivan sudionik postupka, ili da postoje drugi opravdani razlozi da neko lice bude lišeno slobode.
U emisiji "Dokaz", koja se emituje na TV E večeras od 22 sata, razgovaralo se na temu da li je mjera pritvora izuzetak ili pravilo.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je da pritvor "ni na koji način ne smije da bude sankcija". &nbsp;
- Rekao bih da se u javnosti često stiče utisak da ukoliko lice nije u pritvoru, da je samim tim oslobođeno bilo kakve eventualne buduće sankcije. &nbsp;Mi moramo da mijenjamo percepciju svega toga na način što ćemo pristupati ili pokušati da u sistem, u značajno većoj mjeri, koristimo i ostale modele prisustva - kazao je Božović u emisiji "Dokaz" na TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Do9_avV4vOpA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dm-ZTe3xEMPI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Zoran Radović smatra da se previše poseže za pritvorom kao mjerom obezbjeđenja prisustva okrivljenog.
- Mislim da u neko dogledno vrijeme treba raditi na tome da se više primjenjuju alternativne mjere - dodao je on.
Saglasio se sa ministrom pravde da građanin poistovjećuje onog osumnjičenog kome nije određen pritvor, sa onim koji je oslobođen od optužbe.
- Sa druge strane tužioci nekako, može se reći, vole kada je okrivljeni u pritvoru - ukazao je Radović u emisiji "Dokaz".
Advokatica Bojana Franović Kovačević naglasila je da je postalo pravilo da kada Specijalno državno tužilaštvo pokrene određeni postupak "pritvor mora biti određen".
- Pritvor, ako je ikako moguće, ne izricati već koristiti druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - naglasila je ona.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D3T4lWqK9I-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Predsjedniku podgoričkog Višeg suda veći je problem kada pritvor traje dugo, a kada bi se, ističe, ista svrha mogla ostvariti nekim alternativnim mjerama.
Sa njim je saglasan i ministar pravde prema čijem mišljenju pritvor treba da traje što je moguće kraće.
- Apsolutno sam za to da pritvor, ako je ikako moguće, se uopšte ne izriče već da se koriste druge mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog - podvukao je Božović.
Radović se osvrnuo i na alternativne mjere nadzora koje bi trebalo više koristiti u praksi sudova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Db-IhdgjKszQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Jedna od veoma finih mjera nadzora je jemstvo. Ono se koristi ali očigledno ne u dovoljnoj mjeri. Sa druge strane imamo mjeru nadzora zabrana napuštanja stana iliti kućni pritvor. Međutim, kada je u pitanju kućni pritvor, koji bi mogao daleko više u praksi sudova da se eksploatiše, imamo jedan "mali problem". Još uvijek Ministarstvo unutrašnjih poslova nije nabavilo takozvane nanogice. Prilično sam uvjeren kada bi se ova mjera mogla obezbijediti da bi se u nadležnosti Višeg suda u Podgorici, broj pritvorenih lica mogao smanjiti barem za 20 odsto - naglasio je Radović.
Za Franović Kovačević nedopustivo je da se druge mjere nadzora ne izriču jer postoje tehničke prepreke.
- Činjenica da se svi slažemo da pritvori predugo traju i da postoje druge mjere, a da se ne izriču iz razloga što postoje tehničke prepreke, najbolje govori koliko se krše prava okrivljenih. Dvadeset odsto je veliki procenat. U tom smislu, za tu mjeru je nedopustivo da je mi ne izričemo zato što nemamo uslova - rekla je u emisiji "Dokaz" Franović Kovačević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUaVdlwurgiM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>"Od integriteta i kuraži sudije zavisi da li će odrediti pritvor"</h2>
U emisiji "Dokaz" bilo je riječi i o mogućem medijskom uticaju na sudske odluke.
Radović ne isključuje mogućnost da ona postoji jer, kaže, "svi smo mi ljudi". Ipak, kaže, od "integriteta i kuraži sudije" zavisi da li će odrediti pritvor.
- Stvara se nekad i atmosfera linča na neki način kroz medije, kroz nevladine organizacije... U najvećoj mjeri zavisi od integriteta tog sudije, od njegovog znanja, od njegove stručnosti, od njegove lične kuraži, u konkretnom slučaju hoće li ili neće odrediti pritvor - kazao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DNfJq_v-G16c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Za advokaticu Franović Kovačević činjenica da je potrebna kuraž iliti hrabrost sudija da odredi ili ne odredi pritvor, najbolje govori, kako kaže, u kakvoj atmosferi se radi i u kakvom stanju su pravosuđe i društvo.
- Ne bi trebalo uopšte da je pitanje hrabrosti hoće li se prihvatiti prijedlog za određivanje pritvora ili ne. To bi trebalo da bude pitanje struke. Ima razloga nema razloga. Tužilac je obrazložio prijedlog, tužilac nije obrazložio prijedlog. Vjerujem da će pobjeći, ne vjerujem da će pobjeći. To su vrlo jednostavne stvari - poručila je ona.
Emisiju "Dokaz" pogledajte večeras od 22 sata na televiziji E.

Portal ETV

Božović: Pritvor ne smije da bude sankcija; Radović: Koristiti alternativne mjere nadzora

Rusija je osudila Oskara Dženkinsa, državljanina Australije, na 13 godina zatvora zbog borbe na strani ukrajinskih snaga.
Dženkins je proglašen krivim od strane suda u Luhansku za učešće u oružanom sukobu kao plaćenik, saopštili su tužioci, nakon što je presuđeno da se borio za Ukrajinu protiv Rusije između marta i decembra prošle godine.
Australijska ministarka vanjskih poslova Peni Vong izjavila je u subotu da je njena vlada "zgrožena" presudom, nazivajući je "lažnim suđenjem" i pozvala Rusiju da se prema Dženkinsu odnosi u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
Australija je više puta pozvala na oslobađanje Dženkinsa, koji je porijeklom iz Melburna, otkako su ga ruske snage zarobile u decembru.
Ruski tužioci optužili su Dženkinsa da je primao između 7.400 i 10.000 dolara mjesečno za borbu u Ukrajini kao plaćenik. Kremlj tvrdi da plaćenici podliježu krivičnom gonjenju i da nemaju pravo na zaštitu ratnih zarobljenika prema međunarodnom pravu.
Na fotografiji koju je podijelio sud pod kontrolom Rusije u Luhansku, Dženkins je viđen kako stoji u staklenom kavezu s rukama iza leđa.
Sud je naredio Dženkinsu da služi kaznu u kaznenoj koloniji s maksimalnim obezbjeđenjem.
Smatra se da se Dženkins pridružio međunarodnoj brigadi među ukrajinskim redovima, prenosi Rojters. Njegovo hapšenje je otkriveno krajem prošle godine kada se na ruskim Telegram računima pojavio video na kojem se navodno vidi kako je Dženkins odveden kao ratni zarobljenik.
Na snimku se vide Dženkinsove ruke su čvrsto vezane i kako ga nepoznati muškarac dva puta udara u glavu. Govoreći mješavinom engleskog, ukrajinskog i ruskog jezika, predstavlja se kao "vojnik" i kaže da je učitelj u Kini i student u Australiji.
Australija je više puta osudila rusku invaziju na Ukrajinu i dala je Kijevu blizu milijardu dolara pomoći od 2022. godine, dok je njena vojska obezbijedila obuku za ukrajinske oružane snage.

Rusija osudila Australijanca na 13 godina zatvora zbog borbe na strani ukrajinskih snaga

Službenici Uprave policije spriječili su novi povi pokušaj likvidacije - kazao je na društvenoj mreži Iks (X) potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.
- Službenici Regionalnog centra "Jug" - Odjeljenje bezbjednosti Kotor uhapsili su tri državljanina Srbije koji su, kako se sumnja, po nalogu državljanina Crne Gore iz Nikšića formirali kriminalnu grupu s ciljem da likvidiraju lice iz Kotora - naveo je Bečić.
Istragom je, kako dodaje, utvrđeno da su osumnjičeni detaljno planirali napad, odnosno "iznajmili stan u Budvi, pratili kretanje žrtve i pripremali teren za napad".
- Organizator grupe, državljanin Crne Gore iz Nikšića, takođe je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog organizovanog &nbsp;kriminalnog udruživanja. Uprava policije nastavlja uz brojne izazove odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i poručuje: Nijedna kriminalna grupa neće biti iznad zakona - poručio je Bečić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBecicAleksa%2Fstatus%2F1923685689712881983%3Ft%3DyA8-MqNfCzgWaafH5Ft1yw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ovim povodom se iz Uprave policije još nijesu oglašavali.

Bečić: Spriječena likvidacija, uhapšen Nikšićanin i tri državljanina Srbije

Poslanici u kosovom parlamentu ni danas, u 17. pokušaju, nisu glasali za formiranje izborne komisije za tajno glasanje za predsjednika Skupštine Kosova.
Poslanici bivših opozicionih stranaka nisu predložili članove izborne komisije, a nisu ni glasali za sastav komisije, što je dovelo do prekida sjednica.
Za formiranje komisije je glasalo 53 poslanik, jedan glas je bio protiv, a na sjednici bilo prisutno 99 od 120 poslanika.
Nastavak naredne sjednice je zakazan za 19. maj.

Skupština Kosova nije konstituisana ni poslije 17. pokušaja

Evropska unija (EU) upravljanje granicama ne svodi na njihovo ukidanje, već ih pomjera, jača i redefiniše, zbog čega je, usljed fokusa Evrope na migracije tokom poslednje decenije, Zapadni Balkan postao evropska granična zona, smatra direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope, Florian Biber.
Biber je to rekao na međunarodnoj konferenciji „Granice u JIE: geografija ili imaginacija?“, koja je u petak, u okviru projekta Zajedničkih istorijskih čitanki (www.jointhistory.net), otvorena u Podgorici.
On je, na panelu „Teorijski pristup granicama“, kazao da se u razgovorima ljudi često čuje da EU eliminiše granice i da one nestaju, a što je samo dio priče.
- EU ima i mnoge druge funkcije kada su granice u pitanju - istakao je Biber.
Kako je kazao, radi se o pomjeranju granica, a ne o njihovom nestajanju.
- Ono što EU radi nije samo uklanjanje granica, već pomjeranje, razgraničavanje i ponovno uspostavljanje granica - u smislu da stvara nove granice, jer svaka spoljašnja granica postaje stroža, mnogo jača, moćnija i restriktivnija - naveo je Biber.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fneophodna-politicka-volja-kako-bi-nastava-istorije-bila-oslobodena-etnocentrizma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao da se tu govori i o proizvodnji granica, navodeći primjer da prelazak iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku više nije prelazak iz jedne države u drugu, već prelazak u širi politički prostor.
- Na taj način, granice dobijaju potpuno novo značenje koje ranije nijesu imale. I to nije samo simbolična promjena, već i infrastrukturna. Stvara se potreba za kontrolom i upravljanjem koje ranije nije postojalo - objasnio je Biber.
Kako je rekao, stvara se i razlika u značenju, jer te granice više nijesu samo nacionalne, već i „evropske granice“.
Prema riječima Bibera, granice nestaju, ali nikada nijesu potpuno nestale.
- Svaki put kada putujem iz Slovenije u Austriju, granica kao da nestaje, ali ona je i dalje tu - naveo je Biber.
On je objasnio da je tokom pandemije koronavirusa došlo do velikog škoka, kada su iznenada sve države uvele granične kontrole na mjestima gdje ljudi nijesu navikli da ih bude.
- Mjesta gdje su nekada bile granične kontrole više nijesu ni pod nadzorom policije, ali te lokacije ipak mogu ponovo biti aktivirane, tako nemoguće ili nevidljive granice iznenada ponovo postaju moguće - dodao je Biber.
On je rekao da EU uvodi i nove mehanizme selekcije, navodeći da više nije u pitanju samo državljanstvo neke države, već je to sada mnogo šira kategorija – evropsko državljanstvo, koje ima značaj na tim granicama.
- Vrlo često, ako prelazite granice i ne izgledate evropski, bićete zaustavljeni i provjereni - kazao je Biber.
Kako je naveo, postoji vrlo jasna hijerarhija kontrole – ko treba da bude zaustavljen i kontrolisan, a ko ne.
- To pokazuje rasne i identitetske hijerarhije koje ove granice stvaraju i održavaju - dodao je Biber.
On je rekao da se stvaraju "elastične" granice, a primjer toga je migracioni prihvatni centar u Albaniji, koji je izgradila italijanska Vlada.
- Time se, faktički, italijansko prisustvo prenosi u Albaniju. Koliko znam, niko još nije stvarno bio tamo, ili je bio vrlo kratko, zbog pravnih sporova koje su pokrenuli italijanski sudovi. Ali to je klasičan primjer stvaranja granica unutar drugih teritorija - objasnio je Biber.
Prema njegovim riječima, bez evropskih graničnih režima, to ne bi bilo moguće.
- To je dio evropskog „pravljenja granica“, koje utiče na Jugoistočnu Evropu, stvarajući nove male enklave ili teritorije - dodao je Biber.
On smatra da je najvažniji aspekt to kako je, zahvaljujući evropskom fokusu na migracije tokom poslednje decenije, Balkan postao evropska granična zona.
- I ovdje konkretno govorim o Zapadnom Balkanu – prostoru koji nosi veliku ironiju: on je zapravo „izolovano ostrvo“ ili „unutrašnje dvorište“ jer, iako geografski i politički nije dio EU, on funkcioniše kao ekstraevropski prostor unutar EU - naveo je Biber.
Kako je rekao, migranti koji ulaze u EU preko Zapadnog Balkana "zapravo dolaze iz EU“, ne po državljanstvu, već po pravcu putovanja.
- To je paradoks – Zapadni Balkan je postao granična zona unutar same EU - rekao je Biber.
On je istakao da je to imalo više posljedica koje su važne.
- Iako su formalno granice postale manje važne, u Zapadnom Balkanu su postale znatno značajnije, jer su postale važnije za EU kao spoljne granice, uz potrebu da se njima upravlja, da se obezbijede i da se stvore nove kategorije - naveo je Biber.
Govoreći o fantomskim granicama, on je naveo primjer nacionalističkih narativa, poput onih o tome kako su neki narodi „branitelji Evrope“, ili antimigrantskih narativa, ili raznih drugih nacionalističkih mitova koji veličaju ideju odbrane Balkana od Istoka.
Šefica Katedre za istoriju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani Kornelija Elis, govoreći o okupacionim granicama, kazala je da je potrebno šire teorijsko i istorijsko razumijevanje te vrste granica.
- To su granice koje nijesu stvorene u miru od strane država, već nastaju u kontekstu nasilja, vojnih okupacija i raspada država - rekla je Elis.
Kako je navela, takve granice često se posmatraju kao privremene i izuzetne, jer mnoge od njih nijesu ni postojale prije nego što su iznenada nacrtane, često bez ikakvog istorijskog osnova.
- Ipak, one ostavljaju tragove na teritoriji, u svakodnevnom životu stanovništva, u kolektivnom pamćenju i oblikuju buduće procese graničenja - istakla je Elis.
Ona je naglasila da zbog toga okupacione granice ljudi moraju bolje razumjeti.
Govoreći o tome šta se dešava kada granice ne postavljaju suverene države, već okupacione vojske i kada ne dijele dvije zemlje, već razdvajaju jedan narod i zajednicu, Elis je rekla da su te granice izuzetne ne samo politički, već i prostorno, jer stvaraju zone bez zakona, gdje vlada „sirova sila“.
- Mogu djelovati privremeno, ali često traju mnogo duže nego što se misli. One postaju fantomske granice – iako formalno uklonjene, i dalje oblikuju ponašanje, mišljenje i život ljudi decenijama kasnije - pojasnila je Elis.
Kako je navela, te granice utiču i na izgled zgrada i infrastrukture.
- Uvjerena sam da je Slovenija odličan primer za proučavanje okupacionih granica, jer je tokom Drugog svetskog rata doživjela jedan od najekstremnijih slučajeva teritorijalnog rasparčavanja - rekla je Elis i navela da su u aprilu 1941. godine Sloveniju podijelile nacistička Njemačka, fašistička Italija, Mađarska i Nezavisna država Hrvatska.
Ona je pojasnila da je svaka od tih država tada uvela svoj zakon, administraciju i represivni aparat, tako da granice među njima nijesu bile samo linije, već su predstavljale različite ideologije, politike i ratne ciljeve.
Elis je navela da mnoge od tih granica nijesu bile na spoljnoj granici, već unutar Slovenije, pa su razdvajale gradove, regione i porodice.
- Primjer je Ljubljana, u centru Slovenije, koja je odjednom postala pogranični grad, što se nije desilo nikada ranije i nadam se da neće nikad više - rekla je Elis.
Ona je istakla da te granice nijesu samo promijenile fizički pejzaž, već i živote ljudi, gdje je granica postala svakodnevni uslov života.
Prema riječima Elis, ta granica je normalizovana u svakodnevici, ali ono što se nije moglo normalizovati je etnocidna politika.
- Okupacione sile su pokušale da preoblikuju teritorije koje su anektirale – u nekim slučajevima cijela populacija je bila protjerana i zamijenjena njemačkim doseljenicima - rekla je Elis.
Ona je pojasnila da zbog toga nije iznenađenje što te granice nijesu nestale ni završetkom rata, ni poslije nacionalističkih čistki i migracija, ni kroz obnovu.
- Njihovi efekti su i dalje prisutni – u regionalnom razvoju, kolektivnom sjećanju, glasanju i identitetima. U nekim regijama, one su stvorile dugoročne podjele u sjećanju na Drugi svjetski rat i pogledu na kolaboraciju i otpor - navela je Elis.
Kako je rekla, ono što je započelo kao privremeno ratno rješenje, postalo je dugoročna prostorna realnost.
- I slučaj Slovenije pokazuje da okupacione granice nijesu fusnote istorije, one su ključni mehanizmi u oblikovanju prostora, identiteta i društva - zaključila je Elis.
Projekat zajedničkih istorijskih čitanki implementira Evropski fond za Balkan uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Njemačke.
Organizaciju konferenciju podržao je Centar za građansko obrazovanje.

Biber: EU pomjera, jača i redefiniše granice

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: zoran-radovic