Nakon uspješnog izvođenja i nagrada na Sterijinom pozorju u Novom Sadu, predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć u okviru takmičarske selekcije 27. Teatar festa „Petar Kočić“ u Banja Luci. U punoj sali Narodnog pozorišta Republike Srpske publika je ovacijama i dugotrajnim aplauzima pozdravila ansambl predstave Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP).
Kako su iz CNP-a saopštili, direktorica Narodnog pozorišta Republike Srpske Dijana Grbić istakla je da je predstava CNP-a u potpunosti u skladu s ovogodišnjim sloganom Festivala Ispod površine.
- Ono što pozorište i pozorišni festivali rade jeste da progovaraju u ime svih o stvarima koje vidimo, a često ne izgovaramo. Večerašnja predstava je upravo to uradila. Sjajna predstava, ništa manje nijesam očekivala ni od Borisa Liješevića ni od CNP-a i uvijek se radujemo susretu s ovim pozorištem. Izuzetan projekat i iskrene čestitke ansamblu - navela je Grbić, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala Nataša Ivančević kazala je da ova predstava pokazuje lice, a ne naličje našeg društva.
- Navela sam i u selektorskom izvještaju da u ovoj predstavi ne ostaje ništa ispod tepiha. I ispod svega se duboko ipak krije ona ljudskost i dobrota crnogorskog naroda na koju smo svi mi navikli, a na površinu je nažalost isplivalo ono što ne valja. Vidjeli ste večeras reakcije publike, nedavno i publike u Novom Sadu i mislim da je problem identičan u cijelom regionu - zaključila je Ivančević.
Dramaturškinja Vida Davidović, koja je vodila okrugli sto nakon predstave, navela je da je „Naličje“ društveno-angažovana predstava, predstava o vremenu u kojem danas živimo, ali i o arhetipskim i pomalo uopštenim obrascima funkcionisanja jednog društva koje postoji u vremenu tranzicije, iza njega ili poslije njega.
Umjetnička direktorica CNP-a Vesna Vujošević-Labović govorila je o nastanku predstave i saradnji s rediteljem Liješevićem.
- Željeli smo njegov autorski projekat koji će se ticati ovog, savremenog trenutka u našem društvu. Tema se postepeno razrađivala, mijenjale su se situacije, detalji, bila sam svjedok tog silnog materijala koji su zajedno svakog dana glumci zajedno s Borisom i dramaturzima odbacivali, mijenjali uloge, isprobavali, gradili novo, pa opet ispočetka, dok se nije došlo do jednog čvrstog temelja ovog komada - navela je Vujošević-Labović.
Boris Liješević je za režiju predstave „Naličje“ preksinoć dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Na okruglom stolu u Banja Luci osvrnuo se na vrijeme i kontekst nastanka ove i predstave „Očevi su grad(ili)“ prije 12 godina, takođe u produkciji CNP-a.
- Prva predstava je rađena u trenutku kada se Crna Gora otvorila prema svijetu i kada su se strani investitori i bogataši zainteresovali da imaju vile pored mora i počeli mahnito da kupuju zemlju za ogromne pare, a naši sugrađani i zemljaci koji nijesu ni znali šta imaju su odjednom shvatili da to vrijedi jako puno. Počeo je ogroman novac da se sliva u zemlju i na račune porodica koje u nekom momentu nijesu znale šta će s tim novcem. To je momenat kada se meni učinilo da pod uticajem ogromnog kapitala počinje da se mijenja i mentalitet. 12 godina kasnije, kada sam krenuo da radim „Naličje“ zapitao sam se gdje su sada ti ljudi, gdje je ta zemlja, ljudi za koje mi se učinilo da su u kandžama kokainskih lanaca, narko-bosova, bogataša, kapitala, jahti, svjetskih elita, a da ispod svega toga žive neki ljudi koji stenju i umiru pod tim teretom. Dijelio sam to osjećanje s glumcima i iz tog osjećanja smo krenuli da radimo predstavu - rekao je Liješević.
Glumac Aleksandar Radulović je za ulogu Vuka preksinoć takođe dobio prestižnu Sterijinu nagradu. Govoreći o liku koji tumači, naveo je da su to bolesni ljudi u bolesnom društvu.
- Neću reći u bolesnom vremenu zato što pokušavam da ostavim nadu zato što sam živ, zato što imam porodicu, sina od tri i po godine, zato što mu želim sve najbolje i zato što se plašim za njega. Jer ovakvi ljudi me jako plaše. Volio bih da se u životu dešavaju potpuno suprotne stvari od onoga što mi moramo da tretiramo kao teme. Vjerujem da svi vi koji ste ovdje i koji ste gledali večeras predstavu razumijete stvari i da imate potrebu za razumijevanjem ljudske prirode i ljudske duše, jer bih prestao da se bavim ovim kad bih vjerovao da je suprotno. U pozorište ne dolaze ljudi koje mi kritikujemo, do njih to ne dopire. Ali ti i takvi ljudi odlučuju o nama, a ne mi o njima. I zato je, očigledno, problem u nama - rekao je Radulović.
Glumac Lazar Đurđević je istakao da je proces bio jako zahtjevan, ali da je istovremeno „Naličje“ njegov omiljeni projekat.
- Večeras sam bio svjestan ljubavi koju dijelim s kolegama i na svakoj probi i izvođenju postoji ta hemija koja, nažalost, nije tako česta u radu. Osjećam prije svega zahvalnost - kazao je Đurđević na okruglom stolu nakon predstave.
Glumica Kristina Obradović je navela da je na samom početku procesa, vodeći se prethodnim iskustvom u radu s Liješevićem, znala da je duboka potraga za suštinom i istinom zagarantovana.
- Ovaj proces je za mene bio zaista težak jer smo morali duboko da kopamo, a ono što publika na kraju vidi je samo dio materijala koji se iznosio iz dana u dan na scenu i čini mi se da postoji građa za još dvije predstave. Treba istaći da je rad s Borisom za mene, naročito kako se godine slažu, dragocjen, da uživam u tom radu s čovjekom koji voli glumce i koji im vjeruje. Jednako je važno zadovoljstvo rada s kolegama iz ansambla koji je pojačan i novim, mladim snagama - naglasila je Obradović.
U predstavi još igraju: Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić,
Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, scenografije Jelena Ivančević, a kostimografkinje Gordana Bulatović. Izvršni producent je Danilo Milatović.
Teatar fest „Petar Kočić“ se održava od 3. do 9. juna ove godine, a pored našeg nacionalnog teatra u takmičarskoj selekciji su još predstave HNK Zagreb i Varaždin, BNP Zenica, SNP Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

CNP: Ovacije i dugotrajni aplauz za predstavu „Naličje“ u Banja Luci

Predstava „Naličje“, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, iz najnovije produkcije Crnogorskog narodnog pozorišta, selektovana je za učešće u takmičarskom programu predstojećeg 27. Teatar festa „Petar Kočić“, koji se od 3. do 9. juna ove godine održava u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banja Luci pod motom „Ispod površine“, saopšteno je iz CNP-a.&nbsp;
Selektorka festivala, glumica Nataša Ivančević navela je da se predstava „Naličje“ bavi izuzetno važnom temom koja, naizgled, govori o lokalnom problemu, „a zapravo jako dobro prepoznajemo identične situacije u našem društvu i ono što čuvamo ispod površine“.
- Izuzetno hrabra predstava, ne samo po temi kojom se bavi, nego i po načinu na koji je nastala. Duhovito, razigrano, sa brzim izmjenama scena, predstavu gledamo bez daha. Stičemo utisak da ne postoji osoba koja nije povezana u kriminalni lanac opstanka. Zanimljivo je da se na lak, duhovit način igraju i najbolnije scene. Duhovitost služi da bolje upijemo bolne teme - navela je, između ostalog, u obrazloženju selektorka Ivančević.
Pored Crnogorskog narodnog pozorišta u takmičarskom programu biće izvedene predstave Hrvatskog narodnog kazališta Varaždin i Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Narodnog pozorišta Beograd.
Kako je podsjetila Ivančević, Teatar fest „Petar Kočić“ vrednuje i promoviše dostignuća u pozorišnoj umjetnosti, s akcentom na autore koji stvaraju na jezicima južnoslovenskih naroda. Selekciju čine i predstave nastale po motivima romana svjetskih i domaćih pisaca, kao i autorski projekti, odnosno komadi nastali kao rezultat zajedničkog rada reditelja, glumaca i drugih saradnika.
Predstava „Naličje“ premijerno je izvedena u novembru prošle godine, dok uloge tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Branka Otašević, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević-Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Iz CNP-a podsjećaju da će predstava „Naličje“ biti izvedena i u okviru takmičarskog programa jubilarnog 70. Sterijinog pozorja u Novom Sadu početkom juna.
Ponosni prijatelj CNP-a u 2025. godini je Crnogorska komercijalna banka.

CNP: Nakon Sterijinog pozorja „Naličje“ i na Teatar festu „Petar Kočić“ u Banja Luci

Reditelj Boris Liješević kazao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E da se humanost sve više povlači pred materijalističkom kulturom, te da i ono što ne bi trebalo da ima cijenu, danas dobija svoju vrijednost, što ga čini podložnim manipulacijama.
Predstava "Naličje", koja je nedavno izvedena u Crnogorskom narodnom pozorištu, selektovana je za Sterijino pozorje, što je, kako ističe Liješević, veliki uspjeh.
- Prisustvo u toj selekciji se i očekuje i ne očekuje, uvijek se nadate da ćete dobiti tu pažnju, dobru ocjenu selektora, a na neki način i potvrdu. Veoma sam zadovoljan, to je najznačajniji festival u Srbiji, Sterijino pozorje - rekao je Liješević.
Pozorište u raznim dijelovima svijeta igra različite uloge, kaže Liješević, a sa komercijalizacijom pozorišta se susreo prvi put na Brodveju, dok evropsko pozorište ima, kako kaže, razne uloge.
- Kad dolazite u pozorište direktno ulazite na blagajnu, a sa blagajne u salu, nema onog prostora, hola pozorišnog gdje se ljudi okupljaju, gdje se posle premijere slavi. Nema tu toga u Njujorku, nego je sve usmjereno ka tome da se predstava isplati, da vrati sredstva, da se zaradi. Onda sam shvatio da je evropsko pozorište nešto sasvim drugo, da ima razne uloge, društvene, komunikativne - istakao je Liješević.
Pozorište često ima ulogu, smatra Liješević, kakva je potrebna vladajućim strukturama, podsjećajući na apel da se dobije pozorišna sala u Budvi.
- Mi u Budvi kukamo za pozorišnom salom, neki kukaju za pozorišnom salom, ja konkretno kukam za pozorištem kao institucijom, da se napravi u Budvi. To nikad niko ne čuje. Ponekad neko uvrsti u svoje predizborne agende. Sad se mijenja vlast u Budvi, i opet će naš Festival dopasti nekome u ruke, i nekoj stranci. Ja jedino što mogu je da molim te ljude, kojima Festival dođe u ruke, u ingerencije, da se domaćinski ponašaju, ne politički. Da se ne potkusurivaju sa Festivalom, jer je taj Festival vrijedniji i stariji i od tih stranaka, a biće dugovječniji - poručio je Liješević.
Zamišlja Budvu sa pozorištem u kojem se iz noći u noć igraju predstave i, dodaje on, prave produkcije, ali do toga ne dolazi jer je kultura zadnja rupa na svirali.
- Moji su utisci da će se prije izgraditi hiljade zgrada svega drugog, prije će se sve te potrebe zadovoljiti, nego nešto što je kulturna potreba. Teško se može reći da je kultura u centru pažnje kada je u pitanju Crna Gora. Bićemo svjedoci uskoro, kada dođe do tih novih političkih potkusurivanja u Budvi, vidjećemo na kom je mjestu Festival i kultura. Vrlo me zanima - naglasio je Liješević.
Pozorištu se ne može zamjerati, smatra Liješević, to što su u obavezi da podijele karte nekim ljudima od kojih, ističe on, zavisi egzistencija i isplate i razne vrste pomoći.
- To se svuda dešava, to je normalno. Često mi se desi da me neko zove da mu pomognem da dobije kartu za predstavu jer nema, ja onda zovnem, nađem karte vrlo lako, ispostavi se da ima karata, samo je taj neko bio pod predrasudom da neće naći kartu. Ja mislim da se vrlo rijetko dešava da nema karata. Možda se za neku premijeru desi da karata nema u prodaju, a slažem se da bi trebalo voditi računa da pozorišne karte budu dostupne - istakao je Liješević.
&nbsp;,,Ljudski život vrijedi samo onoliko koliko može da se naplati” je rečenica, objašnjava Liješević, iz opisa predstave Naličje, i to je produkt utiska uslijed sve veće materijalizacije i kapitalizacije svega i svačega.&nbsp;
Za pozorište nikad nije lako vrijeme, cijeni Liješević, jer svako vrijeme pozorištu, naglašava on, donosi neke nove probleme.
- Osamdesetih godina prošlog vijeka su često zabranjivane predstave, bila je velika cenzura, a znamo da cenzura uvijek nosi i autocenzuru do toga da umjetnik sam sebi uskraćuje maštu. Danas su neke druge stvari. Danas pozorište nije toliko važno, da bi neko zabranjivao neku predstavu. Vjerovatno su i te društvene mreže doprinijele tome da ljudi postanu zagledani u telefone. Porazno je! Ali, vrijeme se mijenja i mi moramo tražiti neke nove odgovore na stara pitanja - zaključio je Liješević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDHRJQ-XeBg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Liješević: Za pozorište nikad nije lako vrijeme

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, biće izvedena večeras na Velikoj sceni CNP-a u 20 sati - saopšteno je iz nacionalnog teatra.
Kako iz CNP-a navode, predstava je premijerno izvedena u oktobru, čime je pozorište i otvorilo ovu sezonu, a da je reakcija publike bila pozitivna svjedoči i to da su sve ulaznice za večerašnju izvedbu rasprodate.
- Naličje je priča o vremenu čiji je Bog postao novac, a molitva - sticanje. O vremenu koje ne bira sredstva. O iscrpljivanju dužnika do posljednjeg centa. O čovjeku koji više ne vidi čovjeka. O čovjeku koji zaboravlja na postojanje. Priča o vremenu koje je izgubilo lice i koje više ne razlikuje lice od naličja- istakao je reditelj Boris Liješević.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spajić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović, kazali iz CNP-a.&nbsp;
U predstavi igraju: Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Nada Vukčević, Gorana Dragašević, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Žana Gardašević Bulatović, Kristina Obradović, Branka Otašević, Aleksandar Radulović, Julija Milačić Petrović Njegoš, Radmila Božović, Jovan Dabović, Lazar Đurđević, Jovana Brnović i Anđela Marunović.&nbsp;

Predstava ‘’Naličje’’ na Velikoj sceni

Budžet je otkrio da Vlada sprovodi vrstu inflatornog reketa i da je državi bolje što je građanima gore.
To je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, ocijenio ekonomski analitičar i izvršni direktor „Fidelity Consulting-a“ Miloš Vuković.&nbsp;
- Izvještaj MMF-a je bio jedan od najgrubljih izvještaja od 2020. godine, a kojim je konstatovano da ekonomska politika i fiskalna strategija nijesu ništa valjale. Mislim da će im biti teško da inflantorni budžet nastavi da pumpa jer građani neće imati novca da plate osnovne namirnice - naglasio je Vuković.
On je citirao izvještaj MMF-a u kojem se navodi da se, pored ostalog, očekuje da će domaće cijene električne energije porasti, ali i nekretnina.
- Rastuće cijene nekretnina pozivaju na analizu novih rizika... Praviće se novi pritisak - kako na stanovništvo tako i na privredu. Fiskalnu strategiju kojom su se hvalili treba zanemariti i praviti novu - istakao je Vuković.
Napravljena je, podvlači on, ekonomska situacija koja se kosi sa osnovnim ekonomskim postulatima i fundamentima.
Istakao je da su Ministarstvo finansija i Vlada tražili tehničku pomoć od MMF-a koja se tiče javne uprave.
- Mislim da postoji i ranija boljka javne uprave...Tehnička pomoć koju su tražili je indikator da će se morati dogoditi nešto za javnu upravu jer nemaju gdje da režu troškove - naveo je Vuković.
On je podsjetio da izjave zvaničnika iz maja 2023. godine da će se smanjiti neproduktivna potrošnja za 200 miliona, te poručio da je ona zapravo povećana za 100 i nešto miliona.
- Od 200 miliona koliko će prihodi budžeta rasti, 180 miliona ide u novu potrošnju. Budžet je za rashodnu stranu 180 miliona veći, a 120 ide u kapitalni budžet - dodao je Vuković.
Ocijenio je da je premijer Milojko Spajić ispunio obećanje da su cijene veće kod nas nego u Švajcarskoj.
- Čestitamo što je životni standard po pitanju namirnica gori nego u Švajcarskoj - poručio je on.
Kapitalni budžet, prema njegovim riječima, izgleda kao presipanje iz šupljeg iz prazno.

Vuković: Budžet otkrio da Vlada sprovodi vrstu inflantornog reketa i da je državi bolje što je građanima gore

Djeca u Crnoj Gori imaju ograničene mogućnosti za bezbjednu i kvalitetnu igru, poručili su iz UNICEF-a i pozvali državu na veća ulaganja i više prilika za kvalitetan i inkluzivan sport za svu djecu.&nbsp;
Iz UNICEF-a su, povodom Svjetskog dana djeteta, podsjetili na značaj sporta u izgradnji inkluzivnog društva.
Oni su kazali da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 2021. godine, polovina djece uzrasta šest do devet godina nije uključena ni u jedan sportski ili plesni klub.&nbsp;
- Što dodatno smanjuje mogućnosti za razvoj motorike, kao i socijalnih i emocionalnih vještina - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, procjenjuje se da 75 odsto djece ne ispunjava preporuku SZO o najmanje 60 minuta intenzivne fizičke aktivnosti dnevno.
Prema podacima SZO i Izvještaju o fizičkoj aktivnosti djece i mladih u Crnoj Gori 2022-2023, fizička aktivnost djece opada sa godinama.
Iz UNICEF-a su naglasili da je pad najizraženiji između 12. i 15. godine, posebno među djevojčicama.&nbsp;
- UNICEF ističe da su djeca sa smetnjama u razvoju drastično manje zastupljena u svim vidovima slobodne i organizovane igre i sporta - naveli su iz UNICEF-a.&nbsp;
Kako su dodali, iako preciznih nacionalnih podataka nema, procjene pokazuju da se učešće kreće između četiri i 25 odsto, što ukazuje na značajne barijere u pristupačnosti i inkluziji.
Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Mikele Servadei, poručio je da je pravo na igru osnovno pravo svakog djeteta.&nbsp;
- Sport, posebno, ima jedinstvenu ulogu u prihvatanju različitosti i inkluzije. Nažalost, u Crnoj Gori previše djece i dalje odrasta bez bezbjednih i pristupačnih prostora za igru i sport - rekao je Servandei.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ulaganje u školski sport, inkluzivne programe za djecu sa smetnjama u razvoju i za djevojčice i dječake iz manjinskih zajednica, kao i investicije u pristupačnu infrastrukturu, najisplativiji su načini da se poboljša fizičko i mentalno zdravlje djece.
Kako se navodi u saopštenju, UNICEF je podržao Ministarstvo sporta i mladih u izradi nove Strategije razvoja sporta 2024-2028, koja značajno više stavlja fokus na školski i inkluzivni sport u odnosu na ranije strateške dokumente.&nbsp;
Dodaje se da UNICEF sarađuje s Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija na primjeni Strategije reforme obrazovanja i unapređenju školske infrastrukture, kao i sa Specijalnom olimpijadom Crne Gore na jačanju inkluzivnih programa u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.
Iz UNICEF-a su istakli da, prema Izvještaju o fizičkoj aktivnosti 2022-2023 Univerziteta Crne Gore, 60 odsto škola ima zatvoreni sportski prostor, dok 40 odsto koristi otvorene površine, a mnogi postojeći objekti i dalje su nepristupačni djeci sa smetnjama u razvoju.
- UNICEF poziva da se ubrzaju ulaganja u školsku infrastrukturu i pristupačnost, kako bi se obezbijedili jednaki uslovi za svu djecu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da je redovna fizička aktivnost jedan od najvažnijih zaštitnih faktora za mentalno zdravlje adolescenata.&nbsp;
- Istraživanja pokazuju da 30-60 minuta aktivnosti tri do četiri puta sedmično smanjuje anksioznost za 20-30 odsto i rizik od depresije za 25 odsto među adolescentima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Kako su kazali iz UNICEF-a, s obzirom na to da jedan od šest adolescenata pokazuje simptome stresa ili anksioznosti, to je ključni argument za povećanje ulaganja u sport i igru.
Iz UNICEF-a su najavili da će, povodom Svjetskog dana djeteta, sjutra u Podgorici organizovati inkluzivni sportski događaj za djecu i mlade.
Događaj, koji će okupiti djecu, adolescente, sportiste, paraolimpijce, predstavnike Specijalne olimpijade i institucionalne partnere, počeće u deset sati u u Univerzitetskom sportskom i kulturnom centru.
Iz UNICEF-a su pozvali porodice, škole, lokalne zajednice i medije da se pridruže obilježavanju Svjetskog dana djeteta i podrže pravo svakog djeteta na igru.

UNICEF poziva na veća ulaganja i više prilika za inkluzivan sport za djecu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba s Rusijom i poručio da neće izdati nacionalne interese svoje zemlje.
On je u video izjavi pozvao Ukrajince da ostanu ujedinjeni u onome što je opisao kao jedan od najtežih trenutaka u istoriji države, dodajući da očekuje veći politički pritisak tokom sljedeće sedmice.
Zelenski je rekao da će konstruktivno sarađivati ​​sa Sjedinjenim Američkim Državama na mirovnom planu za okončanje rata Ukrajine s Rusijom &nbsp;i da će predložiti "alternative" američkom planu za okončanje sukoba, prenosi Hina.
- Iznijeću argumente, uvjeravaću, predložiću alternative - rekao je Zelenski u video obraćanju naciji, obećavajući da neće "izdati" Ukrajinu.
On je upozorio da Ukrajina rizikuje gubitak američke podrške zbog Vašingtonskog plana za okončanje rata s Rusijom.
- Ukrajina bi se mogla suočiti s vrlo teškim izborom: gubitkom dostojanstva ili rizikom gubitka ključnog partnera - rekao je Zelenski.

Zelenski: Pred Ukrajinom najteži trenuci, neću izdati nacionalne interese

Rusija nije dobila bilo kakve planove od Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za rješenje u Ukrajini - izjavila je danas portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ona je konstatovala da trenutno u medijima curi mnogo informacija.
- Diskusije, tačke, planovi. Neki članci govore o jednom broju tačaka, drugi o drugom. Zvanično, ruska strana, Ministarstvo spoljnih poslova, koje je uspostavljeni kanal komunikacije sa Sjedinjenim Američkim Državama, nije dobilo bilo kakve predloge ili planove – apsolutno ništa o ovom pitanju. Otvoreni smo za dijalog - rekla je Zaharova, prenose RIA Novosti.
Portal Aksios je objavio da SAD vode tajne konsultacije sa Rusijom da bi razvile mirovni sporazum koji se sastoji od 28 tačaka podijeljenih u četiri kategorije: mir, garancije za Ukrajinu na osnovu modela Člana 5 NATO-a, bezbjednost u Evropi i budući odnosi strana sa SAD, a objavio je i svih 28 tačaka mirovnog Plana.
Dan ranije, portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit je pojasnila da Vašington vodi razgovore sa obijema zemljama. Prema NBC, u izradi dokumenta učestvovali su specijalni izaslanik Stiv Vitkof, potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio i zet predsjednika Donalda Trampa, Džared Kušner.

Zaharova: Rusija od SAD nije dobila planove za rješenje ukrajinske krize

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Tag: boris-lijesevic