Iako je Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore apliciralo kod Uprave za kapitalne investicije kako bi obezbijedilo sredstva za adaptaciju bivše vojne karaule Gradine, koja se nalazi u okviru NP „Prokletije“ nijesu dobili novac, pa se nadaju da će značaj ovog projekta prepoznati neko od međunarodnih donatora.&nbsp; - Tokom 2023. godine JPNPCG je dobilo zvaničnu odluku o prijenosu vlasništva karaule Gradine kada su se stekli uslovi za sprovođenje adaptacije i prenamijenu ovog objekta u Centar za posjetioce kako bi ga učinili idealnim mjestom za informisanje turista i pružanje usluga koje nudi NP „Prokletije“ – saopšteno je Portalu ETV iz ove ustanove. Ističu da je urađeno idejno rješenje i glavni projekat koji je dobio pozitivno mišljenje glavnog gradskog arhitekte Opštine Plav.&nbsp; - Prema premjeru i predračunu, procijenjeni troškovi za adaptaciju iznosili su 803.270,84 eura. Opština Plav je pružila podršku ovom projektu, uključujući i finansijsku pomoć za izradu glavnog projekta adaptacije – dodaju oni. Napominju da se JPNPCG još od 2018. godine obraćalo nadležnim državnim institucijama sa zahtjevom da objekat bude stavljen u službu najmlađeg nacionalnog parka. - Pored apliciranja za sredstva kod Uprave za kapitalne investicije, JPNPCG je više puta apliciralo za finansijsku podršku međunarodnih donatora za ovaj projekat – naglasili su oni. Rekonstrukcija karaule Bjelaja, objašnjavaju iz ove ustanove, nije planirana, jer nije u vlasništvu Nacionalnih parkova.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_549edacd3c8c19ce323e365cc8f37314e05a8ac090aad596086d86e51954c91f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219011256_549edacd3c8c19ce323e365cc8f37314e05a8ac090aad596086d86e51954c91f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1202" loading="lazy" alt="JOŠ NIJE U VLASNIŠTVU NP „PROKLETIJE“: Karaula Bjelaja"> <figcaption>JOŠ NIJE U VLASNIŠTVU NP „PROKLETIJE“: Karaula Bjelaja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekološki aktivisti sa područja Plava i Gusinja godinama zahtijevaju da država valorizuje brojne bivše vojne karaule na području NP „Prokletije“ i kategorični su da bi njihova sanacija znatno doprinijela turističkoj ponudi ovog kraja. - Osim toga, otvorila bi se brojna radna mjesta. Nažalost, ništa od onoga što je najavljivano da će donijeti proglašenje NP „Prokletije“ nije se desilo. Sjete se da obećavaju od izbora do izbora, a u ovih 15 godina nije urađen nijedan infrastrukturni objekat. Nije urađen niti metar nasipa ili asfalta, niti jedan most, apsolutno ništa – ogorčen je aktivista Nedžad Cecunjanin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_4f1f98ca4312aea2b2d31fae2b545ffbb14691f4435f50a3f40994e04092fc32.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219011256_4f1f98ca4312aea2b2d31fae2b545ffbb14691f4435f50a3f40994e04092fc32" data-rendition-name="original" width="726" height="1007" loading="lazy" alt="PROKLETIJA SE SJETE PRED IZBORE: Nedžad Cecunjanin"> <figcaption>PROKLETIJA SE SJETE PRED IZBORE: Nedžad Cecunjanin(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz Nacionalnih parkova, s druge strane, ističu da je jedan od značajnih infrastrukturnih projekata od osnivanja NP „Prokletije“ izgradnja Centra za posjetioce. - To je važan objekat za informisanje i edukaciju posjetilaca. JPNPCG kontinuirano radi na pronalaženju donatora i obezbjeđivanju dodatnih sredstava za razvoj infrastrukture u ovom nacionalnom parku, jer od sopstvenih prihoda nije moguće realizovati velike infrastrukturne projekte. JPNPCG je ulaganja usmjerilo u nabavku opreme, vozila i drugih potrebnih sredstava u cilju sprovođenja mjera zaštite u NP „Prokletije“ – ističu oni. Dodaju da apliciraju i kod domaćih i međunarodnih fondova, „kako bi se unaprijedila turistička infrastruktura parka, uz očuvanje njegovih prirodnih vrijednosti“, a na tom polju sarađuju i sa lokalnom zajednicom i međunarodnim partnerima. Mještani plavsko-gusinjskog kraja, međutim, nijesu zadovoljni i pitaju zašto je država dozvolila da brojne nekadašnje vojne karaule budu ruinirane, opljačkane i dovedene blizu stadijuma da je bilo kakva adaptacija nemoguća, umjesto da su valorizovane.&nbsp; Dostavili su nam i fotografije i video snimak koji to potvrđuju. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FqlfgMfHtq0Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Nacionalni park Prokletije je najmlađi zaštićeni park u Crnoj Gori. Osnovan je 2009. godine, a prostire se na 1.660 hektara, na teritoriji opština Plav i Gusinje. Na Prokletijama se nalazi najvisočiji vrh Crne Gore - Zla Kolata na 2.534 metra nadmorske visine. Karakterišu ga brojna lednička jezera, od kojih je najatraktivnije Hridsko jezero.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219011256_1a9323ec8228b68765fff470d550741ec6fd9a9e714d076097fe2a53a1aa544a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241219011256_1a9323ec8228b68765fff470d550741ec6fd9a9e714d076097fe2a53a1aa544a" data-rendition-name="original" width="1000" height="669" loading="lazy" alt="NETAKNUTA LJEPOTA: NP „Prokletije“"> <figcaption>NETAKNUTA LJEPOTA: NP „Prokletije“(Photo: Ahmet Reković)</figcaption> </figure>  Ovo jezero, kako piše na sajtu, još se naziva i Jezero sreće, jer u narodu postoji vjerovanje da kupanje u njemu donosi sreću, zdravlje, ljepotu i unutrašnji mir. Vjeruje se i da jezero ispunjava želje, ako u njega bacite novčić ili komad nakita. Prokletije „čuvaju“ i praistorijski crtež „Lov na divljač“, urezan u stijeni na brdu Vezirova brada u Grebaji iz VIII vijeka p.n.e, kao i gravuru na kamenoj ploči nazvanu „Velika majka“ na Volušnici sa scenom borbe muškarca i žene sa vukom koji je napao dijete, a koja potiče iz srednjeg bronzanog doba (600 godina p.n.e).

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Još nema novca za adaptaciju bivše vojne karaule Gradine

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u emisiji „Fakti“ na Ad televiziji poručio je da niko ne može da zaustavi rad Anketnog odbora, te dodao da nema potrebe da se sumnja da neko sa mjesta predsjedavajućeg vrši opstrukcije jer je sve regulisano Pravilnikom.
Naveo je da će sjednice odbora biti direktno prenošene, a dodao je da će Anketni odbor imati 10 članova.
- U Anketnom odboru neće biti politizacije, imaćemo svjedoke mi ćemo im postavljati pitanja. Opoziciju će predstavljati, predsjednik Andrija Nikolić, Oskar Huter, Nikola Zirojević, Filip Adžić i Vladimir Dobričanin. Milan Knežević će biti zamjenik predsjednika, Andrija Mandić iz NSD-a, Momčilo Leković iz Demokrata, Bogdan Božović i Gordan Stojović iz PES-a. To će biti deset kandidata, Administrativni odbor treba da glasa, ja mislim da će to da prođe - istakao je Mandić.
On je naveo i da Anketni odbor počiva na Zakonu o parlamentarnoj istrazi, a taj zakon je, kako je dodao, odrednica prema kojoj moraju da se kreću i prema Poslovniku koji bliže reguliše njegov rad.
- Po zakonu koji je usvojen u Skupštini, podjednak broj članova čine predstavnici parlamentarne većine i opozicije, s tim što mjesto predsjednik Odbora pripada opoziciji i tu dolazi čovjek iz najjače opozicione partije. Važno je da radu Anketnog odbora učestvuju i DPS i kompletna opozicija. Nema potrebe da sumnjamo da neko može sa pozicije predsjedavajućeg da vrši opstrukcije jer je sve regulisano pravilnikom. Imamo i potpredsjednika Odbora, na toj poziciji biće Milan Knežević - rekao je Mandić.
On će, kaže, biti jedan od članova Odbora u okviru NSD-a.
- Mi ćemo kroz rad Anketnog odbora pokušati da uradimo ono što nisu državni organi. Želimo da podstaknemo novo tužilaštvo, Upravu policije, ANB, da se temeljno pretresu teme koje su ostale prikrivene naslagama prošlosti, a znamo da su ljudi izgubili živote, da su bili prebijani, znamo da je to toliko važna stvar za Crnu Gori i u direktnom prenosu javnost će biti upoznata i sa pitanjima i sa odgovorima i sa ponašanjem članova odbora - kazao je Mandić.
Uvjeren je da opstrukcija neće biti, jer će javnost reagovati.
- Dobro je što imamo puni sastav i da ćemo imati ljude koji će da odgovarati pred Anketnim odborom. Ovo je veliki iskorak, volio bih da Anketni odbor nije nikada formiran već da su ranije riješena ubistva Pavla Bulatovića, Slavoljuba Šćekića, Duška Jovanovića, da je riješeno pitanje trojki koji su prebijali po Crnoj Gori… - dodao je on.
Objasnio je i da Zakon prepisuje da se na Anketnom odboru ne može raspravljati o slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, ili ako se raspravlja a pokreće se sudski postupak, onda sa time ne može Anketni odbor da se bavi.
- I ja bih želio da je Dobričanin predsjednik Odbora, ali zakoni i praksa nas obavezuju na nešto drugo. On treba da bude biran za člana odbora u ime opozicije. Imamo veoma dobru situaciju i treba da se koncentrišemo koga treba pozvati, kako da odradimo posao koji građani očekuju od nas. Anketni odbor nije sudnica, tužilaštvo, policija, oni su trebali time da se pozabave prije nego što je Skupština, kao majka svih vlasti, došla na ideju. Ideja o formiranju Anketnog odbora je došla od mene, kako bi se izvrišio pritisak na nadležne organe da ponovo da se pozabave poslom koji nije odrađen - istakao je Mandić.
Podsjetio je da su oni 2021. godine pripremili Zakon o tužilaštvu koji je kritikovan od strane Brisela i onda je dio parlamentarne većine prihvatio te kritike i odustao,
- Tu smo trebali u tužilaštvu da napravimo radikalne izmjene. U Skupštini se bira Sudski savjet, nije to da mi direktrno upravljamo sa izborom sudija. Sudije bira sudski savjet, danas je to posredna odgovornost parlamenta. Naša glavna moć kao parlamenta je da biramo Vrhovnog državnog tužioca, mi smo ga izabrali i očekujemo od njega da se pozabavi ovim pitanjima - dodao je on.
Mandić je istakao i da kroz Anketni odbor pokušavaju da upoznaju građane sa problemima kojima se suočavaju i da stvore pritisak.
- Narod je gladan pravde, traži istinu, ovo nije uradio neko sa strane. Ovo su uradili ljudi koji su bili moćni, problem u Crnoj Gori je taj što je organizovani kriminal stvorila država i bezbjednosne službe. Ljudi ne znaju šta se dešava u sudnici, imate kratke izjave. Direktan prenos suđenja za državni udar su bili najjača odbrana nas koji smo bili optuženi. Ovdje je dobro da narod Crne Gore čuje šta ima da kažu ljudi koji su bili članovi bezbjednosni službi, šta kaže porodica… - naglasio je on.
Dodao je da Anketni odbor radi kao i druga tijela, kao i da svaku sjednicu odbora u slučaju opstrukcije može da zakaže predsjednik parlamenta.
- Ne postoji mogućnost da neko može ovo da zaustavi. Ja čvrstvo vjerujem Andriji Nikoliću i zbog godina i mislim da on nema nikakve veze sa tim dešavanjima. Nadam se da ćemo u korektnoj atmosferi imati ljude kojima ćemo postavljati pitanja. Dobro je da u unakrsnom ispitivanju građani dobiju sliku šta se dešavalo u Crnoj Gori - naglasio je Mandić.
On je ocijenio da parlamentarna većina pokazuje snagu time što otvara ove teme nakon toliko godina.
- Ove nove institucije koje smo mi izabrali nisu uradili ništa, ovo je neka vrsta demokratske opomene da koncentrišemo ljude na teme koje optrećuju savjest čitavog društva - dodao je on.
Mandić smatra i da u DPS-u ima mladih ljudi koji su spremni da se suoče sa prošlošću.
- Siguran sam da u DPS ima veliki broj, mladih, talentovanih obrazovanih ljudi koji su spremi da se suoče sa prošlošću partije. Ljudi koji su nekad vedrili i oblačili ne samo DPS-om, nego Crnom Gorom, odnijeli su prevagu na kongresu, ali to ne znači da su ljudi koji su u DPS-u, a spremni su da se suoče sa prošlošću, da će odustati od toga. Nikolić je bio novinar, od nedavno je u politici, pripada ovoj struji koja je bila na fonu očuvanju one stare struje u partiji. Siguran sam da on nije spreman da pređe granicu koja bi ga povezivala sa mračnim stvarima. Doći će momenat kada ćete se morati oni morati opredjeljivati - ocijenio je on.

Mandić: Niko ne može da zaustavi rad Anketnog odbora

Da bi čelnici Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) - Danilo Šaranović i Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović trebalo da podnesu ostavke zbog progona novinara Brana Mandića, protiv kojeg su pokrenuli postupak jer je u kolumni kritikovao lascivne komentare profesora Aleksandra Stamatovića na račun novinarke Adria TV, ocijenila je nezavisna odbornica u Skupštini Opštine Nikšić i nositeljka liste grupe birača ,,Za slobodarski Nikšić jednakih mogućnosti" Jelena Marković.
- Zar nije na ovo trebalo da reaguju kada se profesor Stamatović obratio na nedoličan način jednoj novinarki? Zamislite ponašanje jednog profesora, koji na javnom mediju širi mizoginiju, tačnije, jedna osoba koja u sebi nosi mržnju i samo mržnju prema svemu što mu ne miriše ,,na srpsko“. Taj ogavni progon čovjeka koji je pisanjem o bjedastoći profesora Stamatovića, ustvari tog svijeta, navodno je narušio ,,javni red i mir”! Zamislite, javni red i mir ,,srpskog sveta“ - navela je Marković.
Ona je ocijenila da je ovime ozvaničena klerikalizacija crnogorskog društva.
- Novinar koji kritikuje etički odbor UCG, koji nijesu smjeli od crkve Srbije da osude ovaj ogavan čin Aleksandra Stamatovića, a čak ona o kojoj je pisao uopšte nije podnijela prijavu, nego policija po službenoj dužnosti. Zaista nevjerovatno? Šta je sa ovom državom? Ovo mora stati - podvukla je Marković.
Ocijenila je i Evropska komisija (EK) mora da reaguje u cilju zaustavljanja neprofesionalnog odnosa policije prema novinarima.
- Jer su ovim ugroženi svi oni i sloboda govora u Crnoj Gori &nbsp;Šalje se jasna poruka svim novinarima koji se drznu da napišu nešto što ne odgovara ovoj vlasti, odnosno oligarhiji, kako će proći. Kao i uvijek, principijelno, dižem glas u zaštitu profesionalnih novinara i zaštitu slobode govora! - zaključila je Marković.

Marković: Samo zbog progona Mandića čelnici MUP-a i policije moraju podnijeti ostavke, EK da reaguje

Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizovaće za vikend dodatne termine za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su rekli da se radnim danima vakcinacija obavlja direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu. 
 
Kako su kazali, termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina. 
 
Iz Instituta su naveli da se dodatni termini organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije. 
 
- Ovom prilikom naglasili bi značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019, 2020, 2021. i 2022. godine, koja nijesu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B, jer je prethodnih godina bilo perioda kada je ta vakcina povremeno nedostajala - naveli su u saopštenju. 
 
U IJZ su istakli da su obuhvati MMR vakcinom i dalje na niskom nivou, da značajan broj djece kasni sa vakcinacijom i da se slučajevi morbila detektuju i u Crnoj Gori. 
 
Oni su pozivali sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta od devet do 14 i od 15 do 18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa. 
 
Vakcinacija je, kako su poručili iz IJZ-a, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti. 
 
Oni su naglasili da je pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa njom, od suštinske važnosti. 
 
- Vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici i kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani - naglasili su u IJZ.

Za vikend dodatni termini za vakcinaciju djece

Mora se prestati sa političkim pritiscima na državne službenike da napuste institucije na državnom nivou - poručili su u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
- Još jednom pozivamo sve političke aktere da se uključe u dijalog u cilju deeskalacije trenutne situacije te da usmjere napore na ostvarivanje napretka u korist građana, uključujući i na evropskom putu - poručili su iz Delegacije EU.
Bosansko-hercegovački entitet Republika Srpska je, podvlače oni, dužan postupati u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i domaćim propisima, te poštivati nadležnosti i odluke domaćih institucija, uključujući Ustavni sud, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, Sud, Tužilaštvo, kao i Državnu agenciju za istrage i zaštitu. To su podvukli nakon što je Ustavni sud donio privremene mjere kojima su stavljeni van snage neustavni zakoni koje je donijela NSRS, a kasnije i predsjednik RS Milorad Dodik potpisao.
Poručili su da su svi dužni poštovati odluke Ustavnog suda, uključujući i privremene mjere.
- Pozivamo sve javne zvaničnike da svoje dužnosti obavljaju na profesionalan i nepristrasan način, u skladu sa zakonom - poručili su oni.

Delegacija EU: Mora prestati politički pritisak na državne službenike da napuste institucije BiH

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Tag: bjelaja

Još nema novca za adaptaciju bivše vojne karaule Gradine

Mandić: Niko ne može da zaustavi rad Anketnog odbora

Marković: Samo zbog progona Mandića čelnici MUP-a i policije moraju podnijeti ostavke, EK da reaguje

Za vikend dodatni termini za vakcinaciju djece

Delegacija EU: Mora prestati politički pritisak na državne službenike da napuste institucije BiH

PRATITE TVe UŽIVO