<article>Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore -  napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".</article>

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore - &nbsp;napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turska

Ukrajina

Rusija

Volodomir Zelenski

Ruska agresija

Pregovori

Istanbul

Mirovni pregovori

Svijet

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Čekaću Vladimira Putina u četvrtak u Turskoj. Više nema smisla produžavati ubistva - poručio je ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski povodom mirovnih pregovora sa Rusijom.
Čekaju, kaže, potpuno i trajno primirje.
- Počev od sjutra, kako bismo obezbijedili neophodnu osnovu za diplomatiju. Nema smisla produžavati ubistva. I čekaću Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da Rusi ovog puta neće tražiti izgovore -  napisao je Zelenski na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FZelenskyyUa%2Fstatus%2F1921611690891940116&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp prethodno se oglasio o primirju i pozvao Zelenskog da prihvati Putinov predlog.
- Predsjednik Rusije Putin ne želi da sklopi sporazum o prekidu vatre sa Ukrajinom, ali želi da se sastane u Turskoj u četvrtak kako bi pregovarali o mogućem okončanju krvoprolića. Ukrajina bi trebalo da se SADA SLOŽI sa ovim. Barem će moći da utvrdi da li je dogovor moguć, a ako ne, evropski lideri i SAD će znati gdje stoje i moći će da postupe u skladu sa tim! Počinjem da sumnjam da će Ukrajina postići dogovor sa Putinom, koji je previše zauzet proslavom Dana pobjede u Drugom svjetskom ratu - ratu koji ne bi bio dobijen (ni blizu!) bez Sjedinjenih Američkih Država. Održite taj sastanak, odmah! - napisao je Tramp.
Putin je, inače, predložio održavanje direktnih razgovora sa Ukrajinom, u cilju postizanja trajnog mira i okončanja rata. Inicijativu je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je rekao da je Kijev spreman za razgovore, ali da Moskva prvo mora pristati na trenutni prekid vatre.
Savjetnik za spoljnu politiku Kremlja Jurij Ušakov rekao je novinarima nakon Putinovih primjedbi da će pregovori koje je predložio Putin uzeti u obzir i nacrt koji je odbačen 2022. godine i trenutnu situaciju na terenu.
Nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, Rusija i Ukrajina započele su pregovore u Bjelorusiji. Ovi pregovori su kasnije nastavljeni u Istanbulu. Nacrt koji je tamo dogovoren, a koji je postavio okvir za moguće rješenje sukoba, poznat je kao "Istanbulski sporazum".

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) saopštilo je da su, u okviru Konkursa za dodjelu istraživačkih grantova za podsticanje izvrsnosti, dodijeljeni istraživački grantovi za šest naučnoistraživačkih timova iz Crne Gore.
Kako istču u saopštenju dostavljenom medjima, kroz snažno konkurentski proces selekcije, evaluatori su prepoznali i nagradili projekte koji kombinuju naučnu izvrsnost, interdisciplinarni pristup i međunarodnu saradnju.
- Ova inicijativa predstavlja važan iskorak ka jačanju istraživačkih kapaciteta, povezivanju crnogorskih institucija sa partnerima iz inostranstva i stvaranju znanja primjenjivog u praksi – uključujući i u privredi - dodaju u MPNI.
Grantovi su dodijeljeni za sljedeće projekte:
1. Matematička analiza, optimizacija i mašinsko učenje – prof. dr David Kalaj
2. Skalabilno praćenje podvodne životne sredine akustičnim mrežama: napredni distribuirani senzorski nadzor za procjenu stanja vodenih ekosistema – prof. dr Igor Radusinović
3. Povezanost mikrobioma digestivnog trakta i prehrambenih navika u cilju razvoja personalizovane ishrane za populaciju u Crnoj Gori – NutriBioMe – prof. dr Aleksandra Martinović
4. Optički prijemnik sa lavinskom foto-diodom za 3D kamere za primjene u robotima koji beru voće – prof. dr Nikša Tadić
5. Molekularno profilisanje slobodne cirkulišuće RNK za otkrivanje biomarkera i preciznu medicinu kod kolorektalnog karcinoma – dr Maša Ždralević
6. Istraživanje uticaja primjene ESG standarda na finansijske performanse preduzeća – prof. dr Igor Lukšić
- Ukupna vrijednost iznosi dva miliona eura, dok će se za prvu godinu realizacije obezbijediti 900.000 eura. Sredstva se dodjeljuju na period od tri do četiri godine, sa ciljem da ovi projekti postanu nosioci budućih centara izvrsnosti i referentne tačke regionalne i evropske saradnje”, navodi se u saopštenju.
Daodaju da ovim Crna Gora potvrđuje svoju posvećenost razvoju nauke zasnovane na znanju, inovacijama i održivom razvoju.
- Ministarstvo čestita dobitnicima i zahvaljuje se svim učesnicima koji su svojim predlozima doprinijeli jačanju naučnoistraživačke zajednice - zaključuju u saopštenju.

MPNI: Dodijeljeno dva miliona eura naučnoistraživačkim timovima

Rusija mora pristati na tridesetodnevni prekid vatre s Ukrajinom prije nego što se započnu puni pregovori o okončanju rata, insistirali su danas vodeći evropski političari. Ministri vanjskih poslova Francuske, Španije, Njemačke, Italije i Evropske komisije kazali su da je obustava borbi preduslov za pregovore - uprkos tome što je ruski predsjednik Vladimir Putin očigledno ignorisao rok koji su evropski saveznici postavili tokom vikenda.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kalas optužila je Putina da „igra igre“.
- Ako oni stalno bombarduju Ukrajinu, ako nema prekida vatre, ne mogu se voditi razgovori pod vatrom – kazala je ona.
Njihov stav dolazi uprkos tome što je predsjednik SAD Donald Tramp u nedjelju objavio da bi Ukrajina trebalo da „ODMAH“ prihvati Putinovu ponudu za razgovore ovog četvrtka u Turskoj - čak i bez prekida vatre. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ponavljajući svoj poziv za prekid vatre u ponedjeljak, napisao je na platformi X: „Čekaću Putina u Turskoj u četvrtak“.
Kalas je danas, dolazeći u London na razgovore sa kolegama ministrima vanjskih poslova EU, kazala da bi se ušlo u bilo kakve mirovne pregovore tome mora prethoditi prekid vatre.
- I, takođe, moramo vidjeti da Rusija to zaista želi - da pokaže dobru volju, da sjedne i razgovara s Ukrajinom –kazala je ona.
Na pitanje da li bi se protivila tome da Zelenski ipak razgovara s Putinom bez takvog prekida, Kalas je odgovorila da „želimo da vidimo i da Rusija želi mir“.&nbsp;
- Za mir je potrebno dvoje. Za rat je dovoljan jedan, a vidimo da Rusija očigledno želi rat. Prošla su već više od dva mjeseca otkako je Ukrajina pristala na bezuslovni prekid vatre. Rusija je samo igrala igre. Tako da mislim da to rade i sada – kazala je ona
<h2>‘Ozbiljnost na djelu’</h2>
Kalas je govorila u trenutku kada su ministri iz grupe Weimar-Plus — EU, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Italija, Španija i Poljska — stigli na razgovore u London. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha trebalo je da se pridruži sastanku virtuelno.
Britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Lami, koji je domaćin sastanka, pohvalio je spremnost Zelenskog da uđe u razgovore, ali nije komentarisao pitanje redosljeda prekida vatre.&nbsp;
- Vrijeme je da Vladimir Putin postane ozbiljan u vezi sa mirom u Evropi, da postane ozbiljan u vezi sa prekidom vatre i da ozbiljno pristupi pregovorima – kazao je on.
Francuski ministar vanjskih poslova Žan-Noel Baro, međutim, rekao je da „bezuslovno primirje“ na kopnu, moru i u vazduhu u trajanju od 30 dana ostaje „preduslov“ za mirovne pregovore.
- Vidjeli smo da je predsjednik Zelenski više puta pokazao da je otvoren za pregovore, da želi diplomatiju, da želi mir... Putinov jedini odgovor su bila nova bombardovanja, kupovina vremena, zatvaranje vrata diplomatiji – kazao je Baro.
Ministar vanjskih poslova Španije, Hose Manuel Albares, složio se da bi tridesetodnevni prekid vatre bio „prvi korak“ ka „pravednom i trajnom miru“. Dodao je da čekaju odgovor Vladimira Putina bez daljeg odlaganja.
Albares je rekao da je odluka Zelenskog da ode u Istanbul „na njemu“, ali da Putin „mora prihvatiti ovaj bezuslovni prekid vatre.“&nbsp;
- Ako je sastanak u Istanbulu samo način da se odugovlači i gura lopta niz ulicu, onda je besmislen – kazao je španski ministar.
Njemački ministar vanjskih poslova Johan Vadeful, koji je inaugurisan prošle sedmice, takođe je rekao da nova administracija u Berlinu sada očekuje prekid vatre, pa potom pregovore. Dodao je da je Berlin spreman da pošalje još oružja Kijevu, ali nije precizirao da li će to uključivati i projektile Taurus, koje Ukrajina dugo traži.
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da su lideri spremni da podrže sastanak u Istanbulu u četvrtak i da „podržavamo američke prijedloge“.
- Sada je lopta u Putinovim rukama, jer bez prekida vatre vrlo je teško postići sporazum u korist mira – kazao je on.
<h2>Najnovije o sankcijama</h2>
EU radi na svom 17. paketu sankcija protiv Rusije zbog njene invazije na Ukrajinu, a mjere bi trebalo da budu usvojene sljedeće sedmice na Savjetu za vanjske poslove EU.
Kalas je pozdravila paket sankcija koji je predložio republikanski senator Lindzi Grejem u SAD. Rekla je da se ove sedmice neće dogovarati o sekundarnim sankcijama, uključujući dodatne mjere u vezi s naftom, ali je kazala kako misli da je došao trenutak.&nbsp;
- To je ono što zaista puni njihovu ratnu mašinu - prihodi od nafte i gasa - tako da treba pojačati pritisak na to – kazala je Kalas.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski rekao je da se nada da će Ukrajina i Rusija „naći način da obustave vatru i da imaju produktivne, stvarne pregovore,“ te da je sastanak u ponedjeljak posvećen „sužavanju“ onoga što je potrebno da se desi.
Na pitanje da li će lideri promijeniti pristup ako ne bude prekida vatre, Sikorski je odgovorio da je to za žaeljenje, ali da Putin još jednom pokazuje ko je agresor, ko žrtva, ko želi mir, a ko rat, te da iz toga treba izvući zaključke.
- Mislim da u Britaniji imate izreku da premijer poludi nakon osam godina. Pa, on je na vlasti više od 20 godina, i sumnjam da dobija previše optimistične informacije o stanju ruske ekonomije, ili o stanju ruske vojske... Ako još jednom odbije prekid vatre, logičan zaključak je da se pritisak ne treba vršiti na žrtvu agresije, već na počinioca, dok ne osjeti bol i ne postane razumniji – kazao je Sikorski.

Putin mora pristati na prekid vatre u Ukrajini prije pregovora, zahtijevaju ključne sile EU

Širenje Evropske unije na Zapadni Balkan jedan je od prioriteta, kazao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta.
Podsjetimo, on će sjutra početi seriju posjeta našoj regiji, tokom koje će boraviti i u Crnoj Gori.
On ističe kako bi Albanija i Crna Gora mogle da se priključe EU prije drugih država naše regije.
- Albanija i Crna Gora su očigledno naprednije od ostalih zemalja - navodi Košta u intervjuu za Euronews.
On se pita zašto neka od država iz našeg područja, sprovede li reforme, ne bi postala članica i prije 2030. godine.
- Nemam fiksiran datum. Zašto 2030? A zašto ne i prije? Pristupanje je proces zasnovan na zaslugama. Ako zemlje sprovedu reforme, mogu se pridružiti i prije 2030. godine - zaključio je on.

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, došli su u banjalučku kasarnu "Kozara" na obilježavanje Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.
Kroz kasarnu su dovezeni u pratnji policije, a dočekao ih je Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez krajem prošle sedmice izdao je naredbu o zabrani ulaska u kasarnu- Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, premijeru i predsjedniku Skupštine tog bh. entiteta, jer se radi o osobama koje su na centralnoj potjernici.
Bh. pravosuđe sedmicama pokušava da privede Dodika, koji je osumnjičen za napad na ustavni poredak.
On se, zajedno sa predsjednicima Skupštine RS i Vlade RS, Nenadom Stevandićem i Radovanom Viškovićem tereti za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana i <a href="https://www.slobodnaevropa.org/a/raspisana-centralna-potjernica-za-dodikom-viskovicem-i-stevandicem-/33350601.html" target="_blank">centralna potjernica</a> u BiH, nakon što se nisu odazvali pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje.
To znači da postoji obaveza svih policijskih agencija u zemlji da ih privede na saslušanje i pritvor u okviru istrage o napadu na ustavni poredak BiH, nakon niza neustavnih odluka donesenih u institucijama RS.
Helez je u naredbi naveo da će protiv lica koja na bilo "koji način omoguće kršenje tačke 1. ovog Naređenja biti poduzete odgovarajuće mjere koje uključuju: podnošenje krivične prijave, disciplinski postupak i udaljenje iz službe".
Treći pješadijski (Republika Srpska) puk, jedan je od tri pješadijska puka koji njeguju identitet i vojno naslijeđe jedinica i konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba iz kojih potiču - Armije Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatskog vijeća odbrane i Vojske Republike Srpske.
Pukovi imaju svoje zastave i obilježja, te nemaju operativna ni administrativna ovlaštenja.
Treći pješadijski RS puk je i ranijih godina bio u centru pažnje kada su njegovi pripadnici učestvovali u obilježavanju 9. januara kao neustavnog dana Republike Srpske.

Dodik, Višković, Stevandić ignorisali zabranu ulaska u kasarnu Oružanih snaga BiH u Banjaluci

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Crnogorska grupa "Perper" sinoć je na Trgu nezavisnosti u Podgorici priredila veče za pamćenje.
Nastup cetinjske čuvene grupe na Proljećnom pazaru ispunio je trg emocijama, ritmom i snažnom energijom, a publika je uglas pjevala njihove najpoznatije hitove poput "Montenegro jazz", "Perperi i zlato", "Zastave", "Kome dolaziš u san", "Dobrovoljac", "Sa dušom od kamena"...
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F_rAocTcegpU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poseban trenutak večeri bio je izvođenje pjesme "Goro moja", koja je, kako to inače biva, dirnula sve prisutne i izazvala pravu euforiju.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHoRX87zgKws&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Čitava atmosfera bila je prožeta zajedništvom i ljubavlju prema muzici, a Perper je još jednom pokazao zašto je navoljeniji bendo domaće scene.

VIDEO: Perper i publika u harmoniji: "Goro moja" zagrmjela jednim glasom

10.05.
15:50h
Vučem neku tjeskobu, vučem je, u meni je, guram stid pred sobom. Nikako da pristanem sve da odbacim i pazim svoga posla, pred neuređenim, nekompetentnim narativima dijela vlasti, koji obnašajući istu pokazuju tupavu, mrzilačku zlovolju. Čiji postupci determinisani averzijom prema subjektu, brukaju samu državu.
Sve neprijatne misli, neizbježna pitanja, nijema čuđenja, sputavaju me da se iz nemoći kao građanin nasmijem establišmentu, u kojem, očito, neki efemerni likovi brukajući vlasti, ispoljavaju prapotopsku glupost garniranu nezrelostima.
Pozoveš nekoga za dan, kakav je državni praznik, a onda se presabereš i na memorandumu Vlade napišeš da je prvi poziv sa sve memorandumom nevažeći i dodaš da primalac računa da nije ni poslat.
Šaljući tu poruku-poslao si sledeću:
1. Računajte građani da bulevar Jaz - Tivat, ne radi onaj ko radi i biće mu zabranjeno.
2. Kad se vozite autoputem, kojim se mi u inat ne vozimo, računajte da ga nije radio ko jeste, ako računate da ipak jeste - oburdaćemo ga.
3. Milione poreza koje plaša subjekat-primalac obavještenja, Uprava prihoda računa da nisu uplaćene jer mi taj novac inače ne koristimo.
4. Ne računajte da djeca idu u skolu "Novka Ubović", jer ona ne postoji, a ako mislite da ona postoji, ispišite ih. Jer će Vlada školu porušiti.
5. Ako neko igra u najboljoj maloj dvorani na Balkanu, pored Morače, ili neko tamo ima koncert ralunajte da niko tamo ne igra, niti pjeva. Zatvorićemo je ili ćemo je sravnati sa zemljom.
6. Ako neko šeta po njihovom parku, računajte da ne šeta.
7. Sve ceste, puteve, tunele, bulevar Tuzi - Podgorica, smatrajte nepostojećim. A ako ih vidite - loše vidite.
Ništa ne postoji, samo naši hipotalamusi koje je teško izgraditi, dograditi, proširiti. Čak i porušiti.
Takav materijal.
P.S. Ako se jedna moja intimna nada ne može dogoditi po Zakonu vjerovatnoće, dogodiće se po nekom drugom.
P.S.2 Nigdje kao U Crnoj Gori političari ne mrze, preziru, ponižavaju dio stanovništva, neke ljude, a da izgleda kao da im je do svih građana najviše stalo.

Zelenski: Čekaću Putina u četvrtak u Turskoj, nadam se da neće i ovoga puta tražiti izgovore

Tagovi

MPNI: Dodijeljeno dva miliona eura naučnoistraživačkim timovima

Putin mora pristati na prekid vatre u Ukrajini prije pregovora, zahtijevaju ključne sile EU

Košta: Albanija i Crna Gora očito naprednije od ostalih u evropskim integracijama

Dodik, Višković, Stevandić ignorisali zabranu ulaska u kasarnu Oružanih snaga BiH u Banjaluci

PRATITE TVe UŽIVO