Novinar crnogorskog nedeljnika Monitor Zoran Radulović kazao je da bi radnije svjedočio ispaljivanju vatrometa u čast ostavki funkcionera, nego onima kojima se slavi nečija ubistva.
Radulović je to izjavio, komenatišući riječi direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića u emisiji "Načisto" na TV Vijesti, da bi "organizovani kriminal sa zgrade Bemaxa ispaljivao vatromet kada bi podnio ostavku".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4XzidVQB7iE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Izgleda da direktor policije ne zna, ili ga baš briga - otkad je on na tom mjestu, organizovani kriminal je u Podgorici, Nikšići i na Cetinju ispalio više vatrometa, slaveći ubistva članova drugog klana i nije našao za shodno ni on, ni neko iznad i ispod njega da reaguje na sve to - rekao je Radulović u emisiji "Ukrštene riječi" emitovane u ponedjeljak na TV E.
Vjeruje, kako je rekao, da značajan javnosti dijeli negov sud.
- Radije bih svaki dan gledao vatromet ispaljen u čast nečije ostavke, makar ga organizovao organizovani kriminal, nego one u čast nečijeg ubistva, a bilo ih je više od jednog - poručio je Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Devedesetih su postojale kulturne inicijative koje su snažno pokušavale da se odupru atmosferi mržnje. Za nas su i politički mitinzi bili kulturni događaji - zato kad govorimo o osloncima kulture otpora, ne govorimo samo o medijima, već i o svakom pojedincu koji je shvatao da je suludo ići u rat - poručila je profesorka Filološkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jasna Tatar Anđelić. Ona je, na panelu „Devedesete: od nepristajanja do otpora“, koji su danas &nbsp;Centar za građansko obrazovanje (CGO), Kulturni front i Fondacija M90 organizavali u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje, ukazala da je nedostatak ovih informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“. - Jer nove generacije odrastaju bez jasnog razumijevanja tog perioda - ukazala je Tatar Anđelić. Ona je, kako je istakla, dijete Cetinja devedesetih. - Naši heroji su bili ljudi koji prikazani na mapi ove izložbe, poput admirala Barovića, Toma Buzova i drugih. Kada bismo danas pravili mapu gradova svjetionika Cetinje bi, bez sumnje, bilo grad sa najsnažnijim svjetlom - naglasila je Tatar Anđelić. Antiratni pokret je, kaže, oblikovao, a u tom kontekstu posebno ističe značaj medija poput Monitora, Liberala i radija Cetinje, ali i intelektualaca koji su se suprotstavili ratnoj propagandi. <h2>PRIMJER DA JE MOGUĆE PRUŽITI OTPOR</h2> Glavni i odgovorni urednik Radio Televizije Cetinje Mladen Zadrima istakao je da je, iz današnje perspektive, bilo teško obavljati novinarski posao u takvim okolnostima, ali i dragocjeno. - Jer smo imali priliku da prođemo kroz sve oblike novinarskog izvještavanja - naglasio je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101718108_d36e6e414e515abf7afd2c78d0a288f54d26e24c2699626c2a738e187cc773c5" data-rendition-name="original" width="3840" height="2560" loading="lazy" alt="CGO"> <figcaption>BILI SMO MLADI I VJEROVALI DA MOŽEMO PROMIJENITI SVIJET: Mladen Zadrima na panelu(Photo: CGO/Nikola Vulikić)Nikola Vulikic</figcaption> </figure>  Istakao je da je urednička politika tog medija bila zasnovana na osnovnim demokratskim principima. - Bili smo antiratni i antifašistički orijentisani i primjer da je bilo moguće pružiti otpor. Bili smo mladi, vjerovali da možemo promijeniti svijet - i tako smo i radili - istakao je Zadrima. I Zoran Radulović, novinar neđeljnika „Monitor“ je ocijenio da je vrijednosno, etički i estetski antiratni stav bio na strani jedne poprilične manjine, ali i da, za razliku od većine jugoslovenskih republika, ta manjina u Crnoj Gori nije bila „baš mala“. Govoreći o ulozi medija u tom periodu, Radulović je podsjetio da su novinari imali mogućnost da vide i procijene što je tačno, da stave priču u kontekst i da reaguju sa više odgovornosti nego što je to često danas slučaj. - Medijski prostor bio je sužen, ali i pored toga postojali su mediji koji su odolijevali pritiscima - rekao je on. Radulović je dodao da su strahovi, iako različiti, bili prisutni. - Bilo je ličnih strahova, ali i onih dubljih - straha da se ne obrukamo, da ne napišemo nešto što bi moglo ugroziti neku manjinu. To su bile naše svakodnevne, etičke dileme - kazao je on podsjećajući se tog vremena. <h2>DUGOTRAJAN I PAŽLJIVO PRIPREMLJEN PROCES</h2> Istoričar i rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman ocijenio je da devedesete nijesu počele u tom periodu nego ranije. - Četrdeset godina je na ovim prostorima postojala ideologija bratstva i jedinstva, ne zaboravimo da je svaki sedmi brak bio mješovit, i ta je ideologija trebalo da se slomije da bi se pokrenuli nacionalni projekti - kazao je Kuzman. On je podsjetio da se još od sredine sedamdesetih bilježe incidenti koji najavljuju urušavanje te ideologije. - Nakon toga dolazi novo rukovodstvo i period u kojem se počinju osnivati nove, nacionalističke partije - u svim republikama, osim u Srbiji i Crnoj Gori, one dobijaju jasno izražen nacionalni predznak - pojasnio je Kuzman. On je uvjerenja da sve to pokazuje da je riječ o procesu koji je dugo trajao i pažljivo se pripremao. - Ne treba zaboraviti da međunarodna zajednica nije željela raspad Jugoslavije. To potvrđuje i činjenica da je i u vrijeme dešavanja u Vukovaru i Dubrovniku ona još radila na postizanju dogovora, na koji je i Crna Gora pristala, iako je na kraju uslijedio kraj Jugoslavije - zaključio je Kuzman. <h2>JOŠ OSJEĆAMO DEVEDESETE</h2> Istoričarka i istraživačica Inicijative Muzej devedesetih dr Sanja Radović ustvrdila je da devedesete još osjećamo. - Kao istoričarka volim da ponovim da istorija nije prirodna nauka - ništa u njoj nije bilo neizbježno. Iako procesi imaju svoju logiku, pravaca je uvijek više i devedesete nijesu bile neizbježne, ali jesu politike koje su ih tumačile i koje i dalje žive u regionu, posebno u Srbiji - kazala je ona. Dodala je da je tada širi društveni interes bio potpuno skrajnut, dok su mete postali svi glasovi koji nijesu bili u saglasju sa nacionalističkim narativima. - Time je učinjena šteta - ne samo pojedincima ili određenim etničkim grupama, već i kasnijim procesima u regionu. Naime, takvo korišćenje medija prepoznato je kao moćno sredstvo za dalje održavanje podjela - naglasila je Radović. Istakla je i da su čitave generacije odrasle u društvima bez prilike za regionalnu saradnju i upoznavanje svojih vršnjaka iz susjednih zemalja. - To se, srećom, u posljednje vrijeme počinje mijenjati, zahvaljujući programima poput ovog na kojem učestvujemo danas. Inicijativa Muzej devedesetih je regionalni poduhvat koji treba da pruži nove uvide, ali i da otvori prostor za transgeneracijski dijalog o tom periodu - kazala je ona. <h2>PODJELE I MRŽNJA IZAZVALI ŠOK</h2> Direktorka Centra za kulturu Prijestonice Cetinje Jelena Lela Milošević rekla je da je njena generacija odrasla na ideji bratstva i jedinstva, te da im je bilo šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija i propagiranje mržnje. - Devedesete su me zatekle u srednjoj školi. Živjeli smo u razvijenom industrijskom gradu i maštali o svijetloj budućnosti - studijama, odlascima vani i slobodi od roditeljskog nadzora... Nažalost, moju generaciju su prekinule devedesete. Kada su nas na maturi pitali da se izjasnimo nacionalno, znali smo da smo Jugosloveni - odrasli smo na ideji bratstva i jedinstva, i bilo nam je šokantno kada su se pojavile podjele, razlikovanja nacija, propagiranje mržnje - navela je ona. Srećom je, kaže, rasla na Cetinju gdje je postojao otpor tim ideologijama i gdje su se protivili ratu. - Iako su prisutne ideologije tog vremena, atmosfera danas nije ista kao tada, nije ona iz koje se budi bunt, a i mladi su često uspavani. Pričom o devedesetima treba da podstaknemo na razmišljanje, ali isto tako da nađemo i druge načine kako izazvati potrebnu svijest, bunt i otpor - zaključila je Milošević.

Anja Ivanović

Nedostatak informacija u obrazovnom sistemu doveo do svojevrsnog „drugog kruga devedesetih“

Kulturno-informativni centar „Budo Tomović” će i tokom marta mjeseca, organizovanjem brojnih programa od kojih je većina premijerna, nastaviti da afirmiše kako različite umjetničke prakse, tako i stvaralaštvo domaćih i međunarodnih umjetnika, kazali su iz ove ustanove i istakli da tokom marta, publiku očekuje bogat i raznovrstan pozorišni repertoar.&nbsp;
Nakon niza zapaženih i uspješnih gostovanja u zemlji i u regionu, koproducentska predstava KIC-a „Budo Tomović”, Kulturnog centra „Nikola Đurković” iz Kotora i KORIFEJ teatra iz Kolašina „Jelena Savojska” biće izvedena 11. marta.
- Najavljujemo, takođe, da će izvođenje predstave „Anđela”, koju je po tekstu Stevana Koprivice režirao Milan Karadžić, biti organizovano 1. marta. Scena ASM iz Niša, sa predstavom „Žene u crvenom” ‒ u kojoj igraju Olga Odanović, Dubravka Mijatović i Anastasia Mandić, gostovaće 17. marta, a pred podgoričkom publikom 22. marta biće izvedena i predstava „Sedam sati sunčeve svjetlosti” Teatra na Brdu iz Beograda. Publika će u KIC-u 16. marta moći da pogleda novi autorski projekat Slavka Kalezića, monodramu „Pismo ljubavi”, ali i predstavu „Tre sorele” Centra za kulturu Tivat čije izvođenje je zakazano za 30. mart- navode u saopštenju
Tribina „Podgoričke priče”, koja u kontinuitetu otvara prostor za razgovor sa istaknutim pojedincima, 24. marta ugostiće profesora muzike i dirigenta Sašu Barjaktarovića.
U okviru KIC-ove filmske revije „U susret Oskaru”, 3. marta biće prikazan brazilski triler „Tajni agent/The Secret Agent” (2025), a 25. marta nova drama Joakima Triera „Sentimentalna vrijednost/Sentimental Value” (2025).
Najmlađu publiku u martu očekuju dvije veoma zabavne filmske avanture. Dinamična sinhronizovana animirana priča „Skokoumci/Hoppers” (2026) o neobičnim junacima koji kroz smijeh i igru otkrivaju snagu prijateljstva i hrabrosti moći će da se pogleda 7. marta, a prikazaćemo i novu pustolovinu omiljenog dvojca u filmu „Tom i Džeri - Čarobni kompas/Tom and Jerry: Forbidden Compass” (2025) 22. marta.
Muzički program KIC-a počeće 6. marta koncertom iz godišnjeg ciklusa „Kompozitorke iz sjenke” koji je ove godine posvećen poznatoj francuskoj kompozitorki i pijanistkinji Luiz Faran. Na programu su klavirski kvinteti br. 1 op. 30 i br. 2 op. 31. koje će izvesti kvintet u sastavu Vladana Perović (klavir), Marija Đuranović (violina), Uroš Lapčević (viola), Ana Zakjrašek (violončelo) i Zoran Zakrajšek Zakrajšek (kontrabas).
Ciklus „Mladi talenti” iz mjeseca u mjesec pruža publici susret sa talentovanim i nagrađivanim umjetnicima. Ovog puta, tačnije 18. marta, publici će se koncertnim programom pod nazivom „Past Forward" predstaviti violistkinja Iva Durković, koja će izvesti djela Rebeke Klark, Anrija Vijetempa, Meri Kujumđan i Enesa Tahirovića u saradnji s pijanistkinjom Anom Pavićević.
Dio istoimenog ciklusa biće i koncert dua violina u sastavu Milutin Radulović i Jovan Mitrović koji će biti održan 23. marta.
Baletsku predstavu „Dobro drvo”, 20. marta na velikoj sceni KIC-a, izvešće učenice Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić".
Autorsko veče pisca Vladimira Vujovića, u okviru kojeg će biti predstavljeni njegova nagrađena zbirka priča „Slobodni udarci" i roman „Razgovor s Vješticom", koji se našao u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, održaće se 10. marta. Na repertoaru će 26. marta biti i veče posvećeno fantasičnoj književnosti u Crnoj Gori. Gošća programa je Marijana Terić, a moderatorka Barbara Delać.
U organizaciji Ambasade Republike Grčke, Francuskog instituta i Međunarodnog društva prijatelja Nikosa Kazantzakisa (SIANK), 19. marta biće održano i predavanje profesora Georgiosa Stassinakisa na temu „Nikos Kazantzakis i njegove veze s Francuskom”.
Likovni program KIC-a biće i u martu mjesto aktivnog predstavljanja vizuelnog stvaralaštva, pa će u holu KIC-a 7. marta biti otvorena izložba slika Dragana Pečurice.

Mart mjesec umjetničkog stvaralaštva u KIC-u

Međunarodna kriminalna mreža koja je prala milione eura od kokaina za potrebe italijanskog organizovanog kriminala razbijena je u koordinisanoj akciji više evropskih država, a među uhapšenima je i crnogorski državljanin kojeg je Europol označio kao metu visokog prioriteta i koji je, prema navodima istražitelja, imao ključnu ulogu u finansijskim operacijama povezanim sa švercom droge iz Južne Amerike ka Evropi.
Istraga kriminalne mreže je, kako se navodi u saopštenju Europola, započela analizom sumnjivih finansijskih transakcija, a rezultirala je razotkrivanjem sofisticiranog sistema za pranje novca koji je pružao logističku i finansijsku podršku pripadnicima Kamore i ’Ndrangete.&nbsp;
- Korišćenjem paravan-kompanija, lažnih faktura i ulaganja u luksuzne nekretnine i vozila, kriminalna grupa je reinvestirala milione eura stečenih krijumčarenjem kokaina - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
<h3>Identifikovan crnogorski državljanin kao meta visokog prioriteta</h3>
Prateći finansijske tokove, istražitelji su identifikovali državljanina Crne Gore koji se nalazi na listi meta visokog prioriteta Europola i za kojim je raspisano više potjernica u evropskim državama. Osumnjičeni je živio u području Kana u Francuskoj sa članovima uže porodice, uključujući italijanskog zeta koji je italijanskim vlastima poznat po krivičnim djelima pranja novca, prevare i nedozvoljenog držanja oružja.
Finansijska istraga pokazala je da je mreža za pranje novca bila direktno povezana s velikim lancem krijumčarenja kokaina iz Južne Amerike prema Evropi. Grupa se sumnjiči da je koordinisala pomorske pošiljke značajnih količina kokaina prema glavnim evropskim lukama.
Ključni pomak u istrazi uslijedio je nakon velike zapljene belgijske carine krajem 2025. godine, koja je dovedena u vezu sa Crnogorcem.&nbsp;
<h3>Visoko strukturisana organizacija</h3>
Prema nalazima istražitelja, riječ je o visoko organizovanoj strukturi sa značajnim finansijskim kapacitetima. Mreža je raspolagala kripto-imovinom, razvijenom korporativnom infrastrukturom u više jurisdikcija, kao i logističkim sistemom koji je uključivao sedmična prekogranična putovanja luksuznim vozilima sa posebno izrađenim skrovitim pregradama za transport novca ili vrijednosti.
<h3>Koordinisana akcija u četiri države</h3>
Dana 23. februara sprovedena je koordinisana operativna akcija u Francuskoj, Italiji, Belgiji i Švajcarskoj. Uhapšeno je sedam osumnjičenih — četiri u Francuskoj i tri u Italiji — među kojima i crnogorski državljanin označen kao meta visokog prioriteta.
Na području Francuske rivijere zaplijenjena su luksuzna vozila i nekretnine procijenjene na više od pet miliona eura. Dodatne kompanije i imovina zaplijenjeni su u Švajcarskoj i Italiji.
<h3>Intenzivna međunarodna koordinacija</h3>
Europol pruža podršku ovoj istrazi od 2023. godine, a predmet je ubrzo postao jedna od najaktivnijih operacija u okviru Evropskog centra za finansijski i ekonomski kriminal. Agencija je obezbijedila naprednu kriminalističku i finansijsku analizu, bezbjedne komunikacione kanale u realnom vremenu, kao i raspoređivanje stručnjaka na terenu u Francuskoj i Italiji radi podrške nacionalnim istražiteljima.
- Tokom 2024. godine pri Eurojustu je formiran Zajednički istražni tim (JIT) između Francuske, Italije i Švajcarske, čime je omogućena neposredna pravosudna koordinacija. Posredstvom Europola, istrazi su se pridružili i dodatni partneri — Belgija, Njemačka i Ekvador - navodi se u saopštenju Europola.&nbsp;
Operativne sastanke i raspoređivanje istražitelja finansijski je podržala @ON mreža, koju finansira Evropska komisija, a kojom rukovodi italijanska Direkcija za borbu protiv mafije (DIA).
Evropska multidisciplinarna platforma protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT) predstavlja mehanizam Evropske unije za suzbijanje najznačajnijih prijetnji koje organizovani i teški međunarodni kriminal predstavljaju po bezbjednost EU. Platforma jača obavještajnu, stratešku i operativnu saradnju između nacionalnih organa, institucija i tijela EU, kao i međunarodnih partnera, kroz četvorogodišnje cikluse usmjerene na definisane prioritete u borbi protiv kriminala.
Operaciju je, kako se dodaje, predvodila Francuska nacionalna žandarmerija u bliskoj saradnji sa italijanskim Karabinjerima i Saveznom policijom Švajcarske (fedpol). U istrazi su učestvovali i Savezna pravosudna policija Belgije iz Antverpena, Državna agencija za nacionalnu bezbjednost Bugarske, Njemačka carinska služba i Nacionalna policija Ekvadora, uz koordinaciju Europola i Eurojusta.

Razbijena međunarodna mreža koja je prala milione za potrebe italijanske mafije: Među uhapšenima i Crnogorac

Žene Evropskog saveza smatraju da je povlačenje predloga o skraćenju porodiljskog odsustva sa 12 na 10 mjeseci uslijedilo nakon snažne reakcije javnosti i brojnih primjedbi koje su ukazale na značaj ovog pitanja, saopšteno je iz ES.
- Ovaj prijedlog izazvao je opravdanu zabrinutost među majkama i porodicama, jer porodiljsko odsustvo predstavlja jedno od temeljnih prava i važan segment podrške porodici. Tek kada su se žene, civilni sektor i javnost digli na noge, shvatilo se ono što je moralo biti jasno od početka: porodiljsko odsustvo nije luksuz, već osnovno pravo- navodi se u saopštenju.
Iz Žena Evropskog saveza poručuju da očekuju otvorenu komunikaciju i odgovoran pristup kada su u pitanju politike koje se tiču majki i djece.
- Smatramo da je važno da se u budućnosti ovakva pitanja razmatraju kroz široke konsultacije i uz uvažavanje stručne i javne rasprave. Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika, niti ćemo dozvoliti da se ovakvi predlozi ponovo pojavljuju ‘ispod radara’. Svaka eventualna izmjena mora biti pažljivo analizirana i zasnovana na najboljem interesu porodica- zaključuje se u saopštenju.

Forum žena ES: Prava žena i majki nijesu teren za testiranje loših politika

Četvrt vijeka nakon odlaska iz Bijele kuće, Bil Klinton i Hilari Klinton svjedočiće u kongresnoj istrazi o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu, nakon što su republikanci u Predstavničkom domu zaprijetili postupkom zbog nepoštovanja Kongresa.
Saslušanja su zakazana u Čapakvi u saveznoj državi Njujork. Istragu vodi Odbor za nadzor kojim predsjedava Džejms Komer. Klintonovi su u početku nudili pisane izjave, ali su na kraju pristali da svjedoče.
Prema navodima medija, Bil Klinton je više puta putovao Epstinovim privatnim avionom i fotografisan je u njegovom društvu, kao i sa Gislejn Maksvel. Protiv njega nije podignuta optužnica, a njegov portparol tvrdi da je prekinuo kontakte s Epstinom prije hapšenja 2019. godine. Hilari Klinton je izjavila da nikada nije upoznala Epstina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 918px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fip.index.hr%2Fremote%2Fbucket.index.hr%2Fb%2Findex%2Fc29b359c-dbdb-4583-bce3-7f52c1bf9f55.png%3Fwidth%3D765&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div>Bil Klinton i Džefri Epstin</div>
Teme saslušanja obuhvataju vođenje savezne istrage, okolnosti Epstinove smrti, borbu protiv trgovine ljudima i moguće etičke propuste javnih funkcionera. Saslušanja će biti snimana i naknadno objavljena.
Dio demokrata podržao je pokretanje postupka protiv Klintonovih, ističući da niko ne smije biti iznad zakona. Žrtve Epstina poručuju da je važno da svi koji su bili povezani s njim sarađuju s Kongresom, naglašavajući da svjedočenje ne znači i krivicu.

Bil i Hilari Klinton će svjedočiti o vezama s Epstinom nakon prijetnje sankcijama

Politika

Zdenka Popović podnijela ostavku na odborničku funkciju

Društvo

Ispravila staru grešku, napravila novu: Đačić nezakonito odlučila o sopstvenoj plati

Novi dokazi o fabrikovanju dokaza protiv Aleksandra Mijajlovića

Od “razbojničkog postupanja“ do savjetničke fotelje - politički salto Andrije Mandića i Danijele Đurović