Politiko otkriva: Iza Trampovih mirovnih napora s Putinom krije se veliki plan protiv Kine
Iza napora američkog predsjednika Donalda Trampa da pregovara o miru u Ukrajini krije se znatno veći strateški cilj, a to je suprotstavljanje Kini kroz ekonomsko i političko približavanje Rusije Sjedinjenim Američkim Državama, otkrili su izvori bliski američkoj administraciji za portal Politiko.
Trampova administracija vjeruje da bi tješnje povezivanje Moskve i Vašingtona moglo stvoriti "drugačiji balans moći" u svijetu, čime bi se potencijalno smanjio uticaj Pekinga u globalnim odnosima. Ovaj pristup, kako se navodi, uključuje ekonomske podsticaje, investicije, ali i ohrabrivanje Rusije da se vrati u ključne međunarodne forume poput G8.
Prema riječima neimenovanog američkog zvaničnika, ova strategija je dio šireg vanjskopolitičkog fokusa usmjerenog na ograničavanje globalnog dosega Kine. Slični potezi se već povlače u odnosu na Venecuelu, Kubu, Panamu, Peru i Iran.
U tom kontekstu, specijalni izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner već su održali sastanke s ruskim zvaničnicima, među kojima je i Kiril Dmitrijev, visoki savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina. Iako Rusija i dalje dijeli obavještajne podatke s Iranom, ovi američko-ruski razgovori opisani su kao "produktivni".
Krajnji cilj administracije je motivirati Rusiju da okonča rat u Ukrajini, a da pritom Vašington ne traži nužno od Moskve da u potpunosti prekine svoj savez s Pekingom.
Strahovi Kijeva i skepticizam stručnjaka
S druge strane, ukrajinski zvaničnici izražavaju duboku zabrinutost. Oni strahuju da bi "nagrađivanje" Rusije moglo potkopati Kijev i dugoročno narušiti širu sigurnosnu situaciju u Evropi.
Istovremeno, brojni stručnjaci upozoravaju da je razbijanje rusko-kineskog partnerstva nerealno. Kreg Singlton iz Fondacije za odbranu demokratija (FDD) nazvao je ovaj savez "čeličnim", dok analitičar Adam Savit ističe da je Rusija u ovom odnosu "mlađi partner" koji Kini pruža stratešku dubinu i neophodne zalihe energenata.
Bivši zvaničnici Vijeća za nacionalnu sigurnost (NSC) iz prve Trampove administracije, Aleksander Grej i Fred Flec, uporedili su ovaj pristup sa diplomatijom Ričarda Niksona iz doba Hladnog rata, čiji je cilj bio taktičko razdvajanje dugoročnih rivala.
Ovaj potez jasno odražava stav američke administracije da je najveća geopolitička prijetnja i dugoročni izazov zapravo Kina, dok se Rusija, uprkos ratu u Ukrajini, posmatra kao rješiv, sekundarni problem. Američki zakonodavci, poput senatora Marka Rubija, priznaju da je zadatak odvajanja Rusije od Kine izuzetno težak, ali bi potencijalno mogao donijeti ogromne koristi za američke i zapadne interese.
Ako bude uspješna, ova politika bi mogla promijeniti globalna ekonomska i strateška svrstavanja. Ipak, većina analitičara Trampov plan smatra visokorizičnim, s malim šansama za stvaranje trajnog raskola između Moskve i Pekinga.